Nacrt povelje američke administracije o osnivanju "Odbora za mir", zadužen za primjenu mira i obnovu Gaze, poslat je na adrese oko 60 država, a ukoliko te zemlje žele da njihovo članstvo traje duže od tri godine, potrebno je da doprinesu sa milijardu dolara u gotovini, objavio je Rojters pozivajući se na dokument u koji je imao uvid.
Svaka država članica imaće mandat u trajanju od tri godine od dana kada Povelja stupi na snagu, navedeno je u dokumentu.
- Trogodišnje članstvo neće se primjenjivati na one države članice koje doprinesu sa milijardu dolara u gotovini fondu Odbora za mir u prvoj godini kada Povelja stupi na snagu - dodaje se u tekstu.
Bijela kuća objavila je formiranje dva nova odbora za nadzor uprave u Gazi tokom prelaznog perioda, a "Odborom za mir" predsjedava američki šef države Donald Tramp.
Među članovima su američki državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof, bivši britanski premijer Toni Bler i Trampov zet Džared Kušner.
Premijer Albanije Edi Rama rekao je da je dobio od Trampa pozivnicu da Albanija učestvuje u Odboru za mir kao jedna od država osnivača. Mediji su objavili da je isti poziv dobila i Rumunija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Članstvo u Trampovom Odboru za mir u Gazi košta milijardu dolara

„Članstvo bez prava glasa“ je loša ideja koja nije potekla od Evropske komisije i Evropske unije - ocijenio je šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
On je, gostujući na Televiziji Crne Gore, poručio da postoje neke stvari koje će biti u ugovoru za pristupanju, te da se to prilagođava određenoj zemlji.
- Isto će se desiti sa Crnom Gorom, to će se desiti, ali ne i da se mijenjaju temeljne stvari, kao na primjer glasačka prava. To se ne može staviti u ugovor jer to bi bilo protiv ugovora o EU koji kaže da su sve članice jednake. Morali biste da promijenite temeljni ugovor EU, što se neće desiti - izjavio je Satler.
On je kazao da je „tim Crna Gora“ uradio dobar posao što je rezultiralo dobrim izvještajem Evropske komisije.
- Ovo je timski rad i svaka čast, ovo je bila dobra poruka. Ali, rekao sam - nemojte se opuštati, najteže tek slijedi - kazao je Satler.
Na pitanje da li je moguće da se za 14 mjeseci zatvore sva poglavlja, Satler odgovara da moramo održati fokus.
- Želimo da vidimo i brzinu, ali i kvalitet - rekao je šef delegacije EU u Crnoj Gori i dodao da žele Crnu goru u EU, ali "Crnu Goru koja je dobro pripremljena".
<h2>„Ogroman problem ako niste u stanju da tretirate otpadne vode“</h2>
Kada je riječ o izgradnji kolektora u Botunu, on je kazao da bi to trebalo pomatrati sa aspekta zdravlja. Istakao je da je riječ o velikom ekološkom problemu.
- Vlast je potpisala ugovore prije nekoliko godina i ukoliko ne počnete sa izgradnjom moraćete da platite kazne. Postoji i aspekt poglavlja 27. Ukoliko niste u stanju da tretirate otpadne vode u glavnom gradu gdje živi više od polovine stanovnika, to je ogroman problem i članice će to primijetiti - istakao je Satler.
Sve su to, poručuje on, aspekti koji jasno zagovaraju da se nastavi sa izgradnjom.&nbsp;
- Optimističan sam - poručio je šef delegacije EU.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Satler: „Članstvo bez prava glasa“ loša ideja koja nije potekla od EU

Kredibilno članstvo u NATO, učanjenje u Evropsku uniju (EU) i jačanje dobrosusjedskih odnosa u fokusu su Vlade i svaki progres na tom planu doprinosi prosperitetu i stabilnosti Crne Gore i regiona, kazao je ministar odbrane Dragan Krapović. 
 
On je to rekao na sastanku sa ambasadorkom Kanade u Crnoj Gori Mišel Kameron, koja je posjetila Ministarstvo odbrane. 
 
Krapović je, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, upoznao Kameron sa spoljnopolitičkim prioritetima Vlade, kao i prioritetima odbrambenog sektora. 
 
- On je istakao da su kredibilno članstvo u NATO, punopravno članstvo u EU i jačanje dobrosusjedskih odnosa u fokusu aktuelne Vlade i da svaki progres na ovom planu doprinosi prosperitetu i stabilnosti Crne Gore, kao i cijelog regiona - dodaje se u saopštenju.
Navodi se da je na sastanku razgovarano o novim geopolitičkim okolnostima, koje uslovljavaju povećanje ulaganja u odbranu. 
 
Krapović je informisao Kameron o planiranom odbrambenom budžetu za tekuću godinu, ističući je da je modernizacija kapaciteta Vojske Crne Gore visoko na listi prioriteta Ministarstva odbrane. 
 
On je ukazao na značaj saradnje sa Kanadom u procesu modernizacije vazduhoplovnih kapaciteta. 
 
Krapović je istakao da je važan nastavak zajedničkog doprinosa jačanju istočnog krila Alijanse, kroz angažovanje pripadnika odbrambenih snaga u borbenoj grupi u Letoniji. 
 
Kameron je rekla da integrisano savezničko djelovanje mora biti imperativ, kada je sistem održavanja mira i sigurnosti urušen nizom narastajućih bezbjednosnih izazova. 
 
Ona je navela da je zadovoljna što je Crna Gora posvećena poštovanju demokratskih vrijednosti, promociji mira i aktivnom doprinosu kolektivnom sistemu bezbjednosti. 
 
Kameron je poručila da će Kanada nastaviti da pruža podršku proevropskoj Crnoj Gori. 
 
- Sagovornici su kazali da su spremni za nastavak kvalitetnih odnosa u oblasti odbrane, kao i za identifikovanje novih modaliteta saradnje od obostranog interesa - zaključili su u MOD.

Krapović: Kredibilno članstvo u NATO i EU u fokusu Vlade

Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine, poručeno je drugog dana Minhenske bezbjednosne konferencije kojoj prisustvuje potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović je učestvovao u nizu panel diskusija posvećenih aktuelnim globalnim i regionalnim krizama, jačanju transatlantskog partnerstva, ulozi Evrope i EU u svijetu, kao i Ukrajini i sukobu na Bliskom istoku.&nbsp; Održan je i sastanak lidera Zapadnog Balkana, fokusiran na evropsku perspektivu i dalji put regiona ka članstvu u EU, na kojem su uvodni govornici bili Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, i ambasador Volfgang Išinger, predsjednik Savjeta fondacije Minhenske bezbjednosne konferencije.&nbsp; U diskusiji, pored ministra Ibrahimovića, učestvovali predstavnici država regiona: Vjosa Osmani, predsjednica Kosova, Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, Edi Rama, premijer Albanije, Timčo Mucunski, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije Srbije i Peter Grk, generalni sekretar Bledskog strateškog foruma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Istaknuta je snažna podrška Evropske komisije procesu proširenja, te ocijenjeno da članstvo u EU predstavlja ključni faktor stabilnosti i razvoja regiona, koji bi značajno doprinio dugoročnom miru, ekonomskom razvoju i jačanju otpornosti na geopolitičke izazove. - Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Ocijenjeno je da, uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine. U tom kontekstu, istaknuta je potreba za kredibilnom i dosljednom politikom proširenja EU, koja bi državama kandidatima pružila jasne smjernice i omogućila postepeno pidruživanje, zasnovano na individualnim zaslugama - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Ibrahimović je, na marginama konferencije, razgovarao sa komesarkom Martom Kos. Naglasio je da je Crna Gora u potpunosti posvećena evropskom putu i da je neophodno staviti fokus na ubrzanje integracije Zapadnog Balkana.&nbsp; Kos je ocijenila da Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak, te ukazala na važnost dodatnog intenziviranja reformi, u cilju što skorijeg članstva u EU.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Ministar se, drugog dana konferenije u Minhenu, sastao i sa državnim sekretarom u Ministarstvu vanjskih poslova Države Katar Mohamedom Al-Khulaifijem.&nbsp; Obostrano je ocijenjeno da postoji interes dvije države za jačanje političkog dijaloga i unaprjeđenje bilateralne saradnje, naročito u oblastima ekonomije, turizma, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije.&nbsp; Bilo je riječi i o intenziviranju kontakata i saradnje između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Katara.&nbsp; Pored toga, ministar je imao kraće razgovore sa kolegama, šefovima diplomatija Slovenije Tanjom Fajon, Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom i BiH Elmedinom Konakovićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Grlić Radman i Ibrahimović"> </figure>  - Učešćem na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ministar Ibrahimović potvrdio je posvećenost Crne Gore evropskim i evroatlantskim vrijednostima, jačanju stabilnosti i saradnje na Zapadnom Balkanu, kao i proaktivnom doprinosu globalnoj bezbjednosti i sigurnosti - zaključeno je u saopštenju.

Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: Uz uspješne reforme, članstvo Crne Gore do 2028. dostižan cilj

Evropska komisija objavila je izvještaj o napretku kandidata za članstvo u Evropskoj uniji na putu ispunjavanja svih potrebnih kriterijuma, piše agencija Reuters koja navodi da pregovori o pristupanju mogu trajati deceniju ili duže.
U nastavku je lista država koje se nadaju da će jednog dana postati članice EU-a, a britanska agencija analizira njihov formalni status.
<h2>Ukrajina (kandidat od 2022.)</h2>
Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo u EU nekoliko dana nakon što ju je napala Rusija u februaru 2022. godine, a status kandidata dobila je u junu te godine. U decembru 2023. čelnici Unije su odlučili da započnu pristupne pregovore sa Kijevom, a pregovori o članstvu otvoreni su u junu 2024.
Odnosi EU-a i Ukrajine sežu unazad gotovo 30 godina – EU je potpisala Sporazum o partnerstvu i saradnji s Ukrajinom 1994. godine, a on je stupio na snagu 1998. godine. Godine 2004. Ukrajina je postala prioritetni partner EU-a nakon što je “Narandžasta revolucija”, protiv izborne prevare i korupcije, signalizirala da je na putu prema integraciji s Unijom.
Proruski predsjednik Viktor Janukovič odbio je 2014. da potpiše sporazum o pridruživanju i trgovini s EU-om, što je izazvalo Majdan revoluciju nakon koje je uslijedila ruska aneksija Krima. Sporazum o pridruživanju i trgovini s EU stupio je na snagu 2017.
Ukrajina je pojačala svoju težnju ka članstvu u EU od ruske invazije koja je počela u februaru 2022.
<h2>Moldavija (kandidat od 2022.)</h2>
Evropska unija ima sporazum o pridruživanju sa Moldavijom, uključujući duboku i sveobuhvatnu zonu slobodne trgovine, od 2016. godine. Kišinjev je podnio zahtjev za članstvo u Uniji u martu 2022.
Kako bi napredovala do početka pristupnih pregovora, Evropska komisija zatražila je od Moldavije da reformira svoje pravosuđe, suzbije mito i organizirani kriminal, riješi se oligarha, reformiše javnu upravu i finansije, uključi u odlučivanje civilno društvo i potakne zaštitu ljudskih prava.
Čelnici EU-a odlučili su da počnu pristupne pregovore s Moldavijom u decembru 2023. godine, a pregovori o članstvu započeli su u junu ove godine.
<h2>Turska (kandidat od 1999.)</h2>
Dok je još uvijek bila zvanična država kandidatkinja, Turska je prije mnogo godina doživjela zamrzavanje pregovora o pristupanju, uglavnom zbog problema koji se odnose na ljudska prava i vladavinu.
Ulazak Turske u EU, države od 85 miliona ljudi, trenutno nije dio političke rasprave.
Ankara je podnijela zahtjev za članstvo u Uniji još u aprilu 1987, postala je država kandidat u decembru 1999, da bi pregovori o članstvu bili otvoreni u oktobru 2005.
<h2>Sjeverna Makedonija (kandidat od 2005.)</h2>
Ova balkanska država je na putu ka EU od 2003. i ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – individualno prilagođeni okvir za odnose – od 2004. godine.
Podnijela je zahtjev za članstvo u EU u martu 2004, da bi postala država kandidatkinja u decembru 2005. godine.
Pregovori o članstvu otvoreni su u martu 2022. nakon što je promijenila ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija kako bi zadovoljila grčku osjetljivost. Međutim, razgovori tek treba ozbiljnije da počnu zbog prigovora susjedne Bugarske zbog istorije i jezika.
<h2>Crna Gora (kandidat od 2010.)</h2>
Mala jadranska država podnijela je zahtjev za članstvo u EU u decembru 2008.
Pristupni pregovori započeli su u junu 2012. i od tada su otvorena 33 od ukupno 35 poglavlja pregovora – područja u kojima se kandidat treba ujednačiti sa zakonima EU – od kojih su tri privremeno dovršena.
<h2>Srbija (kandidat od 2010.)</h2>
Najveća država Zapadnog Balkana identifikovana je kao potencijalni kandidat 2003. godine, a od 2013. ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU.
Zahtjev za članstvo u EU podnijela je u decembru 2008. i postala kandidatkinja u decembru 2010.
Pristupni pregovori započeli su 2012. Ukupno 22 od 35 poglavlja pregovora su otvorena, a dva su završena.
<h2>Albanija (kandidat od 2014.)</h2>
Albanija je prepoznata kao potencijalni kandidat 2003. godine, dok je u aprilu 2009. podnijela zahtjev za članstvo u EU. Status kandidata dobila je 2014. godine
Pregovori o pristupanju zvanično su počeli u julu 2022. nakon što je Tirana ispunila uslove o promjenama u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, obavještajnim službama i javnoj upravi. Međutim, njeni pregovori tek treba da započnu ozbiljnije jer je EU spojila kandidaturu Albanije za članstvo s kandidaturom Sjeverne Makedonije, što zapravo znači da oboje zadržava Bugarska.
<h2>Bosna i Hercegovina (kandidat od 2022.)</h2>
Bosna i Hercegovina je identifikovana kao potencijalni kandidat 2003. godine i ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU od 2015. Zahtjev za članstvo u EU podnijela je u februaru 2016. godine.
Kako bi počela pregovore o pristupanju, Bosna i Hercegovina mora da sprovede 14 prioriteta koje je postavila Komisija 2019. godine, a koji su fokusirani na demokratiju i funkcionalnost države, vladavinu prava, temeljna prava i reformu javne uprave.
U decembru 2023. čelnici EU-a odlučili su da će otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne potreban nivo usklađenosti s kriterijumima za članstvo.
<h2>Gruzija (kandidat od 2023.)</h2>
Gruzija je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u u martu 2022. godine, da bi Vlade EU dodijelile ovoj državi status kandidata u decembru 2023.
Od 2016. EU i Gruzija imaju sporazum o pridruživanju koji pokriva trgovinu.
<h2>Država koja čeka status kandidata Kosovo (podnijeli zahtjev za članstvo u EU 2022.)</h2>
Brisel je od 2005. godine isticao prilike za EU perspektivu za Kosovo, čak i prije proglašenja nezavisnosti ove države od Srbije 2008. godine.
Ipak, ne priznaju sve države članice EU-a Kosovo kao nezavisnu državu. Od 2016. EU ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Prištinom koji služi kao temelj za pristupni put.

