Povodom Dana državnosti Crne Gore, na inicijativu naše Ambasade u Republici Turskoj, sinoć je toranj Atakule, simbol grada Ankare, osvijetljen u bojama crnogorske zastave - kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Na ekranu u podnožju tornja, kako navode u objavi na mreži Iks (X), emituje se promotivni spot Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmfa_mne%2Fstatus%2F1944507395478085704%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

(VIDEO) Povodom Dana državnosti Crne Gore simbol grada Ankare osvijetljen u bojama crnogorske zastave

Povodom Dana državnosti upriličen defile Gradske muzike i malih mažoretki rekonstruisanom Njegoševom ulicom &nbsp; Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore u Herceg Novom je sinoć upriličen defile Gradske muzike i malih mažoretki kroz centar grada, od glavnog trga, pa rekonstruisanim dijelom Njegoševe ulice, do parka “Boke”. Defileu se pridružila i delegacija Opštine Herceg Novi na čelu sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem i predsjednikom Skupštine opštine, Milošem Konjevićem. Predsjednik Opštine, Stevan Katić ukazao je da je u Herceg Novom dobra tradicija da se svake godine na Dan državnosti stavi fokus na neki od značajnih projekata u gradu. Prošle godine je 13. jula završena rekonstrukcija šetališta u Igalu, prije tri godine istog datuma su otvorili javnu garažu, dok je sinoćni defile bio prvi javni događaj u Njegoševoj ulici koja je u finalnoj fazi velikog projekta rekonstrukcije. - Radovi koji su trajali od novembra prethodne godine skoro su privedeni kraju, nekih 93 posto je urađeno. Ostale su još neke finese koje bi trebalo završiti na jesen. Njegoševa ulica je zablistala, dobili su se širi trotoari, potpuno je rekonstruisana kanalizaciona i atmosferska mreža, kao i javna rasvjeta. Ugrađeno je nešto više od 2.000 kvadrata zaista kvalitetnog kamena. Sve ovo je bilo veoma zahtjevno da se realizuje u prethodnom periodu, te bih zahvalio svim saradnicima iz Agencije za izgradnju i razvoj, sekretaru za urbanizam, arhitekti konzervatoru Marloviću i svim ljudima koji su radili predano kako bi se radovi u ovoj ulici priveli kraju i da danas imamo jednu ovako lijepu sliku koja se šalje iz Herceg Novog za veliki praznik kakav je Dan državnosti - ispričao je Katić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_b6e0c776b9a11267e298aad564c760f8e7c3308c494ee4463f3afa9ee0ff95a1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071410078_b6e0c776b9a11267e298aad564c760f8e7c3308c494ee4463f3afa9ee0ff95a1" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  Podsjetio je da je vrijednost projekta rekonstrukcije Njegoševe ulice 1,5 miliona eura, a izvođač radova je konzorcijum “AB Gradnja”. - Njegoševa ulica je posljednji put doživjela ozbiljnu rekonstrukciju 1965. godine. Mislim da je ovo sada urađeno veoma kvalitetno, te da građani Herceg Novog i njihova pokoljenja ne moraju da brinu i da je sve urađeno kvalitetno za minimum narednih pola vijeka - istakao je Katić. Na značaj projekta rekonstrukcije Njegoševe ulice ukazao je i Miloš Konjević, predsjednik SO Herceg Novi. - Mislim da je ovo srce grada i da je Njegoševa ulica dobila jedan novi sjaj. Na ponos svih građana i turista, ulica će se koristiti decenijama. Nastavljamo da sređujemo staro jezgro grada i sa projektima koji su u najavi, a fokus ćemo staviti i na pijacu, spomenik Mirku Komnenoviću, Škver i zvonik - kazao je Konjević. Srđan Marlović, autor konzervatorskog projekta, napomenuo je da je rekonstrukcija Njegoševe ulice kompleksan projekat zato što nije u pitanju samo jedna parcela i pojedinačan objekat, već jedan od najznačajnijih infrastrukturnih pravaca grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_8d75b99c5530c357b86f692284f143edb08277c8793d69c52fc18c9ce1a49323.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071410078_8d75b99c5530c357b86f692284f143edb08277c8793d69c52fc18c9ce1a49323" data-rendition-name="original" width="1601" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  - Sama ta definicija da se radi o jednom od najstarijih djelova grada govori o količini problema sa kojima smo se zapravo nosili prilikom ove rekonstrukcije. To je sada sve iza nas, ostaje nam određeni dio poslova koji se prvenstveno odnosi na istočni dio koji je najdelikatniji, jer je u pitanju kontakt projektovanog dijela Njegoševe ulice sa istorijskim, pješačkim dijelom ulice. To je posao koji je ostavljen za nakon turističke sezone. Kompletne aktivnosti su ubrzane da bi se stanovništvu i turistima osigurao jedan novi komfor - rekao je Marlović.&nbsp; Dodao je da je rekonstrukcijom ulica dobila šire trotoare, a privrednici znatno komforniji pristup lokalima. - Ovo je jedan viši stepen urbaniteta ovog dijela grada. Kroz materijalizaciju koja je upotrijebljena po prvi put imamo segregaciju saobraćaja prema brzini kretanja. Imamo kameni pločnik za pješake, granitnu kocku za stacionarni saobraćaj, imamo i asfalt koji je namijenjen sporom saobraćaju. Ideja je bila da se brzina kretanja automobila kroz Njegoševu uspori, da sigurnost bude znatno veća - saopštio je Marlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_a56a7715472a12639784ceba7a44e22f9cf740cfa0f63baf69afa4d70e39de04.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025071410078_a56a7715472a12639784ceba7a44e22f9cf740cfa0f63baf69afa4d70e39de04" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  Skrenuo je pažnju i na dva najznačajnija projektantska gesta u ovom projektu. - Izvršena je korekcija ose Njegoševe ulice i tom prilikom je zgrada nekadašnjeg Narodnog doma postala dno dubinske vizure Njegoševe ulice i taj cijeli pravac je podcrtan jednom značajnom rekonstrukcijom, a to je kameni potporni zid prema parku “Boke”. Dobili smo jedan novi urbanistički motiv grada - poručio je Marlović. Zadovoljstvo zbog privođenja kraju radova na izuzetno značajnom, ali kompleksnom projektu kakav je rekonstrukcija Njegoševe izrazio je i sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg, Vladislav Velaš. Velaš je ovom prilikom najavio i nove značajne pojekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_18db6240e3ac54a257a5043bae8e4e9ff275ad15b8c8e11847a3fd9453ee5768.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025071410078_18db6240e3ac54a257a5043bae8e4e9ff275ad15b8c8e11847a3fd9453ee5768" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  - Krećemo u realizaciju projekta panoramske gondole Igalo – Ilinica, neka to bude projekat koji ćemo otvoriti sljedeće godine na Dan državnosti. U proteklom periodu je odrađeno dosta toga vezano za sam projekat, završeni su istražni radovi, tako da je glavni projekat u fazi revizije skoro gotov. Određene saglasnosti se još čekaju i vrlo brzo možemo očekivati početak radova na izvođenju i tog objekta - najavio je Velaš. Osim malih mažoretki i Gradske muzike, koji su dobru atmosferu pronijeli centrom grada, prolaznike je sinoć svojim repertoarom pjesama posvećenih Herceg Novom i Crnoj Gori zabavio i dječiji hor “Cvrkutići”.

