Nacionalni centralni biro Interpola Podgorica saopštio je aktuelne podatke o potrazi za čak 121 crnogorskim državljaninom na međunarodnim potjernicama, uključujući najtraženije bjegunce sa crvenih potjernica kao i nestale osobe za kojima je raspisana žuta potjernica.
U saradnji s Interpolom i Europolom, crnogorski NCB Interpol neumorno prati kretanje članova kriminalnih grupa i počinilaca najtežih zločina—od teških ubistava, krijumčarenja narkotika i pranja novca, do stvaranja kriminalnih organizacija.&nbsp;
Potraga obuhvata i nestale osobe, ukradena vozila i dragocjenosti, u pokušaju da pravda sustigne bjegunce koji već godinama izmiču zakonu.
Na međunarodnom nivou, potražuje se 121 crnogorski državljanin.
- Riječ je o podatku koji varira u zavisnosti od toga da li je država koja potražuje lice insertovala podatak da je u pitanju državljanin Crne Gore. Najčešće je riječ o zemljama Evropske unije - navode iz Nacionalnog centralnog biroa Interpola za Standard.
U isto vrijeme, kako su saopštili iz NBC Interpola, Crna Gora očekuje izručenje 81 stranca.
- Do 23. oktobra 2024. godine ukupno 81 lice očekuje izručenje iz Crne Gore. Najčešće su to osobe koje dolaze iz Republike Turske i Republike Albanije - pojašnjavaju iz NCB Interpola Podgorica.
Aktivnosti praćenja i potrage za osobama od bezbjednosnog interesa odvijaju se putem saradnje sa Interpolom, Europolom i drugim policijskim jedinicama, sa fokusom na slučajeve koji su privukli pažnju međunarodne javnosti.
Na sajtu Interpola nalaze se četiri crvene potjernice, raspisane po zahtjevu Crne Gore, riječ je o Adrović Satku, Samadžić Božidaru, Čpajak Komnen i Popović Bogdanu. Među onima koji se traže su i neki koji su počinili najmonstruoznija ubistva u našoj zemlji, a sva nedjela ti bjegunci napravili su između 1992. i 2006. godine.
Pedesetsedmogodišnjeg Komnena Čpajak iz Brdareva, Interpolov zahtjev preko Crvene potjernice traži zbog dvostrukog ubistva za koje je pravosnažno osuđen na 30 godina zatvora. On je 25.06.2006 u Budvi s predomišljajem ubio Lazara Draškovića i Mladenku Jaković. Na sajtu Interpola nalaze se četiri crvene potjernice, raspisane po zahtjevu Crne Gore.
Crnogorska policija potražuje i četrdesepetogodišnjeg nikšićanina Božidara Samardžića koji je zbog ubistva osuđen na 20 godina zatvora. Ovaj bjegunac je u ranijem period lociran i uhapšen u Sloveniji, međutim potjernica za njim će biti skinuta sa sajta Interpola tek kad bude izručen crnogorskim policijskim organima.
Na sajtu Interpola crvenom bojom označen je i pedesetsedmogodišnji Bogdan Popović koji je osuđen na 15 godina zbog ubistva počinjenog 1992 godine.
Četvrta crvena potjernica naslovljena je na pedesetdevetogodišnjeg Satka Adrovića osuđenog na 10 godina zatvora zbograzbojništva i razbojničke krađe.
Takođe, na sajtu se može naći podatak da se na Interpolovoj potjernici nalaze i četiri crnogorska državljanina. Prema javno dostupnim podacima sa sajta INTERPOL RED NOTICE, među crnogorskim državljanima za kojima je izdata ova potjernica nalaze se Alen Velović, Goran Milašinović, Adrović Satko i Božidar Samardžić.
Kipar potražuje Gorana Milašinovića koji je u Crnoj Gori nepravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog sumnje da je sredinom marta 2012. godine sa M.B. i F.M. opljačkao beransku filijalu Prve banke odakle je otuđeno 161.036 eura.
Na crvenoj potjernici, kako smo već naveli nalazi Božidar Samardžić, koji je uhapšen u Sloveniji 2018. nakon 19 godina bjekstva, ali neće biti izručen našoj zemlji, nakon što je slučaj, prema slovenačkom zakonu, zastario.
Baranina Alena Velovića zbog oružane pljačke potražuje Slovačka.
Interpol u Podgorici vodi i međunarodnu potragu za 31 nestalom osobom, koristeći sistem žutih potjernica, kojima se označava nestanak osoba.
- Postupanje po žutoj potjernici mogu biti lociranje i pronalazak osoba čiji je nestanak prijavljen, ali i za osobama kojima je sud oduzeo poslovnu slobodnost i odredio obaveznu mjeru liječenja - saošteno je portal Standard iz NCB Interpola.
Crna Gora u ratu protiv krađe vozila: Kako Interpol vraća ukradene automobile i umjetnine
Pored osoba i kriminalnih grupa, posebna pažnja posvećena je i suzbijanju krađa vozila i povratku ukradenih predmeta.
- Nakon prijave krađe, odnosno otuđenja vozila Uprava policije (za vozila koja se otuđe na teritoriji naše države) posredstvom Interpola vrši provjere o kretanju vozila, lociranju i oduzimanju vozila. Crna Gora zahvaljujući svom FIND sistemu koji posjeduje svaki granični prelaz u samom vrhu po broju oduzetih vozila. Po međunarodnim potragama godišnje se u Crnoj Gori oduzme oko 60 vozila - precizirali su iz NCB Interpola Podgorica.
Slučajevi ukradenih umjetničkih djela i vrijednih predmeta takođe su u fokusu crnogorskog Interpola, koji djeluje po domaćim i međunarodnim zahtjevima, uz podršku Generalnog sekretarijata Interpola u Lionu.
Organizovane kriminalne grupe sa crnogorske teritorije, koje se nalaze na listama međunarodnih potjernica, predstavljaju prioritet u radu Nacionalnog centralnog biroa Interpol Podgorica.
- U saradnji sa Interpol-om se svakodnevno vrši razmjena operativnih i drugih informacija u cilju lociranja i hapšenja tih osoba - navode iz NBC-a.
Intenzivna saradnja s Europolom kroz EMPACT aktivnosti omogućava razmjenu informacija i lociranje članova ovih grupa u što kraćem roku.
NCB Interpol Podgorica stavlja prioritet na stalnu komunikaciju s međunarodnim partnerima, koristeći Interpolove kanale veze dostupne 24 sata dnevno.
- Saradnja je ključna u prikupljanju i dijeljenju podataka o potjernicama i nestalim osobama - ističu oni,dodajući da su za svaki važan predmet formirani zajednički istražni timovi koji obezbjeđuju razmjenu svih relevantnih informacija.
Jačanje međunarodne saradnje: Ključni faktor u borbi protiv transnacionalnog kriminala
Bezbjednosni stručnjaci naglašavaju važnost međunarodne saradnje, objašnjavajući da brzina razmjene obavještajnih podataka često može biti presudna u istrazi.
- Međunarodna operativna policijska saradnja nudi najbržiji i najefikasniji način razmjene operativnih, obavještajnih i policijskih informacija i podataka. Izazovi su novi trendovi kriminala, sa kojim se susrijeću istražitelji u svim državama koje su članice međunarodnih kriminalističkih policija - poručili su iz NCB Interpola Podgorica.
Međutim, izazovi rastu s promjenama u kriminalnim trendovima, koje policijske jedinice širom svijeta moraju brzo prepoznavati i pratiti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Interpol: Na međunarodnoj potjernici 121 crnogorski državljanin

