Izvještaj Evropske komisije (EK) potvrđuje formalan napredak Crne Gore, ali i suštinsko nazadovanje, ocijenio je predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza, Damir Šehović.
On je kazao da Izvještaj EK potvrđuje da u Crnoj Gori postoji formalni napredak u pregovaračkom procesu, koji je rezultat profesionalnog rada državne administracije, a ne političke volje vlasti.
- Još je, međutim, očiglednije vrijednosno i političko nazadovanje - istakao je Šehović.
Prema njegovim riječima, napredak je ostvaren uprkos brojnim "klipovima u točkovima" koje u evropski proces uporno ubacuje veći dio vladajuće većine, predvođen Andrijom Mandićem, koji baštini vrijednosti suprotne od onih na kojima počiva Evropska unija (EU).
- Sada je potpuno jasno da Crna Gora formalno korača ka EU, ali suštinski ne samo da stagnira, nego u mnogim segmentima i nazaduje - rekao je Šehović.
Kako je naveo, otuda i nova, do sada najjasnija upozorenja iz Brisela i izjava komesarke Marte Kos o mogućnosti uvođenja prelaznog perioda za nove članice, pa čak i njihovog privremenog isključenja iz Unije ukoliko postanu remetilački faktor.
- Takve poruke ne dolaze slučajno. One su direktna refleksija sve veće zabrinutosti da bi Crna Gora, ako nastavi putem na kojem je sada, mogla postati novi trojanski konj unutar EU, poput današnje Mađarske - ocijenio je Šehović.
EU, kako je kazao, ne želi više retrogradne režime pod svojim krovom, niti one koji se samo deklarativno pozivaju na evropske principe, a u praksi promovišu proruske narative, relativizuju ratne zločine, negiraju genocid u Srebrenici, rehabilituju fašističke saradnike i podgrijavaju nacionalne i vjerske podjele.
- Ne želi Unija one koji pod plaštom evropskih integracija otkrivaju spomenike ratnim zločincima poput Pavla Đurišića i time ponižavaju i istorijsku istinu i moralnu savjest Crne Gore - kazao je Šehović.
Prema njegovim riječima, EU ne želi one koji u 21. vijeku zatvaraju oči pred ksenofobnim porukama usmjerenim prema čitavim etničkim zajednicama, poput one „ubij Turčina“, niti one koji urušavaju odnose sa evropskim partnerima do mjere da pojedine države članice njihove najviše funkcionere proglašavaju nepoželjnima.
- Zato ne čudi što se po prvi put u evropskoj retorici pojavljuju termini poput članstva bez prava glasa i ograničenog pristupa institucijama EU, niti što se počinje licitirati i rokom koji se odnosi na 2030. godinu za pristup novih članica - kazao je Šehović.
On je upozorio da to nije puka birokratska formulacija, već političko upozorenje da se u Uniju neće ulaziti sa autoritarnim refleksima i lažnim proevropskim maskama.
- Kada se tome doda činjenica da vlast u duže od godinu opstruira izbor sudija Ustavnog suda, mjesecima izbor Savjeta Agencije za elektronske komunikacije, gotovo dvije godine izbor viceguvernera i članova Savjeta Centralne banke i gotovo godinu dana izbor članova Fiskalnog savjeta, kao i da nije poštovala mišljenje Venecijanske komisije u slučaju nezakonitog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda, onda je jasno zašto Brisel šalje poruke koje se ranije nijesu mogle čuti sa te adrese - naveo je Šehović.
Kako je kazao, umjesto da euforično slavi izvještaj i javnost zasipa samohvalama, bilo bi odgovornije da se vlast ozbiljno zamisli nad njegovim stvarnim sadržajem i porukama koje su povodom njegove prezentacije saopštene.
- Između redova tog dokumenta nalaze se upozorenja da Crna Gora, ako nastavi ovim putem, može formalno stići do evropskih vrata, ali će suštinski ostati van njih - ocijenio je Šehović.
On je istakao da je EU jasno poručila da ne želi nove trojanske konje u svojim redovima.
- Crna Gora zato mora odlučiti da li želi biti dio evropske porodice naroda po vrijednostima, a ne samo po geografiji, ili će ostati primjer zemlje koja je propustila istorijsku šansu jer su je vodili oni koji Evropu vide kao paravan za potpuno suprotne interese - rekao je Šehović.
Prema njegovim riječima, zato je danas važnije nego ikad da se "siđe sa tog proruskog trojanskog konja i da se u periodu pred nama okupi sve što je u Crnoj Gori istinski evropsko i građansko".
- Podsjećanja radi, upravo su članice Evropskog saveza, tada okupljene u Savezu reformskih snaga, bile utemeljivači evropske ideje u Crnoj Gori, u vrijeme kada je ta ideja bila u ubjedljivoj manjini, a danas predstavlja ubjedljivu većinu u našem društvu - naveo je Šehović.
On je kazao da Evropski savez, na tim temeljima, i danas ostaje nosilac autentične evropske misije Crne Gore.
- One koja nipošto ne pristaje na imitaciju, već istrajno brani ideju evropske, građanske, pristojne i dostojanstvene Crne Gore - dodao je Šehović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šehović: Izvještaj EK potvrđuje formalni napredak, ali još očiglednije vrijednosno i političko nazadovanje

Najnoviji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, prema riječima predsjednika Socijaldemokrata i jednog od lidera Evropskog saveza Damira Šehovića, potvrđuje da u našoj zemlji postoji formalan napredak u pregovaračkom procesu, ali i suštinsko političko i vrijednosno nazadovanje.
– Taj napredak je rezultat profesionalnog rada državne administracije, a ne političke volje vlasti. Još je očiglednije da Crna Gora, iako formalno korača ka Evropskoj uniji, u mnogim segmentima zapravo stagnira ili nazaduje – ocijenio je Šehović.
On ističe da su upozorenja iz Brisela, uključujući izjavu komesarke Marte Kos o mogućnosti uvođenja prelaznog perioda za nove članice ili čak njihovog privremenog isključenja iz Unije, jasna poruka Crnoj Gori da trenutni kurs može dovesti do statusa „novog trojanskog konja“ unutar EU, poput Mađarske.
– Evropska unija više ne želi retrogradne režime pod svojim krovom, niti one koji se samo deklarativno pozivaju na evropske vrijednosti, a u praksi promovišu proruske narative, relativizuju ratne zločine, negiraju genocid u Srebrenici, rehabilituju fašističke saradnike i podgrijavaju nacionalne i vjerske podjele. Unija ne želi one koji pod plaštom evropskih integracija otkrivaju spomenike ratnim zločincima poput Pavla Đurišića, niti one koji ćute na ksenofobne poruke poput „ubij Turčina“ – poručio je Šehović.
On podsjeća da vlast već duže od godinu dana opstruira izbor sudija Ustavnog suda, mjesecima odlaže izbor Savjeta Agencije za elektronske komunikacije, gotovo dvije godine ne bira viceguvernere i članove Savjeta Centralne banke, te ignoriše mišljenje Venecijanske komisije u slučaju nezakonitog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda.
– Sve to jasno pokazuje zašto Brisel danas šalje oštrije poruke nego ikada ranije. Umjesto euforičnog slavljenja izvještaja i samohvala, vlast bi morala da se ozbiljno zamisli nad njegovim stvarnim sadržajem. Jer, između redova stoji upozorenje da Crna Gora može formalno stići do evropskih vrata, ali suštinski ostati van njih – naglasio je lider Socijaldemokrata.
Prema njegovim riječima, činjenica da se po prvi put u evropskoj retorici pominju izrazi poput „članstva bez prava glasa“ i ograničenog pristupa institucijama EU nije birokratska već politička poruka – da se u Uniju neće ulaziti sa autoritarnim refleksima i lažnim proevropskim maskama.
– Crna Gora mora odlučiti da li želi biti dio evropske porodice naroda po vrijednostima, a ne samo po geografiji. Ako nastavimo putem licemjernog proevropejstva, postaćemo primjer zemlje koja je propustila istorijsku šansu jer su je vodili oni koji Evropu vide kao paravan za suprotne interese – zaključio je Šehović.
Šehović poručuje da je sada važnije nego ikad „sići sa proruskog trojanskog konja“ i okupiti sve istinski evropske i građanske snage u Crnoj Gori.
– Podsjećam, upravo su članice današnjeg Evropskog saveza, tada okupljene u Savezu reformskih snaga, bile utemeljivači evropske ideje u Crnoj Gori, u vrijeme kada je ta ideja bila u manjini. Danas, kada ona predstavlja ubjedljivu većinu, Evropski savez nastavlja da brani viziju evropske, građanske i dostojanstvene Crne Gore – poručio je dr Damir Šehović.

Šehović: EU izvještaj razotkriva suštinsko nazadovanje Crne Gore

Sada je i zvanično potvrđeno da u incidentu na Zabjelu nijesu učestvovali državljani Turske, već Azerbejdžanci, koji, uzgred rečeno, još uvijek nijesu pronađeni. U međuvremenu je Crna Gora, zahvaljujući talasu primitivizma i ksenofobije koji se danima širio i koji je bio usmjeren prema kompletnoj turskoj zajednici u našoj zemlji, doživjela neviđenu sramotu i političku i civilizacijsku blamažu, kazao je predsjednik SD-a i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
Prema njegovim riječima, nedužnim ljudima su lomljeni lokali, širio se strah, a meta je postala cijela zajednica koja broji oko 13 hiljada lica koja privremeno borave u Crnoj Gori.
- Ali kao da ni to nije bilo dovoljno, Vlada je brzopleto i bez provjere činjenica, preko koljena, kako inače to čini, ukinula bezvizni režim sa Turskom, zemljom sa kojom smo imali prijateljske odnose i njegovali snažnu ekonomsku saradnju. Takav čin nije samo politički neodgovoran, već i državno ponižavajući, jer je pokazao da se ključne odluke u Crnoj Gori mogu donositi pod pritiskom ulične histerije i medijskog linča - poručuje Šehović. 
Šehović je naglasio da je ovo, bez dileme, neviđena sramota i za Crnu Goru i za vlast - za Crnu Goru, jer je dopustila da se pred očima javnosti uruši njen imidž otvorenog i građanskog društva.
- Za vlast, jer se još jednom pokazala neozbiljnom, nezrelom i nesposobnom da razlikuje državničku odgovornost od populističkog refleksa. I, šta ćemo sad? Hoće li iko iz vlasti imati snage da se izvini onima koji su bez ikakvog razloga bili izloženi linču i poniženju? Hoće li se povući odluka o ukidanju bezviznog režima sa Turskom, ili ćemo još jednom svjedočiti pokušaju da se greške prekriju ćutanjem i spinovima? - navodi Šehović. 
Kako zaključuje, Crna Gora mora ostati zemlja razuma, dostojanstva i međusobnog poštovanja, a ne prostor u kojem neodgovornost, predrasude i politička nezrelost diktiraju državne odluke.

Šehović: Primitivizam i ksenofobija kojima smo svjedočili neviđena sramota za Crnu Goru i njenu vlast