1250x600

1084x550

Herceg Novi obilježio Dan državnosti uz muziku, mažoretke i novu Njegoševu

Crna Gora je dočekala 13. jul podijeljena i društveno i politički, sa snažnim pokušajima istorijskog revizionizma, negiranjem ratnih zločina i slavljenjem ratnih zločinaca. Dva velika događaja su nanovo udarila temelje Crnoj Gori, a da slučajnosti nema potvrđuje i da su se oba događaja dogodila na isti dan 13. jul. Dan državnosti se slavi jer je 1878. na Berlinskom kongresu Crna Gora međunarodno priznata, a 1941. je mali evropski narod zapalio iskru borbe protiv fašista i okupatora. Trinaestojulski ustanak 1941, nakon odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru o pružanju otpora okupatoru, koja je donesena u Stijeni Piperskoj, buknuo je u Crnoj Gori kao akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fašizma. Bio je to prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi. Slobodarskim duhom podstakao je buđenje i pokretanje otpora fašizmu na jugoslovenskim i evropskim prostorima. Znameniti francuski filozof Žan Pol Sartr ocijenio ga je veličanstvenim događajem evropske istorije 20. vijeka i kazao da je usmjerio čovječanstvo kojim putem treba da ide. <h2>Quo vadis Montenegro</h2> Crna Gora je možda tim opštenarodnim ustankom pokazala svijetu kako i kuda treba da ide, ali ostaje pitanje, kako ona sama opstaje na tom putu. Sagovornici Pobjede Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Cetntra za građansko obrazovanje (CGO) i istoričar Milan Šćekić odgovaraju na pitanja o tome u kakvoj atmosferi Crna Gora dočekuje ovaj 13. jul. Oba datuma za njih predstavljaju snažne simbole borbe za slobodu, dostojanstvo i identitet građana i građanki Crne Gore. - Ovaj 13. jul Crna Gora dočekuje u atmosferi dubokih društvenih i političkih podjela, osnaženog istorijskog revizionizma zasnovanog na ideologiji koja je poražena 1945. godine, i paradoksalno – sa formalno-pravnom dominacijom političkih struktura za koje je državnost Crne Gore tek privremena kategorija, dok se tekovine NOB-a sistematski potiskuju i obesmišljavaju – smatra Uljarević. Ona ističe da umjesto afirmacije antifašizma, slobode i našeg identiteta, danas svjedočimo relativizaciji istorijskih činjenica, instrumentalizaciji prošlosti u dnevno-političke svrhe i porastu nacionalističkih narativa, primarno kao posljedice sprovođenja koncepta tzv. srpskog sveta. - Sve to dovodi do toga da datum koji bi trebalo da ujedini građane i građanke Crne Gore postaje grubo zloupotrijebljen od onih koji bi morali biti prvi u njegovoj zaštiti i očuvanju njegovog dostojanstva – poručila je ona. Istoričar Milan Šćekić ističe da Crna Gora dočekuje Dan državnosti 2025. godine zavađena i podijeljena više nego što je to bio slučaj 1878. godine, 1918. godine, 1941. godine, 1945. godine, 1991. godine… - Iako je kroz noviju istoriju u manjoj ili većoj mjeri crnogorsko društvo uvijek bilo podijeljeno, čini se da nikada nije bilo podijeljeno kao danas, posebno kada je u pitanju odnos prema prošlosti i identitetskim pitanjima – kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071409078_79091ad7d5288f7eacf569cde80e402d898db29fee4f59aeb22107c62828cfb0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071409078_79091ad7d5288f7eacf569cde80e402d898db29fee4f59aeb22107c62828cfb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  U Crnoj Gori danas, sve više političari, aktivisti ali i Srpska pravoslavna crkva tumače istoriju revizionistički, izjednačavajući one koji su se borili sa okupatorom i protiv fašizma – do kraja, sa onima koji su u jednom trenutku prešli na „tamnu stranu“. Na pitanje da je poznata maksima da istoriju pišu pobjednici, a da se čini da se nama događa neka nova istorija, Šćekić odgovara da - istoriju pišu istoričari. - U zavisnosti od toga da li su objektivni i korektni prema činjenicama, istorijskim događajima i procesima, kao i koliko su kreativni i zanimljivi kao pisci, ljudi se određuju prema njihovom djelu i radu. Učestale pojave prekrajanja istorije građanstvo obično percipira kao novu istoriju, ali korektnije je te pojave nazvati pravim imenom - negativnim istorijskim revizionizmom – istakao je Šćekić. A na pitanje kako je došlo do toga da se danas bavimo revizionizmom i da su nam 1942. i 1943. postale brane razvoja društva, istoričar odgovara da nema više kontrolisanog sistema koji je imao mehanizme da nam nametne svoje svjetonazore, kao i da sankcioniše one koji mu se protive. - Revizionisti i savremeni sljedbenici kvislinških pokreta na prostorima bivše Jugoslavije to obilato koriste. No, ne slažem se sa Vama da 1942. i 1943. godina ometaju razvoj društva. Istina, da je sreće, prema događajima iz Drugog svjetskog rata, crnogorsko društvo trebalo bi da ima jasan stav. Ali, kako to nije slučaj, ako dopustimo da se kvislinški pokreti proglase za antifašističke, zaboravimo na njihovu saradnju sa okupatorom, kao i njihove zločine, istorija će nam se na neki način vjerovatno ponoviti – rekao je Šćekić. <h2>Ko nam kreira realnost</h2> Drugi