Prema rezultatima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 44.017 državljana Crne Gore radi, školuje se ili boravi u inostranstvu, od čega ih je najviše, preko 10.400 u Njemačkoj.
Kao razlog odlaska iz Crne Gore najviše popisanih građana je navelo ekonomiju - 21.449, dok je zbog porodičnih razloga u inostranstvu 10.735 crnogorskih građana, a na školovanju njih 8.230.
- Najveći broj popisanih državljana Crne Gore radi, školuje se ili boravi u Njemačkoj i to 10.413. Najveći broj popisanih lica koji rade, školuju se u inostranstvu je iz Podgorice i to njih 6.384 - prenosi RTCG podatke Monstata.
Podaci popisa su pokazali da u Srbiji boravi 7.346 naših državljana, u Sjedinjenim Američkim Državama 6.428, Luksemburgu je njih 3.578, do je u Švajcarskoj 1.987 državljana Crne Gore.
Pored toga, podaci sa popisa pokazuju i da je u Švedskoj 1.408 naših državljana, dok je u Francuskoj njih 1.381.
Kako se navodi u objavi Monstata na rad, školovanje ili borava u inostranstvo 2023. otišlo je 6.930 crnogorskih građana, 2022. to je učinilo njih 3.394, godinu ranije 2.786, a 2020. godine van Crne Gore je otišlo 2.396 naših građana.
Prema godini odlaska u inostranstvo podaci pokazuju da je od 2015. do 2019. to učinilo 8.499 državljana Crne Gore, a od 2010. do 2014. iz Crne Gore je otišli 4.180 naših državljana.
Popisani državljani Crne Gore na radu, školovanju ili boravku van Crne Gore prema nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti izjasnili su se na sljedeći način: Bošnjaci - 15.486, Srbi - 11.789, Crnogorci - 8.790, Albanci - 4.938, Muslimani - 1.628...

