Povodom Dana državnosti Crne Gore, na inicijativu naše Ambasade u Republici Turskoj, sinoć je toranj Atakule, simbol grada Ankare, osvijetljen u bojama crnogorske zastave - kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Na ekranu u podnožju tornja, kako navode u objavi na mreži Iks (X), emituje se promotivni spot Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmfa_mne%2Fstatus%2F1944507395478085704%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

(VIDEO) Povodom Dana državnosti Crne Gore simbol grada Ankare osvijetljen u bojama crnogorske zastave

Povodom Dana državnosti upriličen defile Gradske muzike i malih mažoretki rekonstruisanom Njegoševom ulicom &nbsp; Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore u Herceg Novom je sinoć upriličen defile Gradske muzike i malih mažoretki kroz centar grada, od glavnog trga, pa rekonstruisanim dijelom Njegoševe ulice, do parka “Boke”. Defileu se pridružila i delegacija Opštine Herceg Novi na čelu sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem i predsjednikom Skupštine opštine, Milošem Konjevićem. Predsjednik Opštine, Stevan Katić ukazao je da je u Herceg Novom dobra tradicija da se svake godine na Dan državnosti stavi fokus na neki od značajnih projekata u gradu. Prošle godine je 13. jula završena rekonstrukcija šetališta u Igalu, prije tri godine istog datuma su otvorili javnu garažu, dok je sinoćni defile bio prvi javni događaj u Njegoševoj ulici koja je u finalnoj fazi velikog projekta rekonstrukcije. - Radovi koji su trajali od novembra prethodne godine skoro su privedeni kraju, nekih 93 posto je urađeno. Ostale su još neke finese koje bi trebalo završiti na jesen. Njegoševa ulica je zablistala, dobili su se širi trotoari, potpuno je rekonstruisana kanalizaciona i atmosferska mreža, kao i javna rasvjeta. Ugrađeno je nešto više od 2.000 kvadrata zaista kvalitetnog kamena. Sve ovo je bilo veoma zahtjevno da se realizuje u prethodnom periodu, te bih zahvalio svim saradnicima iz Agencije za izgradnju i razvoj, sekretaru za urbanizam, arhitekti konzervatoru Marloviću i svim ljudima koji su radili predano kako bi se radovi u ovoj ulici priveli kraju i da danas imamo jednu ovako lijepu sliku koja se šalje iz Herceg Novog za veliki praznik kakav je Dan državnosti - ispričao je Katić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_b6e0c776b9a11267e298aad564c760f8e7c3308c494ee4463f3afa9ee0ff95a1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071410078_b6e0c776b9a11267e298aad564c760f8e7c3308c494ee4463f3afa9ee0ff95a1" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  Podsjetio je da je vrijednost projekta rekonstrukcije Njegoševe ulice 1,5 miliona eura, a izvođač radova je konzorcijum “AB Gradnja”. - Njegoševa ulica je posljednji put doživjela ozbiljnu rekonstrukciju 1965. godine. Mislim da je ovo sada urađeno veoma kvalitetno, te da građani Herceg Novog i njihova pokoljenja ne moraju da brinu i da je sve urađeno kvalitetno za minimum narednih pola vijeka - istakao je Katić. Na značaj projekta rekonstrukcije Njegoševe ulice ukazao je i Miloš Konjević, predsjednik SO Herceg Novi. - Mislim da je ovo srce grada i da je Njegoševa ulica dobila jedan novi sjaj. Na ponos svih građana i turista, ulica će se koristiti decenijama. Nastavljamo da sređujemo staro jezgro grada i sa projektima koji su u najavi, a fokus ćemo staviti i na pijacu, spomenik Mirku Komnenoviću, Škver i zvonik - kazao je Konjević. Srđan Marlović, autor konzervatorskog projekta, napomenuo je da je rekonstrukcija Njegoševe ulice kompleksan projekat zato što nije u pitanju samo jedna parcela i pojedinačan objekat, već jedan od najznačajnijih infrastrukturnih pravaca grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_8d75b99c5530c357b86f692284f143edb08277c8793d69c52fc18c9ce1a49323.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071410078_8d75b99c5530c357b86f692284f143edb08277c8793d69c52fc18c9ce1a49323" data-rendition-name="original" width="1601" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  - Sama ta definicija da se radi o jednom od najstarijih djelova grada govori o količini problema sa kojima smo se zapravo nosili prilikom ove rekonstrukcije. To je sada sve iza nas, ostaje nam određeni dio poslova koji se prvenstveno odnosi na istočni dio koji je najdelikatniji, jer je u pitanju kontakt projektovanog dijela Njegoševe ulice sa istorijskim, pješačkim dijelom ulice. To je posao koji je ostavljen za nakon turističke sezone. Kompletne aktivnosti su ubrzane da bi se stanovništvu i turistima osigurao jedan novi komfor - rekao je Marlović.&nbsp; Dodao je da je rekonstrukcijom ulica dobila šire trotoare, a privrednici znatno komforniji pristup lokalima. - Ovo je jedan viši stepen urbaniteta ovog dijela grada. Kroz materijalizaciju koja je upotrijebljena po prvi put imamo segregaciju saobraćaja prema brzini kretanja. Imamo kameni pločnik za pješake, granitnu kocku za stacionarni saobraćaj, imamo i asfalt koji je namijenjen sporom saobraćaju. Ideja je bila da se brzina kretanja automobila kroz Njegoševu uspori, da sigurnost bude znatno veća - saopštio je Marlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_a56a7715472a12639784ceba7a44e22f9cf740cfa0f63baf69afa4d70e39de04.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025071410078_a56a7715472a12639784ceba7a44e22f9cf740cfa0f63baf69afa4d70e39de04" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  Skrenuo je pažnju i na dva najznačajnija projektantska gesta u ovom projektu. - Izvršena je korekcija ose Njegoševe ulice i tom prilikom je zgrada nekadašnjeg Narodnog doma postala dno dubinske vizure Njegoševe ulice i taj cijeli pravac je podcrtan jednom značajnom rekonstrukcijom, a to je kameni potporni zid prema parku “Boke”. Dobili smo jedan novi urbanistički motiv grada - poručio je Marlović. Zadovoljstvo zbog privođenja kraju radova na izuzetno značajnom, ali kompleksnom projektu kakav je rekonstrukcija Njegoševe izrazio je i sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg, Vladislav Velaš. Velaš je ovom prilikom najavio i nove značajne pojekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_18db6240e3ac54a257a5043bae8e4e9ff275ad15b8c8e11847a3fd9453ee5768.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025071410078_18db6240e3ac54a257a5043bae8e4e9ff275ad15b8c8e11847a3fd9453ee5768" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  - Krećemo u realizaciju projekta panoramske gondole Igalo – Ilinica, neka to bude projekat koji ćemo otvoriti sljedeće godine na Dan državnosti. U proteklom periodu je odrađeno dosta toga vezano za sam projekat, završeni su istražni radovi, tako da je glavni projekat u fazi revizije skoro gotov. Određene saglasnosti se još čekaju i vrlo brzo možemo očekivati početak radova na izvođenju i tog objekta - najavio je Velaš. Osim malih mažoretki i Gradske muzike, koji su dobru atmosferu pronijeli centrom grada, prolaznike je sinoć svojim repertoarom pjesama posvećenih Herceg Novom i Crnoj Gori zabavio i dječiji hor “Cvrkutići”.