svjetski rat okončan je1945. godine, ali ni nakon 80 godina društveni i politički problemi nijesu nestali– a postavlja se pitanje da li politika kreira realnost i koliko je ta društvena realnost zapravo stvarna. Za Daliborku Uljarević izvorište naših problema je u izostanku državno odgovorne političke vizije i političkih kapaciteta, dok se društvo i dalje hrani podjelama, klijentelizmom i populizmom koji ga razaraju na raznim nivoima. - Politika uglavnom kreira „realnost“ kroz dnevne poruke i manipulacije emocijama, a stvarni problemi - ekonomska nesigurnost, urušavanje institucija, nejednakost i diskriminacija, te planski i smišljeni napadi na građansko tkivo i održivost države – ostaju marginalizovani iako se, od pojedinih aktera, adresiraju – poručila je ona. Naglašava da ta paralelna, vještački stvorena stvarnost služi da održi na okupu krhke strukture moći i zamagli more neispunjenih obećanja. - No, svaka obmana ima svoj kraj… - kaže Uljarević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f" data-rendition-name="original" width="954" height="529" loading="lazy" alt="Daliborka Uljarević"> </figure>  Direktorica CGO smatra da postoji sistemski napor aktuelne vlasti da potisne tekovine 13. jula i oslabi antifašističko nasljeđe Crne Gore, i to uz podršku vanjskih aktera čiji su interesi suprotni interesima države Crne Gore. - Ipak, vjerujem da to već izaziva kontrareakciju, jer je antifašizam duboko ukorijenjen u identitet crnogorskog društva. Nijedna vlast, koliko god se trudila, ne može izbrisati vrijednosti koje su utkane u suštinu ovog društva – odlučna je ona. Poručuje da zato sada vodimo „odsudnu bitku“ - možda nedovoljno glasnu, ali ne manje važnu - da ne dozvolimo svjesno mijenjanje narativa i urušavanje temeljnih vrijednosti zarad trenutnih političkih interesa. - Na kraju krajeva, crnogorski antifašizam je preživio i veće oluje od ove – kazala je Uljarević. <h2>Razlozi za slavlje</h2> Crna Gora ima razloga za slavlje ovog 13. jula, jer postoje i dobre stvari u ovom društvu u ovim smutnim vremenima. Sve glasniji stavovi na kršenje ljudskih prava, revizionizam istorije i bunt protiv slavljenja ratnih zločinaca, te nedozvoljavanje dobrog dijela javnosti da se izjednače borci i saradnici okupatora i fašista jasne su poruke koje se šalju, nažalost najčešće od građana, NVO i opozicije, a veoma malo ili nemušto od onih koji su na vlasti. Uljarević ističe da bi 13. jul trebalo da slavimo kao simbol hrabrosti, solidarnosti i borbe za slobodu, i to ne samo kao istorijsku činjenicu, nego i kao trajnu obavezu da te vrijednosti živimo svakodnevno i prenosimo budućim generacijama. - Nažalost, danas je sve to u mračnoj sjenci, zatrpano teretom revizionizma i neodgovorne, čak antidržavne, politike. Ipak i uprkos svemu tome, društvo pokazuje otpornost kroz različite izraze, počev od nepristajanja na ovu realnost koja nam se slika kao neka nova Crna Gora, što ponekad uključuje i proteste, preko različitih građanskih inicijativa kojima se brani javni interes i štite ljudska prava, do spremnosti mnogih da se, makar i tiho, suprotstave mržnji, nepravdi i osionosti – poručila je ona. Ističe da su to žilave iskre dostojanstva koje zaslužuju pažnju, podršku i ohrabrenje. - I 13. jul nas uči da se ne odustaje, čak ni kad se čini da su oni koji ne razumiju njegovu simboliku i sadržaj privremeno na pozicijama moći sa kojih pokušavaju da ga ponište. Slavimo upravo tu nesalomivu spremnost da budemo bolji, čak i kad okolnosti govore suprotno jer dostojanstvo i sloboda nemaju cijenu – tvrdi ona. <h2>Kome i kakvu Crnu Goru ostavljamo</h2> Milan Šćekić je na pitanje koliko je obrazovni sistem kriv zbog onoga što nam se danas događa, jer je primjetno da mladi danas ne razlikuju Dan državnosti od Dana nezavisnosti, odgovorio da mladi naraštaji rođeni početkom 21. vijeka apsolutno nijesu krivi što ne razlikuju ta dva događaja. - Odgovornost za to prevashodno snose kreatori prosvjetne politike koja je vođena u Crnoj Gori poslije 2006. godine, i pogubnih reformi obrazovanja kojima je smanjen fond časova iz istorije do te mjere da se istorija 20. vijeka u devetom razredu osnovnih škola obrađuje jedan čas sedmično. Sa tolikim fondom časova nemoguće je obraditi kompleksne procese i događaje u 20. vijeku. Pritom, kreatori ovih nakaradnih reformi su nas tada uvjeravali da učenici treba više da znaju o Elvisu Prisliju, muzici i filmu nego o ratovima u 20. vijeku – ističe Šćekić. On podjseća da su kreatori obrazovnih politika tvrdili da u srednjim stručnim školama učenici pojedinih smjerova, poput automehaničara, frizera, pekara, konobara, ne treba da uče istoriju. - Nevjerovatno, ali kao da je neko pripremao teren za sve što nam se danas dešava. I sada kada smo počeli da živimo posljedice tih reformi, ponašamo se infantilno i zgražavamo se što istraživanja pokazuju da mladi vole autoritarne režime, što ne znaju mnogo o antifašizmu, i što dio njih ima afirmativan stav prema kvislinškim pokretima – kazao je on. Poručio je da ne zna koje