Nevladine organizacije nijesu neprijatelji, već stub demokratije i glas građana. One imaju pravo i obavezu da kritikuju vlast, jer je upravo to njihova misija u demokratskom društvu, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića.&nbsp;
Dodaje se i da je razočaravajuće da umjesto reformi, napretka i rada u interesu građana, medijski prostor i javnost iznova vraćamo na svađanje, targetiranja, na sve ono što je nedozvoljeno i neprihvatljivo u razvijenim i uspješnim državama,&nbsp;
To je, prema njegovim riječima, stara dobro poznata matrica koja nas je predugo držala zarobljene i koja građanima nije donijela ništa dobro, osim nesigurnosti, straha i mržnje.
- Kada je predsjednik Milatović preuzeo dužnost, dao je građanima obećanje da će Crna Gora biti kulturna, evropska država, zemlja u kojoj se radi i gradi, i gdje se slobodna riječ neće sputavati. To je obećanje i zavjet navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako je istaknuto, napadi na civilni sektor posebno pokazuju da neki djelovi vlasti rade na isti način kao i bivši režim i ukazuju na to koliko su daleko od evropskog puta.&nbsp;
- Nadalje: svako ko misli i uz to još javno saopšti da građani pripadaju partijama i da su njihovi glasovi njihovo vlasništvo, u velikoj je zabludi. Građani u Crnoj Gori su slobodni i donose odluke samostalno i nezavisno, a ne na osnovu naređenja vrha partije. Kada neko vjeruje da je vlasnik tuđih glasova, onda nije ni čudo što uputi salvu uvreda svakome ko drugačije misli i ko im se usudi suprotstaviti - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Poruka Predsjednika je, kako se navodi, jasna.
- Crna Gora neće biti zemlja u kojoj se strahom guši sloboda, već država slobodnih, vrijednih i uspješnih građana. To smo im obećali, na to imaju pravo i to im nikada nećemo uskratiti - zaključuje se u saooštenju.&nbsp;
Podsjetimo, nakon što je Milatović poručio da je napad na civilni sektor "opasan i nedozvoljen" reagovali su iz Demokratske Crne Gore saopštenjem u kojem ističu da Milatović kada govori o "izmišljenim napadima na civilni sektor" zaboravlja da je upravo on bio najglasniji u napadima na sve one koji nijesu htjeli &nbsp;da budu njegovo političko oruđe".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Flekovic-porucio-milatovicu-slucajni-predsjednice-postenije-je-reci-da-ste-protiv-vetinga-kao-sto-ste-i-bili-protiv-razrjesenja-u-vojsci-cg-nego-se-kriti-iza-suspendovanog-policajca-radulovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kabinet Predsjednika: Građani nijesu ničije vlasništvo, NVO imaju pravo i obavezu da kritikuju vlast

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazao je danas da su stvoreni uslovi da Skupština Crne Gore kompletira sastav Savjeta Radio televiyije Crne Gore, nakon što je Administrativni odbor verifikovao kandidature, među kojima i onu Marijane Camović-Veličković za članicu Savjeta RTCG.
- Podsjećamo da su Camović-Veličković, na osnovu javnog poziva, kandidovali CGO, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP), uz podršku još 26 NVO koje djeluju u oblastima ljudskih prava, prava osoba s invaliditetom, radničkih prava, rodne ravnopravnosti, prava ranjivih grupa, inkluzije i socijalne pravde. Od 29 prijava, Administrativni odbor je prihvatio 25, čime je podrška njenoj kandidaturi nesporna – navodi se u saopštenju CGO koje potpisuje saradnik na programima u toj NVO, Nikola Obradović.
CGO, međutim, izražava zabrinutost zbog načina komunikacije predsjednice Administrativnog odbora, Jelene Nedović, tokom sjednice i čitanja liste NVO koje su podržale Camović-Veličković.&nbsp;
- Komentari praćeni podsmijehom, čuđenjem i nipodaštavanjem šalju neprimjerenu poruku i dodatno potvrđuju netrpeljivu klimu prema NVO koje kritički djeluju prema vlasti, što nije svojestveno demokratskom društvu. Takav odnos može narušiti povjerenje u pravičnost postupka i obeshrabriti angažman kredibilnih aktera u važne društvene procese – navodi Obradović.
Marijana Camović Veličković je dugogodišnja novinarka i građanska aktivistkinja s iskustvom u medijima i javnom sektoru. U prethodnom mandatu u Savjetu RTCG, gdje je bila potpredsjednica, dosljedno je ukazivala na nepravilnosti i zloupotrebe u radu Javnog servisa. Posebno se isticala u suprotstavljanju nezakonitim procedurama izbora rukovodstva RTCG, što su kasnije potvrdile i sudske presude.&nbsp;
Iz CGO podjećaju da je danas i svjedokinja u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici protiv više članova Savjeta RTCG.&nbsp;
- Njeno djelovanje zasnovano je na principima zakonitosti, profesionalizma i javnog interesa. Na brojne nepravilnosti koje je prepoznavala i javno problematizovala, ukazivale su i domaće i međunarodne organizacije, uključujući i institucije Evropske unije – navode iz CGO.
U viziji razvoja RTCG-a Camović-Veličković, koja je dostavljena Administrativnom odboru, ona je identifikovala ključne izazove Javnog servisa RTCG i predložila konkretna, izvodljiva rješenja.&nbsp;
Akcenat stavlja na vraćanje RTCG-a u zakonite i transparentne tokove rada, naročito u imenovanju ključnih rukovodilaca. Takođe, zalaže se za ukidanje političkih pritisaka i cenzure, te stvaranje sigurnog okruženja za novinare i novinarke, u kojem bi se bavili istraživačkim novinarstvom bez straha od posljedica, kao i za profesionalizaciju uredničkih pozicija, kroz imenovanja zasnovana na kompetencijama, a ne lojalnosti.&nbsp;
Njen fokus je i na stabilnosti zapošljenih koja je prečestim izmjenama akata o sistematizaciji opterećena demotivišućim elementima, ali i na redefinisanju prostora za kolumniste, uz davanje prednosti stručnim i društveno angažovanim pojedincima, uključujući i one iz regiona i dijaspore.&nbsp;
Konačno, veoma važan dio njene vizije odnosi se na integraciju ljudskih prava i inkluzivnosti u programsku politiku RTCG-a, uz jasan stav da se temama nasilja, diskriminacije, marginalizacije i prava radnika ne smije pristupati formalno, već ih je potrebno ugraditi u svakodnevni programski sadržaj.
- Vjerujemo da njena kandidatura predstavlja priliku da u Savjet RTCG-a bude imenovana osoba s rezultatima, integritetom, vizijom i posvećenošću javnom interesu. Nadamo se da će poslanici i poslanice uvažiti njen rad i volju civilnog sektora, a time i početi doprinositi razriješenju problema u RTCG-u koji se vidi i u Briselu – zaključuju iz CGO.