1250x600

1084x550

Herceg Novi obilježio Dan državnosti uz muziku, mažoretke i novu Njegoševu

Crna Gora je dočekala 13. jul podijeljena i društveno i politički, sa snažnim pokušajima istorijskog revizionizma, negiranjem ratnih zločina i slavljenjem ratnih zločinaca. Dva velika događaja su nanovo udarila temelje Crnoj Gori, a da slučajnosti nema potvrđuje i da su se oba događaja dogodila na isti dan 13. jul. Dan državnosti se slavi jer je 1878. na Berlinskom kongresu Crna Gora međunarodno priznata, a 1941. je mali evropski narod zapalio iskru borbe protiv fašista i okupatora. Trinaestojulski ustanak 1941, nakon odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru o pružanju otpora okupatoru, koja je donesena u Stijeni Piperskoj, buknuo je u Crnoj Gori kao akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fašizma. Bio je to prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi. Slobodarskim duhom podstakao je buđenje i pokretanje otpora fašizmu na jugoslovenskim i evropskim prostorima. Znameniti francuski filozof Žan Pol Sartr ocijenio ga je veličanstvenim događajem evropske istorije 20. vijeka i kazao da je usmjerio čovječanstvo kojim putem treba da ide. <h2>Quo vadis Montenegro</h2> Crna Gora je možda tim opštenarodnim ustankom pokazala svijetu kako i kuda treba da ide, ali ostaje pitanje, kako ona sama opstaje na tom putu. Sagovornici Pobjede Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Cetntra za građansko obrazovanje (CGO) i istoričar Milan Šćekić odgovaraju na pitanja o tome u kakvoj atmosferi Crna Gora dočekuje ovaj 13. jul. Oba datuma za njih predstavljaju snažne simbole borbe za slobodu, dostojanstvo i identitet građana i građanki Crne Gore. - Ovaj 13. jul Crna Gora dočekuje u atmosferi dubokih društvenih i političkih podjela, osnaženog istorijskog revizionizma zasnovanog na ideologiji koja je poražena 1945. godine, i paradoksalno – sa formalno-pravnom dominacijom političkih struktura za koje je državnost Crne Gore tek privremena kategorija, dok se tekovine NOB-a sistematski potiskuju i obesmišljavaju – smatra Uljarević. Ona ističe da umjesto afirmacije antifašizma, slobode i našeg identiteta, danas svjedočimo relativizaciji istorijskih činjenica, instrumentalizaciji prošlosti u dnevno-političke svrhe i porastu nacionalističkih narativa, primarno kao posljedice sprovođenja koncepta tzv. srpskog sveta. - Sve to dovodi do toga da datum koji bi trebalo da ujedini građane i građanke Crne Gore postaje grubo zloupotrijebljen od onih koji bi morali biti prvi u njegovoj zaštiti i očuvanju njegovog dostojanstva – poručila je ona. Istoričar Milan Šćekić ističe da Crna Gora dočekuje Dan državnosti 2025. godine zavađena i podijeljena više nego što je to bio slučaj 1878. godine, 1918. godine, 1941. godine, 1945. godine, 1991. godine… - Iako je kroz noviju istoriju u manjoj ili većoj mjeri crnogorsko društvo uvijek bilo podijeljeno, čini se da nikada nije bilo podijeljeno kao danas, posebno kada je u pitanju odnos prema prošlosti i identitetskim pitanjima – kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071409078_79091ad7d5288f7eacf569cde80e402d898db29fee4f59aeb22107c62828cfb0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071409078_79091ad7d5288f7eacf569cde80e402d898db29fee4f59aeb22107c62828cfb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  U Crnoj Gori danas, sve više političari, aktivisti ali i Srpska pravoslavna crkva tumače istoriju revizionistički, izjednačavajući one koji su se borili sa okupatorom i protiv fašizma – do kraja, sa onima koji su u jednom trenutku prešli na „tamnu stranu“. Na pitanje da je poznata maksima da istoriju pišu pobjednici, a da se čini da se nama događa neka nova istorija, Šćekić odgovara da - istoriju pišu istoričari. - U zavisnosti od toga da li su objektivni i korektni prema činjenicama, istorijskim događajima i procesima, kao i koliko su kreativni i zanimljivi kao pisci, ljudi se određuju prema njihovom djelu i radu. Učestale pojave prekrajanja istorije građanstvo obično percipira kao novu istoriju, ali korektnije je te pojave nazvati pravim imenom - negativnim istorijskim revizionizmom – istakao je Šćekić. A na pitanje kako je došlo do toga da se danas bavimo revizionizmom i da su nam 1942. i 1943. postale brane razvoja društva, istoričar odgovara da nema više kontrolisanog sistema koji je imao mehanizme da nam nametne svoje svjetonazore, kao i da sankcioniše one koji mu se protive. - Revizionisti i savremeni sljedbenici kvislinških pokreta na prostorima bivše Jugoslavije to obilato koriste. No, ne slažem se sa Vama da 1942. i 1943. godina ometaju razvoj društva. Istina, da je sreće, prema događajima iz Drugog svjetskog rata, crnogorsko društvo trebalo bi da ima jasan stav. Ali, kako to nije slučaj, ako dopustimo da se kvislinški pokreti proglase za antifašističke, zaboravimo na njihovu saradnju sa okupatorom, kao i njihove zločine, istorija će nam se na neki način vjerovatno ponoviti – rekao je Šćekić. <h2>Ko nam kreira realnost</h2> Drugi svjetski rat okončan je1945. godine, ali ni nakon 80 godina društveni i politički problemi nijesu nestali– a postavlja se pitanje da li politika kreira realnost i koliko je ta društvena realnost zapravo stvarna. Za Daliborku Uljarević izvorište naših problema je u izostanku državno odgovorne političke vizije i političkih kapaciteta, dok se društvo i dalje hrani podjelama, klijentelizmom i populizmom koji ga razaraju na raznim nivoima. - Politika uglavnom kreira „realnost“ kroz dnevne poruke i manipulacije emocijama, a stvarni problemi - ekonomska nesigurnost, urušavanje institucija, nejednakost i diskriminacija, te planski i smišljeni napadi na građansko tkivo i održivost države – ostaju marginalizovani iako se, od pojedinih aktera, adresiraju – poručila je ona. Naglašava da ta paralelna, vještački stvorena stvarnost služi da održi na okupu krhke strukture moći i zamagli more neispunjenih obećanja. - No, svaka obmana ima svoj kraj… - kaže Uljarević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f" data-rendition-name="original" width="954" height="529" loading="lazy" alt="Daliborka Uljarević"> </figure>  Direktorica CGO smatra da postoji sistemski napor aktuelne vlasti da potisne tekovine 13. jula i oslabi antifašističko nasljeđe Crne Gore, i to uz podršku vanjskih aktera čiji su interesi suprotni interesima države Crne Gore. - Ipak, vjerujem da to već izaziva kontrareakciju, jer je antifašizam duboko ukorijenjen u identitet crnogorskog društva. Nijedna vlast, koliko god se trudila, ne može izbrisati vrijednosti koje su utkane u suštinu ovog društva – odlučna je ona. Poručuje da zato sada vodimo „odsudnu bitku“ - možda nedovoljno glasnu, ali ne manje važnu - da ne dozvolimo svjesno mijenjanje narativa i urušavanje temeljnih vrijednosti zarad trenutnih političkih interesa. - Na kraju krajeva, crnogorski antifašizam je preživio i veće oluje od ove – kazala je Uljarević. <h2>Razlozi za slavlje</h2> Crna Gora ima razloga za slavlje ovog 13. jula, jer postoje i dobre stvari u ovom društvu u ovim smutnim vremenima. Sve glasniji stavovi na kršenje ljudskih prava, revizionizam istorije i bunt protiv slavljenja ratnih zločinaca, te nedozvoljavanje dobrog dijela javnosti da se izjednače borci i saradnici okupatora i fašista jasne su poruke koje se šalju, nažalost najčešće od građana, NVO i opozicije, a veoma malo ili nemušto od onih koji su na vlasti. Uljarević ističe da bi 13. jul trebalo da slavimo kao simbol hrabrosti, solidarnosti i borbe za slobodu, i to ne samo kao istorijsku činjenicu, nego i kao trajnu obavezu da te vrijednosti živimo svakodnevno i prenosimo budućim generacijama. - Nažalost, danas je sve to u mračnoj sjenci, zatrpano teretom revizionizma i neodgovorne, čak antidržavne, politike. Ipak i uprkos svemu tome, društvo pokazuje otpornost kroz različite izraze, počev od nepristajanja na ovu realnost koja nam se slika kao neka nova Crna Gora, što ponekad uključuje i proteste, preko različitih građanskih inicijativa kojima se brani javni interes i štite ljudska prava, do spremnosti mnogih da se, makar i tiho, suprotstave mržnji, nepravdi i osionosti – poručila je ona. Ističe da su to žilave iskre dostojanstva koje zaslužuju pažnju, podršku i ohrabrenje. - I 13. jul nas uči da se ne odustaje, čak ni kad se čini da su oni koji ne razumiju njegovu simboliku i sadržaj privremeno na pozicijama moći sa kojih pokušavaju da ga ponište. Slavimo upravo tu nesalomivu spremnost da budemo bolji, čak i kad okolnosti govore suprotno jer dostojanstvo i sloboda nemaju cijenu – tvrdi ona. <h2>Kome i kakvu Crnu Goru ostavljamo</h2> Milan Šćekić je na pitanje koliko je obrazovni sistem kriv zbog onoga što nam se danas događa, jer je primjetno da mladi danas ne razlikuju Dan državnosti od Dana nezavisnosti, odgovorio da mladi naraštaji rođeni početkom 21. vijeka apsolutno nijesu krivi što ne razlikuju ta dva događaja. - Odgovornost za to prevashodno snose kreatori prosvjetne politike koja je vođena u Crnoj Gori poslije 2006. godine, i pogubnih reformi obrazovanja kojima je smanjen fond časova iz istorije do te mjere da se istorija 20. vijeka u devetom razredu osnovnih škola obrađuje jedan čas sedmično. Sa tolikim fondom časova nemoguće je obraditi kompleksne procese i događaje u 20. vijeku. Pritom, kreatori ovih nakaradnih reformi su nas tada uvjeravali da učenici treba više da znaju o Elvisu Prisliju, muzici i filmu nego o ratovima u 20. vijeku – ističe Šćekić. On podjseća da su kreatori obrazovnih politika tvrdili da u srednjim stručnim školama učenici pojedinih smjerova, poput automehaničara, frizera, pekara, konobara, ne treba da uče istoriju. - Nevjerovatno, ali kao da je neko pripremao teren za sve što nam se danas dešava. I sada kada smo počeli da živimo posljedice tih reformi, ponašamo se infantilno i zgražavamo se što istraživanja pokazuju da mladi vole autoritarne režime, što ne znaju mnogo o antifašizmu, i što dio njih ima afirmativan stav prema kvislinškim pokretima – kazao je on. Poručio je da ne zna koje smo gradivo iz istorije dobro savladali, ali da 20. vijek zasigurno nijesmo, budući da se stalno sporimo oko njega. - Donedavno predmet sporenja su bile 1918. godina, Podgorička skupština, Božićni ustanak, a danas se uglavnom sporimo oko četnika i partizana, jer aktuelna vlast želi da četnički pokret pedstavi kao drugi antifašistički pokret. Novije generacije istoričara imaće mnogo materijala da pišu o rastrojenom i beznadežno podijeljenom crnogorskom društvu u 21. vijeku – naglasio je Šćekić. CGO je imao niz istraživanja u kojima su ispitivani mladi i njihov odnos prema politici, crkvi, društvenim problemima... Ta istraživanja su pokazala da mladi odrastaju u društvu, najblaže rečeno, poljuljanog vrijednosnog okvira, u atmosferi koja promoviše podjele, klijentelizam, etnonacionalizam, partitokratiju i retradicionalizaciju, što značajno i neminovno oblikuje njihove stavove. - Od njih se očekuje da budu nosioci promjena, a istovremeno im se uskraćuju prilike, što ih često vodi u apatiju ili okretanje konzervativizmu. Budućnost u velikoj mjeri zavisi od toga koliko ćemo ulagati u obrazovanje, ali ono obrazovanje koje nije zasnovano samo na reprodukciji znanja već na razvoju kritičkog mišljenja i uvažavanja različitosti – istakla je Uljarević. Tumačeći pojedine detalje analize, Uljarević je kazala da ne vjeruje da su stariji zaista liberalniji. - Naime, prosječni stavovi mladih odražavaju stanje u opštoj populaciji. Ali, zato što od mladih očekujemo moderniji i progresivniji duh, njihova sklonost ka konzervativizmu nam je uočljivija – pojasnila je ona. <h2>Važno je da istoričari ne izjednačavaju četnike i partizane</h2> - Revizionisti mogu da izjednačavajupartizane i četnike, i oni će, u to nema sumnje, i u buduće nastaviti to da čine. Ali važno je da partizanski i četnički pokret ne izjednačavaju istorijski izvori. Posebno ne arhivska dokumentacija njemačke provenijencije, koja je prevedena i dostupna čitalačkoj publici, a u kojoj ćete pronaći mnogo pohvalnih ocjena o partizanskom pokretu, posebno o disciplini i borbenom moralu partizanskih jedinica, kao i gomilu dokaza o kolaboraciji četničkog i drugih kvislinških pokreta – kazao je Šćekić. On je citirao izvod iz jednog od tih dokumenata: „Njemačka operativna komanda je uspostavila puno operativno jedinstvo taktičkog komandovanja. Tako su u zajedničkim operacijama protiv partizana - rame uz rame - učestvovale njemačke snage, snage NDH i četnički odredi“. Nakon višedecenijskog jednopartijskog sistema, u kome se nije mnogo govorilo o komunističkim zločinima, Golom otoku i odnosu prema neistomišljenicima, otvorio se jedan prostor za relativizovanje zločina koji su počinili saradnici okupatora. Šćekić ističe da partizanski pokret jeste počinio zločine u ratu i da to niko ne sporti, ali i upozorio: - Poenta je da se potenciranjem partizanskih zločina, relativizuje kolaboracija drugih kvislinških pokreta, čije ideje revizionisti nastoje neobaviještenoj javnosti da predstave kao progresivne. Danas su protiv partizanskog pokreta i socijalističke vlasti najgrlatiji oni koji su se do unazad nekoliko decenija kleli u bratstvo i jedinstvo, bili u članstvu Saveza komunista, participirali u socijalističkom sistemu vlasti, bili stipendisti Titovog fonda... – kazao je on. Ističe da može da razumije neke jugoslovenske narode, posebno one iz bogatih krajeva Jugoslavije, što nijesu bili impresionirani komunistima, koji su im nakon rata ograničili i oduzeli imovinu. - Većina Crnogoraca te razloge nema, jer je Crna Gora u socijalističkoj Jugoslaviji doživjela nesumnjiv društveni i kulturološki preobražaj. Komunisti su obnovili crnogorsku državnost, zemlja je industrijalizovana, stvorena je brojna radnička klasa koje ranije praktično nije bilo, saobraćajno je povezana sa drugim jugoslovenskim republikama, iskorijenjena je nepismenost kod radnosposobne populacije, otvorene su brojne osnovne i srednje škole, fakulteti, albanska nacionalna zajednica je dobila pravo da se obrazuje na maternjem jeziku, sredinom šezdesetih godina 20. vijeka otvorena je pomorska veza sa Italijom (Bar – Bari), koja tokom većeg dijela godine danas ne funkcioniše, sedamdesetih godina 20. vijeka dobili smo Univerzitet i nacionalnu akademiju... Bolnice u kojima se danas liječimo, sagrađene su u socijalističkom periodu. Treba li podsjećati što smo prije 1945. godine od toga imali? – podsjetio je Šćekić na ono što je Crna Gora osvojila i dobila nakon Drugog svjetskog rata. On naglašava da ne govori da takav sistem nije imao mana, naprotiv, ali da je činjenica da je u socijalističkom sistemu i sinu Draže Mihailovića omogućeno bilo da radi u Auto-moto savezu Srbije, kćerki Milana Nedića u Crvenom krstu, kao i brojnim drugim sinovima i kćerima čiji su očevi bili protivnici socijalističke vlasti. - Ne mogu da zamislim djecu istaknutih pripadnika partizanskog pokreta da rade u državnom sektoru, da su kojim slučajem na vlast u Jugoslaviji 1945. godine došli četnici. U socijalizmu je to bilo moguće – zaključio je on.

Umjesto afirmacije antifašizma prekraja se istorija i slave ratni zločinci

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić čestitao je građanima 13. jul - Dan državnosti.
- Danas s ponosom slavimo dan koji simbolizuje viševjekovnu težnju na izazovnom putu slobode i suvereniteta. Crna Gora se oduprla velikodržavnim projektima i postala nezavisna, dio NATO-a, a nadam se brzo i dio Evropske unije - naveo je Fejzić na mreži Iks (X).
On je istakao važnost očuvanja državnosti, slobode i evropskog puta Crne Gore, kao i zajedništva svih građana, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Fejzić čestitao građanima Dan državnosti

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti čestitala je crnogorskom narodu koji, kako navode, poštuje zemlju u kojoj živi, Dan državnosti 13. jul, dok dijelu naroda koji ne poštuje svoju zemlju žele "ubuduće srećan rad i/ili boravak u druge zemlje u koje oni to žele, samo da ostave Crnu Goru da nastavi demokratski, samostalni, slobodarski, antifašistički život koji joj je istorija dodijelila".&nbsp;
- "Oni" su došli do crvene linije preko koje se više nema kuđ. Da ne bi došlo do teških posljedica, sada je trenutak da se popovi povuku u zonu svog zakonskog i crkvenog propisanog djelovanja. Ukoliko to dobrovoljno ne urade mora se naći način da se spriječi njihovo dalje klerofašističko djelovanje - smatraju u DANU.&nbsp;
Nakon toga bi, kako navode, sasvim je jasno, bila riješena prva stepenica za mir, koji bi po automatizmu zavladao u Crnoj Gori.&nbsp;
- Druga stepenica stabilizacije stanja u Crnoj Gori je zabrana četničkog fašističkog djelovanja. Četnički vojvoda u tome može doprinijeti svojom dobrovoljnom ostavkom, nakon svega što je zamutio. U suprotnom potrebno je četničkog vojvodu odmah smijeniti. To je vrlo jednostavno, ako svi koji sada javno slave 13. jul to rade iskreno. Valjda se i narod više alavertio kakva je glupost primijenjenih metoda popova i četnika, da je sama činjenica kako se ko nacionalno izražava dovoljna za sukob, što je klasićan Hitler-fašistički sindrom. Ovakvo stanje je sada ušlo u veliku zonu opasnosti i može dovesti do ozbiljne destabilizacije. Prekidom aktuelnih dejstava metodom hibridne okupacije od strane popova i četnička bi po automatizmu došlo do stabilizacije Crne Gore - ocijenili su u DANU.
Iako nema diplomatske i državne preference, DANU na osnovu svog, kako su rekli, prirodnog prava suštine svoje naučne djelatnosti, traži od Rusije da se javno i zvanično izjasni.&nbsp;
- Da li Rusija podržava Hitlerove nasljednike četnike pobijeđene u II svjetskom ratu, u kojem je Rusija podnijela najviše žrtava. Izjašnjenje ne bi trebalo zamagliti globalnim tokovima raspodjele moći u svijetu i miješati sa uništenjem “najmanjeg od naroda Velike Crne Gore”, od strane vjekovnog prijatelja naše države. Ovo je istorijski trenutak kada to više mora biti jasno - ističu u DANU.
NATO mole da se opredijeli da li ima osnova da se aktivira klauzula odbrane članice NATO zbog, kako su kazali, potpuno jasne, za sada samo djelimično oružane, agresije na Crnu Gori, kamuflirane finansijskim, bezbjednosnim i plaćenim simulacijama demokratije.&nbsp;
- Oružani dio agresije je djelimično počeo dovođenjem krimimalaca u organizaciji popova, još od vremena Amfilohija, korišćenjem vojnih helihoptera za nasilno postavljanje crkava, helihoptersko vojno ustoličenje stranih popova u naš manastir i otimanje naših crkava, manastira i groblja, sa krajnjim ciljem uništenja države. Malo li je - ističu u DANU.
Smatraju da su se na ovaj način koliko toliko odužili, predlažući "kao naučna ustanova tačnu dijagnozu i terapiju".&nbsp;
- Oni koji čine dijagnozu i rješenje će uraditi po svom nahođenju. Ali poslije svega što se desilo, i što je sada kristalno jasno, neko će biti moralno, politički i bezbjednosno odgovoran za slijed budućih događaja - zaključili su u DANU.

DANU: Sada je trenutak da se popovi povuku u zonu svog zakonskog i crkvenog propisanog djelovanja

Zaista ne mislim da je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović fašista, ali za čovjeka njegovog intelektualnog i životnog iskustva ne mogu da razumijem kako on ne postavi sebi pitanje što poručuje građanima Crne Gore kad ode da im se obrati na Dan državnosti, na Dan ustanka crnogorskog naroda, ispod spomenika i kosturnice u kojoj je 66 narodnih heroja, od kojih je mnoge u smrt poslala ruka i ideologija onih sa kojima on danas sjedi u vlasti i njegova politička partija u Vladi - kazao je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković.
Podsjećamo, Mujović je prisustvovao Svečanoj akademiji povodom 13. jula, ali je, nakon što mu je grupa građana okupljena na Gorici zvižducima i skandiranjem onemogućila da održi govor, napustio događaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-mujovic-izvizdan-na-gorici-sram-te-bilo-slugo-andrije-mandica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šuković pita zbog čega Mujović i oni koji su danas pokušali da ga odbrane misle da svako treba da zaćuti pred tom činjenicom, da logiku, etiku i principe baci pod noge i da se pravi da se ništa ne dešava.
- Da se pravite da je u Crnoj Gori sve u redu, a da se na jedan neprihvatljiv, sa vrijednosnog aspekta, nepodnošljiv način, ponašete tako licemjerno - rekao je Šuković.
Njemu, kako ističe, nije jasno, kako dio strukture vlasti prelazi preko tih stvari, da nema nikakav problem da sjedi pored ljudi koji slave Pavla Đurišića i Ratka Mladića.
- Ne znam kako je bilo Ervinu Ibrahimoviću u petak u Srebrenici kad je slušao govor Denisa Bećirovića, da li je u tom govoru prepoznao neke procese koji se dešavaju u Crnoj Gori i da li misli da je priča o Evropskoj uniji, kao alibiju za to što žmurimo pred povampirenim fašizmom u Crnoj Gori, dovoljna lukava i mudra politika da može sve da ispegla, da je priča o kriminalu i korupciji stare vlasti dovoljno velika maska za ćutanje na ono što se dešava sad - upitao je Šuković.
Demokrate su, kako dodaje, dio tih struktura u vlasti o kojima je govorio kao nosiocima svega najgoreg i najretrogradnijeg.
- Oni su čak najopasniji u tome jer pokušavaju, sve manje uspijevaju, da tu svoju suštinsku politiku upakuju u nekakvo evropejstvo, patriotsku i građansku priču, "mir je naša nacija" i tako dalje, a zapravo meni liče na kombinaciju stranke i sekte koja je sve bezobzirnija u izvršavanju svojih zadataka, što primjećuje da joj pada rejting - ocijenio je Šuković.&nbsp;
Protesti mu, kako ističe, nisu bili potrebni da mu dokažu da Crna Gora ima potencijal da se bori protiv istorijskog revizionizma.
- Znam da Crna Gora ima taj potencijal. Ovo što se sad dešava je ulazak u jedan obrazac "Udar nađe iskru u kamenu". Ovo bezočno, sve vulgarnije ponižvanje i razaranje Crne Gore je taj udar, a ovo što se dešava i sve će se više dešavati je iskra iz kamena koja svakome ko zna što znači bit Crne Gore ne može biti iznenađenje. To je refleks hiljadugodišnjeg trajanje Crne Gore i jedne opsesivne potrebe za slobodom - kategoričan je Šuković.
Komentarišući jutrošnja dešavanja i reakcije rekao je da to nije bilo baš najljepše za gledati i da je bilo logično, praktično neizbježno.&nbsp;
- Zašto kažem da nije bilo najljepše za gledati &nbsp;zato što bih volio da se najveći državni praznici proslavljaju na najljepši način, koji nikog ne tjeraju da protestuje. Sve ono što se dešava posljednjih dana, mjeseci i godina moralo je da dovede do protesta i građani kojima je stalo do Crne Gore, kao i svih stvari koje 13. jul simbolizuje - to je država Crna Gora, sloboda i antifašizam - dovedeni su u sitaciju da su morali da protestuju, jer su sve te vrijednosti gotovo zgažene u posljednjih nekoliko godina - ocijenio je Šuković.
Smatra da je momenat kad je formirana nova vlast u Crnoj Gori i kad su se stvari iskristalisale i postalo jasno da je najmoćniji, najorganizovaniji i s najjasnijim projektivanim ciljem u toj vlasti onaj dio koji baštini vrijednosti koje su sve suprotno od onoga protiv čega su se partizani borili, odnosno kad su došli na vlast ideološki nasljednici poraženih u Drugom svjeskom ratu, bilo je jasno da će do ovoga vrlo brzo doći.
- To je ideologija koja ima za cilj veliku, etnički čistu, odnosno homogenu Srbiju. Drugo ime tog projekta je "srpski svet" i realizacija toga projekta je jedini zadatak najmoćnijeg dijela aktuelne vlasti u Crnoj Gori. Tom segmentu aktuelne vlasti, svjesno ili nesvjesno, pomažu u realizaciji tog cilja jedan dio političkih snaga i subjekata koji, verbalno ili stvarno, ne pripadaju toj ideologiji, ali građanskoj Crnoj Gori od toga nije nimalo bolje, niti to može biti ozbiljniji alibi za njih - zaključio je Šuković.
J. B.&nbsp;

Šuković: Ne mislim da je Mujović fašista, ali kako ne postavi pitanje što poručuje građanima obraćanjem ispred kosturnice narodnih heroja koje je u smrt poslala ideologija onih sa kojima je u vlasti

Neki uporno pokušavaju da prekrajaju i revidiraju istoriju, ignorišu događaje i ličnosti iz narodno-oslobodilačkog rata, žele da četnike, dokazane saradnike okupatora prikažu kao antifašiste - kazao je potpredsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Milojica Dakić na Svečanoj akademiji povodom Dana državnosti u Na ovom skupu na brdu Gorica, u organizaciji SUBNOR-a i antifašističkih organizacija iz država bivše Jugoslavije, Dakić je rekao da se Srpska pravoslavna crkva, umjesto da svoju djelatnost obavlja u hramovima, pretvorila u novu ustanovanju obrazovanja zasnovanu na falsifikatima gdje ratne zločince proglašava svecima. - Najsvježiji primjeri da najveća državna priznanja prime osvjedočeni negatori crnogorske države nije ništa drugo do potiranje svog identiteta i potiranje svoje zemlje pod tuđe skute - istakao je Dakić. Na Berlinskom kongresu 13. jula 1878. godine Knjaževina Crna Gora je, kako je naglasio, potvrdila svoju nezavisnost, dok je u osvit 13. jula 1941. godine nad našom zemljom zasjala luča slobode. - Narodnooslobodilački rat je pokazao da je Crna Gora jedinstveno ustala da se bori protiv okupatora i ujedno za nacionalnu i socijalnu ravnopravnost svih njenih građana. Bio je to prvi organizovani, opštenarodni ustanak u porobljenoj Evropi, događaj koji je imao širok odjek u svijetu - rekao je Dakić. Bivši jugoslovenski diplomata i antifašista Jovan Vejnović rekao je da 13. jul nije imao samo značaj za Crnu Goru, već da je to jedinstveni slučaj kada se velika većina jednog naroda digla protiv fašizma.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713190712_413de1bb50f046daec1154a334f2a5becba2968e784df5ddaf6376e4357909b5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713190712_413de1bb50f046daec1154a334f2a5becba2968e784df5ddaf6376e4357909b5" data-rendition-name="original" width="1918" height="1078" loading="lazy" alt="Jovan Vejnović"><figcaption>Jovan Vejnović(Photo: TV E)</figcaption></figure>  - Nema takvog slučaja i nije bilo u Evropi. Možete biti ponosni na to. Bez poštovanja principa antifašizma nema moderne i demokratske Evrope - kategoričan je Vejnović. Okupljeni su istakli da, iako pobijeđen 1945. godine, fašizam nije uništen, ali i da strahote drugog svjetskog rata i devedesetih godina prošlog vijeka za pojedine nijesu dovoljna opomena. Zbog toga, kažu, svjedočimo osporavanju antifašističkih vrijednosti i istorijskom revizionizmu. Sava Kovačević, Ljubo Čupić, Jaglika Adžić, pored ostalih, imena su koja ne smijemo zaboraviti, poručeno je sa skupa. Zbog toga, ovakvi datumi podsjećaju na očuvanje istorijskog pamćenja, a podsjećanje na 13 jul nije samo poštovanje istorije, već poziv da sačuvamo duh slobode, hrabrosti i istine - koji su danas za očuvanje građanske, sekularne, antifašističke i evropske Crne Gore, podjednako potrebni kao i onda. Svečanoj akademiji povodom 13. jula prisustvovao je i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović. Nakon što mu je grupa građana okupljena na Gorici zvižducima i skandiranjem onemogućila da održi govor, Mujović je napustio događaj.

Dakić: Neki uporno pokušavaju da revidiraju istoriju i četnike prikažu kao antifašiste, Vejnović: Bez poštovanja principa antifašizma nema moderne i demokratske Evrope

Klub odbornika Demokrata najoštrije osuđuje sramni i ekstremistički ispad male grupe građana, među kojima su se našle i pojedine kolege iz opozicije, koji su na Spomeniku partizanu borcu, simbolu slobode i svih naših pobjeda, najprizemnije vrijeđali univerzitetskog profesora, dugogodišnjeg dekana i gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića, saopštio je klub poslanika Demokrata.
- Potpirivati mržnju na dan najvećeg crnogorskog praznika, na mjestu koje simbolizuje žrtvu i trijumf naših predaka, pokazuje pravo lice onih kojima pomirenje i napredak Podgorice i Crne Gore nikada nisu bili na umu - navode u saopštenju.
Ako već, kako su rekli, "imaju potrebu da zvižde, neka zvižde Milu Đukanoviću, pod čijim režimom je Crna Gora bila prepoznata kao centar šverca cigareta, čime je državna ekonomija desetkovana, novinari ubijani, a kriminal institucionalizovan".&nbsp;
&nbsp;Neka zvižde Đukanoviću, čije se ime našlo u panamskim papirima zbog ofšor firmi i skrivenog bogatstva dok je narod tonuo u siromaštvu - navode u saopštenju.
Neka, kako dodaju, "zvižde Ivanu Brajoviću koji je kao ministar saobraćaja ostavio auto-put bez ključne petlje, dok je istovremeno partijske ručkove u hotelu Ramada plaćao novcem građana, a brata Mila Đukanovića častio sa 10,5 miliona eura".
- Zlo izviždati to je antifašizam! Reći ne mržnji to je patriotizam. Braniti obraz, čast i slobodu svakog čovjeka to je naša dužnost. Organizatori su se sami otkrili, ali jedno je sigurno, oni nikada više neće biti vlast. Nikada više fašizam pod maskom lažnog antifašizma - zaključuju u saopštenju.

Demokrate: Neka zvižde Milu Đukanoviću i Ivanu Brajoviću

Danas stojimo pred novim ispitom: Odbraniti crnogorsku državu od agresivnog revizionizma i etnofederalizma - kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista u Bijelom Polju.
Delegacija ovog odbora je, povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore, položila vijenac na Spomeniku palim borcima na bjelopoljskom gradskom trgu.
- Na Berlinskom kongresu 1878. godine udaren je trinaestojulski pečat na crnogorsku državnost. To je bilo priznanje velikih sila da je crnogorska država, rođena u velikim bitkama, na temeljima čovjekoljublja i pravednosti, sazrela da se u okviru forme državnog oblika bori za svoju budućnost - ističu iz OO DPS Bijelo Polje.
Istorijski ispiti su, kako dodaju, bili nemilosrdni.
- Od gubitka državnosti i progona, do njene reinkarnacije na krilima najvećeg antifašističkog ustanka na tlu Evrope 1941. godine - navode u saopštenju.

DPS Bijelo Polje: Danas stojimo pred novim ispitom odbrane države

Antifašizam nije stvar ceremonije nego identiteta. Nije simbol nego obaveza. Nije samo sjećanje, već aktivna borba protiv onih koji bi da opravdaju zločine, izjednače uloge i iznova ponižavaju istinu - poručio je predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
- Na Dan ustanka naroda Crne Gore, koji predstavlja temelj slobodarske Crne Gore, svjedočimo jeftinom pokušaju zloupotrebe antifašističkog nasljeđa, od strane onih koji ga svakodnevno negiraju kroz političke saveze s njegovim negatorima i glasno ćutanje pred četničkom rehabilitacijom. Ne može se stajati uz partizanski spomenik, a istovremeno biti u vlasti sa onima koji slave četnike, relativizuju zločine i veličaju ideologiju zbog koje je 13. jul i bio potreban - istakao je Šehović.
Prema njegovim riječima, nema izgovora, nema opravdanja i nema mosta između fašizma i antifašizma.
- Ne može se stavljati znak jednakosti između partizana i četnika, niti ćutati pred onima koji šire istorijski revizionizam, a očekivati poštovanje od onih koji znaju razliku između borbe za slobodu i služenja okupatoru. Riječju, o tim temama se ne pregovara - kazao je Šehović.
On je istakao da danas okupljeni slobodni građani nijesu reagovali iz političkog hira, već iz dubokog osjećaja poniženja.
- Njima nije problem bilo ko personalno, problem je poruka. Poruka da se može tolerisati veličanje srebreničkih zločinaca, da se može ćutati pred rehabilitacijom četništva, a istovremeno govoriti o antifašizmu. To nije kontradikcija, to je izdaja ideala na kojima počiva savremena Crna Gora - dodao je Šehović.
Neka bude jasno, naglasio je on, antifašizam nije ornament za protokol već temelj našeg društvenog ugovora.
- Ko god ga pokušava relativizovati neka zna da će naići na otpor onih koji 13. jul ne obilježavaju iz obaveze nego ga žive svakoga dana. I neće se umoriti da ga brane. Naprotiv - zaključio je Šehović.

Šehović: Ne može se stajati uz partizanski spomenik, a biti u vlasti s onima koji slave ili ćute na slavljenje četništva

U Budilniku na Televiziji E pitamo koliko su petarde opasne, naročito za djecu, i kakve sa kakvim se povredama najčešće tokom praznika pacijenti javljaju ljekarima.&nbsp;
Analiziramo bezbjednosnu situaciju u Nikšiću i pitamo da li se građani tog grada osjećaju sigurno.
Zbog visoke koncentracije štetnih materija u vazduhu u Pljevljima i Bijelom Polju stanovnici se suočavavaju sa problemom zagađenja, a hoće li odgovorne službe postupiti adekvatno kako bi sačuvali zdravlje gradjana pitanje je na koje odgovaramo u Budilniku.
Razgovaramo o značaju inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da se u Nikšiću podigne spomenik i nova vaspitna jedinica nazove po Vitomiru Vitu Nikoliću, a saznajte i šta nam donosi ovogodišnji DEUS i kako Podgorica diše umjetnost u prazničnom mjesecu.

''Budilnik'' na TV E: O zagađenosti vazduha, opasnosti od petardi i bezbjednosnoj situaciji u Nikšiću

Povodom ekstremnog zagađenja vazduha zabilježenog u Pljevljima u noći između 13. i 14. decembra, kada je prema zvaničnim podacima Agencije za zaštitu životne sredine došlo do prekoračenja praga upozorenja za sumpor-dioksid (SO₂), NVO Legalis zahtijeva hitnu i bezuslovnu primjenu Plana kratkoročnih mjera za zaštitu zdravlja stanovništva u Pljevljima.
- U periodu od 23 časa 13. decembra do jedan čas iza ponoći 14. decembra, koncentracije SO₂ premašile su 500 µg/m³ kao tročasovni prosjek, što predstavlja zakonom definisan prag upozorenja i ozbiljnu prijetnju zdravlju građana. U skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha i Planom kratkoročnih mjera, nadležni organi su u ovakvim situacijama obavezni da bez odlaganja preduzmu mjere koje uključuju ograničavanje ili privremenu obustavu rada najvećih industrijskih zagađivača- kazali su iz ove NVO.

NVO Legalis: Zahtijevamo primjenu Plana kratkoročnih mjera za zaštitu zdravlja građana u Pljevljima

Poslanik DPS-a Ivan Vuković demantovao je Nebojšu Vuksanovića, savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića, koji je ranije danas saopštio da je Milatović jedini crnogorski zvaničnik koji je komunicirao s predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom povodom zatvaranja poglavlja 11 i 13. Kako je kazao, to je urađeno na inicijativu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
- Prema pouzdanim informacijama iz Pariza i Brisela (kakva je bila i ona o inicijalnom protivljenju Francuske da zatvorimo 2 od 5 poglavlja), ovo nije tačno. Još manje je bitno- napisao je Vuković na mreži X.
On je istakao kako je važno da, kao država, završavamo posao.&nbsp;
- Lako ćemo za medalje- poručio je poslanik DPS-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2000210471673028929&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Milatović nije jedini razgovarao sa Makronom, lako ćemo za medalje, bitno je završiti posao

Opredjeljenost Vlade Crne Gore da jača mehanizame arbitraže važna je poruka budućim investitorima da je zemlja otvorena za poslovanje i sigurna za njihov kapital, ocijenjeno je tokom susreta ministra pravde Crne Gore Bojana Božovića koji se u okviru službene posjete Ujedinjenim Arapskim Emiratima sastao sa predsjednikom Međunarodnog Arbitražnog Centra Dubaija Tarikom Humaidom Al Tajerom , saopšteno je iz Ministarstva pravde.
Na sastanku je dogovoreno da se početkom naredne godine pristupi potpisivanju Memoranduma o razumijevanju kako bi se stvorili uslovi za punu institucionalnu i ekspertsku podršku Crnoj Gori na ovom planu.
Ministar pravde Bojan Božović predstavio je aktivnosti na planu unaprjeđenja zakonodavnog okvira koji tretira pitanje arbitraže istakavši da je za Vladu to jedan od prioriteta u pogledu obezbjeđivanja pravne sigurnosti investicija.&nbsp;
- Uspjeh arbitraže direktno zavisi od kvaliteta pravnog okvira, zato smo odlučni da primjenimo najbolju svjetsku praksu i da se u optimalnom roku pozicioniramo kao relevantan regionalni akter i na ovom planu- poručio je Božović.
U tom kontekstu, saglasni su sagovornici, izuzetno dobri odnosi sa regionom i pozicija predvodnice u procesu evropske integracije, predstavljaju snažan kapital Crne Gore koji uz adekvatno normiranje garantuje siguran uspjeh.
Kako su ocijenili, pored formulisanja pravnog okvira pažnju je potrebno posvetiti obuci kadra u čemu će Međunarodni Arbitražni Centar Dubaija dati punu podršku.
- Raduje nas vijest da Crna Gora kao prijateljska zemlja želi da unaprijedi oblast arbitraže. U tom važnom poslu i na planu jačanja mehanizama medijacije kao važnog međukoraka, računajte da smo vaši partneri, a ne konkurenti- kazao je Al Tajer.
Uz saglasnost da bez pravne sigurnosti nema ekonomskog razvoja, sa sastanka je poručeno da je dobra međudržavna saradnja na institucionalnom nivou signal budućim investitorima iz UAE da je Crna Gora pouzdana destinacija za ulaganje.
Predsjednik Međunarodnog Arbitražnog Centra Dubaija, Al Tajer, uputio je poziv ministru Božoviću da učestvuje na Sedmici arbitraže koja će biti održana u Dubaiju početkom novembra 2026.

Božović u UAE potpisao memorandum u oblasti arbitraže: Bez pravne sigurnosti nema ekonomskog razvoja

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: dan-drzavnosti