smo gradivo iz istorije dobro savladali, ali da 20. vijek zasigurno nijesmo, budući da se stalno sporimo oko njega. - Donedavno predmet sporenja su bile 1918. godina, Podgorička skupština, Božićni ustanak, a danas se uglavnom sporimo oko četnika i partizana, jer aktuelna vlast želi da četnički pokret pedstavi kao drugi antifašistički pokret. Novije generacije istoričara imaće mnogo materijala da pišu o rastrojenom i beznadežno podijeljenom crnogorskom društvu u 21. vijeku – naglasio je Šćekić. CGO je imao niz istraživanja u kojima su ispitivani mladi i njihov odnos prema politici, crkvi, društvenim problemima... Ta istraživanja su pokazala da mladi odrastaju u društvu, najblaže rečeno, poljuljanog vrijednosnog okvira, u atmosferi koja promoviše podjele, klijentelizam, etnonacionalizam, partitokratiju i retradicionalizaciju, što značajno i neminovno oblikuje njihove stavove. - Od njih se očekuje da budu nosioci promjena, a istovremeno im se uskraćuju prilike, što ih često vodi u apatiju ili okretanje konzervativizmu. Budućnost u velikoj mjeri zavisi od toga koliko ćemo ulagati u obrazovanje, ali ono obrazovanje koje nije zasnovano samo na reprodukciji znanja već na razvoju kritičkog mišljenja i uvažavanja različitosti – istakla je Uljarević. Tumačeći pojedine detalje analize, Uljarević je kazala da ne vjeruje da su stariji zaista liberalniji. - Naime, prosječni stavovi mladih odražavaju stanje u opštoj populaciji. Ali, zato što od mladih očekujemo moderniji i progresivniji duh, njihova sklonost ka konzervativizmu nam je uočljivija – pojasnila je ona. <h2>Važno je da istoričari ne izjednačavaju četnike i partizane</h2> - Revizionisti mogu da izjednačavajupartizane i četnike, i oni će, u to nema sumnje, i u buduće nastaviti to da čine. Ali važno je da partizanski i četnički pokret ne izjednačavaju istorijski izvori. Posebno ne arhivska dokumentacija njemačke provenijencije, koja je prevedena i dostupna čitalačkoj publici, a u kojoj ćete pronaći mnogo pohvalnih ocjena o partizanskom pokretu, posebno o disciplini i borbenom moralu partizanskih jedinica, kao i gomilu dokaza o kolaboraciji četničkog i drugih kvislinških pokreta – kazao je Šćekić. On je citirao izvod iz jednog od tih dokumenata: „Njemačka operativna komanda je uspostavila puno operativno jedinstvo taktičkog komandovanja. Tako su u zajedničkim operacijama protiv partizana - rame uz rame - učestvovale njemačke snage, snage NDH i četnički odredi“. Nakon višedecenijskog jednopartijskog sistema, u kome se nije mnogo govorilo o komunističkim zločinima, Golom otoku i odnosu prema neistomišljenicima, otvorio se jedan prostor za relativizovanje zločina koji su počinili saradnici okupatora. Šćekić ističe da partizanski pokret jeste počinio zločine u ratu i da to niko ne sporti, ali i upozorio: - Poenta je da se potenciranjem partizanskih zločina, relativizuje kolaboracija drugih kvislinških pokreta, čije ideje revizionisti nastoje neobaviještenoj javnosti da predstave kao progresivne. Danas su protiv partizanskog pokreta i socijalističke vlasti najgrlatiji oni koji su se do unazad nekoliko decenija kleli u bratstvo i jedinstvo, bili u članstvu Saveza komunista, participirali u socijalističkom sistemu vlasti, bili stipendisti Titovog fonda... – kazao je on. Ističe da može da razumije neke jugoslovenske narode, posebno one iz bogatih krajeva Jugoslavije, što nijesu bili impresionirani komunistima, koji su im nakon rata ograničili i oduzeli imovinu. - Većina Crnogoraca te razloge nema, jer je Crna Gora u socijalističkoj Jugoslaviji doživjela nesumnjiv društveni i kulturološki preobražaj. Komunisti su obnovili crnogorsku državnost, zemlja je industrijalizovana, stvorena je brojna radnička klasa koje ranije praktično nije bilo, saobraćajno je povezana sa drugim jugoslovenskim republikama, iskorijenjena je nepismenost kod radnosposobne populacije, otvorene su brojne osnovne i srednje škole, fakulteti, albanska nacionalna zajednica je dobila pravo da se obrazuje na maternjem jeziku, sredinom šezdesetih godina 20. vijeka otvorena je pomorska veza sa Italijom (Bar – Bari), koja tokom većeg dijela godine danas ne funkcioniše, sedamdesetih godina 20. vijeka dobili smo Univerzitet i nacionalnu akademiju... Bolnice u kojima se danas liječimo, sagrađene su u socijalističkom periodu. Treba li podsjećati što smo prije 1945. godine od toga imali? – podsjetio je Šćekić na ono što je Crna Gora osvojila i dobila nakon Drugog svjetskog rata. On naglašava da ne govori da takav sistem nije imao mana, naprotiv, ali da je činjenica da je u socijalističkom sistemu i sinu Draže Mihailovića omogućeno bilo da radi u Auto-moto savezu Srbije, kćerki Milana Nedića u Crvenom krstu, kao i brojnim drugim sinovima i kćerima čiji su očevi bili protivnici socijalističke vlasti. - Ne mogu da zamislim djecu istaknutih pripadnika partizanskog pokreta da rade u državnom sektoru, da su kojim slučajem na vlast u Jugoslaviji 1945. godine došli četnici. U socijalizmu je to bilo moguće – zaključio je on.

