Delegacija Crnogorske pravoslavne crkve, predvođena Mitropolitom crnogorskim Borisom, boravila je u zvaničnoj posjeti Rimu i Vatikanu, tokom koje je učestvovala u nizu ceremonijalnih, liturgijskih i ekumenskih događaja od međunarodnog značaja.
U Rimu je delegacija prisustvovala svečanom polaganju vijenca Neznanom junaku na Oltaru Otadžbine (Altare della Patria), na Trgu Venecija, jednom od najznačajnijih državnih spomenika Italije.&nbsp;
Ceremoniju je, uz najviše državne i istorijske počasti, predvodio princ Italije Emanuele Filiberto di Savoia.
Predstavnici CPC učestvovali su i u svečanoj liturgijskoj ceremoniji u rimskom Panteonu, povodom obilježavanja 148 godina od osnivanja Nacionalnog instituta počasnih straža kraljevskih grobnica Panteona (Istituto Nazionale per la Guardia d’Onore alle Reali Tombe del Pantheon).
Tokom boravka u Vatikanu, Mitropolit Boris i delegacija CPC susreli su se sa ekumenskom delegacijom iz Finske, koju su činili Tapio Luoma, nadbiskup Turkua i cijele Finske Evangelističke luteranske crkve, te Ilia Valgren, arhiepiskop helsinški i cijele Finske, poglavar Finske pravoslavne crkve koja djeluje pod jurisdikcijom Vaseljenske patrijaršije.
Kako je saopšteno iz CPC, ova posjeta potvrđuje opredijeljenost Crnogorske pravoslavne crkve za međunarodni dijalog, saradnju i aktivno učešće u savremenim evropskim crkvenim i ekumenskim tokovima.
Mitropolit Boris susreo se i sa protojerejem Ivanom Sidorom, istaknutim ukrajinskim crkvenim i društvenim djelatnikom, teologom i profesorom Kijevske pravoslavne bogoslovske akademije, koji je ujedno stalni sveštenik u Crkvi Svete Sofije Kijevske i sekretar-referent Kijevske mitropolije Pravoslavne crkve Ukrajine. Njihov susret, kako navode iz CPC, imao je i poseban lični karakter, budući da se poznaju još iz perioda kada je mitropolit Boris pohađao bogoslovske studije u Kijevu.
– Razgovor je protekao u znaku razmjene iskustava i promišljanja o savremenim izazovima pravoslavlja, kao i značaju međusobne saradnje pravoslavnih crkava – navode iz CPC.
U okviru posjete, mitropolit Boris obišao je i grob pape Franja u Bazilici Svete Marije Mađore.
Delegaciju Crnogorske pravoslavne crkve činili su: Mitropolit crnogorski Boris, Budimir Lopičić, ktitor CPC, Dragan Adžić, predsjednik Crkvene opštine CPC Cetinje, i Todor Marković, predsjednik Omladine Crnogorske pravoslavne crkve.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Delegacija CPC u posjeti Rimu i Vatikanu: Počasti na Oltaru Otadžbine

Državni interes Crne Gore – očuvanje ustavne i građanske države, zaštita stvarno ugroženog nacionalnog identiteta crnogorske nacije i afirmacija istinskog, a ne spinovanog ili fingiranog evropskog puta – ne predstavlja pitanje političkog izbora, već trajnu obavezu odgovorne državne i društvene borbe.
Borba protiv asimilacije i ugnjetavanja Crne Gore i Crnogoraca ne može se voditi kroz partijske kalkulacije, oportunizam, bojažljivost i povlačenje pred kontinuiranom agresijom Crkve Srbije i njenih političkih eksponenata, vazala režima u Beogradu i Moskvi. Takav pristup nije ni politički racionalan, ni društveno zdrav, ni istorijski opravdan.
Ako hoćemo i ako možemo, dužni smo da, naučnim, stručnim, pravnim i političkim sredstvima, učinimo sve kako bi se pred Carigradskom patrijaršijom izdejstvovao tomos o autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve. Ne pričam o kadrovskim pitanjima, koja su u ovom kontekstu irelevantna, već o pitanju opstanka Crne Gore, kao i etničkih i nacionalnih Crnogoraca.
U tom smislu, obaveza je svih crnogorskih rodoljuba da danas i ubuduće, zajedno i jednodušno, djeluju kako bi se, kanonskim, pravnim i političkim putem, legitimno okončala diskriminacija i ugnjetavanje.
Mi, Crnogorci, koji ne priznajemo legalnost i legitimnost nasilne aneksije i okupacije Crne Gore iz 1918. godine, niti tada, okupatorskom silom, nametnutu Crkvu Srbije kao istorijsku ( jer ona to u Crnoj Gori nije bila do 1920) osjećamo se (ne ugrožavajući i ne vrijeđajući druge) ne samo kao građani drugog reda, već kao narod koji objektivno živi pod velikosrpskim klero-nacionalističkim aparthejdom.
Zato je naša obaveza da, dogovorno i realno, pronađemo bolje i pravednije solucije kako bismo ostvarili ljudska prava koja su nam davno oteta i zgažena.

Adžić: Pravo na autokefalnu CPC, istorijska istina i savremena obaveza

Neki inostrani mediji nastavljaju da komentarišu saopštenje ruske Vanjske obavještajne službe (SVR), koja je prekjuče, 12. januara izašla u javnost sa popisom teških diskvalifikacija protiv vaseljenskoga patrijarha Vartolomeja, te procjenom, između ostalih:
„Kako bi zadao udarac ‘posebno tvrdoglavoj’ Srpskoj pravoslavnoj crkvi, namjerava dati autokefaliju nepriznatoj ‘Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi’”.
„Novi koordinisani i drski napad ruske SVR protiv vaseljenskoga patrijarha Vartolomeja prevazilazi sve prethodne granice političke vulgarnosti i ‘crkvene’ drskosti. SVR – državno tijelo, koje je očigledno sada preuzelo i ‘crkvene dužnosti’, optužuje Njegovu Svesvetost za navodnu saradnju sa britanskim tajnim službama i organizovanje planova za narušavanje ruskoga crkvenog uticaja u Ukrajini, Baltiku i na Balkanu”, piše „Φως Φαναρίου” (fosfanariou.gr), portal blizak Vaseljenskoj patrijaršiji.
„Ovo nije prvi put da Moskva pokušava da cilja Vaseljenskog Patrijarha grubim lažima, teorijama zavjere i vulgarnim karakterizacijama. Ali ovoga su puta čak i najmračnija vremena crkvenoga raskola prevaziđena. Uključivanje državnih službi u napade na Majku-Crkvu Carigrada upravo pokazuje paniku i pad crkvenoga sistema koji je postao pratnja autoritarnoga režima”.
„Φως Φαναρίου” piše da „Vartolomej, uvijek posvećen cilju pravoslavnog jedinstva, nikada nije djelovao po političkim kriterijumima; on je duhovni otac svih, nepokolebljivi branilac kanoničnosti, slobode pomjesnih crkava i ekumenskoga služenja Fanara, koje ne podliježe pritisku, niti se predaje geopolitičkim interesima”.
„Uprkos kontinuiranim napadima od 2018. godine – kada je kanonska autokefalija data Ukrajinskoj crkvi – Fanar je izabrao tišinu dostojanstva, umjesto puta sukoba. Isto čini i danas! Smiren, ali nepokolebljiv stav patrijarha Vartolomeja ukazuje ne na slabost, već na snagu i herojsku izdržljivost. Istrajnost, koja proizilazi iz Predanja, Vjere i Svjedočanstva Crkve kroz vijekove. Njegova Svesvetost stoji tamo đe ga je Božja Promisao postavila: kao Prvi među jednakima, bez svjetovnih zavisnosti, bez ‘leđa moći’, već po Božjoj milosti i sa svjedočanstvom Krsta”.
„Neka Moskva i njezini dvorjani bjesne”, poručuje „Φως Φαναρίου”.
„Patrijarh Vartolomej, sa svojim nenadmašnim etosom, svojim duhovnim sjajem, svojim univerzalnim prihvatanjem i srcem vazda okrenutim ka jedinstvu i ljubavi, nastaviće da služi Vaseljeni”.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1223px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 89.6958%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstorage-dev.medialib.dev%2Fmedia%2Fantenam%2F2026%2F01%2F14%2F1768375445xhatuf61mofh84vn.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
„Napad Moskve na Vaseljenskog Patrijarha je sve samo ne slučajan”, ocjenjuje „Newsbomb” (newsbomb.gr).
U tekstu pod naslovom „Fanar - Moskva: Novi ‘raskol’ u pravoslavlju – Spor oko Crkve u Crnoj Gori” i podnaslovom Prema ruskoj strani, glavna meta Vartolomeja je Srpska pravoslavna crkva”, ovaj grčki portal citira:
„Vaseljenska patrijaršija, kao prva po časti, eksplicitno je priznala autokefaliju (αυτοκεφαλία) Pravoslavne crkve u Crnoj Gori (Ορθόδοξης Εκκλησίας του Μαυροβουνίου), što je dokumentovano u Sintagmi (Σύνταγμα), zvaničnom spisku autokefalnih pravoslavnih crkava, izdatom 1855. godine u Atini: tu je Pravoslavna crkva u Crnoj Gori navedena kao autokefalna sa brojem 9. Taj dokument jasno zahtijeva od Crkve da poštuje kanonska pravila i samostalno reguliše unutrašnju strukturu u oblasti svoje jurisdikcije”.
„Nije malo onih koji vjeruju da će Fanar učiniti u Crnoj Gori ono što je uradio sa Ukrajinskom crkvom, što je izazvalo reakciju Moskve do tačke prekida zajedništva”, piše „Newsbomb”.
---
Razrađujući SVR teze iz prekjučerašnjeg saopštenja, srpske „Вечерње новости”, glasilo Vučićeve propagande, lansiraju „stručnjaka za crkveno pravo” dr Zorana Čvorovića koji – naglašavajući pośete Fanaru dvojice predśednika Crne Gore, Đukanovića i Milatovića – tvrdi da „Fanar, odnosno Zapad kao njegov nalogodavac, nikada nije odustao od ideje formiranja autokefalne Crkve u Crnoj Gori”.
„Uvijek u nekim nezgodnim situacijama, uz podršku lokalnih političkih vlasti u Crnoj Gori, ono što nam se danas čini nemogućim može da postane moguće. SVR Rusije svakako raspolaže sa više podataka nego što mi imamo, tako da ovu informaciju treba uzeti u obzir”, prenose „Вечерње новости”.
---
Prema komentaru koji objavljuje „HuffPost” (huffingtonpost.gr) – još jedan portal na grčkome – „spor oko autokefalije Ukrajinske pravoslavne crkve je dugotrajan i složen, pri čemu Carigrad traži nezavisnost za ukrajinsku crkvenu zajednicu, a Moskva snažno reaguje, smatrajući da gubi kontrolu nad tradicionalnim crkvenim regionima slovenskoga pravoslavlja”.
„Novo saopštenje SVR uklapa se u ovaj širi kontekst i odražava tenzije koje vladaju ne samo na vjerskom nivou, već i na geopolitičkom. Kritike patrijarha (Vartolomeja) uključuju i optužbu da promoviše destabilizaciju u regionima u kojima Moskva održava snažan crkveni uticaj, i da patrijarhove akcije pojačavaju vanjske sile koje žele da ograniče sferu uticaja Rusije”.
„Pitanje autokefalnosti u Crnoj Gori, dešavanja u Ukrajini i akcije u baltičkim zemljama oslikavaju intenzivnost sukoba između Carigrada i Moskve, sa Vaseljenskim Patrijarhom u centru konfrontacije. Očekuje se da će eskalacija uticati ne samo na crkvene odnose u Evropi, već i na geopolitičku ravnotežu u regionu, jer Rusija pokušava da održi svoj uticaj i spriječi dalje ’gubitke’ u oblasti pravoslavlja”.
Tekst objavljen na <a href="https://www.antenam.net/clanak/fanar-vs-moskva">portalu Antena M.</a>