O stepenu vrijednosnog posrnuća u kojem se kao društvo nalazimo najbolje svjedoči podatak da u XXI vijeku mjesecima razgovaramo o nezakonito postavljenom spomeniku ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, ali i o tome da li je glavnom gradu potreban kolektor ili nije, poručio je predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
On je, u jutarnjem programu Televizije Crne Gore, istakao da su upravo „spomenik zločincu i saga o kolektoru u Botunu ogolili svu štetnost aktuelne vlasti i haos koji vlada u našem društvu“, jer je, kako je dodao, nezamislivo da takve teme uopšte dominiraju javnim životom u uređenim državama.
- Da se poštovao zakon, ta bruka od spomenika nikada ne bi ni bila postavljena, pa samim tim ne bi danas ni gledali sagu o tome da država ne može ni da utvrdi gdje se trenutno nalazi - naglasio je Šehović.
Govoreći o krizi vlasti u Glavnom gradu, istakao je da gradska vlast treba da padne, ali ne samo zbog Botuna, nego zbog nesposobnosti.
- Ta vlast se ne bavi problemima građana, ne bavi se komunalnim redom niti bilo kojom temom koja utiče na kvalitet života. Ona nije okupljena ni oko ideje, ni oko programa, ni oko vizije razvoja, a još manje je zasnovana na volji građana. Nastala je prevarom i izbornim inženjeringom grupacije okupljene oko predsjednika države, koji je pod pritiskom, znamo odakle i od koga, promijenio stranu - kazao je lider SD-a.
Prema njegovim riječima, ništa bolja situacija nije ni na državnom nivou, jer je dovoljno da se pojavi „novi Botun“ kako bi se ogolili haotični odnosi u redovima vladajuće većine.
Šehović je posebno ukazao na loše ekonomske pokazatelje. Podsjetio je da od obećavanog ekonomskog preporoda nije bilo ništa, već je Crna Gora dobila sve suprotno: privredni rast koji je najniži u posljednjih osam godina, najveći fiskalni deficit na Zapadnom Balkanu, rekordni spoljnotrgovinski deficit, stopu inflacije gotovo duplo veću u odnosu na druge zemlje koje koriste euro, kao i pad stranih direktnih investicija.
- Sve to se dešava zbog odsustva ekonomske vizije i činjenice da se ekonomija vodi bez strategije, na bazi slikovnica i PowerPoint prezentacija. To najbolje pokazuje primjer penzione reforme, zbog koje je deficit Fonda PIO samo u ovoj godini narastao sa 35 na blizu 400 miliona eura - kazao je Šehović.
Ništa bolja, dodao je, nije ni situacija u turizmu, gdje se bilježi pad prihoda, na što je nedavno javnost upozorila i Privredna komora.
Odgovarajući na pitanje kada će Crna Gora postati članica Evropske unije, Šehović je istakao da nije suština samo u datumu pristupanja, već u tome kakva će država postati članica EU.
- Hoće li to biti razvaljena i obezdržavljena država, sa promijenjenim vrijednosnim karakterom, spremna i pogodna da se njome upravlja sa strane i da sjutra bude novi trojanski konj u Uniji, ili ćemo ući kao uređeno i civilizovano društvo – to je pravo pitanje - zaključio je Šehović.

Šehović: Spomenik zločincu Pavlu Đurišiću i saga o kolektoru u Botunu ogolili haos u društvu i štetnost aktuelne vlasti

Predsjednik Sociajldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović je, na današnjem sastanku lidera opozicionih partija sa Gertom Janom Kopmanom, generalnim direktorom Generalnog direktorata za proširenje i susjedstvo u Evropskoj komisiji, kazao da je Crna Gora možda formalno bliža članstvu u Evropskoj uniji, ali je suštinski nikad dalja od evropskog sistema vrijednosti.
To je, kako je rekao, problem i Crne Gore, ali ništa manje i Evropske unije "čiji ćemo dio prije ili kasnije postati". Naglasio je da u našoj zemlji danas postoje dva paralelna procesa koja idu u potpuno suprotnim smjerovima.
- Prvi, birokratski i administrativni, koji se ogleda u formalnom usvajanju zakona i obavezama iz EU agende, takozvanim štrikovima, i koji makar i na minimalnom nivou funkcioniše. Dok se drugi, suštinski, a to je vrijednosni, svakodnevno urušava - poručio je Šehović.
Dodao je da u EU ne ulaze zakoni, nego društvo.
- A društvo je zahvaljujući ovoj vlasti takvo da se kao nikada do sada afirmišu retrogradne ideologije, glorifikuju i slave osuđeni ratni zločinci, vrši se revizija istorije pa se saradnici fašista u liku četnika rehabilituju, najglasniji promoteri te četničke retrogradne ideologije i negatori Crne Gore i svega crnogorskog dobijaju najviša državna priznanja, obožavaoci lika i djela Vladimira Putina pokrivaju najznačajnije funkcije u državi, a ključni ljudi iz aktuelne vlasti od strane jedne članice Evropske unije proglašavaju se personama non grata - istakao je Šehović.
Upozorio je da se nimalo ne smiju potcjenjivati štetni dometi retrogradnih ideologija.
- Podsjećam da je Holanđanima davne 1995. godine Ratko Mladić u Srebrenici govorio kako je on demokrata, pred holandskim trupama koje su obezbjeđivale tzv. Sigurnu zonu UN-a, dijelio bombone dječacima, a nakon što su mu povjerovali i otišli odatle, njih preko 8.000 je na svirep način ubio, zbog čega je kasnije i osuđen. Surova realnost u Crnoj Gori je to da zagovornici te iste Mladićeve četničke ideologije, koju danas predvodi Mandić, dominantno određuju političke procese u našoj zemlji. To je suština. Sve ostalo su nebitni detalji - poručio je Šehović.
On je kazao da evropska agenda, za koju je potrebna kvalifikovana većina, u parlamentu prolazi isključivo zahvaljujući odgovornom odnosu opozicije prema njoj, dok istovremeno vlast urušava evropske vrijednosti kroz djelovanje koje vodi ka društvenom nazadovanju i ozbiljnom pogoršanju odnosa u regionu.
- Zato vas pozivam da ne nasijedate na floskule i zaklinjanje u EU agendu od strane ove vlasti, nego da se zajedno sa nama uhvatite u koštac sa vrijednosnim anomalijama kojih u Crnoj Gori ima na pretek. A ako do kraja budu insistirali samo na formi i ‘štrikovima’, podsjetite ih da nijesu ispoštovali mišljenje Venecijanske komisije u vezi penzionisanja jedne sutkinje Ustavnog suda, da preko 15 mjeseci opstruiraju izbor sudija tog suda, devet mjeseci izbor članova Savjeta Agencije za elektronske komunikacije, godinu dana izbor viceguvernera i 18 mjeseci izbor članova Savjeta CBCG, deset mjeseci izbor članova Fiskalnog savjeta i slično - naglasio je Šehović.
Zaključio je da „suština nije u tome kada će Crna Gora postati članica EU, nego kakva će ona ući u EU“, te poručio da očekuje od evropskih partnera da ne zatvaraju oči pred ovim vrijednosnim posrnućem, jer upravo to mora biti predmet zajedničke brige i političkog djelovanja.