1084x550

U Njemačkoj 10.400 naših državljana, odselili uglavnom zbog ekonomije

Troje crnogorskih državljana koji su boravili u Libanu obratili su se za pomoć i napustili tu državu uz pomoć počasnog konzula Crne Gore u Bejrutu.
To je Portalu ETV saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova.
- Prema trenutno raspoloživim informacijama, nema povrijeđenih &nbsp;crnogorskih državljana - kazali su nam oni.
Do sada, kažu, nije bilo obraćanja crnogorskih državljana sa zahtjevima za pružanje pomoći ili interesovanjem za povratak u Crnu Goru iz Izraela. &nbsp;
- Ministarstvo vanjskih poslova s pažnjom prati razvoj situacije i u komunikaciji smo sa partnerskim državama i saveznicama, kao i sa počasnim konzulima Crne Gore u navedenim područjima - naglasili su u MVP.
Crnogorskim državljanima su, kažu, na raspolaganju za sve potrebne informacije i pružanje konzularne pomoći putem dežurnog broja telefona +382 67 17 17 77, mejl adrese &nbsp;arhiva.konzularno@mfa.gov.me i fiksne linije +382 20 416 382.
- Dodatno, za informacije i/ili konzularnu pomoć crnogorski državljani koji se nalaze u Libanu ili Izraelu mogu se obratiti: Konzulatu na čelu s počasnim konzulom Nimrodom Rinotom u Tel Avivu telefon + 972-9-8987781 i mejl: rinot.nimrod@montenegroisrael-consulate.com Konzulatu na čelu s počasnim konzulom u Libanu Kebeom Marvanom, telefon: (+961) 9 222 314 5 mejl: info@montenegroconsulate-lb.org - dodali su MVP.
Od početka rata u Gazi, nakon 7. oktobra 2023. i napada Hamasa, kojeg su SAD i EU označile za terorističku grupu, produbljivao se konflikt između Izraela i Hezbolaha.
Hezbolah je libanska šiitska politička partija i paravojna grupa osnovana 1982. kako bi se borila protiv invazije Izraela na Liban. Grupu su formirali muslimanski vjerski zvaničnici uz podršku Irana.
Neprijateljstva Izraela i Hezbolaha su ozbiljnije eskalirala od 17. septembra i eksplozije pejdžera kada je u Libanu povrijeđeno oko 2.800 ljudi. Najmanje devetoro je poginulo, od kojih je troje djece.
Nakon ubistva lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha, ključnog saveznika Teherana, u vazdušnim napadima na Liban 27. septembra, eskalacija je prerasla u rat.