CGO: Stvoreni uslovi da Skupština potvrdi Camović-Veličković za Savjet RTCG

Predstavnici civilnog sektora ozbiljno su zabrinuti zbog nedostatka adekvatnih mehanizama i sankcija za kršenje zakonskih odredbi, kao i zbog značajnog povećanja budžeta za političke partije u Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, sa kojim je danas upoznat skuptinski Odbor za izbornu reformu.&nbsp; Predstavnici Centra za demokratiju i CeMI-a, Dragan Koprivica i Zlatko Vujović iznijeli su niz kritika, naglašavajući da predložene izmjene možda neće donijeti željenu transparentnost i odgovornost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb" data-rendition-name="original" width="1898" height="1058" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>Dragan Koprivica</figcaption> </figure>  Prema mišljenju Koprivice, najveći problem je što zakon ne predviđa mehanizme koji bi zaista spriječili zaobilaženje pravila, niti adekvatne kazne.&nbsp; - U suštini, isplati se kršenje ovog zakona - naglasio je Koprivica, dodajući da su iz CDT-a i ranije predlagali i izmjene Krivičnog zakonika kako bi se osigurale sankcije sa odvraćajućim karakterom.&nbsp; On je kazao da žali što taj prijedlog nije prihvaćen, pogotovo imajući u vidu da je i u relevantnim izvještajima, poput nedavnog non-pejpera Evropske komisije eksplicitno navedena potreba za jačanjem sankcija.&nbsp; Koprivica je predložio da Odbor paralelno sa usvajanjem zakona radi i na izmjenama Krivičnog zakonika, angažujući stručnjake kako bi se preciznije definisala krivična djela povezana sa finansiranjem partija. Takođe, Koprivica je ukazao na to da, iako su napravljene promjene u kvotama za zastupljenost polova, nije siguran da su u potpunosti ispunjene sve preporuke ODIHR-a i mišljenja ekspertkinje, posebno u kontekstu odsustva limita na troškove izbornih kampanja. Za Koprivicu je sporno i povećanje budžeta za političke partije sa 11,2 miliona na preko 15 miliona eura. Kazao je da je zapanjen &nbsp;odlukom koja je, kako je naveo, proizašla iz „političkog dogovora“, a o kojem civilni sektor nije bio ni informisan.&nbsp; On je istakao apsurdnost situacije gdje institucije poput Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i Državne revizorske institucije (DRI), koje kontrolišu finansiranje partija, imaju tri puta manje budžete od političkih subjekata.&nbsp; - Mislim da se zaista pretjeralo s ovim iznosom - zaključio je Koprivica, upozoravajući da će ovo ostati „ozbiljna sjenka“ na razumijevanje javnog interesa u Skupštini Crne Gore. Zlatko Vujović iz CeMI-a saglasio se sa Koprivicom da je iznos za finansiranje partija veliki i da su se u CEMI-ju uvijek zalagali da partije treba da dobiju manje novca. Istakao je da, s obzirom na veliki broj malih opština i malih političkih partija, te izuzetno prijemčive odredbe o privatnim donacijama koje ostaju skrivene, državni i opštinski fondovi ostaju jedini vidljivi izvor finansiranja. Vujović žali što Nacrt zakona ne uključuje odredbu koja je ranije postojala, a koja je uslovljavala povlačenje dijela budžetskih sredstava ukoliko se ne dostigne minimalni prag prijavljenih privatnih donacija.&nbsp; Objasnio je da se na taj način „veliki dio novca neće obuhvatiti u izvještajima“, što otvara vrata da „neki treći subjekti mogu sa velikim novcem da utiču posredno“.&nbsp; Vujović je upozorio na opasnost da privatni kapital „proguta političku scenu“, slično trendovima u Velikoj Britaniji i Americi. Iako je izrazio razumijevanje za potrebe opstanka manjih partija, njegovo je mišljenje da je ipak došlo do pretjerivanja u iznosu sredstava.&nbsp; On je izrazio ozbiljnu sumnju i u primjenjivost članova zakona koji definišu kampanje trećih lica.&nbsp; Opisao je to kao „klizav teren“, podsjećajući da su se slični modeli zloupotrebljavali u tranzicionim zemljama poput Gruzije, gdje su, u kombinaciji sa zakonima o stranim agentima, korišteni za suzbijanje djelovanja nevladinih organizacija.&nbsp; Prema njegovim riječima, problem leži u tome što zakon ne određuje imperativno status „trećeg subjekta“, već ga prepušta samoregulaciji, što znači da se odredbe neće odnositi na one koji se ne prepoznaju kao takvi akteri.&nbsp; Takođe, kaznena odredba koja se poziva na jedan od pomenutih članova je, kako je rekao, „prilično konfuzna i biće je veoma teško primijeniti“. Vujović je uvjeren da su članovi koji definišu kampanje trećih lica „prilično neprimjenjivi“, što znači da iako postoje, vjerovatno neće biti funkcionalni u praksi.

Duško Mihailović

Vujović: Opasnost da privatni kapital proguta političku scenu; Koprivica: Isplati se kršenje zakona

Civilni sektor i građani se od strane Ministarstva u potpunosti ignorišu u čitavom procesu, naše je samo da nagađamo da je u pitanju neka namjera, da se na jedan nezakonit način provuku određene ideje, koje ne možemo zajedno sagledati onako kako bi to trebalo da bude u jednom demokratskom društvu, i procesu, gdje se se svi na neki način pitamo, naročito o našem zajedničkom resursu koji svi koristimo, a to je prostor, kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, komentarišući Prostorno-urbanistički plan Podgorice.
Grupa nevladinih organizacija u Crnoj Gori održala je protestni skup &nbsp;ispred Ministarstva prostornog planiranja zahtijevajući od nadležnih da obustave donošenje PUP-a za Podgoricu, koji je u proceduri. Povod je izgradnja novog naselja u Podgorici sa oko 20.000 stambenih jedinica. Oni su naveli da potencijalno usvajanje prostornog plana Podgorice, na način kako su to Vlada i Ministarstvo namjerili da urade izaziva sumnju da je u pitanju korupcija i potencijalno pranje novca.
Posljednji dan javne rasprave povodom donošenja PUP-a je bio 20.decembar i, kako kaže Medenica, uočen je čitav niz nepravilnosti kad je u pitanju taj proces.
- Taj proces nije ustavan, zato što ovaj prostorni plan nema zakonsko utemeljenje, i nema osnovu u planu višeg reda, odnosno ndma osnovu u Prostornom planu Crne Gore, koji je još uvijek važeći, niti je na koji način preslikan u nacrt Prostornog plana Crne Gore koji treba tek da bude usvojen, a za koji je završenja javna rasprava. Tako da dosta je nepravilnosti u tom smislu, ali i u onom koje se tiču same javne rasprave, koja nam je na neki način oduzeta, oduzeto nam je pravo da diskutujemo, da razgovaramo o svim problemima, o viziji onih koji su izrađivači plana, ali i nas koji smo na kraju korisnici tog prostora. Zašto je došlo do svega ovoga, možemo trenutno samo da nagađamo, zato što smo dva reagovanja imali prema Ministarstvu, i na kraju performans ispred Ministarstva, i ostali smo &nbsp;bez odgovora na sve to. Dakle, civilni sektor i građani se od strane Ministarstva u potpunosti ignorišu u čitavom ovom procesu, naše je samo da nagađamo da je u pitanju neka namjera da se na jedan nezakonit način provuku određene ideje, koje ne možemo zajedno sagledati onako kako bi to trebalo da bude u jednom demokratskom društvu, i procesu, gdje se se svi na neki način pitamo, naročito o našem zajedničkom resursu koji svi koristimo, a to je prostor - rekla je Medenica.
Čitanjem PUP-a stiče se utisak, smatra Medenica, da se otvaraju vrata korupciji, iz razloga što tačkaste izmjene koje su predložene na nekih 33 lokacijejer su poljoprivredno zemljište, sportsko rekreativna zona odjednom postale industrijske zone.
- Na nekim lokacijama već postoje izvjesna industrijska postrojenja, i vidi se na neki način legalizacija nečega što na toj lokaciji nije trebalo da bude. Dosta problema koje smo uočili na čitanju ovih dokumenata, a upravo moram da pomenem i to, da samu dokumentaciju gotovo nijesmo mogli ni otvoriti, ni.sagledati, jer po prvi put smo na javnoj raspravi imali 53 pdf dokumenta, grafička prikaza, koji obični računar, u 90 posto slučajeva ne može da otvori - istakla je Medenica.
Nada se da je performans imao efekta, vjeruje Medenica, i da će imati mogućnosti da ponovo prođu kroz proces na način kako je to zakonom propisano, dodaje ona, te da će imati priliku da učestvuju u, kako navodi, donošenju odluka.
- Nadam se da se neće forsirati usvajanje određenih dokumenata, bez učešća građana. Moram samo da da napomenem, da smo mi ispred Centra za zaštitu i proučavanje ptica, organizacija koja se primarno bavi zaštitom prirode, &nbsp;i ovaj prostorni plan upravo sagledavamo kroz te oči, kroz način i drugih stanovnika, ne samo građana Podgorice, nego i ptica i drugih životinja, sa kojima dijelimo prostor, i sa kojima nam je jako važno da ih sačuvamo, da im pružimo siguran dom, i tom smislu su nam od nekog posebnog interesa upravo područja rijeke Zete, gdje se nalazimo, parka prirode, sa Marezom i Lužnicom, kao i Ćemovsko polje, i da nas posebno zabrinjava što su upravo ova područja pogođena velikim izmjenama, i budućim izmjenama u tom pravcu, što nikako ne pogoduje našoj prirodi - naglasila je Medenica.
Ako se dopusti da PUP bude usvojen, poručuje Medenica, mogu se očekivati i svi budući planovi da budu usvojeni bez obzira na sve nepravilnosti.
- Trenutno su u toku javne rasprave na prostorno urbanističke planove i drugih opština, ne samo Podgorice, ali mi prosto nemamo kapacitete da sve sagledamo, ne samo mi, nego kompletan civilni sektor, jer sada imamo javne rasprave u Tivtu, Baru, Ulcinju, izmjene se rade i na prostornim planovima Žabljak, Plav, sve u jednom kratkom periodu, u periodu pred Novu godinu, kad smo inače svi prezauzeti završavanjem godišnjih izvještaja, i sve to prije nego što se zapravo usvoji prostorni plan Crne Gore, koji je već na nekih 90 posto spreman za usvajanje, kao izmjene Zakona o prostornom planiranju i izgradnji objekata, što je zaista nešto što bi se moralo sačekati, pa tek raditi sve ove lokalne izmjene planova, jer na ovaj način ispada da će sada morati, ukoliko se sve ovo usvoji, da će prostornim planom, odnosno plan višeg rega morati da se usaglašava sa planovima nižeg reda, što je, složićete se, potpuni nonsens - zaključila je Medenica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8qq2GB_Tj2Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Medenica: Prostorni plan Crne Gore će morati da se usaglašava sa onima nižeg reda

Crnogorski PEN centar izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom Tamarom Vujović, postupa prema Crnogorskom društvu nezavisnih književnika (CDNK), ali i zbog šire slike selektivne primjene zakona, procedura i javnog interesa u oblasti kulture.
- Dok se CDNK, jedna od rijetkih organizacija koja dosljedno zastupa savremenu crnogorsku književnost i kulturni pluralizam, eliminiše s konkursa pozivanjem na navodne proceduralne propuste, u isto vrijeme se Udruženje književnika Crne Gore, čiji predśednik i brojni članovi dosljedno plutaju na valu velikosprske ideologije i ratnohuškačke prošlosti koju su etablirali 90-ih, finansira direktno iz tekuće budžetske rezerve Vlade Crne Gore, dakle izvan redovne konkursne procedure - naveli su u PEN Centru.
Takva praksa, cijene oni, ozbiljno dovodi u pitanje argumentaciju Ministarstva da se odluke donose isključivo na osnovu formalno‑pravnih kriterijuma.
- Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo pokazuje potpunu administrativnu i inspekcijsku inertnost u slučajevima koji se tiču otvorenog istorijskog revizionizma i javne rehabilitacije zločinačkih ideologija – od neadekvatnog postupanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, do izostanka reakcije na imenovanje ulice u Pljevljima po Pavlu Bulatoviću, kao i kroz netransparentno i sporno prekrajanje odluka o spomeniku Ristu Radoviću – da o skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade i ulozi Ministarstva u tom sramnom činu i ne govorimo - naglasili su u PEN Centru.
Cijene da, u tom kontekstu, opravdanja Ministarstva o „proceduralnoj dosljednosti“ u slučaju CDNK‑a postaju krajnje neuvjerljiva.
- Crnogorski PEN centar smatra da se ovđe više ne radi o administrativnim greškama, već o sistemskoj pristrasnosti u kulturnoj politici, u kojoj se jedni subjekti strogo formalno eliminišu, dok se drugi politički i ideološki preferiraju direktnim budžetskim intervencijama - jasni us oni.
PEN pita Vujović o kojim kriterijumima se iz tekuće budžetske rezerve finansira jedno književno udruženje.
- Ako su propisi prema svima jednaki, zašto ne primjenjuje zakonske mehanizme u slučajevima javne rehabilitacije fašističkih i ratnohuškačkih figura? - dodali su oni.
Crnogorski PEN centar upozorava i da se ovakvim postupanjem ozbiljno urušavaju principi ravnopravnosti, povjerenja u institucije i demokratski karakter kulturne politike.
- Posebno je zabrinjavajuće što Ministarstvo reaguje na javne prigovore CDNK‑a optužujući ih za narušavanje ugleda, čime se dodatno obeshrabruje svaka legitimna kritika. Umjesto da preispita transparentnost i dosljednost sopstvenih odluka, Ministarstvo pokušava da delegitimiše one koji na te odluke ukazuju. No, ukoliko Ministarstvo kulture i medija zaista brine o svom ugledu, onda mora znati da taj ugled daleko više urušava ćutanje pred spomenicima ratnim zločincima, institucionalna tolerancija simbola fašizma i podrška organizacijama koje baštine ideološko nasljeđe devedesetih od javnog protesta protiv selektivne i politički motivisane raspodjele sredstava u kulturi - jasni su u PEN Centru.
Zaštita kulturnoga pluralizma, antifašističkih vrijednosti i dosljedna primjena zakona ne mogu, podvlače oni, biti selektivne.
- Stoga će PEN nastaviti da javno prati i kritički reaguje na svaki oblik institucionalne pristrasnosti, ideološkog favorizovanja i erozije kulturne autonomije - zaključili su u saopštenju.

PEN Centar: Ministarstvo kulture sprovodi ideološku selekciju u oblasti književnosti

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: civilni-sektor