Šehović: Crna Gora formalno bliža EU, ali suštinski nikad dalja od evropskih vrijednosti

Najnoviji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) potvrđuje da Vlada Crne Gore vodi neodrživu, populističku „bilbord“ ekonomsku politiku umjesto reformskog kursa, ocijenio je predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
On je istakao da dokument MMF-a jasno upozorava na rast fiskalnog deficita, rekordni spoljnotrgovinski jaz i inflaciju gotovo dvostruko višu od prosjeka eurozone, što dovodi u pitanje srednjoročnu stabilnost javnih finansija.
- Vladina neodgovorna ekonomska politika vodi ka rastu deficita, povećanju javnog duga i dovođenju u pitanje fiskalne održivosti države- &nbsp;naveo je Šehović, podsjećajući da MMF predviđa deficit veći od zakonski dozvoljenog nivoa, već sada jednog od najviših na Zapadnom Balkanu.
On je ocijenio da nekontrolisani rast rashoda, prije svega kroz reforme zdravstvenog i penzionog sistema, te program Evropa sad 2.0, generiše ogroman pritisak na javne finansije. „To je potvrda da je Vlada, vođena kratkoročnim političkim interesima i jeftinim populizmom, ozbiljno ugrozila ekonomsku perspektivu države“, kazao je.
Kao posebno alarmantno, Šehović je izdvojio upozorenje MMF-a da će javni dug dostići 65% BDP-a do 2030. godine, te da su neophodne duboke reforme poreskog sistema, penzija i zdravstva.
On je podsjetio i na podatke o najvećem spoljnotrgovinskom deficitu u posljednjih 15 godina, uz ocjenu da model rasta zasnovan na potrošnji i uvozu nije održiv. „Bez ozbiljne diverzifikacije i jačanja proizvodnje, Crna Gora će nastaviti da tone u spoljne disbalanse“, upozorio je lider SD-a.
Inflacija, kako je dodao, dodatno ugrožava standard građana. „Nominalni rast plata i penzija pojela je inflacija, pa građani danas realno žive lošije nego što statistika prikazuje“, rekao je.
Kritikovao je i strukturu stranih investicija koje se, kako je naveo, i dalje dominantno slivaju u nekretnine i građevinarstvo, umjesto da stvaraju proizvodne kapacitete i otvaraju kvalitetna radna mjesta.
Šehović je posebno naglasio upozorenje MMF-a da Centralna banka mora ostati nezavisna i kadrovski osnažena, ocijenivši da je to indirektna kritika pokušajima vlasti da ovu ključnu instituciju podvede pod politički uticaj.
- Crna Gora se nalazi u tački kada su potrebne ozbiljne reforme, a ne predizborni eksperimenti sa neizvjesnim posljedicama. Umjesto kockarske, bilbord ekonomije, moramo se vratiti odgovornoj fiskalnoj politici zasnovanoj na ekonomskoj nauci. U suprotnom, ceh će platiti građani kroz veće poreze, dugove i niži standard - zaključio je Šehović.

Šehović: MMF potvrdio – Vlada vodi populističku „bilbord“ ekonomiju

Umjesto slobode, demokratije i ekonomskog preporoda, Crna Gora je danas, pet godina od promjene vlasti, bukvalno razvaljena i zarobljena država, u najvećoj političkoj, institucionalnoj i društvenoj regresiji od obnove nezavisnosti, poručio je predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
On je, gostujući na Newsmax TV, naglasio da 30. avgust 2020. nije donio oslobođenje, već tihu okupaciju.
- To nije bio početak slobode, nego projekat obezdržavljenja Crne Gore, čiji je cilj da naše društvo izgubi sve atribute uređene države i da postane proksi zvaničnog Beograda - istakao je Šehović.
Govoreći o podjelama u društvu, predsjednik SD je poručio da su one dublje nego ikad.
- Jeste li za ovih pet godina čuli ijednu ozbiljnu debatu o zdravstvu, obrazovanju ili kulturi? Niste. Ali ste mogli primijetiti kako vlast iz petnih žila pokušava da promijeni vrijednosni sistem na kojem je Crna Gora obnovila nezavisnost. U isto vrijeme sprovodi se brutalan istorijski revizionizam kroz rehabilitaciju četništva i veličanje ratnih zločinaca. Građanski orijentisana Crna Gora sa tim nikada neće pristati da se pomiri - kazao je Šehović.
Posebno je apostrofirao ekonomske posljedice sa kojima se suočava Crna Gora.
- Umjesto strategije, imamo bilbord, odnosno kockarsku ekonomiju. Privredni rast u 2024. godini, uz izuzetak pandemijske 2020. godine, bio je najniži u posljednjih osam godina. Fiskalni deficit će biti među najvećima u regionu i iznosiće oko četiri odsto. Broj zaposlenih u javnoj upravi od 2020. povećan je za 18 hiljada, što budžet košta vrijednosti jednog auto-puta. Deficit Fonda PIO drastično raste sa 35 na oko 400 miliona godišnje, i prijeti da do 2027. dostigne preko milijardu eura. Standard građana realno stagnira. Inflacija je duplo veća nego u državama eurozone i poništava efekte nominalnog administrativnog rasta plata i penzija. Odliv stranih direktnih investicija u prvoj polovini godine veći je za 20 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok je u odnosu na 2019. u blokadi čak 2800 preduzeća više - upozorio je Šehović.
Osvrćući se na evropske integracije, lider Socijaldemokrata je poručio da je napredak samo prividan.
- Naš evropski put danas liči na vožnju magistralom sa podignutom ručnom – motor bruji, ali se auto bitnije ne pomjera. Formalno ima nekog napretka, ali se on nije desio zahvaljujući odgovornoj vlasti, već zahvaljujući konstruktivnosti opozicije koja je podržala ključne odluke vezane za EU agendu. Suštinski, međutim, mi nazadujemo jer smo danas, uprkos formalnom napretku, dalje od evropskog sistema vrijednosti nego što smo ranije bili. Suština je da Crna Gora ne može postati članica EU sve dok je Andrija Mandić dio vlasti, odnosno gazda parlamentarne većine - ocijenio je on.
Govoreći o mogućoj rekonstrukciji Vlade, Šehović je naglasio da je čine tri grupacije.
- Jednu čine jeftini populisti, drugu kleronacionalisti, a treću oni kojima zbog fotelja ne smeta da budu u koaliciji sa prve dvije. Zato priča o rekonstrukciji Vlade za Evropski savez uopšte nije bitna. Ova nakaradna vlast mora biti smijenjena, a ne rekonstruisana - poručio je Šehović. 
 
Govoreći o spoljnopolitičkim odnosima, Šehović je ocijenio da vlast ugrožava i partnerske relacije sa Hrvatskom.
- Od iskrenog prijatelja i promotera naših interesa u EU, došli smo do toga da zbog bespotrebnih provokacija poput rezolucije o Jasenovcu ili znački sa likom broda Jadran, Hrvatsku pretvaramo u državu koja može biti prepreka na našem evropskom putu. To je neodgovorno i pogubno za Crnu Goru - zaključio je Šehović.

Šehović: Crna Gora je pod tihom okupacijom, vlast treba smijeniti a ne rekonstruisati

Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza, dr Damir Šehović, ocijenio je da 30. avgust 2020. nije označio početak oslobođenja, već organizovani i sa strane pomognuti projekat urušavanja temelja crnogorske države i društva.
- Od tada se Crna Gora suočava sa najdubljom političkom, institucionalnom i društvenom regresijom od obnove nezavisnosti. Događaj koji je mnogima bio predstavljen kao nova šansa pokazao se kao početak najopasnijeg perioda sistemske erozije državotvornih vrijednosti u njenoj savremenoj istoriji - naveo je Šehović u saopštenju.
On je ocijenio da umjesto obećane demokratizacije Crna Gora ima vlast „koja je brutalno urušila demokratske standarde i obesmislila institucije države“.
- Državne institucije, koje su morale biti čuvari suvereniteta, stavljene su u funkciju zvaničnog Beograda i pretvorene u mehanizme kojima se Crna Gora sistematski razgrađuje i potčinjava tuđoj politici i interesima. Bezbjednosni sistem je potpuno razoren, lišen funkcije zaštite države i građana koju bi morao da ima - istakao je on.
Šehović smatra da je multietnički karakter Crne Gore izložen stalnim i organizovanim udarima, te da svjedočimo „najprimitivnijem istorijskom revizionizmu čiji je cilj da se izbrišu nesporne činjenice naše prošlosti, da se afirmiše ideologija četništva kao ‘državni narativ’ i da se Crna Gora odrekne antifašizma kao vrijednosne vertikale na kojoj počiva njena savremena državnost“.
- Na javnoj sceni dominira klerošovinizam, anticivilizacijska retorika i prostakluk koji je postao model ponašanja. Umjesto kulture dijaloga i odgovornosti, promovisana je kultura podjela, uvreda i ponižavanja. Umjesto politike ideja, dobili smo politiku jeftinih parola. Umjesto dostojanstva, dobili smo normalizaciju vulgarnosti i primitivizma - naglasio je lider SD-a.
Govoreći o ekonomiji, ocijenio je da je dovedena u stanje potpune improvizacije.
- Umjesto jasne strategije razvoja i koordinisane politike vodi se politika na parče, svedena na bilbord ekonomiju i marketinške trikove. To je zapravo kockarska ekonomija u kojoj se umjesto reformi nude jednokratne potrošačke mjere, a umjesto vizije puko preživljavanje. Ishod takvog modela je uvijek isti: zaduženija država, slabija privreda i neizvjesna budućnost - rekao je on.
Šehović je naglasio da 30. avgust nije bio korak ka demokratiji, već organizovana operacija urušavanja temelja crnogorske države i društva, ali i dodao da građanska Crna Gora, uprkos svemu, nije nestala.
- Naprotiv, ona postaje sve svjesnija svoje snage i značaja, ne samo kroz opozicione snage koje nose emancipatorsku misiju, već još snažnije kroz slobodne pojedince, predstavnike civilnog društva i mlade ljude koji odbijaju da pristanu da im budućnost i identitet budu moneta za političku trgovinu - rekao je Šehović.
On vjeruje da će Crna Gora ponovo pronaći snagu da se odupre.
- Naša istorija nas uči da Crna Gora nikada nije posrtala kada je vjerovala u sebe. Opstajala je jer je znala šta brani. Vjerujem da će i ovog puta građanska, evropska i antifašistička Crna Gora povratiti snagu i izgraditi društvo dostojno svojih vrijednosti i svojih ljudi. To nije samo politički zadatak. To je istorijska obaveza prema prošlim i budućim generacijama - zaključio je Šehović.
&nbsp;

