Crnogorska akademija nauka i umjetnosti je lani za naknade članovima i članicama izdvojila 934.566 eura, pri čemu je 930.265, 80 eura uplaćeno do 20. decembra, a 4.300,20 eura od 21. do 31. decembra 2025. godine - kazala je koordinatorka programa Aktivno građanstvo u Centru za građansko obrazovanje Sara Čabarkapa.
Podsjeća da je CGO 22. decembra uputio CANU zahtjev za slobodan pristup informacijama, tražeći podatke o naknadama za redovne i vanredne članove, zaključno sa 20. decembrom. Ti podaci su 5. januara objavljeni na sajtu CANU, što su u ovoj nevladinoj organizaciji pozdravili kao doprinos transparentnosti rada ove institucije.
 - Naknadno je CGO zatražio i podatke za period od 21. do 31. decembra, koje je CANU dostavila krajem januara. Ovog puta, međutim, ti podaci nijesu objavljeni na sajtu CANU. Izražavamo žaljenje što objedinjeni iznosi za cijelu godinu nijesu javno dostupni na jednom mjestu, imajući u vidu veliko interesovanje javnosti za ovu temu, ali ih činimo makar na ovaj način široko dostupnim - navodi Čabarkapa.
Kako je pojašnjeno CGO-u, sredstva isplaćena od 21. do 31. decembra odnose se na finansiranje projekta enciklopedije i leksikona iz zasebne budžetske stavke, za šta je izdvojeno 3.550,20 eura, kao i na projekte i ostale aktivnosti, za šta je izdvojeno 750 eura. 
- Ove naknade primilo je devet redovnih i vanrednih članova CANU, među kojima su i akademici Dragan Vukčević i Zoran Rašović, koji su po tom osnovu primili po 150 eura. Podsjećamo da su Vukčević i Rašović među pet akademika koji su tokom 2025. godine od CANU primili više od 40 hiljada eura. Tako su konačni godišnji iznosi honorara za tih pet akademika: Predrag Miranović - 42.803,20 eura; Zoran Rašović - 41.108,40 eura; Žarko Mirković - 40.859,60 eura; Ljubiša Stanković - 40.544,00 eura; Dragan Vukčević - 40.446,00 eura - precizirala je Čabarkapa.
Napominje da se ovi iznosi odnose na dodatna primanja, jer akademici istovremeno ostvaruju prihode po osnovu redovnog zapošljenja, penzija, statusa istaknutih umjetnika i drugih honorarnih angažmana. 
- Drugim riječima, akademici CANU ne žive isključivo od sredstava koja primaju od CANU, iako su ona značajna. Podsjećamo da je budžet CANU u 2021. godini iznosio 1,33 miliona eura, što znači da iznos isplaćen članovima i članicama u jednoj godini predstavlja oko 70 odsto tog budžeta. CANU je, za razliku od pravosuđa kojem se dugo obećava Palata pravde, u vrlo brzom roku dobila zgradu koja je koštala devet miliona eura - podsjeća Čabarkapa.
 Imajući u vidu da je budžet CANU od 2021. do 2026. godine porastao za 135 odsto, te da za ovu godinu iznosi rekordnih 3,13 miliona eura, CGO će nastaviti da prati rad Akademije i način trošenja javnih sredstava, o čemu će redovno informisati javnost. 
- CANU se finansira novcem svih građana i građanki Crne Gore, koji imaju pravo da znaju kako se taj novac troši - zaključila je Čabarkapa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Čabarkapa: CANU lani za naknade izdvojila više od 930.000 eura

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo upozorava na posljedice netransparentnosti prilikom izbora vanrednih članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), uoči sjednice Skupštine 23. decembra 2025. godine na kojoj će ovaj proces biti dovršen, i to na štetu institucije CANU, ali i na štetu javnog interesa. Kako je naglasila njihova koordinatorka programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa, prethodno su ukazali na <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/16/zatvorena-vrata-i-rodna-neravnoteza-u-canu/" target="_blank">osnove diskriminacije po osnovu roda i zatvorenost CANU</a>, kao i na <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/18/slucaj-micunovic-selekcija-u-canu-bez-jasnih-kriterijuma/" target="_blank">primjer izbora jednog člana kroz Odjeljenje umjetnosti koji nije zasnovan na objektivnim referencama</a>. - Takođe, to je uokvireno tako da se eliminiše konkurencija za projektovanog člana, Branislava Mićunovića, time što su druga dva kandidata blokirana za dalji proces iako je konkurs raspisan za dva člana u toj kategoriji - dodala je Čabarkapa. Slična situacija zabilježena je, ukazuje ona, i u Odjeljenju prirodnih nauka, za koje je bilo prijavljeno čak deset naučnika za konkurs raspisan za tri člana. - Međutim, na sjednici Odjeljenja izabran je samo jedan kandidat, prof. dr. David Kaljaj, iako su među preostalih devet kandidata bili naučnici sa nesporno relevantnim referencama. U zapisniku sa sjednice nema podataka da se prije tajnog glasanja raspravljalo o referencama kandidata, niti je dodatno obrazložen izbor samo jednog kandidata - navela je Čabarkapa. Ovakav ishod je, kako je ustvrdila, problematizovan i na samoj sjednici, što je zabilježeno u zapisniku - gdje se navodi da je većina članova izrazila nezadovoljstvo činjenicom da veći broj kandidata nije dobio podršku Odjeljenja. Zbog toga je zatraženo i pravno tumačenje Pravilnika o izboru članova CANU. - Na ove kontroverze ukazao je javno i prof. dr Gojko Joksimović, jedan od deset prijavljenih kandidata, u autorskom tekstu „<a href="https://www.vijesti.me/kolumne/779612/sjeca-glava-u-hramu-nauke" target="_blank">Sječa glava” u hramu nauke</a>“, objavljenom u Vijesti 20. oktobra 2025. godine. On objašnjava da je pet od deset kandidata bilo predloženo od po dva akademika iz Odjeljenja, te da su na inicijalnoj sjednici dobili većinu glasova da budu uvršteni kao zvanični prijedlozi Odjeljenja, dok na narednoj sjednici, na kojoj se odlučivalo o svim potencijalnim kandidatima, nijesu dobili podršku - navela je koordinatorka CGO.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122013128_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122013128_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada" data-rendition-name="original" width="3484" height="5226" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Profesor Joksimović, kako je dodala, podsjeća i da je prije tri godine bio kandidat Odjeljenja koji je ušao u završnu fazu izbora i da je na sjednici Skupštine CANU dobio 19 od potrebnih 20 glasova, što je, kako navodi, „kuriozitet od postanka Akademije“. - Tri godine kasnije, isti naučnik nije dobio dovoljan broj glasova ni za podršku Odjeljenja za kandidaturu. S obzirom da su reference prof. dr Joksimovića ostale nepromijenjene, otvara se pitanje po kojim kriterijumima akademici odlučuju, kada ishodi glasanja na dva različita konkursa za vanredno članstvo mogu biti toliko različiti. Prof. dr Joksimović s pravom problematizuje i svrhu raspisivanja konkursa za tri člana u ovom odjeljenju, ukoliko se, po pravilu, u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa bira samo jedan kandidat, izražavajući sumnju da se konkursi raspisuju na način koji omogućava siguran izbor unaprijed određenog kandidata na Skupštini CANU - naglasila je Čabarkapa. Ona ukazuje da ovo dodatno podupire ocjenu da je CANU zatvorena, a javnost zaslužuje odgovor na pitanje zašto se bira manje akademika od predviđenog broja i čije se privilegije time štite. - CGO poziva CANU da detaljno obrazloži i odluke u vezi sa izborima u Odjeljenju prirodnih nauka, te da javnosti pojasni da li se postupano u skladu sa zapisnikom i da li zatraženo i dobijeno pravno tumačenje Pravilnika, koji je sadržaj tog tumačenja, ko ga potpisuje i da li je po njemu postupano - poručila je Čabrkapa. U CGO naglašavaju i da najviša državna institucija u oblasti nauke i umjetnosti ne smije biti mjesto gdje se uticajem trguje, odluke donose bez obrazloženja, a o stručnim i naučnim referencama ne vodi argumentovana rasprava. - Dok god je situacija takva CANU ne zaslužuje onaj obim izdvajanja iz budžeta koji sada ima i <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/19/canu-trosi-a-javnost-ne-vidi-rezultate/" target="_blank">CGO izražava nadu da će to imati u vidu i poslanici i poslanice</a> Skupštine Crne Gore prilikom glasanja za Budžet za 2026. godinu - zaključila je Čabarkapa.

CGO poziva CANU da detaljno obrazloži odluke o izboru u Odjeljenju prirodnih nauka

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je danas svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore inicijativu za smanjenje budžeta Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), jer je, kako kažu u toj organizaciji, evidentna nesrazmjernost između značajnih budžetskih izdvajanja i ograničenih, slabo vidljivih i nedovoljno društveno relevantnih rezultata rada CANU, ali i sporan način izbora članova i članica kojim se zanemaruju reference. Analizom procesa izbora novih članova CANU, CGO je uočio elemente netransparentnosti i diskriminatornih praksi, naročito kada je riječ o rodnoj zastupljenosti, a postoje i indicije da pojedina postupanja u ovom izbornom procesu mogu predstavljati zloupotrebu ovlašćenja i nesavjestan rad. CGO je javno ukazao i na kontroverze u vezi sa izborom vanrednih članova u Odjeljenju umjetnosti, gdje je za vanredno članstvo predložen samo jedan kandidat - Branislav Mićunović, iako su u konkurenciji bila još dva - Rifat Alihodžić i Jelena Tomašević, čije su reference, naročito u pogledu međunarodne prepoznatljivosti, značajno snažnije. - CANU se finansira iz Budžeta Crne Gore i kao takva ima obavezu pune odgovornosti prema građanima i građankama koji njen rad finansiraju. Budžet ove institucije stalno raste: sa 1,33 miliona eura u 2021. godini, na 2,07 miliona u 2022, potom 2,55 miliona u 2023, da bi u 2024. godini dostigao 2,88 miliona eura, odnosno 2,87 miliona eura u 2025. godini, što predstavlja povećanje od preko 115 odsto za četiri godine - kazala je Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110909114_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110909114_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada" data-rendition-name="original" width="3484" height="5226" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  Dodatno, kako je rekla, nova zgrada CANU, otvorena 2023. godine, koštala je oko devet miliona eura. Uprkos tome, dodaje ona, programi i događaji koji se u tom prostoru realizuju, izuzev pojedinih izložbi, rijetko su vidljivi i dostupni široj javnosti.&nbsp; - Stiče se utisak da CANU ostaje zatvorena za uzak krug akademika i profesionalaca iz oblasti nauke i umjetnosti, iako bi, kao javno finansirana institucija, morala biti otvorena i pristupačna svim zainteresovanim građanima i građankama Crne Gore - dodala je Čabarkapa. Prema Statutu CANU, misija ove institucije jeste da „organizuje, obavlja, razvija, podstiče i koordinira naučnoistraživački rad i sve vidove stvaralaštva, njeguje, unapređuje i podstiče umjetničku djelatnost“, kao i da „afirmiše duhovnu i nacionalnu tradiciju Crne Gore i svojim djelovanjem doprinosi ukupnom napretku države“.&nbsp; Međutim, Čabarkapa CANU nema jasna i pravovremena reagovanja na ključne društvene procese, a njena emancipatorska i društveno-korektivna uloga zanemaruje se upravo od strane onih koji je vode. - Crna Gora se suočava sa brojnim društvenim, političkim i vrijednosnim izazovima, u kojima bi glas CANU i njenih članova morao imati posebnu težinu, ali stav CANU izostaje. Istovremeno, dio programa i skupova koje CANU organizuje ne bavi se ključnim temama savremenog crnogorskog društva, niti su ti događaji adekvatno komunicirani javnosti. Umjesto toga, u CANU se organizuju događaji poput dvodnevnog naučnog skupa o „smislu“, čiji domet i društvena relevantnost ostaju nepoznati - ukazala je Čabarkapa. CGO smatra opravdanim da se, u cilju racionalizacije javne potrošnje, budžet za CANU za 2026. godinu ozbiljno preispita i umanji u skladu sa ostvarenim rezultatima i javnim učinkom ove institucije, a posebno uzimajući u obzir i iskazanu neodgovornost u procesu izbora novog članstva čime se dalje limitira razvoj te institucije.

CGO: CANU troši, a javnost ne vidi rezultate

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo upozorava na netransparentan proces izbora novih redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), koji bi trebalo da bude okončan na sjednici Skupštine CANU 23. decembra. 
Kako je navela koordinatorka programa Aktivno građanstvo u ovoj nevladinoj organizaciji Sara Čabarkapa, dodatnu zabrinutost izazivaju ozbiljne indicije da se pojedinim postupanjima u ovom procesu može ući u zonu zloupotrebe ovlašćenja i nesavjesnog rada.
- CANU godinama ostaje izvan adekvatnog fokusa javnosti, iako je riječ o instituciji koja se finansira iz državnog budžeta. Istovremeno, propušta da ispuni svoju ulogu snažnog intelektualnog korektiva društvenih tokova i pokretača ukupnog društvenog razvoja. Zatvorenost se potvrđuje i činjeniom da nije iskorišćena mogućnost da veći broj kandidata i kandidatkinja dobije priliku da se nađe u završnom krugu glasanja za članstvo u CANU - navodi se u saopštenju. 
Dodatno zabrinjava činjenica da su pojedina odjeljenja suzila izbor i ispod broja kandidata predviđenog konkursom. 
- Tako je, na primjer, u Odjeljenju umjetnosti gdje je konkursom predviđen izbor dva vanredna člana od tri prijavljena kandidata dio akademika, po samo njima znanim kriterijumima, odlučio da u završni krug uputi umjesto minimum dva samo jednog kandidata, i to onog sa najslabijim referencama, naročito kada je riječ o objektivno mjerljivim, međunarodnim postignućima - ističe Čabarkapa.
 U toj oblasti za vanredne članove i članice bili su kandidovani reditelj i profesor Branislav Mićunović, arhitekta prof. dr Rifat Alihodžić i akademska slikarka mr Jelena Tomašević. Sa šest glasova u dalji postupak je prošao Mićunović.
- Nekandidovanjem mr Jelene Tomašević propuštena je prilika da se rodni balans unaprijedi, jer muškarci čine 93 odsto redovnog članstva i 87,5 odsto vanrednnog članstva u CANU. Međutim, CGO ukazuje i na to da je uvidom u stručne i naučne reference za sva tri moguća kandidata, pribavljene putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, utvrđeno da je odabrani kandidat za članstvo zapravo najslabiji po referencama - rekla je Čabarkapa.
 Jedna od ključnih referenci za umjetnike je država, grad i institucija u kojoj je izvršena prezentacija umjetničkog djela.
 - U tom dijelu, odabrani kandidat prof. Branislav Mićunović imao je gostovanja ili radio na 15 projekata (predstava) u Podgorici, devet u Beogradu, po šest u Novom Sadu i Nišu, tri u Vršcu, po dva u Šapcu, Leskovcu, Pirotu i Bartu, te po jedan u Kragujevcu, Zaječaru, Rijeci, Banjaluci, Užicu, Tuzli, Cetinju i Skoplju. To je 55 gostovanja, a pritom ni u jednom državi EU ili na drugom kontinentu. Radi se četiri države, uključujući Crnu Goru i države bivše Jugoslavije u kojima je gostovao u vrijeme dok smo bili zajednička država. Pri tom, 55 gostovanja se odnosi na 48 predstava jer su neke bile u više gradova - precizirala je Čabarkapa.
 Odbijeni kandidat prof. dr Rifat Alihodžić imao je sedam objekata i realizacija i pet izložbi u Podgorici, uradio osam važnijih stambenih objekata, šest enterijera, četiri zdravstvena objekta, po tri kulturna i javna objekta, administrativna objekta, industrijska objekta, a dobitnik je i dvije nagrade na konkursima u Bijelom Polju. 
- Uradio je pet objekata ili dobio nagrade na konkursima u Pljevljima, po tri u Beranama, Plavu, Baru, Mojkovcu, dva u Rožajama, te po jedan u Mojkovcu i Tirani. Imao je i po jedno učešće na konkursu i izložbi u Prištini i Tivtu, sedam izložbi, učešća na konkursima i salonima arhitekture u Beogradu, jedno učešće na Bijenalu arhitekture i bio je komesar crnogorske postavke u Veneciji, uz nominaciju za nagradu u Barseloni. Učestvovao je na dva konkursa u Meksiku, od kojih je jedan nagrađen trećom nagradom međunarodno, izložen rad u Bukureštu, dva nagrađena rada u Ljubljani i Piranu. Dakle, radi se o makar 75 radova, izloženih/urađenih u osam država - ističe Čabarkapa.
 Odbijena kandidatkinja vanr. prof. mr Jelena Tomašević imala je, kako navodi, 16 izlaganja u Njujorku, 14 na Cetinju, 11 izlaganja u Milanu, 10 u Beogradu, devet izlaganja u Londonu, osam u Podgorici, a sedam u Sarajevu.
- Imala je po četiri izlaganja u Berlinu, Frankfurtu, Dizeldorfu, Istanbulu, tri izlaganja u Beču, Rusiji, Tirani, kao i po dva na Venecijanskom bijenalu, u Arlingtonu, Sjevernoj Karolini, Majamiju, Polinjanu a Mare, San Marinu, Madridu, Briselu, Bukureštu, Bolonji, Torinu, Rimu, Ljubljani, Rijeci, Budvi, Herceg Novom. Jednom je izlagala u Sakramentu, Trulo Rubini, Islandu, Barseloni, Bilbau, Ženevi, Kaselu, Kelnu, Drezdenu, Atini, Meksiku, Lihtenštajnu, Varšavi, Sofiji, Dubroniku, Puli, Zagrebu, Novom Sadu, Čačku, Prizrenu i Vršcu. To je oko 150 izložbi u 25 država na kojima je predstavljeno skoro toliko radova - istakla je Čabarkapa.
 Ostaje nejasno, kako dodaje, na osnovu kojih tačno kriterijuma je prof. Mićunović odabran kao jedini kandidat za vanredno članstvo, imajući u vidu objektivne reference dvoje drugih mogućih kandidata, pri čemu ovaj presjek ne uključuje ni recenzije u referentnim inostranim časopisima za umjetnost i međunarodna priznanja, a što takođe ne ide u prilog kandidatu Mićunoviću.
- CGO podsjeća da član 11 Statuta CANU propisuje kriterijume za ocjenjivanje rezultata, i naglašava da su to izuzetan doprinos nauci, odnosno poseban značaj za nauku koji podrazumijeva originalne istraživačke rezultate i na njima zasnovane radove, visokoocijenjene u zemlji i inostranstvu, kojima se značajno unapređuje spoznaja u odgovarajućoj naučnoj oblasti, te izuzetan doprinos umjetnosti, odnosno poseban značaj za umjetnost, koji podrazumijeva vrhunsko stvaralaštvo koje sadrži nove, originalne oblike izraza i imaginacije. Dodatno u ovom članu navodi se da doprinos društvenom razvoju Crne Gore “podrazumijeva naučno i umjetničko stvaralaštvo koje doprinosi ukupnom napretku države Crne Gore” - precizirala je Čabarkapa.
 Ovaj primjer, prema njenim riječima, ukazuje na očigledno odsustvo primjene sistema bodovanja na bazi stručnih referenci, čime se otvara prostor za subjektivnost i uticaj interesnih grupa, zbog čega CGO izražava zabrinutost da je u slučaju izbora kandidata za vanredno članstvo u Odjeljenju umjetnosti upravo prekršen član 11 Statuta CANU.
 - CGO poziva CANU da javno obrazloži ovakav prijedlog, a javnost da pomno prati dalji proces izbora novih članova i članica CANU - pozvali su iz ove nevladine organizacije.

CGO o Mićunoviću za vanrednog člana CANU: Selekcija bez jasnih kriterijuma, javno da obrazlože ovakav prijedlog

Moj Šćepanoviću - ja te branim, a ti me ucjenjuješ da ću morat da se predam da bih vadio majku iz zatvora - čuje se na najnovijem snimku na kojem se navodno nalazi Miloš Medenica, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koji je pobjegao na dan kada je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIstina134696%2Fstatus%2F2019529136180719898%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2019529136180719898%7Ctwgr%5E4de54cec4c2ce035014483082c2be9c6cc46cb56%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović je na posljednju video poruku koja kruži društvenim mrežama rekao da se radi o vještačkoj inteligenciji i da će Medenica biti prinuđen sam da se preda.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fscepanovic-medenica-ce-ako-bude-pravde-u-ovoj-drzavi-biti-prinuden-sam-da-se-preda-kako-bi-vadio-majku-iz-pritvora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- E sad, i da podneseš ostavku neću da se predam... Evo jedna bez kape, a tačno ćete me naćerat da skinem gaće da dokažem da nisam bot - čuje se na najnovijem snimku.

Objavljen još jedan snimak na kojem je navodno Medenica: „Šćepanoviću sad i da podneseš ostavku - neću da se predam“

Njemačka industrija zabilježila je u decembru iznenađujuće snažan rast novih narudžbina, najveći u posljednje dvije godine, pokazuju danas objavljeni podaci Saveznog zavoda za statistiku Njemačke (Destatis).
Ukupno je zabilježen rast narudžbina od 7,8 odsto u odnosu na novembar, što je znatno iznad očekivanja ekonomista koji su predviđali pad od 2,2 odsto.
Stručnjaci se nadaju da rezultati predstavljaju početak novog pozitivnog trenda poslije višegodišnje krize u industriji, prenosi Viršaftsvohe.
- Ovo izgleda kao prava prekretnica - izjavio je predstavnik Landesbanke Baden-Virtemberga Jens-Oliver Niklaš, dok Tomas Gicel iz VP banke ocjenjuje da njemačka industrija stoji pred početkom ozbiljnog rasta.
U četvrtom kvartalu 2025, narudžbine u Njemačkoj su u prosjeku porasle za 9,5 odsto u odnosu na prethodno tromjesečje.
Posebno su zabilježene velike državne porudžbine u sektoru oružja i municije, a značajan rast &nbsp;ostvarili su proizvođači metalnih proizvoda &nbsp;i mašinska industrija, kao i proizvođači električne opreme i elektronskih i optičkih uređaja.
Nasuprot tome, narudžbine u automobilskoj industriji pale su za 6,3 odsto na kvartalnnom nivou.
U proizvodnji aviona, brodova i vozova zabilježen pad od 18,7 odsto, ali uz prisustvo velikih pojedinačnih narudžbina.
Analitičari ipak upozoravaju da raniji indikatori, poput Ifo indeksa poslovne klime, još ne pokazuju jasan i održiv ekonomski oporavak Njemačke.

Njemačka industrija zabilježila najveći rast narudžbi u posljednje dvije godine

Lider Srpske napredne stranke (SNS) i savjetnik predsjednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je večeras da očekuje da vidi Aleksandra Vučića kao premijera Srbije.
Vučević je, gostujući na Informer televiziji, rekao da je vrijeme pokazalo da je Vučić znao šta radi i izrazio je uvjerenje da građani to vide i da će cijeniti sve što je urađeno.
- Ne mogu da kažem da sam bio saglasan sa svim njegovim potezima u tom trenutku, ali se pokazalo da zna šta radi. To pokazuje ko je pravi državnik. Nije realno da se manje bavi politikom, a vjerujem da Vučić i dalje ima energije i znanja, bila bi velika šteta ispustiti takav kapital koji je u njemu, on nema komfor da se povuče. Očekujemo ga kao predsjednika Vlade - kazao je Vučević.

Vučević: Očekujem da vidim Vučića kao premijera

Američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak je podržao mađarskog premijera Viktora Orbana i japansku premijerku Sanae Takaiči uoči izbora u te dvije zemlje.
- Odnosi između Mađarske i Sjedinjenih Država dostigli su novi nivo saradnje i spektakularnih postignuća pod mojom administracijom, uglavnom zahvaljujući premijeru Orbanu - objavio je Tramp na platformi Truth Social.
Mađarska stranka desnog centra Tisa vodi ispred Orbanovog vladajućeg Fidesa, a krajnje desna stranka Naša domovina na putu je da uđe u parlament, pokazuje istraživanje javnog mnjenja objavljeno u utorak.
Orban se suočava s najvećim izazovom za svoju vladavinu otkako je Fides prvi put pobijedio na izborima 2010, iako je ishod i dalje vrlo neizvjestan, a ankete pokazuju da su mnogi birači još neodlučni.
- Ponosan sam što sam podržao Viktora za reizbor 2022. i čast mi je to ponovo učiniti - dodao je Tramp uoči izbora koji se održavaju 12. aprila.
Tramp je u četvrtak takođe rekao da japanska premijerka Sane Takaiči ima njegovu „potpunu podršku“ uoči parlamentarnih izbora u toj istočnoazijskoj zemlji u nedjelju, dodajući da će se sastati 19. marta u Bijeloj kući.
- Premijerka Takaiči je neko ko zaslužuje snažno priznanje za posao koji ona i njena koalicija obavljaju - napisao je Tramp.
Takaiči ide na prijevremene izbore na kojima se očekuje da će pobijediti.

Tag: crnogorska-akademija-nauka-i-umjetnosti