Deset država čeka na članstvo u EU, pregovori sa nekima mogu trajati deceniju i duže

Dok se za brojne ključne sektore sredstva ograničavaju ili pravdaju „fiskalnom disciplinom“, budžet Skupštine kontinuirano raste - bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave, naveli su iz Centra za građansko obrazovanje na Iks mreži.
Kako su istakli, izdvajanja iz državnog budžeta za rad Skupštine Crne Gore bilježe kontinuiran rast od 2021. godine, a prema planu za 2026. godinu dostići će 15,63 miliona eura.
Prema podacima koje navode na mreži Iks, budžet parlamenta iznosio je 8,78 miliona eura 2021. godine, da bi već naredne godine bio povećan na 9,99 miliona, što predstavlja rast od 13,9 odsto. Trend rasta nastavljen je i 2023. godine, kada je izdvojeno 10,95 miliona eura (+9,6 odsto), dok je u 2024. godini budžet uvećan na 11,39 miliona eura (+4 odsto).
Kako stoji u objavi CGO-a, najveći skok zabilježen je 2025. godine, kada su sredstva povećana na 14,49 miliona eura, odnosno za 27,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. 
Za 2026. godinu, ističu, planirana su izdvajanja od 15,63 miliona eura, što predstavlja dodatni rast od 7,8 odsto.
Ukupno povećanje budžeta Skupštine u periodu od 2021. do 2026. godine iznosi približno 78 odsto.
- Ostaje ključno pitanje: da li ovakav budžetski rast prati i stvarni napredak u odgovornosti, transparentnosti i kvalitetu rada najvišeg zakonodavnog tijela? - zaključili su iz CGO-a.

Budžet Skupštine Crne Gore - rast bez pauze: Za pet godina uvećanje od 78 odsto

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni,
Nijesam na društvenim mrežama, ali nekim čudom sve Vaše I Borisove objave dođu do mene, da ih pročitam I analiziram, pa evo da to uradim I sad, da ne narušim tradiciju koju sam uspostavila još davne prošle godine. (A koliko vidimo za uspostavljanje tradicije potrebna je samo volja.)
Elem, dođe tako do mene jedno Vaše zanimljivo smatranje o još jednom neviđenom uspjehu Javnog servisa ostvarenom zahvaljujući mudroj I nadasve promišljenoj upravljačko-uređivačkoj politici, to jest Vama I Borisu.
Da pojasnim. Naš Nelegalni, tek što se vratio sa napornog skijanja, obznanio je da je “RTCG prema najnovijem EBU izvještaju među javnim medijskim servisima sa najvećim reachom (dosegom) u Evropi”. Šta god to značilo. Stavio je on tu I neke tabelice I naravno motivacionu poruku – Idemo dalje! I, sad ide najzanimljiviji dio. U jednom od komentara neko je to pohvalio I postavio pitanje: hoće li RTCG reprizirati seriju “Božićni ustanak”? Nelegalni i da budem korektna pa da upotrijebim eufemizam – socijalno inteligentni Boris, u odgovoru, ostavio je mogućnost da će se to desiti. Međutim... Iz dubine Fejsbuka ukazaste se I Vi, po meni ničim izazvani, ali valjda željni pohvala, pa baciste smatranje:
“Upravo što smo relaksirali program od ‘ustanaka i ustanika’ i raznih ‘tema i jastrebova’ bilježimo ovakve rezultate. Okrenimo se životu i budućnosti!”
Aha, ponijelo vas, pa ishitreno, olakšaste dušu.
I, kakav zaključak možemo da izvedemo? Jedini mogući. Po Vama Božićni ustanak je “razna tema”, a svako ko se bavio ili bavi tim je jastreb?! I sve ste uspješno eliminisali, odnosno relaksirali. Na ovaj ili onaj način.
Je li tako? Očito jeste.
Jesam li iznenađena? Pa, pravo da Vam kažem i ne. Znate, onom kome su vrane prirodno okruženje, jastrebovi se često priviđaju! Uostalom, bolje da se Vi ne bavite ustancima i ustanicima. Imate Vi prečeg posla. Treba pravdat one aranžmane, da se podiže svijest makanjama da trče za loptom. Zahtjevno je to.
I još nešto, ako to već nijeste uradili, onaj spisak što ste dobili sa imenima, u Vašem citatu naznačenih kao jastreb ptice, možda najbolje da progutate. Otkud znate šta nosi vrijeme. Ali, popijte I jedan probiotik. Za svaki slučaj. Ako me razumijete šta hoću da kažem?!
E, sad, analizirajmo i Vašu parolu “okrenimo se životu i budućnosti”. Šta to u praksi znači zorno ste juče pokazali. Na svim platformama Javnog servisa tradicija koju by the way ne pamte stariji od 20 godina toliko je detaljno i pomno propraćena da čak ni zvanični sajt Crkve Srbije nije imao šta da doda. A, onaj dio slavljenja i pjevanja zločincu i koljaču, u Dnevniku je pojašnjen ležerno - jedan dio pjevao, jedan dio negodovao. I kraj. Ne treba da se bavimo “raznim temama”. Samo život i budućnost.
Nego, s obzirom na događaje koji nas očekuju - isticanje mandata, depeše iz sudstva i tužilaštva i tako to, predlažem da proaktivno djelujemo. Pošto smo okasnili za ovaj 19. januar, predlažem da već počnemo da pripremamo adekvatnu akciju za sljedeći. I da o tome blagovremeno
obavijestimo javnost. Valjalo bi. Dakle predlažem da svi djelatnici i djelatnice Javnog servisa iduće godine organizovano i obnaženo, krenu na Sastavke i ulete u ladnu Moraču. Sa Vama i Borisom na čelu. Normalno.
Crkvi bi ovo bilo milo. A što je njima milo, Vama je zeru milije. I korisnije.
I, naravno, djelatnici i rukovodeći kadar trebalo bi da imaju na sebi speedo kupajuće gaće, a djelatnice da odjenu bikini. Živahnih boja. Valjalo bi zbog kolorita, jer bi dron pratio kolonu od 800 uposlenika Javnog servisa kako organizovano baulja prema Sastavcima. Ozbiljnosti radi, bilo bi poželjno da Vi I Boris lično provjerite opremu svakog uposlenika, pa da sukladno tome odlučite ko ide u prvi, a ko u posljednji red. Vi i Boris ste u svakom slučaju na čelu kolone.
Bio bi to lijep prizor!
Priznajte, već zamišljate.
Neka Vas bog sačuva od nazeba I neka Vam podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, Dukljanski fanatik