Anja Ivanović

Među povrijeđenima u Libanu nema crnogorskih državljana, troje napustilo tu državu

Stara zgrada u ulici Džordža Vašingtona srušila se danas, javlja beogradski Danas. Prema informacijama iz Hitne pomoći, nema povrijeđenih.
Na fotografijama se može vidjeti da se cijela zgrada srušila i oštetila automobile koji su bili parkirani ispred nje.
Kako su građani rekli reporteru Danasa, zgrada se već dugo urušavala, u njoj su povremeno spavali beskućnici. Očevici su prvo čuli zvuk krckanja, nakon čega se zgrada urušila. Srušena je i skela koja je bila ispred.
Četiri automobila su u potpunosti uništena. Dvije osobe su evakuisane.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da u urušavanja objekta u Ulici Džordža Vašingtona na Dorćolu, prema dosadašnjim informacijama, nema povrijeđenih osoba.
- U 13.37 operativni centar Uprave za vanredne situacije u Beogradu dobio je dojavu da je u Ulici Džorža Vašingtona od broja 20 do 22, došlo do urušavanja objekta. Za pet minuta prve ekipe Sektora za vanredne situacije vatrogasaca spasilaca bile su na licu mjesta gdje je utvrđeno da se obrušio stari, napušteni, dvospratni objekat - rekao je Čaušić novinarima.
On je naveo da su od kolege iz policije dobili informacije da su tu bila „dva lica koja nisu bila povrijeđena i koja su izjavila da u tom objektu više nije bilo nikoga“.
Čaušić je rekao da ekipe i dalje pretražuju teren i da za sada nemaju informaciju da ima povrijeđenih ili stradalih lica, ali da će to moći sa sigurnošću da kažu tek kada bude pretražen čitav prostor koji je obrušen.

Beograd: Srušila se stara zgrada na Dorćolu, četiri automobila uništena, dvije osobe evakuisane

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore, ukoliko u martovskim kvalifikacijama bude bolja od Finske, u baražu za Svjetsko prvenstvo igraće protiv Slovenije, odlučeno je danas žrijebom u danskom Herningu.
Crna Gora je zbog posljednjeg mjesta u grupi na Evropskom prvenstvu bila u drugom šeširu, a imajući u vidu da su potencijalni protivnici bili velesile poput Francuske i Španije, utisak je da su Branko Vujović i saigrači dobili protivnika koji je favorit, ali kojem bi mogli da pariraju ukoliko ponovo izdanje iz posljednjeg međusobnog duela.
Moglo je da bude mnogo teže, ali na papiru i lakše da je žrijeb za protivnika u baražu dodijelio Sjevernu Makedoniju ili Austriju.
Slovenija je bila protivnik u grupi na Evropskom prvenstvu, a crnogorska reprezentacija odigrala je najbolji meč upravo na premijeri i poražena minimalnim rezultatom – 41:40 u Oslu.
Na kraju je Slovenija zauzela osmo mjesto na EHF Euro 2026 i kao favorit ulazi u majski dvomeč protiv crnogorske reprezentacije, kao selekcija koja je godinama u vrhu evropskog rukometa.
Prvi meč biće odigran u Crnoj Gori i to 13/14. maja, dok je revanš tri dana kasnije u Sloveniji.
Za početak je najvažnije da crnogorska selekcija uspješno preskoči prvu prepreku na putu ka planetarnoj smotri, odnosno da u martovskom dvomeču bude bolja od Finske.
Prvi meč kvalifikacija, Crna Gora igra u Vanti 19. marta, dok je revanš tri dana kasnije u Podgorici.
Crnogorski rukometaši do sada su dva puta učestvovali &nbsp;na svjetskim prvenstvima - u Španiji 2013. i u Poljskoj i Švedskoj deset godina kasnije.
Domaćin Svjetskog prvenstva 2027. biće Njemačka, odnosno gradovi Keln, Minhen, Kil, Hanover, Magdeburg i Štutgart.
Iz Evrope nastup na Mundijalu su, pored domaćina, već osigurali svjetski prvak - Danska, dok su na ovogodišnjem Euru "kartu kupili" i Hrvatska, Island, Portugal i Švedska.
U baraž za Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj rivali će biti: Sjeverna Makedonija - Ukrajina/ Slovačka, Bosna i Hercegovina/ Kosovo - Farska Ostrva, Češka - Francuska, Švajcarska - Italija, Srbija / Litvanija - Mađarska, Španija - Gruzija / Izrael, Grčka / Belgija - Holandija, Norveška - Turska / Rumunija i Austrija - Poljska / Letonija.