Fanar vs. Moskva

Vanjska obavještajna služba (SVR) Ruske Federacije, preko svoga press-biroa, oglasila se danas, 12. janura, saopštenjem koje u cjelini prenosimo:
- Press-biro Vanjske obavještajne službe Ruske Federacije izvještava da, prema informacijama koje je primio SVR, carigradski patrijarh Vartolomej, koji je raskomadao pravoslavnu Ukrajinu, nastavlja svoje raskolničke aktivnosti unutar Pravoslavne crkve.
- Sada je bačio svoje crno oko na baltičke države. Ovaj „utjelovljeni đavo" opśednut je izbačivanjem ruskoga pravoslavlja iz baltičkih država, uspostavljajući na njihovom mjestu crkvene strukture potpuno pod kontrolom Fanara.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1528px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.4061%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstorage-dev.medialib.dev%2Fmedia%2Fantenam%2F2026%2F01%2F12%2F1768253033otgvcy2zsmqgqeaj.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U tome nastojanju u potpunosti ga podržavaju britanske obavještajne službe, koje aktivno podstiču rusofobne ośećaje u evropskim zemljama. Na njihov podsticaj, Vartolomej, zaglibljen u smrtnom grijehu raskola, pronašao je zajednički jezik s vlastima baltičkih država u nastojanju da posije razdor u ruskom pravoslavnom svijetu.
- Oslanjajući se na ideološke saveznike među lokalnim nacionalistima i neonacistima, pokušava otrgnuti Litvansku, Latvijsku i Estonsku pravoslavnu crkvu od Moskovske patrijaršije namamljujući njihove sveštnike i stado u vještački stvorene marionetske vjerske strukture Carigrada.
- Agresivni apetiti „carigradskoga Antihrista” nijesu ograničeni samo na Ukrajinu i Baltik; njegova se izdaja postepeno širi i na zemlje istočne Evrope.
- Kako bi zadao udarac „posebno tvrdoglavoj” Srpskoj pravoslavnoj crkvi, namjerava dati autokefalnost nepriznatoj „Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi".
- Crkveni krugovi primjećuju da Vartolomej doslovno kida živo Tijelo Crkve. Time se uspoređuje s lažnim prorocima spomenutim u Propovijedi na Gori: „Dolaze vam u ovčijoj koži, a iznutra su vukovi grabežljivi. ... Po plodovima ćete ih poznati”.
---
SVR Rusije proglasila se krajem 1991. zvaničnom nasljednicom Prve glavne uprave KGB-a i Centralne obavještajne službe (Центральной службы разведки) SSSR-a.
Aktuelni direktor SVR, Sergej Nariškin, jesenas u Srbiji sa bivšim direktorom BIA Vulinom je održao osnivačku skupštinu ogranka izvjesnog Ruskog istorijskog društva.
Današnje saopštenje SVR, objavljeno na službenom sajtu (svr.gov.ru), prenose sve važnije ruske agencije i portali.
 
&nbsp;

SVR Rusije: Vartolomej će dati autokefaliju Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi

Povodom ovogodišnjeg nalaganja badnjaka, oglasili su se iz Crnogorske pravoslavne crkve.
- Upućujemo vjernicima i svima onima kojima je Crna Gora u srcu da, nakon odgovora bratstava Martinović i Borilović i obavljenih razgovora sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje, a imajući u vidu složenu bezbjednosnu situaciju i nemile događaje kojima smo bili pogođeni tokom prethodne dvije godine, obavještenje da će tradicionalno nalaganje crnogorskog badnjaka, koji je jedan i nedjeljiv, kao što su jedan crnogorski badnjak i jedna Crnogorska pravoslavna crkva u svom kanonskom, duhovnom i istorijskom trajanju, biti organizovano na Cetinju 6. januara 2026. godine (24. decembra 2025), ispred Vladikanskog doma na Grudi sa početkom u 15 časova, kao i u Kotoru ispred crkve Svetog Petra Cetinjskog Čudotvorca u Starom gradu sa početkom u 18:30 časova, navodi CPC u saopštenju.
Jasno i odgovorno, kako kažu, naglašavaju da Crnogorska pravoslavna crkva ne stoji iza neblagodatnih aktivnosti koje se odvijaju u Nikšiću, Podgorici i na Cetinju, niti iza političkih ili paracrkvenih skupova koji se neovlašćeno predstavljaju u njeno ime, jer takva djelovanja ne doprinose jedinstvu, miru i duhovnoj poruci Badnjega dana i praznika Rođenja Hristovog, koji vjekovima nose poruku sabranja, ljubavi i odgovornosti prema Crnoj Gori i njenom narodu.

CPC: Badnjak je jedan i crnogorski

Istaknuti predstavnici naučne, poslovne i kulturne zajednice formirali su u Budvi Građansku inicijativu „Sloboda vjere“ (GI-SV) koja je utemeljena kao savjetodavno stručno tijelo sa primarnim ciljem regulisanja institucionalnog statusa Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i afirmacije ravnopravnosti svih vjerskih zajednica u skladu sa evropskim standardima. Sa osnivačkog simpozijuma je poručeno da GI-SV nije vjerska niti politička organizacija, već laička platforma koja se zalaže za vladavinu prava i primjenu principa neselektivnosti u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. <h2>JEDNAKA PRAVA ZA CPC</h2> Rediteljka Ana Vukotić naglasila je da je cilj inicijative obezbjeđivanje jednakih prava za CPC, bez umanjivanja značaja ili osporavanja bilo koje druge zajednice. - Ovo je ključni trenutak i za pokretanje građanskog dijaloga u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24 - poručila je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225121252_ae24e85331b3ffefd976577d522934c01480d7991c4f753a0d745af4f40ec792.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251225121252_ae24e85331b3ffefd976577d522934c01480d7991c4f753a0d745af4f40ec792" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="GI-SV"><figcaption>Sa konferencije(Photo: Dejan Lopičić)</figcaption></figure>  Privrednik Žarko Radulović kazao je da lojalnost državi izvire iz pravde, a ne iz podaništva. - Sloboda počinje prekidom ćutanja pred lažima. Naš put zahtijeva čojstvo i odgovornost pred istorijom - podvukao je Radulović. <h2>TEST DEMOKRATSKE ZRELOSTI</h2> Privrednik Vladimir Nikaljević rekao je da je pitanje statusa i imovine CPC test demokratske zrelosti. - Crna Gora mora birati između funkcionalne države u kojoj su svi podložni zakonu ili nefunkcionalnog sistema i prikrivene despotije - naveo je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225121256_1070ed41f031b4d2ca846e9ccb0b25d62bfdb84795d4b34faa8287f017720335.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251225121256_1070ed41f031b4d2ca846e9ccb0b25d62bfdb84795d4b34faa8287f017720335" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="GI SV"><figcaption>Sa konferencije(Photo: Dejan Lopičić)</figcaption></figure>  Pozivajući se na EU smjernice o promociji i zaštiti slobode vjere ili uvjerenja (2013.), ekspert UN-a Srđan Mihaljević istakao je važnost zaštite vjerskih prava širom svijeta, naglašavajući univerzalnost, neutralnost i zaštitu pojedinaca od progona i diskriminacije. - Ulaskom u EU Crna Gora će, pristupiti potpisivanju Ugovora o funkcionisanju, u čijem članu 17 se navodi da države članice poštuju i ne prejudiciraju status crkava i vjerskih zajednica, već uspostavljaju redovan i transparentan dijalog u cilju razumijevanja njihovih stavova i uloge u Evropskim politikama.Time se osigurava da se glas vjerskih i organizacija čuje u procesu EU bez favorizovanja ili diskriminacije uvažavajući princip odvojenosti crkve i države, što zastupamo i kroz ovu inicijativu - naveo je on. <h2>CRNA GORA SE NE SMIJE ODREĆI KULTURNO-ISTORIJSKOG NASLJEĐA</h2> Privrednik Dragan Purko Ivančević rekao je da je ispravljanje nepravde prema vjerujućim Crnogorcima dug prema budućim generacijama koje ne smiju biti prinuđene da dokazuju pravo na sopstvenu duhovnost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225121256_1070ed41f031b4d2ca846e9ccb0b25d62bfdb84795d4b34faa8287f017720335.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251225121256_1070ed41f031b4d2ca846e9ccb0b25d62bfdb84795d4b34faa8287f017720335" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="GI SV"><figcaption>Sa konferencije(Photo: Dejan Lopičić)</figcaption></figure>  Privrednik Zoran Ljumović poručio je da Crna Gora ne može - niti smije da se odrekne svog kulturno-istorijskog nasljeđa. - Naprotiv, dužna je da ga zaštiti kroz vladavinu prava. Ravnopravnost ne traži brisanje pamćenja niti amputaciju istorijske svijesti. Oslonjeni na evropske standarde i provjerljive istorijske činjenice, budućim generacijama želimo da ostavimo ne spor, već pravedno, stabilno i uređeno stanje u evropskoj državi - naveo je on. Usvojenom Završnom deklaracijom ocijenjeno je da položaj CPC nije teološko, već suštinsko političko-pravno pitanje koje odražava posvećenost Crne Gore evropskim vrijednostima. <h2>STATUS CPC DA BUDE REFERENTNO MJERILO</h2> GI-SV je uputila dva ključna zahtjeva: poziv predsjedniku države Jakovu Milatoviću, Skupštini i Vladi Crne Gore da prekinu praksu ignorisanja i pitanje CPC riješe zakonito i pravedno, a institucijama EU upućeno je otvoreno pismo sa zahtjevom da se status CPC uvrsti kao referentno mjerilo (benchmark) za zatvaranje Poglavlja 23 i 24, te da postane sastavni dio redovnih izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore. Inicijativa zaključuje da pravedni i transparentni odnosi države i vjerskih zajednica jačaju društvenu koheziju, povjerenje u institucije i otpornost Crne Gore na spoljne pritiske i maligne uticaje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUN95XmOrAOE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Formirana GI „Sloboda vjere“: Forum za ravnopravan status CPC - test evropskih kapaciteta Crne Gore

Na Cetinju je 15. novembra 2025. godine počelo redovno jesenje zasijedanje Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve, pod predśedavanjem Arhiepiskopa cetinjskog i Mitropolita crnogorskog Borisa. Sveti Sinod Crnogorske pravoslavne crkve, kako su saopštili, izražava najoštriju zabrinutost zbog organizovanih aktivnosti crkve Srbije, kao i "organizovane političke grupe unutar određenih struktura vlasti u Crnoj Gori, koje pokušavaju da pod izgovorom „povratka stare kapele“ nametnu izgradnju novog objekta na vrhu Lovćena". Takvi pokušaji, ističu u saopštenju, predstavljaju ozbiljno zadiranje u izgled, simboliku i dostojanstvo mauzoleja Mitropolita Petra II Petrovića Njegoša, kao i u duhovno i istorijsko biće Crne Gore. "Istorijska istina je neporeciva: Njegoševa zavjetna kapela posvećena Svetom Petru Cetinjskom srušena je 1925. godine nalogom kralja Aleksandra Karađorđevića, a na njenom mjestu podignuta je nova kapela posvećena Svetom Đorđu, kao izraz političke volje dinastije Karađorđevića koja je ukinula crnogorsku državu i Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Taj čin predstavljao je dio šireg imperijalnog projekta potčinjavanja Crne Gore i stvaranja simbola koji bi služili interesima tadašnje beogradske vlasti, a ne zavjetnoj volji Mitropolita Petra II Petrovića Njegoša. Stoga svaki pokušaj postavljanja nove „kapele“ danas ne predstavlja obnovu Njegoševog zavjeta, već obnovu političkog projekta koji je istorijski bio usmjeren protiv Crne Gore i njenog identiteta. Lovćen je zavjetno mjesto crnogorskog naroda, a mauzolej koji se danas nalazi na njegovom vrhu izgrađen je dostojanstveno, kao trajni spomen velikom Mitropolitu, gospodaru, pjesniku i filozofu", ističe se u saopštenju Svetog Sinoda CPC. Sveti Sinod izrazio je i ozbiljnu zabrinutost zbog postupanja Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama u Ministarstvu pravde, koji, kako kažu, uporno i protivno zakonu odbija da evidentira promjenu odgovornog lica u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, iako je zahtjev za upis promjena podnijet u potpunosti uredno i u zakonskom roku. Podsjetili su da su svi mitropoliti Crnogorske pravoslavne crkve od njenog obnovljenja 1993. godine birani na Opštecrnogorskom zboru, najvišem i istorijski utemeljenom crkvenom organu, uključujući i sadašnjeg poglavara, Mitropolita Borisa. "Njegov legitimitet dva puta je potvrđen presudama Upravnog suda Crne Gore. Ignorisanje sudskih odluka i zakonskih obaveza predstavlja ozbiljno narušavanje vladavine prava i diskriminaciju vjernika i svjestenstva Crnogorske pravoslavne crkve", ističu u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111717118_630df619b97a8f96ccc11cefb913b43ebfde052f882fcae3acc9c45ff925ba35.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025111717118_630df619b97a8f96ccc11cefb913b43ebfde052f882fcae3acc9c45ff925ba35" data-rendition-name="original" width="994" height="491" loading="lazy" alt="Sveti Sinod CPC"><figcaption>Sveti Sinod CPC</figcaption></figure>  Sveti Sinod upozorio je javnost da se sredstva iz budžeta svih građana Crne Gore, kako tvrde, nezakonito uplaćuju na žiro-račun koji "kontroliše penzionisani vladika Mihailo, te se time ta sredstva nenamjenski troše, jer ne idu za potrebe isplaćivanja zarada sveštenicima Crndogorske Pravoslavne Crkve, već u interesu privatnih lica okupljenih oko penzionisanog mitropolita Mihaila". "Crnogorska pravoslavna crkva zahtijeva da se ova praksa hitno obustavi i da nadležni organi javno objasne osnov, razloge i odgovornost za takvo postupanje. U vezi sa javnim istupima bivših klirika koji djeluju u Kotoru, kao i sa aktivnostima penzionisanog Mihaila, Sveti Sinod naglašava da Crnogorska pravoslavna crkva neće ulaziti u polemike niti odgovarati na napade takvog tipa. Pitanje identiteta, kontinuiteta i položaja Crnogorske pravoslavne crkve konačno i trajno je riješeno na Opštecrnogorskom zboru 3. septembra 2023. godine", zaključuju u saopštenju.

Sveti Sinod CPC: Svaki pokušaj postavljanja nove „kapele“ na Lovćenu predstavlja obnovu političkog projekta koji je usmjeren protiv Crne Gore

Kaćuša Krsmanović

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) sa dubokom zabrinutošću i moralnom odgovornošću upozorava javnost na opasno narastanje govora mržnje, nasilja, progona neistomišljenika, kao i napade na pripadnike drugih vjera i naroda u Crnoj Gori - poručio je arhiepiskop cetinjski i Mitropolit crnogorski Mihailo.
Ovo što posljednjih godina gledamo nije, cijeni on, spontani društveni poremećaj - već rezultat dugogodišnjeg sijanja mržnje i ideološkog trovanja društva onih koji Crnu Goru ne podnose ni kao državu, ni kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih ljudi.
- U jeziku onih koji se danas predstavljaju kao čuvari „vjekovne tradicije“, a zapravo služe tuđim političko-crkvenim projektima, izraz „Turčin“ ne znači pripadnika jedne nacije ili vjere, nego „neprijatelja koga treba istrijebiti“. U takvom govoru prednjače popovi, filozofi i učitelji pseudomitologije kosovskog zavjeta, koji su decenijama sistematski učili naš narod da mrzi svoje komšije, rođake, sugrađane i braću s kojima Crna Gora dijeli prostor, istoriju i život - naveo je mitropolit Mihailo.
Napadi na turske privrednike, uništavanje njihove imovine, ugrožavanje njihova mira i bezbjednosti predstavljaju, decidan je on, sramotu za institucije Crne Gore.
- Ali moramo jasno kazati: to nijesu d‌jela Crnogoraca, to nijesu d‌jela pravoslavnih ljudi koji imaju Hrista u srcu. To su d‌jela onih koji rade protiv Crne Gore, protiv njenog ustavnog poretka, protiv njene multietničke, građanske i slobodarske prirode - rekao je mitropolit Mihailo.
Oni koji danas napadaju Turke na ulicama Podgorice žele, kaže on, da posvađaju Crnu Goru sa njenim susjedima, partnerima i prijateljima sa kojima gradimo odnose povjerenja i saradnje decenijama.
- Time žele da oslabe Crnu Goru, da je iznutra podijele i učine ranjivom. Sjećamo se svi riječi Joanikija, kada je javno kazao da su Crnogorci bili „lakomi na sječenje turskih glava“ i da je „to negd‌je i danas prisutno u nama“. Takve izjave nijesu slučajne kao ni ova kampanja protiv stranac u Crnoj Gori , koja je krenula prije ove histerije - istakao je mitropolit Mihailo.
Danas, poručuje on, Crnogorska pravoslavna crkva potvrđuje upravo to nasljeđe.
- Naša borba nikada nije bila da drugoga ponizimo, nego da slobodu odbranimo. Kao što je i čavala obraz Crnoj Gori 25 godina, poklanjajući se sjenima žrtava genocida u Srebrenici. Mi se solidarišemo sa svakim čovjekom nad kojim se širi strah i prijetnja. Solidarišemo se sa našim sugrađanima iz Turske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Azerbejdžana i drugih zemalja, koji žive, rade ili ulažu u Crnoj Gori - naglasio je on.
Mržnja prema njima uperena je, kaže mitropolit Mihailo, prije svega, protiv Crne Gore same.
- Ona nije naša tradicija. Nije ni naša istorija. Ovo su opasan politički projekat koji se ostvaruje kontinuiranim d‌jelovanjem i pozivima na mržnju i na povratak u najmračnije obrasce pod‌jela, koje su obilježile sve vjekove. Jer borba za savremnu Crnu Goru traje vjerkovima, a uvjek ju je pratila domaćih izdajnika i kolaboracionista, koja je željela da nas vrati u mrak i sukobe, da bi nama vladala. Jer u njihovom govoru mržnje i Crnogorska pravoslavna crkva je „Turčin“, koliko i svi drugi koji nijesu dio njihovog plemenskog crnogorskog kulta. Danas su Turci na tapetu, sjutra ćemo bi mi, jer i mi smo „Turci“, ovima koji izvrću našu vjeru pravoslavnu i Gorski Vijenac kao osnov za istrebljenje neistmišljeka - naveo je mitropolit Mihailo.
Podsjećaju, kaže, na temelje naše pravoslavne vjere onima koji tako misle, i misle da su veliki pravoslavci zato što učestvuju u ovom progonu muslimana.
- Bog je stvorio svakog čovjeka po Svom liku i podobiju. Ko ponizi čovjeka - ponizio je Boga. Ko širi mržnju - udaljuje se od Hrista. Ko ćuti pred nepravdom - učestvuje u njoj - naveo je on.
Pozivaju, kaže, institucije Crne Gore da hitno i dosljedno zaštite ugrožene, ne samo u Podgorici, nego i na Cetinju i u svim ostalim gradovima koje su mete ove destrukcije, Tužilaštvo i policiju da reaguju bez odlaganja, građane da ne podliježu manipulacijama i lažnim „braniteljima vjere“ koji vjere nemaju i sve vjerske zajednice i društvene aktere da javno stanu u zaštitu mira, dostojanstva i bratstva.
- Crna Gora je zemlja čojstva i junaštva. Zemlja slobode - u kojoj se ne pita kako se ko zove, nego kakav čovjek jeste. Neka u našim srcima bude mjesta za svakog čovjeka dobre volje, a da se kazne počinioci zločina i sačuva bezbjednost Crne Gore - zaključio je mitropolit Mihailo.

Mitropolit Mihailo: Sjeme netrpeljivosti, ksenofobije i fašizma siju neprijatelji Crne Gore

Temeljnim ugovorom i izmjenama Zakona o vjerskim zajednicama povrijeđena su prava Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i njenih vjernika - ukazali su u Crnogorskom forumu (CF) i zatražili ukidanje diskriminatornih i neustavnih akata i da Ustavni sud utvrdi neustavnost ovog ugovora.
To su naveli u otvorenom pismu Ustavnom sudu, Skupštini i Vladi Crne Gore, predsjedniku države Jakovu Milatoviću, Savjetu Evrope, Venecijanskoj komisiji (VK), Delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori i organizacijama za zaštitu ljudskih prava.
Oni, kako su naglasili, zahtijevaju i da Skupština i Vlada Crne Gore preduzmu odgovarajuće mjere radi ukidanja diskriminatornih i neustavnih akata i uspostavljanja poretka u skladu sa Ustavom i međunarodnim pravom, a zatražili su i da predsjednik Crne Gore &nbsp;preispita moguće kršenje ljudskih i vjerskih prava Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i njenih vjernika.
Uz to, traže i da Savjet Evrope i Venecijanska komisija (VK) izvrše nadzor nad usklađenošću zakonodavstva i prakse Crne Gore sa evropskim standardima u oblasti ljudskih prava i slobode vjeroispovijesti i da međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava i sloboda podrže inicijative koje vode očuvanju sekularnog, građanskog i ustavnog poretka u državi.&nbsp;
- Crnogorski forum apeluje i na sve navedene institucije i organizacije da reaguju u domenu svojih ovlašćenja, kako bi se obezbijedila zaštita ustavnog i demokratskog poretka Crne Gore - podvukli su oni.
<h2>FAVORIZOVANJE I NEZAKONITOST</h2>
U pismu su pojasnili da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti 2021. godine donijet po hitnom postupku, bez javne rasprave, bez uključenja civilnog društva i bez traženja mišljenja VK, iako je prethodni zakon iz 2019. godine bio u cijelosti usklađen sa preporukama te institucije.
- Na taj način je narušen demokratski i pravni legitimitet procesa; institucionalno favorizovana SPC, pripremljen pravni temelj za zaključenje Temeljnog ugovora pod privilegovanim uslovima - pojasnili su u CF.
Iz te NVO su ukazali i da je Temeljni ugovor sa SPC potpisao tadašnji premijer Dritan Abazović bez saglasnosti Skupštine, čime je prekršena nadležnost organa vlasti, mimo Ustava zaključen akt sa SPC koji nije međunarodni pravni entitet, ali i da je zaobiđena zakonska procedura koja propisuje da ugovor sa vjerskom zajednicom može biti potpisan samo ako je ta zajednica registrovana u Crnoj Gori, što SPC nije bila sve do neposredno pred potpisivanje ugovora.
&nbsp;- Temeljnim ugovorom i izmjenama Zakona o vjerskim zajednicama: povrijeđena su prava Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i njenih vjernika, SPC je stavljena u institucionalno povlašten položaj; zanemaren je princip vjerske ravnopravnosti i sekularnosti države - istakli su u pismu.
Ustvrdili su da je na taj način država prekršila član 14. i 19. Ustava, koji garantuju jednakost i zabranu privilegija po osnovu vjere; derogirala sekularni karakter Crne Gore i izazvala osjećaj institucionalne diskriminacije kod velikog broja građana.
Oni su ocijenili i da postupanja tadašnje vlade i parlamentarne većine predstavlja direktno kršenje više odredbi Ustava, među kojima su članovi koji govore da je Crna Gora pravna država, da suverenitet pripada građanima, da je Ustav najviši pravni akt.
Prekršeni su i, kako su dodali, član 14 - Zabrana diskriminacije, član 16 - Sloboda vjere i jednakost vjerskih zajednica, član 19 - Nijednoj vjerskoj zajednici ne mogu se dati privilegije, član 145 - Supremat Ustava, kao i član 149 - Nadležnost Ustavnog suda da ocijeni ustavnost zakona i akata.
<h2>POVRIJEĐENE MEĐUNARODNE OBAVEZE</h2>
Iz Crnogorskog foruma su ukazali da su tim postupanjem povrijeđene i međunarodne obaveze Crne Gore i to Evropska konvencija o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Evropska socijalna povelja.
Oni su istakli da predsjednik Crne Gore nije iskoristio svoje ovlašćenje da preispita akte koji su doveli do diskriminacije i narušavanja ustavnosti, kako ne bi došao u sukob s tadašnjom vlašću.&nbsp;
- Skupština Crne Gore je isključena iz procesa donošenja Temeljnog ugovora, čime je izvršna vlast prekoračila svoja ovlašćenja. Civilno društvo, ekspertska javnost i vjerske zajednice bili su potpuno isključeni iz procesa donošenja ključnih akata - naveli su u pismu.
Crnogorski forum je podnio inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti Temeljnog ugovora, kao i krivičnu prijavu protiv tadašnjeg premijera Dritana Abazovića zbog zloupotrebe službenog položaja pri zaključivanju ugovora.
- Zbog svega navedenog, NVO Crnogorski forum zahtijeva da Ustavni sud Crne Gore hitno odluči o podnijetoj inicijativi i utvrdi neustavnost Temeljnog ugovora, jer je donesen mimo ustavnih procedura i na štetu vjerske i građanske ravnopravnosti - naglasili su oni.

CF: Ustavni sud da utvrdi neustavnost Temeljnog ugovora, Skupština i Vlada preduzmu mjere, a Milatović preispita moguće kršenje prava CPC i njenih vjernika

Košarkaši Majamija pobijedili su u noći između četvrtka i petka Čikago 116:113 i nanijeli mu treći uzastopni poraz u Američkoj profesionalnoj košarkaškoj ligi (NBA).
Majami su predvodili Norman Pauel sa 21 poenom, Bem Adebajo sa 20 poena i 12 skokova i Hajme Hakes sa 19 poena, 10 skokova, šest asistencija i tri ukradene lopte.
U ekipi Čikaga Ajo Dosunmu bio je najefikasniji sa 23 poena uz sedam skokova i pet asistencija, Matas Buzelis postigao je 16 poena uz devet skokova, a naš Nikola Vučević 15 poena uz 10 skokova.

Vučevićev dabl-dabl nedovoljan za pobjedu

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da će EU nastaviti da razmatra ideju o zabrani ulaska svim osobama koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine dok su služile u ruskim oružanim snagama, a da mnoge države podržavaju taj prijedlog.
Nakon sastanka Vijeća EU, Kalas je kazala da su brojne države članice izrazile podršku ovom prijedlogu Estonije, ne precizirajući o kojim je zemljama riječ.
- To predstavlja jasan bezbjednosni rizik za Evropu. Složili smo se da dalje razradimo ovaj prijedlog - rekla je Kalas.
Dodala je da bi to pitanje moglo postati posebno aktuelno kada se završi trenutna faza rata i da bi EU do tada trebalo da ponudi konkretne odgovore.
Dana 29. januara nezvanično se saznalo da Estonija predlaže državama članicama EU da razmotre zabranu ulaska u šengenski prostor učesnicima u neprijateljstvima protiv Ukrajine dok služe u ruskim oružanim snagama.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna naglasio je da su osobe s takvim iskustvom u visokom riziku od regrutacije od strane ruskih specijalnih službi i da predstavljaju niz bezbjednosnih prijetnji.

Evropska unija razmatra zabranu ulaska za sve osobe koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine

Aktuelna vlast nastavlja da iritira najširu javnost, što počinje obuhvatati i građane sa neznatnom političkom pameću, ocijenili su iz Građanske inicijative "21. maj".
Kako kažu, u duhu prethodnih vlada koje su bile zbir neukosti, populizma i litijaške neuroze, djeluje i sadašnja u cjelini podgojena i rastrojena, a dijelom i agenturna izvršna vlast.
- Sjetimo se Bratićke i njene štetočinske i nezakonite "sječe direktora", pa nebuloznog programa “Evropa sad 1”, pa Dritanovog temeljnog ugovora i tunela do sudskog depoa bez krivaca i krivice, pa blokiranih EU integracija. Da bi nakon svega toga stigli do neurasteničnog “Evropa sad 2”, beskičmenog odnosa prema Vučićevom intervencionizmu, milionskog granta petokolonaškoj i nacionalističkoj SPC, plitkoumnog sukoba sa Hrvatskom, botunske rapsodije i na kraju do odbjeglog "Pavla Đurišića" i Miloša Medenice koji se narugao policijskim vlastima - podsjećaju iz GI "21. maj".
Saberemo li realne domete ove Vlade u unutrašnjoj politici primijetićemo, ističu, da ni razvučeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa EU nije za utjehu.

GI "21. maj": Ne može ni Brisel zamaskirati provincijalni podgorički cirkus

Narodna banka Ukrajine snizila je referentnu kamatnu stopu sa 15,5 na 15 odsto, jer inflatorni pritisci u zemlji slabe, a rizici spoljnog finansiranja se smanjuju.&nbsp;
Godišnja inflacija u Ukrajini je krajem prošle godine usporila na oko osam odsto, kako potrošačka, tako i bazna, prije svega zahvaljujući dobrim poljoprivrednim prinosima, ublažavanju pritisaka na tržištu rada i stabilnoj situaciji na deviznom tržištu, prenosi Tanjug.&nbsp;
Prema procjenama banke, inflacija u Ukrajini će nadalje padati u prvoj polovini ove godine, s tim da će u drugoj polovini privremeno porasti.&nbsp;
Inflacija bi ove godine trebalo da se spusti na oko 7,5 odsto, zatim na šest odsto krajem naredne, dok se povratak na ciljnu vrijednost od pet odsto očekuje tokom 2028. godine.&nbsp;
Narodna banka Ukrajine očekuje privredni rast od oko 1,8 odsto u ovoj godini, a nakon toga ubrzanje na tri do četiri odsto u periodu 2027–2028, pod uslovom da se energetska infrastruktura oštećena u ratu obnovi, a investicije ojačaju.&nbsp;
- Značajnu ulogu u makroekonomskoj stabilnosti ima spoljašnja finansijska pomoć - navodi se na sajtu banke.&nbsp;
Evropska unija (EU) je krajem prošle godine odlučila da Ukrajini obezbijedi oko 90 milijardi EUR podrške u periodu 2026–2027, dok su u toku i pregovori o novom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) za 8,1 milijardu USD.&nbsp;
Kako ocjenjuje banka, međunarodne devizne rezerve Ukrajine trebalo bi da dostignu oko 65 milijardi USD do kraja ove godine.&nbsp;
Glavni rizik za ekonomski oporavak Ukrajine prevashodno predstavlja rat s Rusijom, ali i potencijalna nova budžetska opterećenja, nedostatak radne snage usljed migracija i rastuća geopolitička fragmentacija.

Tag: cpc