Amerikanci su potrošili 8,6 milijardi dolara na kupovinu tokom “crnog petka”, pokazuju preliminarni podaci kompanije Adobe Analytics, uz napomenu da je većina transakcija obavljena putem laptopa i telefona, umjesto u radnjama.&nbsp;
Adobe Analytics je registrovao više od bilion posjeta američkim maloprodajnim sajtovima tokom dana povoljnih cijena, prenosi Capital.ba.
Kompanija je napomenula da to nijesu konačni podaci i da se očekuje da će konačni trošak povodom “crnog petka” biti između 11,7 i 11,9 milijardi dolara.
Kupovina preko interneta umanjila je nekadašnji značaj “crnog petka”, a promocije robe i usluga povodom tog događaja raspoređene su tokom više sedmica.
Adobe Analytics očekuje da će “sajber ponedjeljak” donijeti 14,2 milijardi dolara u onlajn prodaji, što će biti povećanje od 6,3 milijarde dolara u odnosu na prošlu godinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Amerikanci potrošili preko osam milijardi dolara na crni petak

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je promijenio odluku o mogućem uvođenju carina evropskim zemljama zbog pitanja Grenlanda.
Kako je naveo, odluku je donio nakon razgovora sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka koji sam imao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, formirali smo okvir budućeg sporazuma u vezi sa Grenlandom i, zapravo, cijelom arktičkom regijom. Ovo rješenje, ako se sprovede, biće odlično za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje NATO-a. Na osnovu tog razumijevanja, neću uvoditi carine koje su trebalo da stupe na snagu 1. februara. Vode se dodatni razgovori o tzv. Zlatnoj kupoli u vezi sa Grenlandom. Više informacija biće dostupno kako pregovori budu napredovali. Potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i drugi, po potrebi, biće zaduženi za pregovore i direktno će meni odgovarati - rekao je Tramp.
Podsjećamo, Tramp je ranije najavio uvođenje carina od 10 odsto evropskim zemljama koje se ne slažu s njegovom politikom „posjedovanja“ Grenlanda.
- Osim toga, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska su, iz nepoznatih razloga, otputovale na Grenland. Ovo je veoma opasna situacija za bezbjednost i opstanak naše planete. Ove zemlje, koje igraju ovu izuzetno opasnu igru, podigle su nivo rizika do tačke koja nije održiva. Zbog toga je neophodno, radi zaštite globalnog mira i bezbjednosti, preduzeti snažne mjere kako bi se ova potencijalno opasna situacija brzo i bezuslovno okončala. Počev od 1. februara 2026. godine, svim navedenim zemljama (Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Holandiji i Finskoj) biće uvedena carina od 10 odsto na svu robu koja se šalje u Sjedinjene Američke Države - poručio je tada američki predsjednik.

Donald Tramp se predomislio nakon razgovora u Davosu: Neće uvesti carine evropskim zemljama zbog Grenlanda

Posao organizacije "Victim Support Europe" je da, u saradnji sa Evropskom unijom, crnogorskim vlastima, civilnim sektorom i svim institucijama, pronađe način da se implementira EU direktiva o pravima žrtava i uspostavi nacionalni sistem podrške za sve žrtve svih krivičnih djela – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E, zamjenica direktora ove organizacije Aleksandra Ivanković.
Uslov za ispunjenje poglavlja 23 je, kaže Ivanković, implementacija Evropske direktive o pravima žrtava, takozvane Direktive 29 iz 2012. godine, a trenutno je u završnoj fazi i usvajanje amandmana na tu direktivu, koji će poboljšati položaj žrtava i unaprijediti njihova prava.
- Ta direktiva, koju Crna Gora treba da implementira, očekuje ne samo od kandidata, nego i od svih članica Evropske unije da primijene niz prava za sve žrtve svih krivičnih djela. To znači da svaka žrtva, bez obzira na to da li se radi o ubistvu, nasilju u porodici ili provalnoj krađi, ima određen set prava. U okviru ostvarivanja tih prava, žrtve imaju pravo na podršku tokom cijelog krivičnog postupka, ali i bez obzira na to da li je krivični postupak pokrenut i da li je krivična prijava uopšte podnesena. Strategija koja je usvojena u decembru, kao i akcioni plan usvojen 25. decembra 2025. godine, podrazumijevaju da će biti dosta retroaktivne implementacije. Takođe moram da kažem da je strategija prilično neambiciozna – ciljevi i aktivnosti u akcionom planu su relativno skromni, ali predstavljaju značajan korak naprijed u implementaciji Direktive 29 iz 2012. godine - rekla je Ivanković.
Kaže da žrtve određenih krivičnih djela zahtijevaju posebnu osjetljivost, poseban pristup i specifične usluge, kao što su žrtve nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, ili žrtve trgovine ljudima, te da je potrebno obezbijediti usluge koje su tim žrtvama neophodne.
- To su specifične vrste podrške koje možda nijesu potrebne drugim kategorijama žrtava, ali problem takvog fragmentiranog pristupa je u tome što, ako prepoznajemo samo jednu vrstu žrtava, sve ostale zanemarujemo. Bilo je situacija u kojima je bilo neophodno da postoje službe podrške, krizni i dugoročni odgovor. Nažalost, svjedočili ste masovnim ubistvima posljednjih godina, u kojima nije postojao strukturalni ni dugoročni pristup. Imamo veliki broj žrtava koje nemaju nikakav pristup podršci, a čak i kada govorimo o kategorijama koje su formalno prepoznate, mnoge žrtve ne dolaze do tih usluga. Kada je riječ o skloništima za žene žrtve nasilja, ta skloništa moraju imati licencu ministarstva, a pristup je moguć isključivo ako se prijavi krivično djelo, što obeshrabruje mnoge žrtve koje možda ne žele da ga prijave - istakla je Ivanković.
Podsjeća da u Crnoj Gori postoji besplatna pravna pomoć za žrtve nasilja, ali ako žene nijesu informisane, tu pomoć neće moći da ostvare.
Ivanković ističe i da je potpuno svjesna da prava optuženih i okrivljenih moraju da se poštuju, ali nikako na štetu prava žrtava.
- Problem u postojećoj situaciji je što prava bez dostupnih usluga ne znače mnogo, kao ni prava bez načina za njihovu implementaciju. Moramo biti veoma pažljivi kada govorimo o osnaživanju i informisanju žrtava o njihovim pravima ako ta prava nijesu praćena konkretnom podrškom. Ne možete dati pravo porodici žrtve ubijenog ako usluge ne postoje. Zato je ključno da se prava, usluge, informacije i obavještavanje razvijaju paralelno. Kada govorimo o informacijama, važno je da nađemo vrijeme i žrtvi jasno objasnimo šta je očekuje - naglasila je Ivanković.
Žrtva treba da dobije uslugu i prije prijavljivanja krivičnog djela, kaže Ivanković, kako bi se osnažila i odlučila da prijavi krivično djelo.
Dodaje da sistem treba da obuhvati sve scenarije i da žrtve posmatra kao osobe kojima je nanesena nepravda, jer je, kako ističe, prevencija najbolji način sprječavanja viktimizacije.
- Treba da postoji podrška prilikom podnošenja krivične prijave, tokom istrage, rada tužilaštva i sudskog postupka. Postoji i obaveza obavještavanja žrtve o izlasku počinioca sa izdržavanja kazne, a podrška treba da postoji kontinuirano, bez obzira na to da li se vodi krivični postupak - zaključila je Ivanković.

Ivanković: Implementacija Direktive 29 iz 2012. godine uslov za ispunjenje poglavlja 23

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da mu je prvi utisak nakon govora američkog predsjednika Donalda Trampa na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da se ide u smjeru daljeg suprotstavljanja i sukobljavanja na Zapadu između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope.
Vučić je u izjavi novinarima kazao da je red da se uđe u tu salu i čuje američki predsjednik bio dug 500 metara, piše Tanjug
Rekao je da je Tramp „inteligentan i šarmantan“.
Ocijenio je da mu je „jučerašnji govor predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen bio mnogo više strateški orijentisan“.
- I juče sam pričao, bio sam iznenađen kvalitetom govora Ursule fon der Lajen. Ne pričam o posljedicama, ne pričam o tome ko je jači, ko nije, ali kvalitetom i načinom i istupa i sadržajem govora Ursule fon der Lajen sam bio iznenađen. Sadržinski posmatrano, ona je juče napravila novu ideološku platformu, novu političku platformu. To je za mene njen svakako najznačajniji govor koji sam čuo - kazao je Vučić, prenosi Tanjug.
Naglasio je da je jučerašnji govor predsjednice Evropske komisije bio jedan od najbolje sastavljenih govora.
- Za gospodina Trampa ne bih to na takav način rekao. Rekao bih da je on veoma inteligentan, izuzetno šarmantan, da dobro razumije da se problem duga popravlja stopom rasta, razumije ekonomiju, ali je govor Fon der Lajen bio mnogo više strateški orijentisan nego njegov. Dalje ne bih govorio o istupanju predsjednika Trampa - izjavio je Vučić.
Podsjetio je da je Fon der Lajen juče navela da je kraj sa zabludama i da su „godinu dana čekali da se promijeni odnos Amerike, da se sada mora razumjeti da je ovo stalno stanje, permanentno, te da se mora formirati nezavisna Evropa, odnosno da je na to natjerana, iako se sve vrijeme oslanjala na Ameriku“.
„U tom smislu Tramp pomaže Evropi, ne doživljavajući to na takav način. Da li će Evropa imati snage za to ili ne, ja nisam siguran. I ako me neko pita, rekao bih 50 prema 50. Možda čak prije da ‘ne’, nego da ‘da’. Ali ideje koje su postavljene, postulati koji su napravljeni od strane onih koji su učestvovali u pisanju tog govora i na kraju same Fon der Lajen, su visoki ciljevi, nelako ostvarivi, ali rekao bih nešto što će predstavljati istoriju budućnosti i o čemu će se govoriti“, rekao je Vučić.
Komentarišući govor Donalda Trampa, Vučić je dodao da zna da će se, nažalost, veliki dio građana Srbije potpuno pogrešno i iracionalno radovati njegovim riječima povodom Grenlanda i nekih drugih tema.
- Ja to u ovom trenutku ne želim da komentarišem. Želim da kao predsjednik zemlje ostanem gospodar neizgovorenih riječi - kazao je Vučić.

Vučić: Govor Fon der Lajen u Davosu bio mnogo više strateški orijentisan nego Trampov

Slovenski premijer Robert Golob izjavio je u srijedu da njegova zemlja neće prihvatiti poziv američkog predsjednika Donalda Trampa da se pridruži Odboru za mir.
Tramp je pozvao desetine svjetskih lidera da se pridruže inicijativi predvođenoj Sjedinjenim Američkim Državama, kojom bi on predsjedavao, a čiji bi prvobitni cilj bio okončanje sukoba u Gazi, ali bi se potom proširila i na rješavanje ratova na drugim mjestima.
- Glavna zabrinutost je da je mandat odbora preširok i da bi mogao opasno potkopati međunarodni poredak zasnovan na Povelji Ujedinjenih nacija. Iako smatramo da je svaka inicijativa koja može smiriti situaciju na Bliskom istoku pohvalna, ovaj poziv opasno zadire u širi međunarodni poredak, a ne samo u smirivanje situacije u Gazi - izjavio je Golob.
Golob je rekao da neće prisustvovati potpisivanju osnivačke povelje inicijative na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švajcarskoj u četvrtak, već će umjesto toga prisustvovati sastanku čelnika Evropskog vijeća u Briselu.

Tag: crni-petak

Amerikanci potrošili preko osam milijardi dolara na crni petak

Donald Tramp se predomislio nakon razgovora u Davosu: Neće uvesti carine evropskim zemljama zbog Grenlanda

Ivanković: Implementacija Direktive 29 iz 2012. godine uslov za ispunjenje poglavlja 23

Vučić: Govor Fon der Lajen u Davosu bio mnogo više strateški orijentisan nego Trampov

Slovenija odbila Trampov poziv da se pridruži Odboru za mir

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO