Najava legalizacije crkve na Rumiji je druga vrsta nemoći države i podilaženja svakome ko vam može donijeti politički profit, nevezano za to što se time urušava, ocijenio je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica. 
Koprivica je kazao da je crkva na Rumiji legalna od 2005. godine.
- Imamo tu igrariju prethodne i sadašnje vlasti ko će iskoristiti crkvu na Rumiji za bolje odnose sa SPC, koja zapravo može da donese neke političke poene. Ono što je bilo od 2005. do 2020.godine je takođe prikazivanje nemoći države - istakao je on.
Ukazuje i na ekspanziju istorijskog revizionizma i aktuelnu izjavu mitropolita SPC Metodija da su samo dvije partizanske brigade bile crnogorske, na šta je CDT odmah reagovao i objavio tekst. 
- Prijatelj mi šalje poruku u kojoj kaže da je super tekst, a ja kažem da mi je gotovo bilo neprijatno da pišem o tako očiglednim stvarima, da je to tako očigledna laž i on mi kaže “bolje to da pišeš, nego za pola godine da ubjeđuješ ljude da je zemlja okrugla”. Ako im se pušti i ako se ne budemo borili protiv toga dešavaće nam se to ono što nam se dešava - ocijenio je Koprivica.
<h2>"Trebaju nam ljudi koji će razmišljati svojom glavom"</h2>
Koprivica je konstatovao i da borba za pravu građansku državu, kakva je u Ustavu, tek predstoji. Kazao je da će biti vrlo teško i naporno,da je ključni motiv da Crna Gora bude nezavisna, država stvarne različitosti, bez floskula, a da se za taj cilj moraju okupiti svi ljudi, nebitno da li je riječ o slobodnim pojedincima ili onih koji su u partijama. 
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je u publikaciji analizirao Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore i ukazao na političke pritiske u donošenju odluka, slučaj Ustavnog suda, zarobljeni Javni servis čiji je direktor na tom mjestu nezakonito i izostanak imenovanja članova Savjeta Agencije za audiovizualne medijske usluge.
Trenutno stanje, kaže Koprivica, podsjeća na ranije izgubljene finalne bitke za prostor koji se otvarao za članstvo u EU, što se dešava u situacijama kad partitokratija treba da se odrekne monopola i neograničene moći. 
- Koju god nezavisnu instituciju uzmete, a koja se bira politički, odnosno u parlamentu, tamo postoje problemi, zastoji i opstrukcije i što je najvažnije to se posmatra kao jedan obični štrik i pokušavaju se silom na sramotu uvaliti neki ljudi koji niti imaju kompetencija, a što je najvažnije nemaju integriteta da se bave tim poslom. Nama trebaju nezavisne institucije, ljudi koji će razmišljati svojom glavom, a to baš i ne prolazi u crnogorskoj partitokratiji - rekao je on. 
Koprivica je izbran za člana Komisije za izbor predsjednika i članova Centralne izborne komisije, ali, kako kaže, o tome nije dobio nikakav zvaničan dokument.
Dodaje da su u Komisiji stručni ljudi koji znaju šta je transparentan postupak i da bi izbor članova CIK-a trebao da bude zakonit i da mogao da vrati povjerenje i motiviše kvalitetne kadrove da se prijave.
- Imali smo danas sastanak gdje smo “nacrtali” kako bi taj procest trebao da izgleda. Usaglasili smo se da treba da bude otvoren i transparentan, da svima budu dostupne sve informacije i da ta komisija proba da vrati vjeru da u Crnoj Gori može postojati pošten proces. Ovo su samo naznake koje nijesmo skroz precizirali, ali možemo očekivati sljedeće nedjelje raspisivanje konkursa za predsjednika i članove CIK-a, a onda dalji postupak kako ga reguliše zakon - istakao je Koprivica.
<h2>Mekši put za motivaciju</h2>
Govoreći o pozitivim impulsima iz Izvještaja EK poručuje da u oblastima kojima se bavi CDT, poput demokratije, ljudskih prava, dezinformacija, transparentnosti vlasti, govora mržnje, ne vide napredak.
- Vlast ima pravo na svoju propaganda i mogu da drve pet godina kako smo mi lideri i kako napredujemo - rekao je Koprivica. 
Dodaje da Evropska unija zna gdje nije napravljen napredak, ali nije odgovorna, već su odabrali, uslovno rečeno, mekši put kojim pokušavaju da motivišu Crnu Goru.
- Prije svega zato što njima treba, a onda zato što i Crnoj Gori to treba, ali ono što me malo ohrabruje, je to, da kako proces odmiče oni su sve jasniji. Vjerujte ko zna da čita taj Izvještaj u njemu su bili prilično jasni. Crnoj Gori se gleda kroz prste, to je jasno, sad je samo pitanje hoće li Evropska unija dobro iznijeti tu igru da to gledanje kroz prste zaista bude i motivacija, odnosno neki podstrek da nešto promijenimo- naveo je Koprivica. 
Na pitanje da prokomentariše to što se u Izvještaju EK pominje da su čelnici odbrane i bezbjednosti targetirali medije i civilni sektor, Koprivica kaže da su to ocjene, ali da ga interesuje šta će EU uraditi po tom pitanju. 
Podsjeća da je EU u nekim kritičnim i dramatičnim situacijama stala u zaštitu onoga kome je ta zaštita tada bila potrebna, medija ili civilnog društva ili nekoga ko kritički posmatra na procese u Crnoj Gori. 
<h2>Poruke upozorenja</h2>
- Ako imamo dio vlast koji je preuzeo retoriku autoritarnih sistema ne treba Evropska unija da im kaže ništa. Oni možda misle da sada imaju neki sitan politički profit od toga, možda im se povećala podrška u istraživanjima javnog mnijenja 0,5 odsto, ali ko uzme tu politiku, ko uzme taj pravac, a to znamo od prethodne vlasti, gotov je dugoročno. Koliko će to trajati, godinu, dvije ili tri, uopšte nije važno. Ko misli da se sa nekim neistonišljenikom treba obračunavati podmetanjima, uvredama, prijetnjama i slično, završiće prije ili kasnije na smetlištu političke istorije i to je sigurno. Nadam se da ove poruke treba tim ljudima da budu neka vrsta upozorenja da stave prst na čelo i da se zamisle šta oni zapravo rade i liči li to na vlast jedne demokratske države ili na nešto sasvim drugo - poručio je Koprivica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Koprivica: Najava legalizacije crkve na Rumiji druga vrsta nemoći države i podilaženja zarad političkog profita

Čekalo se to još od famoznog ,,oslobođenja“ avgusta 2020. godine. Čekalo i, eto, dočekalo: izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana, Ministarstvo prostornog planiranja prihvatilo je prijedlog Crkve Srbije da vrh Rumije bude idealno mjesto za – vjerske objekte. &nbsp; ,,NASELJE” NA VRHU SVETE PLANINE Istini za volju, resor Slavena Radunovića je ubacio u izmjene plana jednu žutu mrlju, fleku, koja označava, kako se to kaže, ,,naseljsku strukturu”. Tačnije: označava površine na kojima je, po pravilu, moguće graditi stambene i sve druge prateće strukture. Pa i crkve. &nbsp;&nbsp; Na prvi pogled, djeluje čudno, pa i glupo, kada država odobrava vrh planine nadmorske visine 1.595 metara kao pogodno mjesto za - naselje. Naročito kada je poznato da gradnja naselja podrazumijeva i put i svu drugu infrastrukturu. Koju je, ne treba biti veliki urbanistički stručnjak, nemoguće napraviti na vrhu planine u prostoru koji nema više od trista kvadrata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110181152_e3aaacb85df80c69938fdf7b642fb62b79bf36be9d590558055ad618afdd05b4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251110181152_e3aaacb85df80c69938fdf7b642fb62b79bf36be9d590558055ad618afdd05b4" data-rendition-name="original" width="745" height="650" loading="lazy" alt="NOVI URBANISTIČKI PLAN RUMIJE: Na vrh planine - naselje ili crkva?!"> <figcaption>NOVI URBANISTIČKI PLAN RUMIJE: Na vrh planine - naselje ili crkva?!(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ali, baš briga ministra Radunovića kako to izgleda - važno je da služi cilju i da se savršeno uklapa u plan velikosrpskog projekta. &nbsp; I zato što će će, kroz ovakvo zastiđe od prostornog plana, metalna skalamerija na Rumiji - koja je nezakonito helikopterskim desantom postavljena 2005. godine – sada biti uskoro ozakonjena. &nbsp; Time će avgustovska vlast legalizovati sakralnu okupaciju dijela, ali i prekrajanje istorijskog identiteta Crne Gore. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110181152_3ffa3c698ab6ae4ab006c22faa14873bf8575ec18df193e9ee5d78ab686e0e63.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251110181152_3ffa3c698ab6ae4ab006c22faa14873bf8575ec18df193e9ee5d78ab686e0e63" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ISPUNJENJE VELIKOSRPSKOG PROJEKTA: Slaven Radunović i Andrija Mandić"> <figcaption>ISPUNJENJE VELIKOSRPSKOG PROJEKTA: Slaven Radunović i Andrija Mandić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Očito je: Andrija Mandić i srpska ekipa koja upravlja parlamentarnom većinom odlučila je da je došlo njihovo vrijeme. I da oni koji sanjaju ,,srpski svet“ od Dunava do Jadranskog mora – sada treba da slave dukljanskog kneza, kojeg su, do juče, htjeli po svaku cijenu da izbrišu iz kolektivnog sjećanja. &nbsp;&nbsp; Ne tako davno, prije četvrt vijeka, Dukljani i dukljanski vladari nijesu bili baš popularni kod ovdašnjih velikosrba. Naprotiv: teške su kletve padale. I to od čovjeka koji je obožavao da baca kletve. &nbsp; - Neka bi Bog podario da bude što manje onih koji se klanjaju paganskom caru prokletom Dukljaninu – tako je govorio Amfilohije Radović 13. januara 2002. godine, za takozvanu ,,srpsku Novu godinu“. &nbsp; Da li Amfilohije, za kojeg su govorili da je veoma obrazovan, nije znao da Dukljani nemaju veze sa latinima, da li je možda Duklju povezao sa ruševinama Diokleje kod Podgorice... Sada to više i nije bitno. Ostale su da odjekuju Amfilohijeve kletve kao dokaz da se u to doba, na pomen Duklje, ježila koža ispod mantija i strahovalo se od crnogorskog referenduma koji će doći.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110181156_eb4089eef95a85d38953663c421b7b4c189050ff1b2d88b1ed1d424386936e84.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251110181156_eb4089eef95a85d38953663c421b7b4c189050ff1b2d88b1ed1d424386936e84" data-rendition-name="original" width="750" height="500" loading="lazy" alt="KLETVE KAO NAČIN UBJEĐIVANJA: Amfilohije Radović, mitropolit Srpske pravoslavne crkve"> <figcaption>KLETVE KAO NAČIN UBJEĐIVANJA: Amfilohije Radović, mitropolit Srpske pravoslavne crkve(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ipak, vrlo brzo nakon toga se napravila strategija pravljenja srpskog sveta koja je trebala da se sprovodi i nakon crnogorske nezavisnosti. Dio te priče je i helikopterski desant na Rumiju 31. maja 2005 kada je postavljena mala, metalna crkva na vrh svete planine. &nbsp; I to posred tumula starog više od 2,5 hiljade godina, koji je tada razoren. &nbsp;&nbsp; UNIŠTAVANJE HILJADUGODIŠNJEG KULTA... Nije bila slučajnost razaranje tumula. Helikoptersko postavljanje metalne crkvice na vrh Rumije bilo je plansko rušenje hiljadugodišnjeg kulta Svetog Jovana Vladimira, kulta kakvog nije imala Evropa. &nbsp; Stotinama godina ljudi sve tri konfesije, pravoslavni, katolici i muslimani, iznosili su na Trojičin dan, krst koji je čuvala porodica Andrović iz Veljih Mikulića. Drveni krst koji je, po legendi, držao pravedni kralj (,,rex justus“) Vladimir kada je dovučen na prevaru i pogubljen u Prespi. &nbsp; Taj drveni krst poslat je, prije pet vjekova, kod katoličkih majstora u Veneciju, da ga oni optoče metalom i srebrom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111019118_2f1565d72ab7eb068e604b0ade32a8314bfd45384bff06fda228217004f05dc6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025111019118_2f1565d72ab7eb068e604b0ade32a8314bfd45384bff06fda228217004f05dc6" data-rendition-name="original" width="591" height="388" loading="lazy" alt="ČUVARI KRSTA I TRADICIJE SUŽIVOTA: Porodica Andrović, kod kojih se čuva krst sedam vjekova"> <figcaption>ČUVARI KRSTA I TRADICIJE SUŽIVOTA: Porodica Andrović, kod kojih se čuva krst sedam vjekova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Da, vjekovima su tri vjere izlazile zajednički na vrh Rumije. I po toj legendi, svi koji su se penjali, bili su obavezni da nose po jedan kamen, da ga stave na gomilu kamenja oko tumula na vrhu, da bi tamo jednog dana nikla bogomolja za sve ri vjere kada se jednog dana slože... &nbsp; Teško je u evropskoj baštini pronaći tako uzvišenu legendu o srodnosti, bliskosti, o jedinstvu različitosti. I baš zato je osmišljeno da se helikopterom dostavi limena crkva Crkve Srbije – da, kao Kainov bodež, raspori divnu legendu o bratstvu različitih. &nbsp; ...I ,,ZASLUGE” STARE VLASTI Za ideologe velikosrpstva, rušenje kulta Svetog Vladimira bio je uslov za &nbsp;prisvajanje preuzimanje obreda na Rumiji. I zato danas samo pravoslavci izlaze na vrh Rumije i zbog toga aktuelna vlast hoće da, legalizacijom metalne crkve, trajno obilježi vrh svete planine kao isključivo pravoslavno svetilište. &nbsp; Užasno zvuči, ali mogao se naslutiti tok događaja, jer ni ona suverenistička &nbsp;vlast, nije znala ili nije htjela da trajno zaštiti kult Svetog Jovana Vladimira. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110191112_3f3464f10b579ff0164014feb3a5c06f43daef7ee8e83ec0b4467154575476d7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251110191112_3f3464f10b579ff0164014feb3a5c06f43daef7ee8e83ec0b4467154575476d7" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="UČRVŠĆIVANJE PRAVOSLAVNE SUPREMACIJE: Oblaganje kamenom limene crkve na Rumiji"> <figcaption>UČRVŠĆIVANJE PRAVOSLAVNE SUPREMACIJE: Oblaganje kamenom limene crkve na Rumiji(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ondašnji DPS Mila Đukanovića, Svetozara Marovića, Filipa Vujanovića, Brana Gvozdenovića i ostali koalicioni partneri pravili su tajne dogovore sa Crkvom Srbije i sa mitropolitom Amfilohijem Radovićem. Ne samo prije referenduma, nego i kasnije. &nbsp; Mučan je, ali znakovit, podatak da je maja 2014. godine kult Svetog Jovana Vladimira - bio proglašen nematerijalnom kulturnom baštinom Crne Gore. Da, i nakon toge je trebalo da se automatski ukloni metalna skalamerija, koju je Amfilohije nazvao ,,Crkve Svete Trojice“, sa vrha svete crnogorske planine. &nbsp; Trebalo je, ali nije. Jer, tri godine kasnije, Ministarstvo kulture je 2017. - baš u vrijeme kade je Unesko trebalo da razmatra zaštitu nematerijalne baštine u Crnoj Gori - ukinulo je vlastito rješenje. &nbsp; MUČNA ŠUTNJA &nbsp; Tako su institucije kojima je gazdovala stara vlast stvorile uslove da dođe do ovoga što živimo danas, kada je avgustovska vlast smijenila suvereniste: da Vlada Milojka Spajića, odnosno većina kojom komanduje Andrija Mandić, bez skrupula i zrna stida, legalizuje limenu crkvu na Rumiji. &nbsp; Time i ozakone skrnavljenje crnogorskog nasljeđa. I uruše kult koji je bio simbol multivjerske, multikulturalne Crne Gore. &nbsp; A sve to uz čudnu, nerazumljivu tišinu. Sramota je za današnje društvo što nema odlučnog glasa otpora akciji posrbljavanja Crne Gore, što građanska opozicija bez glasa gleda urušavanje simbola suživota, građanske Crne Gore. Nema glasa protivljenja ni od albanskih stranaka i Bošnjačke partije, koje očito šutnjom – i uživanjem u privilegijama vlasti - asistiraju politici krađe identiteta. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Nažalost, ta šutnja odavno više nije vijest. Oćutalo se, ili su bili tek simbolični bili potezi protivljenja, kada se, na naredbu četničkog vojvode Mandića, za logo Skupštine postavljao plakat sa prikazom zgrade Zetske Banovine, iz onog olovnog vremena kada Crne Gore nije bilo ni kao geografskog pojma. &nbsp; Tihovalo se, ili je bilo tek sporadičnih opozicionih povika, kada je crnogorska vlast igrala sramotnu, bezobraznu igru skrivalice sa četnicima iz partija vlasti i četničkim poklonicima iz Crkve Srbije oko spomenika koljaču Pavlu Đurišiću... Baš kao što se danas nijemo posmatra morbidno ozakonjenje sakralne okupacije, legalizacijom crkve na Rumiji... Ćutanje na opasne prakse je kao i poziv da se nastavi sa politikom uništavanja crnogorskog identiteta. I ne trba baš biti prorok: kada krenu da postavljaju Karađorđevića kapelu na vrh Lovćena, tamo na guvno prema Jezerskom vrhu, može biti kasno za buđenje otpora.

Draško Đuranović

,,SLUČAJ RUMIJA”: Legalizacija okupacije

Legalizacija limenog objekta na Rumiji &nbsp;je još jedan dokaz da aktuelna vlast postupa po nalogu Srpske pravoslavne crkve (SPC), poručila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić. - To vam je još jedan pokazatelj da ova vlast radi po nalogu SPC, i da ono što SPC istakne kao svoju želju i potrebu, izvršna vlast to sprovede. Taj limeni objekat nije crkva. Ko se popeo na Rumiju zna da nije u pitanju nikakav vjerski objekat, da tamo nema vjernika, niti uslova da tu bude sveštenstva i da se obavljaju bilo kakvi obredi – kazala je Nikolić u emisiji "24 sata" na Televiziji E. Prema njenim riječima, riječ je o izmišljenom i nametnutom narativu koji se godinama pokušava predstaviti kao vjersko pitanje. - To je jedna izmišljotina i narativ koji se vještački održava već dvadesetak godina od njenog postavljanja, kao da se tamo dešava neko čudo - ne dešava se apsolutno ništa. Ko se popeo tamo zna da se ne dešava ništa - istakla je Nikolić. Ona je upozorila da će eventualna legalizacija tog objekta predstavljati novi udar na multivjerski i multikulturni sklad u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224211232_aa1a1276cd409b5c81540e23cf0cac9927024c82031fc312935025141944d86f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241224211232_aa1a1276cd409b5c81540e23cf0cac9927024c82031fc312935025141944d86f" data-rendition-name="original" width="1050" height="508" loading="lazy" alt="Danica Nikolić"> <figcaption>Danica Nikolić(Photo: Televizija E - stop kadar)</figcaption> </figure>  - Taj će objekat biti legalizovan i time će, naravno, biti narušen sklad koji smo godinama gradili. Znamo priču o tradiciji iznošenja krsta na Rumiju i koliko je ta tradicija bila simbol zajedništva. Ovo će biti još jedan trenutak kada će taj sklad biti narušen, uz sve ono na čemu se već predano radi - poručila je Nikolić. Govoreći o širem kontekstu, Nikolić je ukazala da se u Crnoj Gori odvija kontinuirani proces urušavanja građanskog društva kroz, kako je rekla, male ali sistemske pomake. - To je priča o vraćanju kapele na Lovćen, o reviziji istorijskih činjenica, o spomeniku Pavlu Đurišiću koji se, zahvaljujući sudskim instancama, ne uklanja. Svjedoci smo i porasta islamofobije, ksenofobije i fašizma koje smo gledali na ulicama nakon poziva da se neko obračuna sa turskim državljanima. Kada sve to spojimo u jednu sliku, vidimo kako se predano radi na urušavanju koncepta građanske države - istakla je Nikolić. Zaključila je da se time ne samo potkopavaju vrijednosti Crne Gore kao multietničke i sekularne države, već i standardi koje promoviše Evropska unija. - Sve te „male“ stvari koje se možda čine nevažnim u svakodnevnom životu dio su iste politike - politike koja urušava Crnu Goru onakvu kakvu žele njeni građani i kakvu očekuje Evropska unija -poručila je Nikolić.

Vjera Ljuljđuraj

Legalizacija limenog objekta na Rumiji još jedan dokaz da aktuelna vlast postupa po nalogu SPC

Glavna i odgovorna urednica M portala, Danica Nikolić, u emisiji 24 sata na Televiziji E istakla je da je u najnovijem izvještaju Evropske unije o Crnoj Gori, prvi put u Poglavlju 24 - koje se odnosi na pravdu, slobodu i bezbjednost korišćen termin „nazadovanje“.
- Ono što je karakteristično, a što vlast ne pominje jer im nije u interesu, jeste da se u poglavlju koje se bavi ključnim pregovaračkim pitanjima prvi put koristi ovaj termin. Izvještaji, ne samo ovaj, nego svi koji budu slijedili do članstva Crne Gore u punopravnom članstvu EU, biće sve oštriji. Retorika EU se zaoštrava i, iako zadržava diplomatski ton, upozorenja postaju sve konkretnija,“ rekla je Nikolić.
Posebnu pažnju, podsjeća Nikolić, izvještaj obraća na sektor bezbjednosti i pritiske na medije.
- U dijelu koji se odnosi na medije, nalaze se otvorene kritike upućene čelnicima sektora bezbjednosti zbog pritiska na medije. Kada čitate taj izvještaj, tu su portretisani čelni ljudi sektora bezbjednosti i Demokrata. Govorim konkretno o ministru Draganu Krapoviću i šefu poslaničkog kluba Demokrata Borisu Bogdanoviću. Ne pominju im se imena i neće ni biti pomenuta, ali oni su portretisani kroz taj izvještaj zbog retorike koju su koristili kada su mediji u pitanju i zbog pritisaka koje su vršili na medije u prethodnom periodu - istakla je Nikolić.&nbsp;
<h2>Proces članstva Crne Gore u EU - realni rokovi i izazovi</h2>
Nikolić je naglasila da je trenutna retorika vlasti o punopravnom članstvu 2028. godine preuranjena.
- &nbsp;To je proces koji može da potraje jako dugo, na koji može da utiče svaka država pojedinačno - kao što je bio slučaj kada je Hrvatska ulazila u EU, čiji je prvi susjed Slovenija dosta držala na stendbaju njihovo punopravno članstvo. Naravno, stvari su se na kraju riješile, ali takođe moram podsjetiti da je Hrvatska u EU ušla pod mnogo lakšim pregovaračkim uslovima nego što je to slučaj sa Crnom Gorom i ostalim državama kandidatkinjama koje su danas u opticaju za punopravno članstvo - objasnila je Nikolić.
Prema njenim riječima, administrativni i zakonodavni uslovi - uključujući usvajanje zakona, uredbi i prilagođavanje evropskom zakonodavnom sistemu mogu biti ispunjeni do 2028. godine, ali to ne garantuje automatsko članstvo.&nbsp;
Više pažnje, naglašava Nikolić, mora biti posvećeno benefitima članstva za građane Crne Gore, umjesto da se fokus stavlja isključivo na formalno ispunjavanje uslova.
- Nijesam sigurna, ali administrativni uslovi - usvajanje zakona, uredbi, prilagođavanje evropskom sistemu, zakonodavnom okviru itd. – moguće je da budu ispunjeni do 2028. uz veliko insistiranje EU, jer je Briselu jako stalo da u ovom trenutku pokaže da proces pridruživanja nije mrtav. Oni priželjkuju, kako ja volim da kažem, da Evropa pokaže da su Crna Gora i dalje poželjno društvo za članstvo. Što se tiče benefita, meni se čini da se mnogo više mora govoriti o benefitima iz pozicije građanina, iz pozicije svih onih koji žive u Crnoj Gori – šta će oni dobiti članstvom u EU, nego o tome da li je sama država ispunila uslove. Ona će ih ispuniti; pod pritiskom Brisela moraće da ispuni te uslove, i sada smo već preduboko u tom procesu da bismo mogli da se vratimo nazad - dodala je Nikolić.&nbsp;
<h2>Bečićevo "nijesam ništa učinio"&nbsp;</h2>
Nikolić je govorila o izjavi potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića za jedan hrvatski medij.
- Jasno je iz pitanja, tek kad pročitate i Bečićeve odgovore da je taj intervju dogovoren unaprijed. Ne znam da li je plaćen, ali je definitivno urađen onako kako je Bečićeva partija priželjkivala -sveden na mjeru marketinga. Jer imate u odgovoru na prvo pitanje koje se tiče statusa non grata da on ništa nije učinio. Ne, nije on učinio, jesu ljudi iz partije na čijem je on čelu, jesu ljudi iz vlade čiji je on potpredsjednik i ono gdje su počeli svi problemi sa Hrvatskom je bilo usvajanje Deklaracije o genocidu u Jasenovcu, Bečićeva partija je tada glasala za tu deklaraciju - pojasnila je Nikolić.&nbsp;
Nije tačno, ističe Nikolić, da nije ništa uradio, vrlo je aktivno doprinosio pogoršanju odnosa, ne izjavama i direktnim djelovanjem, nego prećutkivanjem stvari koje su radili njegovi partijski drugovi.&nbsp;
- U prvom redu Krapović, pa za njim i svi ostali. On kao potpredsjednik Vlade, i kao bivši predsjednik Skupštine, jedna od najodgovornijih osoba u ovoj državi - makar bi trebalo tako da bude - ne može na takva pitanja da odgovara rečenicama „nijesam ja ništa uradio“ - ukazuje Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, uopšte nije u pitanju on personalno, nije ni Hrvatska njemu uvela status nepoželjne osobe zbog njega lično.
- Dakle, nije u pitanju on lično, nego on kao personifikacija politike koju on predstavlja. To je ono što se u budućem članstvu CG u EU ne može dešavati. Takve politike jednostavno nijesu prihvatljive kada je u pitanju zaoštravanje odnosa sa susjedima - navela je Nikolić.&nbsp;
<h2>Vlast odsječena od realnosti&nbsp;</h2>
Glavna i odgovorna urednica M portala osvrnula se i na ponašanje poslanika u vezi sa socijalnim pitanjima, ističući kontradiktorne odluke vlasti.
- Podsjetiću vas, istoga dana kada se nije glasalo za povećanje dječijih dodataka, ti isti poslanici koji nijesu digli ruke za povećanje dječijih dodataka digli su ruke da sami sebi povećaju plate za 600 eura, u prosjeku – nekom manje, nekom više - kazala je Nikolić.
Ona je dodala da takva odluka pokazuje bahatost, elementarno nevaspitanje i odsječenost od realnosti svijeta u kojem živimo.
Nikolić je naglasila i važnost kontakta političara s građanima.
- Ko god se bavi bilo kojom vrstom posla koja podrazumijeva kontekst s ljudima, kao što je novinarstvo ili politika, mora imati kontakt sa građanima svih slojeva kako bi stekao realnu predstavu o tome kako građani žive. Građani žive izuzetno loše, ne samo oni sa najnižeg sloja - najsiromašniji su uvijek najugroženiji, dodatno pogođeni inflacijom i divljanjem cijena, dok vlast ne preduzima ništa da im olakša položaj - istakla je Nikolić.&nbsp;
Urednica je posebno istakla situaciju penzionera gdje naglašava da shvata penzionere koji su zadovoljni nekim povećanjima koja je Vlada Spajića na početku mandata dala.&nbsp;
- Ali bilo bi dobro da razmisle gdje to povećanje odlazi - u ovom trenutku odlazi na ono što je za tu kategoriju stanovništva prioritet - zdravstvo. Nemamo više doprinose koji idu u Fond za zdravstvo, vidimo da postoje razni problemi, uključujući smjenu direktora, i sve više novca odvajamo od svojih primanja jer nemamo ono što nam je država donedavno garantovala - dobru ili prosječno dobru zdravstvenu zaštitu - zaključila je Nikolić.&nbsp;

Nikolić: Čelni ljudi sektora bezbjednosti i Demokrata portretisani u izvještaju EU zbog pritisaka na medije

Limeni nelegalni objekat na Rumiji hoće iz političkih, a ne pravnih razloga, da legalizuje ovaj režim preko Mandićevog ministra Slavena Radunovića - poručio je istoričar, pravnik i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
On je to izjavio nakon jučerašnje objave da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte.
Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti, pored ostalog, mogu legalizovati ako su predviđeni urbanističkim planom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradunovicev-resor-prihvatio-prijedlog-spc-pocinje-proces-legalizacije-crkve-na-rumiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Taj objekat, kako je 2005. rekao prof.dr Novak Kilibarda, je glogov kolac u grudima građanske Crne Gore - naveo je Adžić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) dodajući da ga, naravno, ne treba legalizovati.
Ne samo da ga ne treba legalizovati, već bi ga, cijeni on, zakonski trebalo ukloniti.
- I odavno je trebalo. Nikakvoj crkvenoj građevini nije mjesto na vrhu Rumije. Nikakve crkve nikad na Rumiji bilo nije. Nema dokaza za to - jasan je Adžić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1987488507506655619%3Ft%3DaNs7twItBccVak2Prm_lPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije.
Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem.
Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar.
Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.

Adžić: Režim hoće iz političkih razloga da legalizuje limeni nelegalni objekat na Rumiji, zakonski ga treba ukloniti

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo je prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte. Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti mogu legalizovati ako se nalaze na orto-foto snimku, ako su unijeti u katastar, riješeni imovinski problemi, te ako su predviđeni urbanističkim planom. Definisanjem namjene površine na vrhu Rumije za vjerski objekat bi trebalo da započinje taj postupak. - Ovim izmjenama i dopunama PUP-a trebalo bi da bude prepoznata Crkva Svete Trojice na vrhu Rumije, koja se nalazi na katastarskoj površini (kp) 1, katastarske opštine (KO) Mikulići i kp 3192 KO Livari, s opredjeljenjem za vjerske objekte - piše u izvještaju s javne rasprave o izmjenama i dopunama PUP-a Bar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845" data-rendition-name="original" width="762" height="107" loading="lazy" alt="legalitacija crkve na rumiji"> </figure>  Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije. Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.

Radunovićev resor prihvatio prijedlog SPC: Počinje proces legalizacije crkve na Rumiji

Sjednica Skupštine opštine Zeta održaće se, po hitnom postupku, 22. januara, a na dnevnom redu biće predlog odluke o zabrani realizacije projekta izgradnje Sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu. piše Dan.
Predlagač odluke je, kako navode, Mihailo Asanović, predsjednik Opštine. U odluci, koja ima pet članova, navodi se da su se građani na opštinskom referendumu 14. decembra prošle godine većinski izjasnili protiv izgradnje sistema.
– Opština Zeta, njeni organi i javne službe neće davati saglasnosti, odobrenja, mišljenja niti preduzimati radnje koje bi omoguće realizaciju projekta na teritoriji opštine Zeta – navedeno je u članu 2 odluke.
Članom 3 odluke predsjednik Opštine se obavezuje da o rezultatima referenduma i sadržini odluke obavijesti Vladu, Glavni grad i nadležne državne organe.
– Ova odluka izražava neposrednu volju građana Zete iskazane na referendumu i obavezujuća je za sve organe. Ukoliko bilo koji organ države vlasti, pravno ili fizičko lice, pokuša realizaciju projekta suprotno ovoj odluci, opština će pokrenuti sva raspoloživa pravna sredstva, uključujući upravne sporove, krivične prijave, ustavne inicijative i međunarodne pravne mehanizme radi zaštite interesa, zdravlja i života građana Zete koji bi izradom ovog projekta bili ugroženi – navedeno je u članovima 4 i 5.
U obrazloženju odluke je navedeno da Ustav Crne Gore u članu 23 jemči pravo svakog lica na zdravu životnu sredinu i obavezuje državu, kao i organe lokalne samouprave, da obezbijede uslove za njegovo ostvarivanje.
– Članom 45 Ustava garantuje se pravo građana da neposredno učestvuju u vršenju vlasti, uključujući i odlučivanje putem referenduma. Referendum predstavlja najviši izraz suvereniteta građana na lokalnom nivou, a volja građana iskazana na zakonito sprovedenom referendumu obavezujuća je za sve organe lokalne vlasti. Svako postupanje suprotno jasno izraženoj referendumskoj volji predstavljalo bi povredu ustavnog prava građana na učešće u vršenju vlasti, kao i povredu principa demokratije i vladavine prava iz člana 1 Ustava. Ustav u članu 113 jemči pravo na lokalnu samoupravu, dok se članom 114 propisuje da opština samostalno vrši poslove od neposrednog interesa za lokalno stanovništvo - piše u dokumentu.
U obrazloženju se navodi da donošenjem ove odluke SO ne preuzima nadležnosti državnih organa, već konstatuje rezultate referenduma i obezbjeđuje njihovu primjenu na teritoriji opštine.
– Crna Gora je potpisnica i međunarodnih ugovora koji garantuju pravo javnosti na učešće u odlučivanju o pitanjima koja se tiču životne sredine uključujući Konvenciju o pristupu informacijama, učešću javnosti u donošenju odluka i pristupu pravdu u pitanjima životne sredine (Arhunska konvencija) koja je sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka i ima primat u odnosu na domaće zakonodavstvo – piše u odluci.

Sjednica SO Zeta po hitnom postupku 22. januara: Skupština zabranjuje gradnju kolektora

Najstariji podaci o pripadanju Polimlja državi Duklji nalaze se u Ljetopisu popa Dukljanina (Sclavorum Regnum – Kraljevstvo Slovena). U Ljetopisu je zapisano da je kralj Hvalimir državu podijelio sinovima: Petrislavu, Dragimiru i Miroslavu. Zeta je pripala Petrislavu, Travunija i Zahumlje Dragimiru, a Podgorje Miroslavu. Podgorje (lat. Submontana) je imalo 11 županija: Onogošt, Morača, Komarnica, Piva, Gerico, Netusini, Guisemo, Com, Debreca, Neretva i Rama. Više istoričara navodi da je županija Guisemo u stvari Gusinje i da je ta županija vjerovatno obuhvatala Gornje Polimlje. Pop Dukljanin navodi da je jednom prilikom Miroslav, vladar Podgorja, krenuo da posjeti starijeg brata, zetskog vladara Petrislava i da ga je, dok je plovio Skadarskim jezerom, zadesila oluja u kojoj je poginuo. Nakon toga je Petrislav pripojio Podgorje Zeti. Petrislavov prijesto i državu naslijedio je njegov sin Vladimir, koga pop Dukljanin naziva blaženim (svetim) kraljem. S obzirom na to da je dukljanski sveti kralj Vladimir vladao krajem X i početkom XI vijeka (ubijen 22. maja 1016.), izvjesno je da je tada dukljanskoj državi pripadala i oblast oko izvorišta Lima. Vjerovatno je pri kraju Petrislavove, a sigurno na početku Vladimirove vladavine i Raška, kao vazalna oblast, postala dio dukljanske države, tako da se sa sigurnošću može reći da je Duklja tada ovladala Polimljem. Trag o tome postoji kod vizantijskog hroničara-istoričara Jovana Skilice. On u svom djelu „Kratka istorija“ (Synopsis Historion) navodi da je Vladimir (gr. Βλαδιμηρὸς) vladao „Trim(b)alijom i obližnjim oblastima Srbije“. Skilica je naziv Trim(b)alija koristio kao sinonim za Duklju, dok je pod „obližnjim oblastima Srbije“ vjerovatno podrazumijevao Rašku.
Vladimira je na prevaru ubio makedonski car Jovan Vladislav u Prespi 1016., a potom je vizantijski car Vasilije II 1018. godine uništio makedonsko carstvo. Vizantija je Duklji nametnula vazalni status, a Srbiju (Rašku) je pretvorila u svoju provinciju. Pop Dukljanin navodi da se tadašnji dukljanski vladar zvao Dobroslav, dok se u vizantijskim izvorima naziva Stefan Vojislav. On je u drugoj polovini 1030-ih uspio da zbaci vizantijsku vlast, a potom je pobijedio vizantijsku vojsku u dvije bitke, 1040. i 1042. godine. Obnovio je državnu nezavisnost i sigurno je da su se tada u okviru dukljanske države nalazili: Zeta s Podgorjem, Travunija i Zahumlje. Istoričar Sima Ćirković ističe da je nakon Barske bitke Vojislav postao samostalan, da je nametnuo svoju vlast od Bojane do Neretve i da se Vojislavov uticaj povremeno „širio na oblasti Srba nastanjenih dublje u unutrašnjosti balkanskog kopna“. Istoričarka Jovanka Kalić navodi da je dukljanska država tada obuhvatila i „ono što obično nazivamo raškim zemljama“. Za ovo ne postoje direktni dokazi. Ukoliko se prihvate ove pretpostavke da je Stefan Vojislav nakon Barske bitke 1042. godine uspio da od Vizantije osvoji barem dio Srbije, onda se sa sigurnošću može reći da je Polimlje tada bilo sastavni dio dukljanske države i granična oblast prema Raškoj.
Nakon smrti Stefan Vojislava, vrhovni vladar je bila njegova žena, dok su njihovi sinovi imali udione oblasti. Suparništvo je dovelo do sukoba između njih, što je iskoristila Vizantija da povrati kontrolu nad Raškom. Iz sukoba petorice Vojislavovih sinova, Mihailo je izašao kao pobjednik i postao je dukljanski kralj. Kada je učvrstio vlast Mihailo je nastojao da proširi svoju državu. Pop Dukljanin navodi da je Mihailov najstariji sin Vladimir sa braćom uspio da zauzme Rašku i da je nakon toga Raškom vladao Mihailov sin Petrislav. Ovo je vjerovatno bilo krajem 1060-ih i početkom 1070-ih. Pri kraju Mihailove vladavine Vizantija je opet uspjela da povrati Rašku, ali je Mihailov sin i nasljednik kralj Bodin uspio da oko 1083. ponovo zauzme Rašku u kojoj je, kako navodi pop Dukljanin, postavio dva župana sa svoga dvora, Vukana i Marka. Oni su mu položili zakletvu vazalstva. Do kraja XI vijeka Raška je, kao osvojena oblast, ostala pod dukljanskom kontrolom, a istoričar Vladimir Ćorović ističe da je Bodin od Raške napravio običnu pokrajinu Zete. Ova dešavanja nesumnjivo ukazuju na to da je Polimlje tokom većeg dijela XI vijeka bilo pod vlašću dukljanskih vladara i da je vjerovatno bilo pogranična oblast prema Raškoj oko koje se Duklja borila sa Vizantijom. Osim narativnih izvora, o tome svjedoče i ostaci (pre)romaničke arhitekture.
Postoji predanje da je kralj Mihailo Vojislavljević sagradio crkvu rođenja Presvete Bogorodice (Bogorodica Bistrička) u manastiru Voljavac kod Bijelog Polja, na desnoj obali Lima, uz današnju granicu Crne Gore i Srbije. Istoričar umjetnosti Ivan Stevović ističe da je ova crkva po arhitekturi slična crkvi Sv. Mihaila u Stonu, za koju se dominantno vjeruje da je kralj Mihailo sagradio ili obnovio i da je u toj crkvi sačuvan njegov ktitorski portret. Istoričar umjetnosti Vojislav Korać je zaključio da stonska crkva pripada ranoj (prvoj) romanici, koja se još naziva mediteranska ili ravenska romanika. U arhitektonskom smislu ona je slična crkvi Sv. Tome u selu Kuti kod Zelenike (Herceg Novi) iz druge polovine XI vijeka za koju istoričarka umjetnosti Meri Zornija navodi da je najvjerovatnije privatna vladarska zadužbina nekog od članova dukljanske vladajuće dinastije Vojislavljevića. Po arhitektonskim i skulpturalnim elementima njima su slične crkva Sv. Stefana u Sušćepanu iznad Igala, najstarija od tri crkve benediktinskog manastira na poluostrvu Ratac kod Bara, benediktinski manastir Sv. Petra u Bogdašićima (na Gradcu) i crkva Sv. Đorđa kod Podgorice. Njihov nastanak ili obnova se uglavnom vezuju za XI vijek, odnosno za period vladavine dukljanskih kraljeva. S obzirom na sličnost s ovim hramovima, vjerovatno je i da crkva Bogorodice Bistričke potiče iz tog perioda. No, među istoričarima dominira stav da je ovu crkvu sagradio raški (srpski) veliki župan Stefan Nemanja krajem XII vijeka, jer se Nemanja kao darodavac ove crkve spominje u povelji njegovog unuka kralja Vladislava, ali to nije dokaz ktitorstva. Crkva je sagrađena u romaničkom stilu, što odudara od stila Nemanjinih zadužbina. Osim toga, dok je s braćom dijelio vlast, Nemanja je kao udionu oblast u Raškoj posjedovao Toplicu, Ibar i Rasinu do Morave, odnosno istočne djelove Raške i nije vladao Polimljem. U Toplici je tada sagradio manastir Sv. Nikole i crkvu Sv. Bogorodice.
Krajem 1180-ih fokus Nemanjine politike je bio u Pomoravlju i Povardarju, a njegov centar je bio u Nišu. Tada je, kao vrhovni vladar, odnosno veliki župan, sagradio crkve Sv. Pantelejmona u Nišu i Sv. Đorđa u Skoplju. Nemanjine zadužbine su i Bogorodičina crkva u Studenici (oko 40 km sjeverno od Raške) i Sv. Đorđa (Đurđevi Stupovi) kod Novog Pazara. Nemanjin sin Rastko (Sava) u Žitiju Svetog Simeona Nemanje je popisao zadužbine svog oca (manastire koje je sam sazdao) i među njima nema crkve Bogorodice Bistričke. To je dodatni dokaz da ona nije izvorna Nemanjina zadužbina. Romaničku Bogorodičinu crkvu u Voljavcu Stefan Nemanja je samo darivao, a možda je dijelom obnovio. Istoričarka umjetnosti Jelica Ilić je ukazala na njenu prvobitnu pripadnost benediktinskoj arhitekturi. S obzirom na to da crkva manastira Voljavac potiče iz prednemanjićkog perioda, a po karakteristikama pripada (pre)romaničkom primorskom graditeljstvu, vjerovatno je ona zadužbina dukljanskih vladara.
Iz dukljanskog perioda, odnosno iz XI vijeka potiče i trikonhosna crkva Sv. Jovana u Zatonu kod Bijelog Polja, ali su ostaci prvobitne crkve uništeni izgradnjom nove početkom XXI vijeka. Po gradnji je bila slična trikonhalnoj crkvi na ostrvu Tophala u Skadarskom jezeru. Njen trikonhalni plan je sličan spomenicima (crkvama) preromanske arhitekture sa istočnojadranskog primorja. Istoričar umjetnosti Vojislav J. Đurić ističe da je crkva u Zatonu slična starohrvatskim crkvama Sv. Nikole kod Nina i Sv. Krševana na Krku s kraja XI vijeka. Ovoj grupi hramova pripada i crkva Sv. Petra u Bijelom Polju. Iako dominira stav da je ovu crkvu sagradio knez Miroslav, brat velikog župana Stefana Nemanje, istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica ukazuje na to da njena starija faza potiče iz preromaničkog perioda, odnosno između IX i XI vijeka. Istoričar umjetnosti Tomislav Marasović navodi da je crkva Sv. Petra u Bijelom Polju tipološki srodna s crkvom Sv. Nikole (Mikule) u Velom Varošu u Splitu iz druge polovine IX vijeka. Istoričar umjetnosti Vojislav Korać je istakao da crkva Sv. Petra u Bijelom Polju ne liči na prve raške crkve, već da je kasnije prilagođena raškom graditeljstvu, dok je istoričarka umjetnosti Jovanka Maksimović istakla da su u crkvi Sv. Petra pronađeni djelovi skulpturalnog kamenog ukrasa sa preromanskim stilskim osobinama. Izgleda da se ktitorstvo kneza Miroslava odnosilo isključivo na obnovu ili dogradnju prvobitne crkve Sv. Petra. Izvjesno je i da se u svim (pre)romaničkim crkvama u dukljanskoj državi bogoslužilo po rimskom obredu.
Na osnovu narativnih izvora i arhitektonskih i umjetničkih odlika ovih crkava može se reći da je područje današnjeg Bijelog Polja s okolinom bilo dukljanski centar u Polimlju u drugoj polovini XI vijeka i da je tek nakon osvajanja Stefana Nemanje u ovome dijelu Polimlja počeo da se širi raški (srpski) politički, kulturni i vjerski uticaj.

Dukljansko nasljeđe u Polimlju

Fond za zaštitu depozita (FZD), ni dva mjeseca nakon što je raspisan drugi konkurs, nije izabrao novog direktora, iako je svih 11 prijavljenih kandidata ispunilo uslove, a sjednica Upravnog odbora na kojoj se odlučuje o izboru još nije zaključena.
Istovremeno, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) vodi postupak povodom prijave koja se odnosi na zakonitost imenovanja Vojina Vlahovića za direktora FZD 2021. godine, koji je i jedan od kandidata na aktuelnom konkursu, pišu Vijesti.&nbsp;
Prvi konkurs za izbor direktora Fonda raspisan je u septembru, ali je poništen jer nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova, nakon čega je novi konkurs objavljen krajem oktobra.
Predsjednik Upravnog odbora FZD, Borko Božović, objasnio je da je sjednica tog tijela, na kojoj se odlučuje o izboru direktora, i dalje je otvorena i da bi trebalo da bude nastavljena/zaključena narednih dana.&nbsp;
- Za odlučivanje po tom pitanju, za Upravni odbor ne postoji zakonski ili drugi formalni rok. Svakako, u interesu institucije je da se proces okonča ranije ukoliko je to optimalno i iz ugla drugih okolnosti relevantnih za donošenje ove odluke. U međuvremenu, Fond posluje redovno, sa direktorom kome je istekao mandat, ali koji prema članu 12 Statuta Fonda nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora - rekao je Božović Vijestima.
On je dodao da je svih 11 kandidata ispunilo uslove drugog konkursa.
Mandat je dosadašnjem direktoru Fonda, Vojinu Vlahoviću, istekao 3. oktobra, ali on shodno članu 12 Statuta nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora.
Jedan od kandidata Mladen Bojanić je 24. oktobra uputio dopis ASK-u u kojem je tražio da se ispita imenovanje Vlahovića na toj poziciji 2021. godine. Bojanić tvrdi da je na osnovu dokumentacije koju je dobio Vlahović nezakonito imenovan 2021. i traži od ASK-a da ispita da li ove nezakonitosti ugrožavaju javni interes, odnosno upućuju na postojanje korupcije.&nbsp;
Vlahović je ocijenio tendencioznim i neosnovanim Bojanićeve navode o navodnom ugrožavanju javnog interesa i upućivanju na postojanje korupcije, te da ih sa indignacijom odbacuje.
- Prijava je primljena 27. oktobra. ASK je postupio po prijavi, traživši izjašnjenje relevantne institucije, kao i odgovarajuću prateću dokumentaciju, koja je i dostavljena 18. decembra. Trenutno je postupak u fazi sprovođenja - kazali su iz Agencije.

Još nema odluke o direktoru FZD

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, reagovao je povodom pjevanja pjesama u čast četničkih vojvoda tokom proslave Bogojavljenja na Sastavcima u Podgorici, poručivši da vjera nikada ne smije biti sredstvo podjela i netrpeljivosti.
Fejzić je u objavi na mreži X naglasio da bi svaki vjerski skup koji ne baštini poštovanje prema drugima i drugačijima bio lišen svoje suštine i smisla.
– Svaki skup Islamske zajednice koji ne bi baštinio poštovanje prema drugima i drugačijima bio bi lišen istinskog uspjeha i svrhe. Vjera je nepresušno vrelo ljubavi, a nikada izvor mržnje; ona nas uči da u različitostima tražimo mudrost, a ne pakost – poručio je reis Fejzić.
Njegova poruka dolazi u kontekstu sve izraženijih društvenih tenzija, uz jasan apel da se vjerski i javni prostori čuvaju od govora mržnje i istorijskog revizionizma, te da se vjera dosljedno živi kao prostor dijaloga, uvažavanja i mira.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRifatFejzic%2Fstatus%2F2013341366072275000&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: crkva-na-rumiji