Umjesto afirmacije antifašizma prekraja se istorija i slave ratni zločinci

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić čestitao je građanima 13. jul - Dan državnosti.
- Danas s ponosom slavimo dan koji simbolizuje viševjekovnu težnju na izazovnom putu slobode i suvereniteta. Crna Gora se oduprla velikodržavnim projektima i postala nezavisna, dio NATO-a, a nadam se brzo i dio Evropske unije - naveo je Fejzić na mreži Iks (X).
On je istakao važnost očuvanja državnosti, slobode i evropskog puta Crne Gore, kao i zajedništva svih građana, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Fejzić čestitao građanima Dan državnosti

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti čestitala je crnogorskom narodu koji, kako navode, poštuje zemlju u kojoj živi, Dan državnosti 13. jul, dok dijelu naroda koji ne poštuje svoju zemlju žele "ubuduće srećan rad i/ili boravak u druge zemlje u koje oni to žele, samo da ostave Crnu Goru da nastavi demokratski, samostalni, slobodarski, antifašistički život koji joj je istorija dodijelila".&nbsp;
- "Oni" su došli do crvene linije preko koje se više nema kuđ. Da ne bi došlo do teških posljedica, sada je trenutak da se popovi povuku u zonu svog zakonskog i crkvenog propisanog djelovanja. Ukoliko to dobrovoljno ne urade mora se naći način da se spriječi njihovo dalje klerofašističko djelovanje - smatraju u DANU.&nbsp;
Nakon toga bi, kako navode, sasvim je jasno, bila riješena prva stepenica za mir, koji bi po automatizmu zavladao u Crnoj Gori.&nbsp;
- Druga stepenica stabilizacije stanja u Crnoj Gori je zabrana četničkog fašističkog djelovanja. Četnički vojvoda u tome može doprinijeti svojom dobrovoljnom ostavkom, nakon svega što je zamutio. U suprotnom potrebno je četničkog vojvodu odmah smijeniti. To je vrlo jednostavno, ako svi koji sada javno slave 13. jul to rade iskreno. Valjda se i narod više alavertio kakva je glupost primijenjenih metoda popova i četnika, da je sama činjenica kako se ko nacionalno izražava dovoljna za sukob, što je klasićan Hitler-fašistički sindrom. Ovakvo stanje je sada ušlo u veliku zonu opasnosti i može dovesti do ozbiljne destabilizacije. Prekidom aktuelnih dejstava metodom hibridne okupacije od strane popova i četnička bi po automatizmu došlo do stabilizacije Crne Gore - ocijenili su u DANU.
Iako nema diplomatske i državne preference, DANU na osnovu svog, kako su rekli, prirodnog prava suštine svoje naučne djelatnosti, traži od Rusije da se javno i zvanično izjasni.&nbsp;
- Da li Rusija podržava Hitlerove nasljednike četnike pobijeđene u II svjetskom ratu, u kojem je Rusija podnijela najviše žrtava. Izjašnjenje ne bi trebalo zamagliti globalnim tokovima raspodjele moći u svijetu i miješati sa uništenjem “najmanjeg od naroda Velike Crne Gore”, od strane vjekovnog prijatelja naše države. Ovo je istorijski trenutak kada to više mora biti jasno - ističu u DANU.
NATO mole da se opredijeli da li ima osnova da se aktivira klauzula odbrane članice NATO zbog, kako su kazali, potpuno jasne, za sada samo djelimično oružane, agresije na Crnu Gori, kamuflirane finansijskim, bezbjednosnim i plaćenim simulacijama demokratije.&nbsp;
- Oružani dio agresije je djelimično počeo dovođenjem krimimalaca u organizaciji popova, još od vremena Amfilohija, korišćenjem vojnih helihoptera za nasilno postavljanje crkava, helihoptersko vojno ustoličenje stranih popova u naš manastir i otimanje naših crkava, manastira i groblja, sa krajnjim ciljem uništenja države. Malo li je - ističu u DANU.
Smatraju da su se na ovaj način koliko toliko odužili, predlažući "kao naučna ustanova tačnu dijagnozu i terapiju".&nbsp;
- Oni koji čine dijagnozu i rješenje će uraditi po svom nahođenju. Ali poslije svega što se desilo, i što je sada kristalno jasno, neko će biti moralno, politički i bezbjednosno odgovoran za slijed budućih događaja - zaključili su u DANU.

DANU: Sada je trenutak da se popovi povuku u zonu svog zakonskog i crkvenog propisanog djelovanja

