Crnogorski olimpijski komitet (COK) i Sportska komisija COK-a, uz podršku Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) i Evropskih olimpijskih komiteta (EOK), organizovali su prvi Crnogorski sportski forum – nacionalni skup posvećen unapređenju položaja sportista i izgradnji modernog, efikasnog sportskog sistema u Crnoj Gori.
Forum je otvoren obraćanjima predsjednika COK-a Dušana Simonovića, ministra sporta i mladih Dragoslava Šćekića i predsjednika Sportske komisije COK-a Milivoja Dukića, uz video-poruku predsjednice Sportske komisije MOK-a Eme Terho.
Predsjednik Simonović poručio je da sport mora biti jasno prepoznat kao društvena i državna vrijednost:
– Sport je škola života i ogledalo društva. Na uspjesima naših sportista gradimo povjerenje da zajedničkim radom možemo stvarati bolje uslove za buduće generacije.
Ministar Šćekić naglasio je da država ima posebnu odgovornost prema sportistima i njihovom razvoju:
– Ovaj forum pokazuje da Crna Gora ima znanje, kapacitet i volju da sportistima obezbijedi sistem koji ih podržava na svakom koraku – od razvoja karijere do zaštite njihovih prava.
Predsjednik Sportske komisije i četvorostruki olimpijac Milivoj Dukić istakao je da sportisti moraju imati aktivnu ulogu u kreiranju sportskih politika:
– Ovaj forum je nastao da pokažemo da želimo da budemo dio rješenja. Jer samo kada sportisti imaju glas – sport ima budućnost.
Prvi Crnogorski sportski forum označio je početak kontinuirane platforme za dijalog institucija, sportskih saveza i sportista, sa ciljem izgradnje održivog i modernog sportskog sistema Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

COK organizovao prvi Crnogorski sportski forum: Sportistima mora biti obezbijeđeno veće učešće i snažnija podrška sistema

Crnogorski olimpijski komitet je najoštrije osudio događaj o kojem su izvijestili mediji, a u kojem je trener osumnjičen za neprikladno dodirivanje dvije maloljetne osobe.
Kako su naveli, to predstavlja teško kršenje svih etičkih, profesionalnih i zakonskih načela na kojima počiva sport, naročito kada su u pitanju djeca i mladi.
- Treneri nijesu samo instruktori, već i prva linija zaštite, podrške i povjerenja. Roditelji, institucije i društvo očekuju da oni budu primjer, oslonac i zaštitnici djece, a ne počinioci interpersonalnog nasilja. Ovaj slučaj je poražavajući i duboko uznemirujući jer narušava osjećaj sigurnosti, reputaciju i integritet crnogorskog sporta - kaže se u saopštenju.
Iz COK-a su pozvali nadležne institucije da temeljno istraže sve okolnosti događaja. Kako su istakli iz krovne organizacije crnogorskog sporta ovo mora da bude upozorenje cijelom sportskom sistemu da povjerenje nikada ne smije biti zloupotrijebljeno.
- Pozivamo nadležne institucije da što hitnije i najtemeljnije istraže sve okolnosti ovog slučaja i preduzmu odgovarajuće mjere. Sve sportske organizacije i klubovi imaju moralnu i zakonsku obavezu da preduzmu sve neophodne korake kako bi zaštitili sve, a pogotovu djecu i mlade sportiste. Ovaj događaj mora biti upozorenje cijelom sportskom sistemu da povjerenje nikada ne smije biti zloupotrijebljeno. Naš sport mora da ostane prostor u kojem se gradi karakter, povjerenje i sigurnost, a ne prostor u kojem se ti ideali ruše - zaključuje se u saopštenju koje potpisuje predsjednik COK-a Dušan Simonović.

COK: Treneri treba da su prva linija povjerenja, a ne počinioci interpersonalnog nasilja

U Podgorici je danas održana prva redovna sjednica Skupštine Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK), uz prisustvo predstavnika nacionalnih sportskih saveza, članova Upravnog odbora, sportskih autoriteta i zvanica. Sjednicom je predsjedavao predsjednik COK-a Dušan Simonović, a članovi Radnog predsjedništva bili su Ljiljana Vučević i Đuro Marić.
Na samom početku, Skupština je potvrdila status Bokserskog saveza Crne Gore (BSCG) kao punopravnog člana COK-a, nakon što je Savez ispunio sve formalne i programske kriterijume, uključujući pristupanje relevantnoj međunarodnoj bokserskoj asocijaciji.
Saradnja u borbi protiv dopinga
Skupštini se obratio i Mihael Čepić, direktor Nacionalne antidoping organizacije Austrije i predsjednik Centralnoevropske antidoping organizacije (CEADO). On je govorio o obavezama sportista i organizacija u borbi protiv dopinga i pohvalio saradnju sa Komisijom za antidoping Crne Gore, koju predvodi Neda Ojdanić.
- Njihova stručna i otvorena saradnja sa međunarodnim partnerima predstavlja snažan doprinos razvoju nacionalnog antidoping sistema - istakao je Čepić.
Direktorka Ojdanić takođe se obratila prisutnima, predstavljajući prve uvide iz ove oblasti, kao i dobre prakse i brzu integraciju Crne Gore u ključne međunarodne antidoping aktivnosti.
Usvojeni ključni dokumenti
Skupština je jednoglasno usvojila novi Poslovnik o radu, koji predviđa i mogućnost održavanja elektronskih sjednica i online glasanja u hitnim situacijama. Usvojen je i Finansijski izvještaj za 2024. godinu, koji je dobio pozitivno mišljenje nezavisnog revizora i Nadzornog odbora, bez primjedbi.
Predstavljen je i Finansijski plan za 2025. godinu, prema kojem će oko 57% ukupnog budžeta biti usmjereno na direktnu i indirektnu podršku sportistima, trenerima i sportskim organizacijama – uključujući pripreme, razvojne programe, edukacije, stipendije i učešće na međunarodnim takmičenjima.
- Plan za 2025. donosi balans između ulaganja u vrhunski sport i izgradnju temelja – mladih, trenera, zdravlja sportista i fer uslova za sve. Nema jakog olimpijskog pokreta bez jakih institucija i sigurnosti za one koji nas predstavljaju - poručio je Simonović.
Podrška novim članicama i dalji strateški razvoj
Skupština je jednoglasno usvojila novi Pravilnik o radu Arbitražnog tijela COK-a, koji precizno definiše nadležnosti i procedure u skladu sa međunarodnim standardima. Takođe, u članstvo COK-a primljeni su:
Biciklistički savez Crne Gore
Triatlon savez Crne Gore
Golf savez Crne Gore
Muay Thai savez Crne Gore
Simonović je čestitao novim članicama i naglasio važnost njihove integracije:
- Uvođenjem novih članova pokazujemo da rastemo, da podržavamo ozbiljan rad i širimo olimpijsku porodicu. Današnja sjednica potvrđuje da COK ostaje odgovorna i transparentna organizacija, strateški usmjerena ka jačanju sportskog sistema - kazao je on.
Izvještaji i pripreme za EYOF
Na sjednici su razmatrani i usvojeni izvještaji o nastupima na Zimskom EYOF-u u Gruziji, Igrama malih zemalja Evrope u Andori, te pripreme za Ljetnji EYOF u Skoplju. Skupština je jasno konstatovala da je izvještaj o Olimpijskim igrama u Parizu već bio prezentovan i razmatran na prethodnoj sjednici, čime su, kako je navedeno, ispunjene sve procedure.
Skupština, koja sada broji 54 člana nakon verifikacije BSCG-a, zaključila je da je fokus u narednom periodu jačanje zajedničke odgovornosti, kontinuiteta i profesionalizma u sportskom sektoru.
- Sport zahtijeva ozbiljnost, kontinuiran rad i posvećenost svih aktera. Moramo biti usmjereni ka budućnosti i jačanju uslova za sve naše sportiste - zaključeno je na kraju sjednice.

Održana I redovna sjednica Skupštine COK-a: Fokus na transparentnosti, razvoju i podršci sportistima

Igre malih zemalja Evrope (IMZE) važne su za sportiste i sportistkinje iz malih država jer predstavljaju rijetku i dragocjenu priliku da osjete duh i veličinu međunarodnog multisportskog takmičenja, kazao je predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović.
On je, govoreći o predstojećim Igrama u Andori od 26. maja do 1. juna, naglasio da je to platforma na kojoj crnogorski sportisti mogu da se takmiče sa ponosom, steknu iskustvo i pokažu svoj talenat na visokom nivou, često kao korak ka još većim međunarodnim scenama.
Simonović je kazao da će Crnu Goru u Andori predstavljati 66 sportista koji će se takmičiti u deset različitih sportova.
- To su atletika, košarka, džudo, karate, plivanje, ritmička gimnastika, ragbi sedam, streljaštvo, stoni tenis i tenis. Ta raznovrsnost odražava rastuću snagu i širinu našeg sportskog sistema, a posebno smo ponosni što će mnogi od tih sportista upravo u Andori imati svoj međunarodni debi. Za svakog od njih, to će biti dragocjeno iskustvo, ne samo u takmičarskom, već i u ličnom smislu - rekao je Simonović u izjavi dostavljenoj agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, učešćem na Igrama u Andori, Crna Gora želi da promoviše osnovne vrijednosti koje nas povezuju, kao što su poštovanje, prijateljstvo, solidarnost, podrška i saradnja.
- Predstojeće Igre nijesu samo borba za medalje, one su prilika za izgradnju mostova među državama, slavljenje različitosti i osnaživanje sportista da svoju zemlju predstavljaju sa dostojanstvom i ponosom. Za nas, to je praznik zajedničkog duha i međusobnog razumijevanja među malim državama - rekao je Simonović.
Podsjećajući na IMZE koje su 2019. održane u Crnoj Gori, on je istakao da je to i dalje najveće multisportsko takmičenje koje je ikada organizovano u Crnoj Gori i da je njihovo nasljeđe i danas živo.
- To iskustvo duboko je promijenilo naš pristup. Kroz uspješnu organizaciju tog događaja, iz prve ruke smo uvidjeli kolika je moć sporta, ne samo u sportskom smislu, već i u kulturnom i ekonomskom. Ojačali smo svoje kapacitete, produbili regionalne veze i potvrdili da sport može biti pokretač razvoja, identiteta i međunarodne saradnje - rekao je Simonović.
On je istakao da ne sumnja da će Andora biti sjajan domaćin.
- Nadam se da će naši sportisti, kao i svi ostali učesnici, osjetiti toplinu, gostoprimstvo i prijateljstvo koje postoji među malim državama Evrope. Ove Igre nude jedinstveno iskustvo i imaju posebnu vrijednost. One nas podsjećaju da se veličina u sportu ne mjeri brojem stanovnika, već duhom, jedinstvom i međusobnim poštovanjem - rekao je Simonović.
On je crnogorskim sportistima koji se pripremaju za Igre u Andori poručio da budu ponosni na svaki korak koji su napravili da bi osigurali nastup na tom takmičenju.
- Nositi boje Crne Gore nije samo čast, već i odgovornost da se takmičite srcem i pošteno. Vjerujte u sebe, bodrite jedni druge i uživajte u svakom trenutku. Te Igre su slavlje onoga što vi jeste, ne samo kao sportisti, već i kao uzori generacijama koje dolaze - zaključio je Simonović.

Crna Gora sa 66 sportista na Igrama u Andori

Upravni odbor Crnogorskog olimpijskog komiteta održao je drugu sjednicu ove godine, na kojoj su usvojeni ključni izvještaji i strateški dokument, saopšteno je iz COK-a.
Donijete su važne odluke o učešću crnogorskih sportista na međunarodnim takmičenjima, unaprjeđenju sportskog sistema i finansijskoj podršci nacionalnim savezima.
Iz COK-a su kazali da je na sjednici usvojen Plan Crnogorskog olimpijskog komiteta za 2025. godinu, koji definiše ključne ciljeve i prioritete u razvoju crnogorskog sporta, s naglaskom na međunarodnu konkurentnost i podršku sportistima.
- Na početku jučerašnje sjednice usvojen je izvještaj o nastupu Crne Gore na Evropskom &nbsp;olimpijskom festivalu mladih (EYOF) u Bakurianiju. Crnogorsku delegaciju predvodila je mlada skijašica Danijela Medenica, koja je nastupila u alpskom skijanju- navode iz COK-a.
Paralelno s analizom prethodnog nastupa, Upravni odbor je razmatrao i pripreme za Igre malih zemalja Evrope (IMZE) u Andori 2025. godine.&nbsp;
- Usvojen je izvještaj o dosadašnjim aktivnostima, a za šefa misije imenovan je Ivan Bošković, dok je Ivan Ječmenica predložen za članstvo u Tehničkoj komisiji IMZE- navodi se u saopštenju.
Upravni odbor je razmatrao Pravilnik o vrstama i disciplinama sportova, koji će biti finalizovan nakon dostavljanja potrebnih podataka od Streljačkog saveza i Vaterpolo i plivačkog saveza.&nbsp;
- Takođe, usvojen je Pravilnik o kategorizaciji sportova za period 2025-2027. godine, sa ispravljenim tehničkim greškama i uvaženim komentarima Ministarstva sporta i mladih, čime se dodatno precizira sistem kategorizacije sportova- zaključuje se u saopštenju.

COK: Usvojen plan rada za 2025. godinu i definisani načini podrške sportistima

Crnogorski olimpijski komitet (COK) danas je, u svečanom ambijentu Vile Gorica, organizovao tradicionalnu ceremoniju dodjele priznanja najboljim sportistima, sportistkinjama i nacionalnim selekcijama Crne Gore za 2024. godine, saopšteno je iz ove institucije.
Ceremoniju je otvorio predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović, koji je naglasio značaj sporta za društvo i budućnost Crne Gore.
- Ovaj događaj je mnogo više od formalnog čina. On je priznanje rada, truda i odricanja koje stoji iza svakog uspjeha. Svaki uspjeh naših sportista, rezultat hiljada sati treninga, nebrojenih prepreka koje su savladali i volje da daju najbolje od sebe – ne samo radi sopstvenog uspjeha, već i želje da na najbolji način predstave svoju zemlju. Njihova odricanja i trud nijesu samo dio njihovih, već i svakodnevica njihovih trenera, porodica i cijelih timova podrške. Bez zajedništva i timskog rada, nema ni dobrih rezultata- kazao je Simonović.
On se posebno zahvalio sportistima i istakao važnost ulaganja u sportsku infrastrukturu i podršku mladim talentima.
- Naš cilj je da stvorimo uslove u kojima će svaki mladi sportista imati priliku da razvije svoj potencijal. Ulaganjem u sportsku infrastrukturu i sistem podrške, gradimo temelj za generacije koje dolaze. Sport nije samo takmičenje, već i platforma za izgradnju boljeg društva (…) Ovo nije zadatak jednog pojedinca ili jedne organizacije. Ovo je zajedničko putovanje. Vizija sporta je da ne samo stvara šampione i šampionke, već i gradi bolje ljude i snažnije zajednice- istakao je predsjednik COK-a. 
Svečanosti dodjele priznanja prisustvovali su i Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.
- Zato kada izađete na borilište ili stanete na pobjedničko postolje, ogrnuti bojama crnogorske zastave, znajte da vaša borba, medalja nije samo vaša, već i svih onih koji u vama vide uzore i koji vas srcem i s ponosom prate- poručio je crnogorskim sportistkinjama i sportistima Predsjednik Milatović.
On je takođe pozvao donosioce odluka da nastave sa ulaganjima u sport, u sportsku infrastrukturu, da pruže još snažniju podršku crnogorskim sportskim talentima, kako bi mladi imali bolje i pristupačnije uslove da razvijaju svoje vještine i ostvaruju vrhunske rezultate.
Ministar sporta i mladih, gospodin Dragoslav Šćekić istakao je namjeru Ministarstva na čijem je čelu da zajedno sa zainteresovanom sportskom javnošću radi na državnoj strategiji razvoja sporta, kao i na Zakonu o sportu.
- Iskoristiću ovu priliku da snažno iskažem namjeru da uložimo još veće napore u realizaciji planova izgradnje sportske infrastrukture u našoj zemlji. Jer crnogorskim sportistima trebaju igrališta, borilišta, dvorane, bazeni... nama treba olimpijska kuća, kao dom svih nas koji smo u sportu i vezani za sport. Treba nam atletski stadion i nećemo štedjeti napore da ga u dogledno vrijeme i izgradimo, a treba nam i Muzej sporta u koji imamo šta da smjestimo iz naše sportske istorije. Ovo možemo samo slogom i razumijevanjem. Stručnim radom i dobrom infrastrukturom možemo pomoći našoj mladosti da se bavi sportom, da lakše donosi odluke i ostaje da kod kuće gradi sportsku i životnu budućnost. Slogom, kakvu baštine dvije krovne sportske organizacije Crne Gore, Ministarstvo sporta i mladih i Crnogorski olimpijski komitet, stručnim radom naših sportskih pedagoga, a u uslovima koje smo dužni da obezbijedimo. Ministarstvo sporta i mladih ne žali sredstva a ni ljudske kapacitete da potrebe sportista i sportskih kolektiva što bolje razumije i izađe im u susret- izjavio je ministar Šćekić.
Najveće priznanje godine, nagrada za najboljeg sportistu Crne Gore u 2024. godini, pripalo je jedriličaru Milivoju Dukiću. Ovaj izvanredni sportista ne samo da je ostvario četvrto uzastopno učešće na Olimpijskim igrama, i bio prvi kvalifikovani sportista na ovogodišnjem izdanju Igara, već je i pokazao izvanrednu predanost i sportski duh. Dukić je u Parizu ostvario najbolji plasman crnogorskog jedriličara do sada, što ga čini jednim od najvažnijih ambasadora crnogorskog sporta na međunarodnoj sceni, prenijeli su iz COK-a.
- Milivoj Dukić je primjer kako se rad i posvećenost isplate. Njegov rezultat u jedrenju, sportu koji zahtijeva fizičku snagu, mentalnu izdržljivost i nevjerovatnu strategiju, inspiracija je za sve nas. Milivoj nije samo naš najbolji sportista ove godine, već i simbol nade i motivacije za sve mlade sportiste u Crnoj Gori- kazao je predsjednik COK-a Dušan Simonović nakon uručenja nagrade.
Uz Dukića, na svečanosti su nagrađeni i drugi istaknuti sportisti i sportistkinje. Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore, popularne „Lavice“, proglašena je najboljom ženskom nacionalnom selekcijom, dok je vaterpolo reprezentacija osvojila priznanje za najbolju mušku nacionalnu selekciju, zahvaljujući kontinuiranim nastupima na najprestižnijim svjetskim takmičenjima.
Priznanja za najbolje mlade sportistkinje dobile su rukometašica Jelena Vukčević, koja je svojim igrama u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji osvojila srca navijača, te karatistkinja Jovana Damjanović, evropska juniorska šampionka i osvajačica bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu. 
Priznanje za najbolje mlade sportiste dobili su vaterpolista Srđan Janović, za svoje uspjehe na Evropskom i Svjetskom juniorskom prvenstvu, kao i kik-bokser Viktor Dukić, koji je tokom 2024. godine osvojio svjetsku titulu i niz zlatnih medalja.
Za sportski podvig godine nagrađen je bokser Tomislav Đinović, koji je osvojio bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Beogradu, prvu seniorsku nakon 24 godine za crnogorski muški boks.

Dukić sportista godine, Đinoviću nagrada za sportski podvig godine, ''Lavice'' najbolja ženska, ''Ajkule'' najbolja muška nacionalna selekcija

Crnogorski sportisti su naši najbolji ambasadori u svijetu. Zato kada izađete na borilište ili stanete na pobjedničko postolje, ogrnuti bojama crnogorske zastave, znajte da vaša borba, medalja nije samo vaša, već i svih onih koji u vama vide uzore i koji vas srcem i s ponosom prate, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanosti proglašenja najboljih sportista i nacionalnih selekcija Crne Gore u 2024. godini u organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta.
Tom prilikom, on je kazao da svečanost kada proslavljamo ostvarene vrhunske sportske rezultate u godini za nama, osim što je prilika da odamo priznanje najboljima, prilika je da se podsjetimo koliko su sport i sportski uspjesi važan dio našeg društva, jer naša država, iako mala, u svijetu je prepoznata kao veliki rasadnik sportskih talenata.
- Sport je mnogo više od igre, a upravo vi, dragi sportisti to najbolje znate. On je simbol ljudske snage, duha i težnje ka savršenstvu. Na sportskom terenu nema prečica, nema olakšica. Svaka pobjeda, svaki rekord i svaka medalja rezultat su neumornog rada, discipline i upornosti. Sportisti nas uče kako se nositi s izazovima, kako ustati nakon pada i teških momenata, ali i kako uporno težiti cilju koji se ponekad čini nemogućim - kazao je Milatović.
Istakao je da iza svakog uspjeha stoje dani i godine treninga, odricanja i požrtvovanja, te da znoj, bol i umor koje su sportisti osjetili na putu do uspjeha odraz su njihove snage i volje, bez čega svi ovi rezultati ne bi bili mogući. 
- Vaši uspjesi dokaz su da trud uvijek pronađe put do nagrade i vаše zalaganje je potvrda da svaki napor ima smisao i da je svaki san ostvariv ako se dovoljno vjeruje i radi na njemu. Upravo su sportisti naši najbolji ambasadori u svijetu. Zato kada izađete na borilište ili stanete na pobjedničko postolje, ogrnuti bojama crnogorske zastave, znajte da vaša borba, medalja nije samo vaša, već i svih onih koji u vama vide uzore i koji vas srcem i s ponosom prate - rekao je Milatović.
U svom obraćanju osvrnuo se i na one čiji se rad, kako je kazao, često ne vidi, ali su neizostavan dio svakog uspjeha.
- To su vaši treneri, porodice, prijatelji, kao i sportski savezi i institucije. Njihova podrška, vjerovanje u vas i neprestano ohrabrivanje sastavni su dio ovih dostignuća. Ovo je i njihov trenutak, jer je svaki vaš korak ka pobjedi bio praćen njihovom ljubavlju i brigom - naveo je Milatović.
Poručio je da u momentima dok slavimo uspjehe i najbolje u godini za nama, ne smijemo zaboraviti da je svaka godina prilika za nove izazove.
- Zato, sa ovog mjesta pozivam donosioce odluka, da nastave sa ulaganjima u sport, u sportsku infrastrukturu, da pruže još snažniju podršku crnogorskim sportskim talentima, kako bi mladi imali bolje i pristupačnije uslove da razvijaju svoje vještine i ostvaruju vrhunske rezultate, donoseći radost svima nama. Na kraju, dragi sportisti, neka vam ova priznanja budu podstrek na putu uspjeha, da nastavite još hrabrije, posvećenije i odlučnije da se borite i znajte da ćemo vas mi pratiti, bodriti i vjerovati u vas - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović na svečanosti COK-a: Crnogorski sportisti naši najbolji ambasadori

Na zajedničku inicijativu, juče je u prostorijama Crnogorskog olimpijskog komiteta održan sastanak između predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušana Simonovića i vršioca dužnosti direktora Uprave za igre na sreću Spasoja Papića na kojem je dogovorena saradnja te dvije institucije kroz zajedničke aktivnosti usmjerene na zaštitu maloljetnika, promociju zdravih stilova života i podizanje svijesti o štetnim posljedicama kockanja.&nbsp;
Ova saradnja biće, kako su poručili u saopštenju, formalizovana potpisivanjem sporazuma početkom naredne godine.
Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović izrazio je zadovoljstvo povodom buduće saradnje. 

- Drago mi je što smo danas postigli dogovor koji će omogućiti realizaciju konkretnih aktivnosti usmjerenih na zaštitu mladih generacija. Sport kao ključni segment društva ima potencijal da usmjerava mlade ka zdravim navikama, a saradnja sa Upravom za igre na sreću dodatno će osnažiti našu misiju - istakao je Simonović.&nbsp;
Papić je na to dodao važnost zajedničkog djelovanja.
- Uz zahvalnost predsjedniku Simonoviću, istakao bih da ovaj sastanak predstavlja početak jedne izuzetno značajne saradnje. Uprava za igre na sreću posvećena je odgovornom djelovanju, a kroz ovaj sporazum želimo dodatno podići svijest o negativnim posljedicama kockanja, posebno među maloljetnicima. Udruženi sa Crnogorskim olimpijskim komitetom, imamo priliku da kroz edukativne panele i kampanje doprinesemo razvoju zdravog društva - rekao je on.&nbsp;
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo zbog inicijative i saglasili se da je zaštita maloljetnika prioritet od nacionalnog značaja.&nbsp;
Planirane aktivnosti, kako su naglasili u saopštenju, uključivaće organizaciju edukativnih panela u školama, javne kampanje o štetnosti kockanja, kao i promociju sporta kao zdravog izbora za mlade.&nbsp;
- Ovako definisana saradnja daje dodatni podsticaj da zajedničkim snagama radimo na kreiranju boljeg društva za buduće generacije - zaključili su sagovornici.
Zvanično potpisivanje sporazuma biće definisano odmah početkom naredne godine, a predstavnici obje institucije poručili su da se raduju uspješnoj realizaciji dogovorenih aktivnosti i jačanju partnerstva u narednom periodu.

Dogovorena saradnja COK-a i Uprave za igre na sreću

Međunarodna obuka u vezi sa programom olimpijskog obrazovanja omogućila je učesnicima da dodatno razviju svoje vještine i osnaže implementaciju programa olimpijskog obrazovanja u svojim državama, saopšeno je iz Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK). 
 
Krovnu asocijaciju crnogorskog sporta u litvanskom 
Birštonasu predstavljala je zamjenica generalnog sekretara Maja Peković. 
 
Obuku je organizovao Litvanski nacionalni olimpijski komitet, uz podršku Olimpijske solidarnosti i Erasmus+ programa Evropske unije, a učestvovali su predstavnici Albanije, Njemačke, Azerbejdžana, Češke, Slovačke, Slovenije, Grčke, Mađarske, Italije, Letonije, Litvanije, Malte, Crne Gore, Portugala, Ujedinjenog Kraljevstva, Srbije i Turske. 
 
Učesnici nauke imali su priliku da unaprijede znanje o sportu i fizičkoj aktivnosti kao obrazovnim alatima. 
 
Fokus obuke bio je na metodologijama obrazovanja o vrijednostima, principima neformalnog obrazovanja, razvoju kompetencija 21. vijeka kroz olimpijsko obrazovanje i na razumijevanju psiholoških i socioloških karakteristika djece i mladih u savremenom društvu. 
 
Saopšteno je da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore dalo podršku inicijativi COK-a za implementaciju OVEP programa u osnovnim školama. 
 
Zavod za školstvo predložio je da se taj program realizuje kroz otvoreni dio postojećih predmetnih programa – Fizičko vaspitanje i Sport za sportiste. 
 
"Takav pristup omogućava uključivanje olimpijskih vrijednosti u obrazovni sistem, unaprjeđujući svijest učenika o značaju sporta, zdravog načina života i univerzalnih vrijednosti koje sport promoviše", stoni u saopštenju. 
 
Navodi se da COK nastavlja da aktivno doprinosi promociji olimpijskih vrijednosti i obrazovanja, sa ciljem da sport i fizička aktivnost budu snažni alati za razvoj društva.

Podrška implementaciji programa olimpijskog obrazovanja

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović vršiće tu funkciju i naredne četiri godine, odlučeno je na Izbornoj skupštini COK-a, kojoj je od 49 članova prisustvovalo 43, kao i počasni članovi COK-a.
Kako je saopšteno nakon održane sjednice, prisustvovalo je 35 od 36 članova Skupštine COK-a koji imaju pravo da učestvuju u glasanju za predsjednika COK-a, čime se ostvario kvorum potreban za održavanje sjednice i donošenje odluka.
Za reizbor Dušana Simonovića glasalo je 23 od 35 prisutnih članova Skupštine. Za protivkandidata, Katarinu Bulatović, inače direktoricu COK-a glasalo je 12 članova Skupštine.
- Dušan Simonović je predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) u naredne četiri godine – odlučila je Skupština COK-a, ogromnom većinom glasova - saopšteno je iz COK-a.
Nakon izbora, Simović je rekao da Crnogorski olimpijski komitet ostaje i ubuduće nacionalna olimpijska sportska ogranizacija, posvećena isključivo i samo afirmaciji sporta.
- Tu misiju u narednom periodu ispunjavaćemo još intenzivnije, predanije i uz još jaču artikulaciju želje da COK ostane upravo crnogorska krovna sportska organizacija i da nikada niko ne bude u prilici da ugrozi takvu našu orjentaciju - rekao je on.
Reizbor, kako kaže, ne doživljava samo kao priznanje za dosadašnji rad, već priliku "da zajedno s našim sportistima, klubovima i savezima nastavimo da gradimo još jaču i uspješniju olimpijsku porodicu Crne Gore".
- Pred nama su novi izazovi, ali vjerujem da zajedničkim radom, posvećenošću i zalaganjem možemo postići velike stvari na međunarodnoj sceni. Naša zemlja ima ogroman sportski potencijal, a moja misija ostaje nepromijenjena – stvaranje najboljih uslova za razvoj sportista, jačanje infrastrukture i promocija olimpijskih vrijednosti koje nas sve povezuju. Afirmacija, ne samo našeg sporta, već i Crne Gore kao države. Hvala svima koji su dio ovog putovanja, i raduje me što ćemo zajedno nastaviti da pišemo nove stranice crnogorskog sportskog uspjeha - poručio je Simonović.
Simonoviću je ovo šesti mandat a prvi put je za predsjednika COK-a izabran 28. maja 2003. godine, nakon čega je modernizovao uslove rada COK-a, realizovao niz projekata koji su imali za cilj popularizaciju ideje olimpizma na našim prostorima, ali i uveo Crnogorski olimpijski komitet u punopravno članstvo u Međunarodnom olimpijskom komitetu.
Članove Skupštine sa pravom da učestvuju u glasanju za predsjednika čine po dva predstavnika iz saveza olimpijskih sportova, četiri predstavnika kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Izborna Skupština održana je u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru. Prethodno je za novi mandat Simonovića kandidovalo osam, a Bulatović tri nacionalna sportska saveza.
Nakon izbora predsjednika, pristupilo se izboru članova Upravnog i Nadzornog odbora COK-a. Predsjednik Simonović je predložio sastave oba odbora, koje su članovi Skupštine prihvatili glasanjem.
&nbsp;

Simonović na čelu COK-a i naredne četiri godine: "Gradimo još jaču olimpijsku porodicu"

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: cok