Šehović: 30. avgust bio organizovani projekat urušavanja države, a ne njeno oslobođenje

Nakon podizanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću u Beranama, i u Herceg Novom smo svjedočili otvorenom veličanju četništva. Ovi događaji jasno pokazuju da šovinistička ideologija u Crnoj Gori ne samo da postoji, već da je sve agresivnija i bezobzirnija, kazao je Damir Šehović, predsjednik SD-a i jedan od lidera Evropskog saveza, dodajući da je krajnje vrijeme da se toj opasnoj i retrogradnoj ideologiji konačno stane na put odlučno, jedinstveno i bez kalkulacija, prije nego što bude kasno.&nbsp;
- Jer, neofašizam maršira Crnom Gorom, a svaka neutralnost na tu pojavu znači saučesništvo - dodao je Šehović.&nbsp;
To, kako navodi, zahtijeva jasnu i snažnu reakciju svih političkih i društvenih činilaca koji baštine građansko i multietničko kao ključne vrijednosti Crne Gore.&nbsp;
- Te vrijednosti nijesu pitanje političkog ukusa, već preduslov njenog opstanka. Svi koji nastave da vrše vlast sa Andrijom Mandićem i sličnima njemu, promoterima te klero-nacionalističke ideologije, i time nastave da daju legitimitet neofašizmu, nemušto ga pravdajući imaginarnim nemuštim razlozima, trajno isključuju sebe iz reda onih koji mogu biti dio progresivnih snaga, budući da će građanska Crna Gora na kraju pobijediti sa njima ili bez njih - ističe Šehović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, izgovori o „evropskoj perspektivi“ i slične parole ne mogu sakriti istinu.&nbsp;
- To je providan paravan za političku trgovinu i spremnost da se zarad vlasti i privilegija žrtvuju najviše vrijednosti na kojima počiva Crna Gora. Takvo ponašanje nije evropski put, već izdaja građanske i multietničke države, o čemu će istorija neminovno dati svoj sud - navodi Šehović.&nbsp;
Vrijeme je, kako ističe, da se svako jasno odredi.&nbsp;
- U borbi protiv fašizma neutralnost nije opcija, već izbor pogrešne strane istorije - zaključuje Šehović.&nbsp;

Šehović: Neofašizam maršira Crnom Gorom, progresivne snage moraju snažno odgovoriti, neutralnost znači saučesništvo

Predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza, dr Damir Šehović, oglasio se povodom podizanja spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, ocjenjujući da je još veći problem od samog spomenika – politička praksa onih koji danas dijele vlast sa ideološkim nasljednicima takvih zločinačkih politika.
– Od onih koji su podigli spomenik Pavlu Đurišiću, jedino su gori oni koji sada tobože negoduju zbog tog čina, a istovremeno dijele vlast sa onima koji se ne samo ponose titulom četničkog vojvode, već je koriste kao političko i identitetsko uporište – poručio je Šehović.
On naglašava da takav razvoj događaja ne bi bio moguć da nije bilo, kako kaže, „njihove spremnosti da zarad fotelja potpišu savez sa ideološkim nasljednicima zločina i kolaboracije“.
– Oni koji šire četničku ideologiju jesu opasni, ali oni koji im otvaraju vrata institucija, daju političku podršku i sada se prave iznenađeni – još su gori. To nije samo politički kukavičluk, već saučesništvo u pokušaju da se Crna Gora otrgne od svojih antifašističkih temelja i pretvori u prostor istorijskog revizionizma i ideološkog nasilja – upozorio je Šehović.
Zaključujući porukom „Neće moći“, Šehović ističe da Crna Gora ne smije i ne može skrenuti s antifašističkog puta koji je duboko utemeljen u njenom identitetu.

Šehović: Veći problem od spomenika Pavlu Đurišiću su oni koji vlast dijele s njegovim sljedbenicima

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: damir-sehovic