Slovenija potencijalni rival u baražu za SP

Venecuela je preduzela pozitivne korake kako bi zaštitila ulaganja privatnih naftnih kompanija, otkako je Trampova administracija uhvatila bivšeg predsjednika Nicolasa Madura - saopštio je izvršni direktor Chevrona, Mike Wirth.
Venecuela je u četvrtak usvojila reforme zakona o ugljovodicima koje olakšavaju državnu kontrolu nad naftnom industrijom i daju privatnim proizvođačima veću autonomiju, prenosi SEEbiz.
Wirth je rekao da Chevron još preispituje zakonodavstvo, kao i da su sigurnost ugovora, komercijalna stabilnost i regulatorna predvidljivost ključni za privlačenje ulaganja u Venecuelu.
- Vidimo da Venecuela preduzima korake u pozitivnom smjeru kako bi riješila ta pitanja, što će podstaći ulaganja, ne samo od kompanija poput naše, već i od drugih za koje mislim da takođe razmatraju prilike tamo - rekao je Wirth u intervjuu za CNBC-jev Squawk on the Street.
Chevron je jedini američki naftni div koji posluje u Venecueli putem posebne licence koju je izdalo Ministarstvo finansija. Trenutno proizvodi oko 250 hiljada barela dnevno kroz zajednička ulaganja s državnom naftnom tvrtkom Petroleos de Venezuela ili PDVSA.
Wirth je u petak kazao da bi Chevron mogao povećati proizvodnju u Venecueli do 50 odsto u sljedećih 18 do 24 mjeseca ako kompanija dobije odobrenje američke Vlade.
Wall Street uglavnom smatra Chevron američkom naftnom kompanijom u najboljem položaju da iskoristi američku vojnu intervenciju u Venecueli zbog svoje prisutnosti u zemlji i odnosa s PDVSA-om.
Wirth je kazao da je bezbjednosna situacija uglavnom stabilna tamo gdje Chevron posluje, iako postoje područja Venecuele koja su manje sigurna.
Chevron je u petak objavio podatke o zaradi u četvrtom tromjesečju, koja je premašila očekivanja. Naftni gigant povećao je proizvodnju u prošloj godini, 12 odsto u svijetu i 16 odsto u SAD-u na rekordne nivoe.
Dok je Chevron spreman da poveća proizvodnju, konkurent Exxon Mobil oprezan je u pogledu povratka u Venecuelu nakon što mu je imovina dva puta zaplijenjena u prošlosti. Izvršni direktor Exxona, Darren Woods, nazvao je zemlju neinvestibilnom.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Trump vrši pritisak na naftnu industriju da uloži najmanje 100 milijardi dolara u obnovu energetskog sektora Venecuele.

Venecuela preduzima korake da zaštiti privatna ulaganja

- Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Beranama odredilo je zadržavanje do 72 za J.P., koji je osumnjičen da je iz jednog kafe bara u tom gradu ukrao oko 200 eura.
Kako se navodi u saopštenju beranskog ODT-a, J.P. je osumnjičen da je u četvrtak, rano ujutru pocijepao balon za mali fudbal i na taj način došao do ulaznih vrata kafe bara, koji se nalazi u sklopu balona.
Iz ODT-a su kazali da se sumnja da je J.P. nakon toga odvalio vrata kafe bara i sa drvenog uslužnog šanka uzeo providnu kutiju u kojoj je bio novac.
- Osumnjičenom je određeno zadržavanje jer postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i da će ponoviti krivično djelo - naveli su u beranskom ODT-u.

Tag: crnogorski-drzavljani

Interpol: Na međunarodnoj potjernici 121 crnogorski državljanin

U Njemačkoj 10.400 naših državljana, odselili uglavnom zbog ekonomije

Među povrijeđenima u Libanu nema crnogorskih državljana, troje napustilo tu državu

Beograd: Srušila se stara zgrada na Dorćolu, četiri automobila uništena, dvije osobe evakuisane

Slovenija potencijalni rival u baražu za SP

Venecuela preduzima korake da zaštiti privatna ulaganja

Berane: Zadržavanje do 72 sata osumnjičenom za krađu 200 eura iz kafe bara

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO