Rusija je oštetila dva strana trgovačka broda u Crnom moru, u blizini ukrajinske obale, a u napadima je poginuo sirijski član posade, saopštio je danas Kijev.
Potpredsjednik Vlade Ukrajine Oleksij Kuleba je naveo da je na brod koji plovi pod zastavom Sent Kitsa i Nevisa trebalo da u Črnomorsku bude ukrcano žito.
Drugi brod, natovaren sojom, plovio je pod zastavom Komora i pogođen je u blizini Odese.
To je još jedan primjer ruskih napada na civilne objekte i strane brodove, poručio je Kuleba.
Pogođeni su brod za rasuti teret „Ladona“ i teretni brod „Vil K“, javlja Rojters.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rusija napala dva strana trgovačka broda u Crnom moru

Tanker MidVolga-2 pod ruskom zastavom "prijavio je da je napadnut 80 nautičkih milja od turske obale na Crnom moru dok je bio na putu iz Rusije za Gruziju sa teretom suncokretovog ulja - saopštila je danas turska Direkcija za pomorske poslove i dodala da je "svih 13 članova posade bezbjedno i zdravo" i da brod nije tražio pomoć.
Kako su prenijeli agencija AP i francuski mediji na svojim sajtovima, MidVolga-2 je trenutno na putu ka turskoj luci Sinop sopstvenim pogonom.
Taj najnoviji incident dolazi poslije dva napada dronova za koje je Ukrajina preuzela odgovornost u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni Turske u petak i subotu.
Ti napadi su bili usmjereni na tankere koji pripadaju ruskoj "fantomskoj" floti, koja je pod zapadnim sankcijama, ali nastavlja da izvozi rusku naftu.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan osudio je u ponedeljak "zabrinjavajuće zaoštravanje", navodeći da je "sukob između Rusije i Ukrajine očigledno dostigao nivo koji ugrožava bezbjednost plovidbe u Crnom moru".
- Pažljivo pratimo razvoj događaja između Rusije i Ukrajine sa ciljem okončanja sukoba i spremni smo da doprinesemo u svakoj prilici - rekao je Erdogan dok se nastavljaju pregovori o američkom planu rješavanja sukoba u Ukrajini.

1250x600

1084x550

Turska prijavila novi napad na teretni brod na Crnom moru

Ukrajinska vojska pogodila je kasno sinoć utovarni dok naftnog terminala, kao i tanker za naftu u ruskom Krasnodarskom kraju, izvijestili su ruski Telegram kanali.
Fotografije i videozapisi objavljeni na društvenim mrežama prikazuju veliki požar na terminalu smještenom na Crnom moru. Ruski Telegram kanali, pozivajući se na izvještaje lokalnog stanovništva, naveli su da su uočena najmanje tri požara u okolini naftnog terminala, uključujući i tankere za naftu.
Zvaničnici su potvrdili da je napad dronom prouzrokovao štetu na lučkoj infrastrukturi. Preliminarne informacije upućuju na to da nije bilo žrtava, tvrde ruski zvaničnici.
Terminal, koji se nalazi u lučkom gradu Tuapse, navodno je pod upravom ruske državne naftne kompanije Rosneft. Tuapse služi kao ključno središte za izvoz ruske nafte, s terminalima i infrastrukturom vitalnom za energetsku logistiku zemlje.
Ukrajinska vojska se još nije oglasila o ovom napadu. Požar se dogodio usred šireg talasa napada ukrajinskih dronova na različite regije Rusije. Eksplozije i dim prijavljeni su i u gradu Orjolu. Naftni terminal u Tuapseu prethodno je bio meta ukrajinskih mornaričkih dronova tokom napada 24. septembra, potvrdio je izvor u ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj agenciji (GUR) za Kijev Independent.
Ukrajina rutinski izvodi duboke napade na vojne i industrijske objekte u Rusiji, uglavnom koristeći dronove domaće proizvodnje.

Ukrajinci pogodili naftni terminal na Crnom moru

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan objavio je da je otkriveno gasno polje u Crnom moru sa rezervama od 75 milijardi kubnih metara gasa.
- Na polju Goktepe 3, nakon 49 dana bušenja i ispitivanja, dobili smo dobre vijesti - otkrili smo rezerve gasa u iznosu od 75 milijardi kubnih metara. Ova količina je dovoljna za snabdijevanje naših stanova širom Turske tokom tri i po godin- &nbsp;rekao je Erdogan u Istanbulu.
On je dodao da se vrijednost ovih rezervi procjenjuje na 30 milijardi USD, prenose Nezavisne novine.
- Crnomorska gasna polja trenutno snabdijevaju gasom četiri miliona stanova sa 9,5 milijardi kubnih metara, sa planovima da se ova brojka učetvorostruči do 2028. godine- objasnio je Erdogan.

Erdogan: U Crnom moru otkrivene nove rezerve prirodnog gasa

Rusija tvrdi da je preko noći oborila dvije ukrajinske bespilotne letilice iznad Crnog mora i sedam na drugim lokacijama, dok je gradonačelnik Mikolajeva, ukrajinskog lučkog grada u blizini mora, rekao da su hitna isključenja struje sprovedena nakon izvještaja o napadima ruskog drona u tom području.
Ukrajinski zvaničnici su takođe rekli da je Rusija izvela svoj najveći napad dronovima do sada na centralni grad Krivij Rih i da su ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane oborile 56 od 117 dronova koje je lansirala Rusija.
Izvještaji od 26. marta došli su usred pitanja o tome kada i kako će zasebni sporazumi koje su Sjedinjene Države postigle s Ukrajinom i Rusijom dan ranije o zaustavljanju napada na Crno more stupiti na snagu, dijelom proizašli iz uslova koje je postavila Moskva.
Saopštenje ruskog Ministarstva odbrane nije moglo biti nezavisno provjereno, a nije navedeno ni da li su dronovi bili usmjereni na ciljeve na Crnom moru, žarište borbi u njegovom ratu protiv Ukrajine, sada u četvrtoj godini od početka invazije punog razmjera u februaru 2022, ili su samo letjeli iznad njegovih voda.
Ministarstvo odbrane saopštilo je da je ruska vojska uništila i dva drona iznad Kurske oblasti i pet iznad Belgorodske oblasti, od kojih oba graniče sa Ukrajinom. Regionalni guverner Belgoroda rekao je da je jedan civil hospitalizovan sa povredama glave, a dron je napravio manju štetu na stambenoj zgradi.
U Mikolajevu nije odmah bilo jasno da li su nestanci struje mjera predostrožnosti ili rezultat napada preko noći.
<h2>Mirovni sporazumi</h2>
Pored primirja na Crnom moru, Bijela kuća je saopštila da su odvojeni razgovori s ukrajinskim i ruskim predstavnicima u Saudijskoj Arabiji ove sedmice proizveli sporazum "da se razviju mjere za implementaciju" nedavnih obaveza za zaustavljanje udara na energetske objekte.
Načelnik vojne uprave u u Krivij Rihu Oleksandr Vilkul rekao je da je napad dronom tokom noći izazvao požare i oštetio zgrade, ali da nije bilo žrtava.&nbsp;
- Očigledno, okupatori tako "žele mir" - napisao je on na Telegramu.
Činilo se da su dogovori postignuti na odvojenim pregovorima SAD-a s Ukrajinom i Rusijom u Rijadu 23. i 25. marta među najkonkretnijim dostignućima u nastojanjima američkog predsjednika Donalda Trampa da posreduje u okončanju rata otkako je preuzeo dužnost 20. januara prije dva mjeseca, ali ostavili su mnoge stvari nejasnim.
Bijela kuća je u dvije odvojene izjave o pregovorima navela da će sporazum o Crnom moru pomoći Moskvi da vrati pristup globalnim tržištima za ruski izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva koji je prekinut otkako je Kremlj pokrenuo svoju punu invaziju na Ukrajinu.
- Sjedinjene Države će nastaviti da olakšavaju pregovore između obje strane za postizanje mirnog rješenja - navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Sporazumi označavaju prvi korak prema širem sporazumu o prekidu vatre za okončanje najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, iako se u izjavama ne spominje prekid napada na druge civilne infrastrukturne ciljeve osim energije.
<h2>Ruska upozorenja</h2>
I Kijv i Moskva su potvrdili sporazum, iako se čini da ruska izjava ukazuje na značajne rezerve sa njihove strane.
U izjavi o američko-ruskim pregovorima, Kremlj je saopštio da će se pridržavati sporazuma tek kada se njegova državna poljoprivredna banka ponovno poveže sa SWIFT-om, međunarodnim sistemom plaćanja, i kada se ukinu neka trgovinska ograničenja koja su nametnuta Moskvi nakon njene sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Bijela kuća je u saopštenju navela da će "pomoći u obnavljanju pristupa Rusije svjetskom tržištu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, smanjenju troškova pomorskog osiguranja i poboljšanju pristupa lukama i platnim sistemima za takve transakcije", što bi mogao biti prvi korak ka ukidanju širih sankcija Rusiji.
- Razmišljamo o svima njima trenutno. Razmatramo sve njih - rekao je Tramp kada su ga pitali o sankcijama za koje Rusija kaže da treba ukinuti prije nego što implementira sporazum o Crnom moru.&nbsp;
Tramp je kasnije rekao da bi Rusija mogla odugovlačiti sa okončanjem rata.
- Mislim da Rusija želi tome da vidi kraj, ali može biti da odugovlače - &nbsp;rekao je Tramp u intervjuu za američku televiziju Njuzmaks.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe je reagovao na sporazum, rekavši da Kijev namjerava ispuniti svoj dio obaveza i da će se zalagati za dodatne sankcije ako Rusija ne učini isto.
- Prerano je reći da će to uspjeti, ali to su bili pravi sastanci, prave odluke, pravi koraci. Ako krše, evo dokaza - tražimo sankcije, tražimo oružje - rekao je Zelenski 25. marta.
<h2>Put ka prekidu vatre</h2>
Dok sporazumi označavaju napredak, put dalje ostaje nejasan.
U komentarima novinarima nakon vijesti o sporazumu o Crnom moru, Zelenski je naveo da je djelomično primirje stupilo na snagu odmah.
Ali prema saopštenju Kremlja, privremeni moratorij na napade na energetsku infrastrukturu koji je započeo 18. marta važi 30 dana - iako se može produžiti uz obostrani dogovor.
Kremlj je dodao da ako jedna strana prekrši sporazum, druga strana je takođe oslobođena pridržavanja.
To je dovelo do toga da je Zelenski optužio Rusiju da laže o ishodu pregovora sa američkim pregovaračima.
- Kremlj ponovo laže, tvrdeći da prekid vatre na Crnom moru navodno zavisi od sankcija i da je energetski prekid vatre navodno počeo 18. marta. Moskva uvijek laže - rekao je on u svom noćnom obraćanju Ukrajincima.&nbsp;
Rafinerije nafte, naftovodi i plinovodi te nuklearne elektrane su među ciljevima koje su Rusija i Ukrajina dogovorile da će privremeno prestati napadati.
Popis objavljen na Telegram kanalu Kremlja za koji se kaže da je "dogovoren između ruske i američke strane" takođe uključuje skladišta goriva, crpne stanice i drugu infrastrukturu koja se koristi za proizvodnju električne energije poput elektrana, transformatora i brana hidroelektrana.
Ostala su i druga pitanja u vezi sa željom Kremlja da ukine trgovinska ograničenja i ograničenja plaćanja za svoju poljoprivrednu banku, kao i bilo kakvu koordinaciju sa evropskim vladama koja bi mogla biti potrebna za to.
EU je uvela vlastite sankcije Moskvi, a u članku objavljenom 24. marta, izaslanik Evropske unije za sankcije Dejdvid Osaliven rekao je da blok ostaje posvećen održavanju sankcija Rusiji uprkos pritiscima da ih ublaži.
- Šta god da SAD sada učine, ne postoji razlog za promjenu kursa", napisao je Osaliven za Centar za analizu evropske politike (CEPA).
Kao još jedan znak koliko su razgovori bili naporni i koliko teškoća predstoji, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u televizijskim komentarima da će Kremlju trebati "jasne garancije" Vašingtona da će Ukrajina poštovati dogovor.
U međuvremenu, ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji je učestvovao u razgovorima, rekao je na Iksu da će Kijev svako kretanje ruskih mornaričkih brodova izvan istočnog Crnog mora smatrati kršenjem duha sporazuma postignutih u Rijadu.
Nuklearna elektrana Zaporožja na jugu Ukrajine takođe će ostati pod kontrolom Rusije, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova nakon završetka pregovora.
Ministarstvo je saopštilo da bi prenos kontrole na Ukrajinu ili druge zemlje bio nemoguć, kao i zajedničko upravljanje, zbog zabrinutosti oko fizičke i nuklearne sigurnosti.
Tramp je prošle sedmice iznio ideju da SAD preuzmu kontrolu nad elektranom, koju je Rusija zauzela početkom rata.
Sjedinjene Države su takođe rekle da su posvećene pomoći Ukrajini u razmjeni ratnih zarobljenika, oslobađanju zatočenih civila i vraćanju "prisilno premještene ukrajinske djece", kao mjerama za postizanje trajnog primirja između Kijeva i Moskve.
<h2>Zašto je Crno more važno za Rusiju i Ukrajinu?</h2>
I Kijev i Moskva se oslanjaju na Crno more za izvoz robe.
Uz pomoć Turske i Ujedinjenih naroda, obje zemlje su sredinom 2022. godine sklopile dogovor kojim je Ukrajini omogućeno da isporučuje žito preko mora, ali se Rusija povukla iz sporazuma sljedeće godine tvrdeći da zapadne sankcije na njene banke ozbiljno ograničavaju njenu sposobnost izvoza poljoprivrednih proizvoda.
Rusija je tada rekla da će svako plovilo za Ukrajinu gledati kao na potencijalnu vojnu metu.
Ukrajinska vojska je odgovorila kampanjom koja je uništila ruske ratne brodove i na kraju potisnula rusku mornaricu iz zapadnih djelova Crnog mora.
Operacija je omogućila Ukrajini da uspostavi novu zonu transporta u Crnom moru i vrati izvoz žitarica morskim putem na nivoe blizu predratnih.

Ukrajina i Rusija izvještavaju o napadima dronovima usred pitanja o primirju na Crnom moru

Ukrajina i Rusija postigle su dogovor o bezbjednoj plovidbi i uzdržavanju od sukoba u Crnom moru, saopštila je Bijela kuća, dodajući da će Sjedinjene Države pomoći u obnavljanju pristupa Rusije svjetskom tržištu za određene proizvode, prenio je Skaj njuz.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov izjavio je da se Kijev saglasio da obezbijedi sigurnu plovidbu, eliminiše upotrebu sile i spriječi korišćenje komercijalnih brodova u vojne svrhe na Crnom moru.
Dogovor dolazi nakon današnjih razgovora delegacija Ukrajine i SAD-a u Saudijskoj Arabiji. Prema Umerovu, svaki pokret ruskih vojnih brodova van istočnog dijela Crnog mora predstavljaće kršenje duha ovog sporazuma, u kom slučaju Ukrajina zadržava pravo na samoodbranu.
U sličnom tonu kao i izjava Bijele kuće, Umerov je naveo da su sve strane saglasne da razviju mjere za sprovođenje dogovora predsjednika o zabrani napada na energetska postrojenja u Ukrajini i Rusiji.
Ova vijest predstavlja značajan korak ka smanjenju napetosti u regionu, a pažnja međunarodne zajednice sada je usmjerena na sprovođenje ovog sporazuma na terenu.

Ukrajina i Rusija postigle dogovor o primirju u Crnom moru

Na pregovorima Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država u Rijadu razmatra se pitanje obnove crnomorske inicijative i povezanih aspekata.
- Polazimo od činjenice da je danas na dnevnom redu pitanje inicijative za Crno more i svi aspekti koji se odnose na nastavak ove inicijative - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.
Peskov je takođe izvijestio da je raspravu o inicijativi za Crno more pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp. Njegov prijedlog je dobio odobrenje od ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Pregovori ruske i američke delegacije u Rijadu počeli su u ponedjeljak ujutro. Rusku stranu predvode predsjednik Komiteta Vijeća Federacije za međunarodne poslove i savjetnik direktora FSB-a Sergej Beseda.
Kako prenosi ROJters, američku delegaciju predstavljaju bivši viši direktor Vijeća za nacionalnu sigurnost za evropska i ruska pitanja Endru Pik i visoki zvaničnik američkog Stejt departmenta Majkl Anton.

Peskov: Rusija i SAD u Rijadu razgovaraju o inicijativi za Crno more

Desetine kilometara obale Crnog mora u ruskom Krasnodarskom kraju prekriveno je mazutom, izvijestile su u utorak lokalne vlasti i stanovnici, pošto su dva tankera teško oštećena tokom oluje u Kerčkom moreuzu.
Regionalni guverner Veniamin Kondratjev rekao je da su ekipe za čišćenje poslate u oblast nakon što su jaki vjetrovi pomogli da se velike količine prosute nafte prošire duž obale, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće ekološke katastrofe u Crnom moru, prenio je Ruski servis RSE.
Fotografije i video snimci na društvenim mrežama prikazuju divlje životinje prekrivene tamnom tečnošću, kao rezultat incidenta u nedjelju s dva tankera koji su prevozili hiljade tona mazuta, goriva lošeg kvaliteta.
Incidenti s tankerima dogodila su se u ekološki osjetljivim vodama kod obale ukrajinskog poluostrva Krim, koji je Rusija nelegalno anektirala 2014..
Jedan od tankera se navodno prevrnuo i prepolovio tokom jakog nevremena. Vjeruje se da su nesreću izazvali talasi visoki do četiri metra, koji se smatraju opasnim za takva plovila.
Dok se nafta širi morem i obalama koje su uobičajena destinacija Rusa za ljetnji odmor, sve je više izvještaja o degradaciji životne sredine.
Lokalni stanovnici su na mrežama ukazali na strašno stanje obale, s pticama prekrivenim naftom koje ne mogu da lete i psima lutalicama prekrivenim mazutom dok lutaju obalom.
Takođe su primijetili snažan miris nafte u vazduhu, a mnogi su se žalili na mučninu i iritaciju kože i očiju.
Skoro 300 osoba, uključujući volontere i tešku opremu, radi na minimiziranju posljedica nesreće, rekli su zvaničnici.
Dvije opštine imaju organizovane operativne štabove za čišćenje. Ekolozi, međutim, upozoravaju da je količina izlivene nafte možda već prevelika.
Predsjednik pomorskih sindikata u regionu Leonid Glušak rekao je za portal Kedr da je ogromna količina mazuta već procurila u more, pogoršavajući ekološku katastrofu.
Prema riječima Glušaka, tankeri Volgonjefta, namijenjeni za rječna putovanja, nisu adekvatni za plovidbu otvorenim morem kao što je Kerčki moreuz.
Rusija koristi takozvanu flotu tankera u sjenci – grupu starih, neosiguranih tankera – za zaobilaženje sankcije Zapada uvedene zbog invazije na Ukrajinu. Loše stanje tih brodova izazvalo je zabrinutost zbog ekoloških katastrofa.
Vlasti su pokrenule krivične istrage o nesreći, za koju je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio da bi se mogla ponoviti u drugim djelovima Evrope.
- Naše more se suočava sa još jednom ekološkom katastrofom koju je izazvala Rusija. Ali postoje još veći i opasniji ruski tankeri koji plove vašim morima. Zaustavljanje te flote ne znači samo prekid finansiranja Rusije za rata – već i zaštitu prirode - rekao je on u utorak na mreži Iks (X).

Nafta prekrila desetine kilometara ruske obale poslije potonuća tankera

Rumunija je podigla vojne avione drugi put ove sedmice nakon što je "neidentifikovan predmet" narušio njen vazdušni prostor preko Crnog mora, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane.
Mali objekat je otkriven iznad Crnog mora kako se kreće prema Rumuniji, članici NATO, oko 2.30 sati, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Dva aviona F-18 španskog ratnog vazduhoplovstva i dva aviona F-16 rumunskog vazduhoplovstva su podignuta, ali nisu uočili predmet koji je nestao sa radara, saopštilo je Ministarstvo.
Isti avioni su takođe poslati u četvrtak u sličnom slučaju.
Rumunija dijeli granicu od 650 kilometara sa Ukrajinom i ranije se žalila na ruske dronove u svom vazdušnom prostoru dok Moskva napada ukrajinske ciljeve duž Crnog mora i reke Dunav.
Fragmenti ruskih dronova takođe su više puta nađeni na rumunskoj teritoriji u blizini granice s Ukrajinom.

Rumunija drugi put ove sedmice podigla borbene avione

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: crno-more