Zaista ne mislim da je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović fašista, ali za čovjeka njegovog intelektualnog i životnog iskustva ne mogu da razumijem kako on ne postavi sebi pitanje što poručuje građanima Crne Gore kad ode da im se obrati na Dan državnosti, na Dan ustanka crnogorskog naroda, ispod spomenika i kosturnice u kojoj je 66 narodnih heroja, od kojih je mnoge u smrt poslala ruka i ideologija onih sa kojima on danas sjedi u vlasti i njegova politička partija u Vladi - kazao je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković.
Podsjećamo, Mujović je prisustvovao Svečanoj akademiji povodom 13. jula, ali je, nakon što mu je grupa građana okupljena na Gorici zvižducima i skandiranjem onemogućila da održi govor, napustio događaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-mujovic-izvizdan-na-gorici-sram-te-bilo-slugo-andrije-mandica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šuković pita zbog čega Mujović i oni koji su danas pokušali da ga odbrane misle da svako treba da zaćuti pred tom činjenicom, da logiku, etiku i principe baci pod noge i da se pravi da se ništa ne dešava.
- Da se pravite da je u Crnoj Gori sve u redu, a da se na jedan neprihvatljiv, sa vrijednosnog aspekta, nepodnošljiv način, ponašete tako licemjerno - rekao je Šuković.
Njemu, kako ističe, nije jasno, kako dio strukture vlasti prelazi preko tih stvari, da nema nikakav problem da sjedi pored ljudi koji slave Pavla Đurišića i Ratka Mladića.
- Ne znam kako je bilo Ervinu Ibrahimoviću u petak u Srebrenici kad je slušao govor Denisa Bećirovića, da li je u tom govoru prepoznao neke procese koji se dešavaju u Crnoj Gori i da li misli da je priča o Evropskoj uniji, kao alibiju za to što žmurimo pred povampirenim fašizmom u Crnoj Gori, dovoljna lukava i mudra politika da može sve da ispegla, da je priča o kriminalu i korupciji stare vlasti dovoljno velika maska za ćutanje na ono što se dešava sad - upitao je Šuković.
Demokrate su, kako dodaje, dio tih struktura u vlasti o kojima je govorio kao nosiocima svega najgoreg i najretrogradnijeg.
- Oni su čak najopasniji u tome jer pokušavaju, sve manje uspijevaju, da tu svoju suštinsku politiku upakuju u nekakvo evropejstvo, patriotsku i građansku priču, "mir je naša nacija" i tako dalje, a zapravo meni liče na kombinaciju stranke i sekte koja je sve bezobzirnija u izvršavanju svojih zadataka, što primjećuje da joj pada rejting - ocijenio je Šuković.&nbsp;
Protesti mu, kako ističe, nisu bili potrebni da mu dokažu da Crna Gora ima potencijal da se bori protiv istorijskog revizionizma.
- Znam da Crna Gora ima taj potencijal. Ovo što se sad dešava je ulazak u jedan obrazac "Udar nađe iskru u kamenu". Ovo bezočno, sve vulgarnije ponižvanje i razaranje Crne Gore je taj udar, a ovo što se dešava i sve će se više dešavati je iskra iz kamena koja svakome ko zna što znači bit Crne Gore ne može biti iznenađenje. To je refleks hiljadugodišnjeg trajanje Crne Gore i jedne opsesivne potrebe za slobodom - kategoričan je Šuković.
Komentarišući jutrošnja dešavanja i reakcije rekao je da to nije bilo baš najljepše za gledati i da je bilo logično, praktično neizbježno.&nbsp;
- Zašto kažem da nije bilo najljepše za gledati &nbsp;zato što bih volio da se najveći državni praznici proslavljaju na najljepši način, koji nikog ne tjeraju da protestuje. Sve ono što se dešava posljednjih dana, mjeseci i godina moralo je da dovede do protesta i građani kojima je stalo do Crne Gore, kao i svih stvari koje 13. jul simbolizuje - to je država Crna Gora, sloboda i antifašizam - dovedeni su u sitaciju da su morali da protestuju, jer su sve te vrijednosti gotovo zgažene u posljednjih nekoliko godina - ocijenio je Šuković.
Smatra da je momenat kad je formirana nova vlast u Crnoj Gori i kad su se stvari iskristalisale i postalo jasno da je najmoćniji, najorganizovaniji i s najjasnijim projektivanim ciljem u toj vlasti onaj dio koji baštini vrijednosti koje su sve suprotno od onoga protiv čega su se partizani borili, odnosno kad su došli na vlast ideološki nasljednici poraženih u Drugom svjeskom ratu, bilo je jasno da će do ovoga vrlo brzo doći.
- To je ideologija koja ima za cilj veliku, etnički čistu, odnosno homogenu Srbiju. Drugo ime tog projekta je "srpski svet" i realizacija toga projekta je jedini zadatak najmoćnijeg dijela aktuelne vlasti u Crnoj Gori. Tom segmentu aktuelne vlasti, svjesno ili nesvjesno, pomažu u realizaciji tog cilja jedan dio političkih snaga i subjekata koji, verbalno ili stvarno, ne pripadaju toj ideologiji, ali građanskoj Crnoj Gori od toga nije nimalo bolje, niti to može biti ozbiljniji alibi za njih - zaključio je Šuković.
J. B.&nbsp;

Šuković: Ne mislim da je Mujović fašista, ali kako ne postavi pitanje što poručuje građanima obraćanjem ispred kosturnice narodnih heroja koje je u smrt poslala ideologija onih sa kojima je u vlasti

Neki uporno pokušavaju da prekrajaju i revidiraju istoriju, ignorišu događaje i ličnosti iz narodno-oslobodilačkog rata, žele da četnike, dokazane saradnike okupatora prikažu kao antifašiste - kazao je potpredsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Milojica Dakić na Svečanoj akademiji povodom Dana državnosti u Na ovom skupu na brdu Gorica, u organizaciji SUBNOR-a i antifašističkih organizacija iz država bivše Jugoslavije, Dakić je rekao da se Srpska pravoslavna crkva, umjesto da svoju djelatnost obavlja u hramovima, pretvorila u novu ustanovanju obrazovanja zasnovanu na falsifikatima gdje ratne zločince proglašava svecima. - Najsvježiji primjeri da najveća državna priznanja prime osvjedočeni negatori crnogorske države nije ništa drugo do potiranje svog identiteta i potiranje svoje zemlje pod tuđe skute - istakao je Dakić. Na Berlinskom kongresu 13. jula 1878. godine Knjaževina Crna Gora je, kako je naglasio, potvrdila svoju nezavisnost, dok je u osvit 13. jula 1941. godine nad našom zemljom zasjala luča slobode. - Narodnooslobodilački rat je pokazao da je Crna Gora jedinstveno ustala da se bori protiv okupatora i ujedno za nacionalnu i socijalnu ravnopravnost svih njenih građana. Bio je to prvi organizovani, opštenarodni ustanak u porobljenoj Evropi, događaj koji je imao širok odjek u svijetu - rekao je Dakić. Bivši jugoslovenski diplomata i antifašista Jovan Vejnović rekao je da 13. jul nije imao samo značaj za Crnu Goru, već da je to jedinstveni slučaj kada se velika većina jednog naroda digla protiv fašizma.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713190712_413de1bb50f046daec1154a334f2a5becba2968e784df5ddaf6376e4357909b5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713190712_413de1bb50f046daec1154a334f2a5becba2968e784df5ddaf6376e4357909b5" data-rendition-name="original" width="1918" height="1078" loading="lazy" alt="Jovan Vejnović"><figcaption>Jovan Vejnović(Photo: TV E)</figcaption></figure>  - Nema takvog slučaja i nije bilo u Evropi. Možete biti ponosni na to. Bez poštovanja principa antifašizma nema moderne i demokratske Evrope - kategoričan je Vejnović. Okupljeni su istakli da, iako pobijeđen 1945. godine, fašizam nije uništen, ali i da strahote drugog svjetskog rata i devedesetih godina prošlog vijeka za pojedine nijesu dovoljna opomena. Zbog toga, kažu, svjedočimo osporavanju antifašističkih vrijednosti i istorijskom revizionizmu. Sava Kovačević, Ljubo Čupić, Jaglika Adžić, pored ostalih, imena su koja ne smijemo zaboraviti, poručeno je sa skupa. Zbog toga, ovakvi datumi podsjećaju na očuvanje istorijskog pamćenja, a podsjećanje na 13 jul nije samo poštovanje istorije, već poziv da sačuvamo duh slobode, hrabrosti i istine - koji su danas za očuvanje građanske, sekularne, antifašističke i evropske Crne Gore, podjednako potrebni kao i onda. Svečanoj akademiji povodom 13. jula prisustvovao je i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović. Nakon što mu je grupa građana okupljena na Gorici zvižducima i skandiranjem onemogućila da održi govor, Mujović je napustio događaj.

Dakić: Neki uporno pokušavaju da revidiraju istoriju i četnike prikažu kao antifašiste, Vejnović: Bez poštovanja principa antifašizma nema moderne i demokratske Evrope

Klub odbornika Demokrata najoštrije osuđuje sramni i ekstremistički ispad male grupe građana, među kojima su se našle i pojedine kolege iz opozicije, koji su na Spomeniku partizanu borcu, simbolu slobode i svih naših pobjeda, najprizemnije vrijeđali univerzitetskog profesora, dugogodišnjeg dekana i gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića, saopštio je klub poslanika Demokrata.
- Potpirivati mržnju na dan najvećeg crnogorskog praznika, na mjestu koje simbolizuje žrtvu i trijumf naših predaka, pokazuje pravo lice onih kojima pomirenje i napredak Podgorice i Crne Gore nikada nisu bili na umu - navode u saopštenju.
Ako već, kako su rekli, "imaju potrebu da zvižde, neka zvižde Milu Đukanoviću, pod čijim režimom je Crna Gora bila prepoznata kao centar šverca cigareta, čime je državna ekonomija desetkovana, novinari ubijani, a kriminal institucionalizovan".&nbsp;
&nbsp;Neka zvižde Đukanoviću, čije se ime našlo u panamskim papirima zbog ofšor firmi i skrivenog bogatstva dok je narod tonuo u siromaštvu - navode u saopštenju.
Neka, kako dodaju, "zvižde Ivanu Brajoviću koji je kao ministar saobraćaja ostavio auto-put bez ključne petlje, dok je istovremeno partijske ručkove u hotelu Ramada plaćao novcem građana, a brata Mila Đukanovića častio sa 10,5 miliona eura".
- Zlo izviždati to je antifašizam! Reći ne mržnji to je patriotizam. Braniti obraz, čast i slobodu svakog čovjeka to je naša dužnost. Organizatori su se sami otkrili, ali jedno je sigurno, oni nikada više neće biti vlast. Nikada više fašizam pod maskom lažnog antifašizma - zaključuju u saopštenju.

Demokrate: Neka zvižde Milu Đukanoviću i Ivanu Brajoviću

Danas stojimo pred novim ispitom: Odbraniti crnogorsku državu od agresivnog revizionizma i etnofederalizma - kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista u Bijelom Polju.
Delegacija ovog odbora je, povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore, položila vijenac na Spomeniku palim borcima na bjelopoljskom gradskom trgu.
- Na Berlinskom kongresu 1878. godine udaren je trinaestojulski pečat na crnogorsku državnost. To je bilo priznanje velikih sila da je crnogorska država, rođena u velikim bitkama, na temeljima čovjekoljublja i pravednosti, sazrela da se u okviru forme državnog oblika bori za svoju budućnost - ističu iz OO DPS Bijelo Polje.
Istorijski ispiti su, kako dodaju, bili nemilosrdni.
- Od gubitka državnosti i progona, do njene reinkarnacije na krilima najvećeg antifašističkog ustanka na tlu Evrope 1941. godine - navode u saopštenju.

DPS Bijelo Polje: Danas stojimo pred novim ispitom odbrane države

Antifašizam nije stvar ceremonije nego identiteta. Nije simbol nego obaveza. Nije samo sjećanje, već aktivna borba protiv onih koji bi da opravdaju zločine, izjednače uloge i iznova ponižavaju istinu - poručio je predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
- Na Dan ustanka naroda Crne Gore, koji predstavlja temelj slobodarske Crne Gore, svjedočimo jeftinom pokušaju zloupotrebe antifašističkog nasljeđa, od strane onih koji ga svakodnevno negiraju kroz političke saveze s njegovim negatorima i glasno ćutanje pred četničkom rehabilitacijom. Ne može se stajati uz partizanski spomenik, a istovremeno biti u vlasti sa onima koji slave četnike, relativizuju zločine i veličaju ideologiju zbog koje je 13. jul i bio potreban - istakao je Šehović.
Prema njegovim riječima, nema izgovora, nema opravdanja i nema mosta između fašizma i antifašizma.
- Ne može se stavljati znak jednakosti između partizana i četnika, niti ćutati pred onima koji šire istorijski revizionizam, a očekivati poštovanje od onih koji znaju razliku između borbe za slobodu i služenja okupatoru. Riječju, o tim temama se ne pregovara - kazao je Šehović.
On je istakao da danas okupljeni slobodni građani nijesu reagovali iz političkog hira, već iz dubokog osjećaja poniženja.
- Njima nije problem bilo ko personalno, problem je poruka. Poruka da se može tolerisati veličanje srebreničkih zločinaca, da se može ćutati pred rehabilitacijom četništva, a istovremeno govoriti o antifašizmu. To nije kontradikcija, to je izdaja ideala na kojima počiva savremena Crna Gora - dodao je Šehović.
Neka bude jasno, naglasio je on, antifašizam nije ornament za protokol već temelj našeg društvenog ugovora.
- Ko god ga pokušava relativizovati neka zna da će naići na otpor onih koji 13. jul ne obilježavaju iz obaveze nego ga žive svakoga dana. I neće se umoriti da ga brane. Naprotiv - zaključio je Šehović.

Šehović: Ne može se stajati uz partizanski spomenik, a biti u vlasti s onima koji slave ili ćute na slavljenje četništva

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića je najnovija njegova knjiga u izdanju časopisa Komun@.
- Ovo su u stvari priče u putopisnom okviru, a rukopis koji sadrži Vukovićeva knjiga je putopisna proza, rafinisana, leporeka, poučna i pisana razbokorenom rečenicom koja plijeni - zapisao je, između ostalog, recezent Pero Zubac.
Mnogo što se, kako je ocijenio, da naučiti iz ove knjige - naročito o Njegošu.
- Mene je posebno dotakla. Čitalac se suočava sa opisanim prizorima gradova i predjela sa ličnostima iz Crne Gore u tim prostorima za koje je Slobodan Vuković, duhovito rekao: „Gdje je Crna Gora u Veneciji? Svuđe!” - naveo je on.
Promiču, kako je rekao, pred očima majstorski opisani znameniti italijanski gradovi.
- A posebna vrijednost su opisani susreti sa ljudima, dijalozi, autorske opaske, pitka priča o razgovoru Njegoša sa američkim admiralom. I nepoznata mi, a dragocjena zapisana Njegoševa misao: „Možda je jedino smrt put do najviše tajne, ali to niko nije posvjedočio“. Ja sam iz ove knjige, iz daleka, sa sjevera, bolje upoznao i zavolio Italiju zahvaljujući umijeću putopisanja Slobodana Vukovića - zapisao je Zubac.
S druge strane, prof. dr Sonja Tomović Šundić, koja je takođe recezent Vukovićeve knjige, ističe da je slika Italije iz pera Slobodana Vukovića čarobna.
- Kao što atribut čarobno nosi sve što izađe na svjetlost dana iz njegove stvaralačke radionice. Autor je vrstan publicista, ali posjeduje i dar da svoju putopisnu prozu ispisuje kao prvorazredno književno djelo,sa estetskim dometima i slikovitošću koja plijeni pažnju čitalaca - navela je Tomović Šundić.
Po njenim riječima, on je dočarao italijanske gradove, raskošne tragove Rima, Španske stepenice, Koloseum, njegove prekrasne trgove, fontane, galerije, muzeje, vrevu na ulicama, ali je i živo predstavio i nezaboravnu Veneciju, Bari, Napulj...
- Sve te gradove blagoslovene italske zemlje, toplinu juga i Mediterana. Čitajući njegove putopise imamo priliku da se upoznamo sa jednom od najvećih evropskih kultura, njenom renesansom, barokom i modernom umjetnošću koja Italiju čini vjekovima središtem naše civilizacije. Vuković je rafinirani opservator, njega zanose umjetnička djela, događaji koje pomno prati tokom putovanja, zanimljivi ljudi i pojave, ali i restorani i nacionalna kuhinja, vina i jela koja kuša, i koja mu pomažu da shvati način života, navike i običaje. Sve u svemu pred našim očima iskrsava to krasno podneblje u novom svjetlu, kroz brižljive opise i detalje, ali i inspiraciju i želju da svom unuku Maksimu, koji nosi ime njegovog oca, i koji je krajem Drugog svjetskog rata boravio u Italiji, pokaže veličanstvenu materijalnu i duhovnu zaostavštinu nama susjedne zemlje, od koje nas dijeli morska pučina - napisala je prof dr Tomović Šundić.
Ona takođe navodi takođe da bi „zapisi Vukovića bili nepotpuni bez podsjećanja na Njegoševa putovanja Italijom, o kojima svjedoči Ljuba Nenadović.
- Kao čovjek velikog obrazovanja, pisac nam ukazuje na najfinije spone, unutrašnje veze, pjesnika, i njegov dodir sa umjetnošću, i likovnošću, kolorita i bogatstvom izraza, koje putnike ovog i onog vremena ostavlja bez daha. Sudeći po svemu naša šira javnost će ovim novim djelom Slobodana Vukovića, dobiti štivo pitko za čitanje, prepuno simbola koji se slikovito utiskuju u našu svijest tako da postajemo aktivni sudionici jednog izuzetno nadahnutog načina pripovijedanja - zapisala je, između ostalog, ona.
Inače, Slobodan Vuković rođen je u Beranama 1940. godine, završio je Pravni fakultet, a u novinarstvo je ušao veoma rano, još kao student. Počeo u »Indexu«, listu studenata Novosadskog univerziteta i viših škola Autonomne pokrajine Vojvodine, tada najčitanijem u Vojvodini.
Bio je član prve redakcije lista „Koraci“, glasila Saveza omladine Crne Gore, zatim direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograda, glavni i odgovorni urednik neđeljnog lista „Titogradska tribina“, sekretar Matice iseljenika Crne Gore, sekretar Republičke konferencije SSRN Crne Gore, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Pobjeda“ u dva mandata, glavni i odgovorni urednik Novinske agencije Tanjug u Beogradu.
U društvenom životu Crne Gore učestvovao je više od pola vijeka. Izvještavao iz Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Latinske Amerike, Australije, Kine, Indonezije, Singapura, Rusije, niza evropskih zemalja. Svoje putopisne reportaže objavljivao u NIN-u, „Po- bjedi“, „Politici“, zagrebačkom „Danasu“, sarajevskom „Svijetu“.
Autor je sedamnaest knjiga. Jedan od rijetkih novinara koji je intervjuisao dva generalna sekretara Ujedinjenih nacija. Njegova zbirka „Ljudi i vrijeme“ je prva knjiga intervjua u savremenoj crnogorskoj publicistici.

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića u izdanju časopisa Komun@

Protiv F.C. (18) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz teretnog vozila za skladištenje biljnih sirovina ukrao 45 vreća.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
- Vrijednost otuđenih predmeta je oko 2.500 eura i osumnjičenih ih je, nakon otuđivanja, prodao na teritoriji opština Rožaje i Berane - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava zbog sumnje da je ukrao 45 vreća biljnih sirovina

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: dan-drzavnosti