Vrane i jastrebovi

Businessman Aleksandar Mijajlović continues to be held under strict conditions in the Remand Prison, the ETV portal has learned. The Podgorica-based businessman has still not been allowed walks under the same conditions as other detainees, in several different exercise yards, but instead, as we have learned, only one smaller yard has been designated for him for this activity.
Mijajlović’s conditions in the Remand Prison have been worsened for quite some time. After several reports aired on Television E and the public disclosure of the treatment of this detainee, he was summoned for a meeting with Vladimir Šćepanović, the head of the Remand Prison. According to information obtained by our portal, he was then promised that he would be allowed to take walks in five out of a total of eight exercise yards.
However, as we have learned, nothing has changed, and the order remains in force that Mijajlović is only allowed to walk in one yard, which consists of some fifty steps of a concreted surface.
For clarification, prison walks, which are allowed twice a day for 30 minutes each, can be taken in several different yards, shorter or longer, equipped with various exercise facilities.
It is symptomatic that this concerns conditions that, as a rule, belong to every detainee, yet here we are witnessing, albeit in a negative sense, special treatment of a single detainee.
This raises the question - why is someone making an effort to ensure that Mijajlović does not have decent conditions in the Prison Administration?

Mijajlović still without decent conditions in prison custody

Iako je talenat važna odskočna daska, presudan je rad kako bi djeca koja vole da crtaju postala umjetnici. To je u emisiji E-uživo kazala slikarka i likovna pedagoškinja Angelina Đoković-Janjušević, koja već godinama radi sa djecom.
- Sve je do nas – hoću ili neću. Često kažemo: ‘ja to nemam, pa neću’. Ne – hoću. I to ‘hoću’ mnogo znači u ovom poslu. Talenat jeste važan, ali se djeca, kao i odrasli, razlikuju i po tome koliko rade. Rad, rad i samo rad - istakla je ona.
Đoković-Janjušević, koja je podučavala brojne generacije djece u Nikšiću, naglašava da je odnos prema djeci od ključnog značaja, te da je davanje podstreka najvažniji dio pedagoškog rada.
- Kada se družite s djecom i primjerom pokažete kako treba da se ponašaju, oni to prate. Oni meni, s druge strane, pokazuju da ne treba da se plašim njihovog izraza i rada. Rade s ljubavlju i potpuno su posvećeni. To mi daje ogromnu satisfakciju, vraća me u mladost i daje novi polet. Djeca često i mene uče kako da budem bolja - kazala je ona.
Posebno je naglasila da je važno djeci usaditi ljubav prema umjetnosti.
- Djeci su potrebni podstrek, vjetar u leđa i aplauz, čak i kada njihov rad još nije na nivou talentovanije djece. Dijete koje tek počinje može vremenom da napravi veliki iskorak. Potrebno im je ohrabrenje i pomoć da pronađu sebe, jer su još mali da bi znali šta žele u životu - objasnila je.
Dodala je i da je početnicima najteže da savladaju crtež, ali da nakon toga sve ostalo dolazi mnogo lakše.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZLHB1aKG3b4%3Fsi%3DvkEEOycVXXQ3rmnM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: clanstvo