Ministarstvo evropskih poslova (MEP) predstaviće sjutra Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za ovu i narednu godinu i održati konsultacije sa predstavnicima civilnog sektora, prenosi Agencija Mina.
Program pristupanja Crne Gore EU (PPCG) krovni je strategijski dokument procesa evropske integracije koji definiše obim i dinamiku reformi koje su potrebne za usklađivanje Crne Gore sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU).
- Cilj konsultacija je predstavljanje dokumenta i omogućavanje svim relevantnim akterima da ukažu na potencijalna unapređenja, u cilju obezbjeđivanja adekvatne dinamike pripreme Crne Gore za članstvo u EU - rekli su iz MEP-a.
Kako je njavljeno, državna sekretarka u MEP-u Biljana Papović i vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore EU i pravnu tekovinu EU, Denis Vukotić, predstaviće dokument i odgovarati na pitanja predstavnika civilnog sektora.
Događaj će početi u 11 sati u Evropskoj kući u Podgorici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sjutra prezentacija Nacrta programa pristupanja Crne Gore EU 2026 – 2027

Nevladine organizacije nijesu neprijatelji, već stub demokratije i glas građana. One imaju pravo i obavezu da kritikuju vlast, jer je upravo to njihova misija u demokratskom društvu, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića.&nbsp;
Dodaje se i da je razočaravajuće da umjesto reformi, napretka i rada u interesu građana, medijski prostor i javnost iznova vraćamo na svađanje, targetiranja, na sve ono što je nedozvoljeno i neprihvatljivo u razvijenim i uspješnim državama,&nbsp;
To je, prema njegovim riječima, stara dobro poznata matrica koja nas je predugo držala zarobljene i koja građanima nije donijela ništa dobro, osim nesigurnosti, straha i mržnje.
- Kada je predsjednik Milatović preuzeo dužnost, dao je građanima obećanje da će Crna Gora biti kulturna, evropska država, zemlja u kojoj se radi i gradi, i gdje se slobodna riječ neće sputavati. To je obećanje i zavjet navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako je istaknuto, napadi na civilni sektor posebno pokazuju da neki djelovi vlasti rade na isti način kao i bivši režim i ukazuju na to koliko su daleko od evropskog puta.&nbsp;
- Nadalje: svako ko misli i uz to još javno saopšti da građani pripadaju partijama i da su njihovi glasovi njihovo vlasništvo, u velikoj je zabludi. Građani u Crnoj Gori su slobodni i donose odluke samostalno i nezavisno, a ne na osnovu naređenja vrha partije. Kada neko vjeruje da je vlasnik tuđih glasova, onda nije ni čudo što uputi salvu uvreda svakome ko drugačije misli i ko im se usudi suprotstaviti - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Poruka Predsjednika je, kako se navodi, jasna.
- Crna Gora neće biti zemlja u kojoj se strahom guši sloboda, već država slobodnih, vrijednih i uspješnih građana. To smo im obećali, na to imaju pravo i to im nikada nećemo uskratiti - zaključuje se u saooštenju.&nbsp;
Podsjetimo, nakon što je Milatović poručio da je napad na civilni sektor "opasan i nedozvoljen" reagovali su iz Demokratske Crne Gore saopštenjem u kojem ističu da Milatović kada govori o "izmišljenim napadima na civilni sektor" zaboravlja da je upravo on bio najglasniji u napadima na sve one koji nijesu htjeli &nbsp;da budu njegovo političko oruđe".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Flekovic-porucio-milatovicu-slucajni-predsjednice-postenije-je-reci-da-ste-protiv-vetinga-kao-sto-ste-i-bili-protiv-razrjesenja-u-vojsci-cg-nego-se-kriti-iza-suspendovanog-policajca-radulovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

1250x600

1084x550

Kabinet Predsjednika: Građani nijesu ničije vlasništvo, NVO imaju pravo i obavezu da kritikuju vlast

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazao je danas da su stvoreni uslovi da Skupština Crne Gore kompletira sastav Savjeta Radio televiyije Crne Gore, nakon što je Administrativni odbor verifikovao kandidature, među kojima i onu Marijane Camović-Veličković za članicu Savjeta RTCG.
- Podsjećamo da su Camović-Veličković, na osnovu javnog poziva, kandidovali CGO, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP), uz podršku još 26 NVO koje djeluju u oblastima ljudskih prava, prava osoba s invaliditetom, radničkih prava, rodne ravnopravnosti, prava ranjivih grupa, inkluzije i socijalne pravde. Od 29 prijava, Administrativni odbor je prihvatio 25, čime je podrška njenoj kandidaturi nesporna – navodi se u saopštenju CGO koje potpisuje saradnik na programima u toj NVO, Nikola Obradović.
CGO, međutim, izražava zabrinutost zbog načina komunikacije predsjednice Administrativnog odbora, Jelene Nedović, tokom sjednice i čitanja liste NVO koje su podržale Camović-Veličković.&nbsp;
- Komentari praćeni podsmijehom, čuđenjem i nipodaštavanjem šalju neprimjerenu poruku i dodatno potvrđuju netrpeljivu klimu prema NVO koje kritički djeluju prema vlasti, što nije svojestveno demokratskom društvu. Takav odnos može narušiti povjerenje u pravičnost postupka i obeshrabriti angažman kredibilnih aktera u važne društvene procese – navodi Obradović.
Marijana Camović Veličković je dugogodišnja novinarka i građanska aktivistkinja s iskustvom u medijima i javnom sektoru. U prethodnom mandatu u Savjetu RTCG, gdje je bila potpredsjednica, dosljedno je ukazivala na nepravilnosti i zloupotrebe u radu Javnog servisa. Posebno se isticala u suprotstavljanju nezakonitim procedurama izbora rukovodstva RTCG, što su kasnije potvrdile i sudske presude.&nbsp;
Iz CGO podjećaju da je danas i svjedokinja u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici protiv više članova Savjeta RTCG.&nbsp;
- Njeno djelovanje zasnovano je na principima zakonitosti, profesionalizma i javnog interesa. Na brojne nepravilnosti koje je prepoznavala i javno problematizovala, ukazivale su i domaće i međunarodne organizacije, uključujući i institucije Evropske unije – navode iz CGO.
U viziji razvoja RTCG-a Camović-Veličković, koja je dostavljena Administrativnom odboru, ona je identifikovala ključne izazove Javnog servisa RTCG i predložila konkretna, izvodljiva rješenja.&nbsp;
Akcenat stavlja na vraćanje RTCG-a u zakonite i transparentne tokove rada, naročito u imenovanju ključnih rukovodilaca. Takođe, zalaže se za ukidanje političkih pritisaka i cenzure, te stvaranje sigurnog okruženja za novinare i novinarke, u kojem bi se bavili istraživačkim novinarstvom bez straha od posljedica, kao i za profesionalizaciju uredničkih pozicija, kroz imenovanja zasnovana na kompetencijama, a ne lojalnosti.&nbsp;
Njen fokus je i na stabilnosti zapošljenih koja je prečestim izmjenama akata o sistematizaciji opterećena demotivišućim elementima, ali i na redefinisanju prostora za kolumniste, uz davanje prednosti stručnim i društveno angažovanim pojedincima, uključujući i one iz regiona i dijaspore.&nbsp;
Konačno, veoma važan dio njene vizije odnosi se na integraciju ljudskih prava i inkluzivnosti u programsku politiku RTCG-a, uz jasan stav da se temama nasilja, diskriminacije, marginalizacije i prava radnika ne smije pristupati formalno, već ih je potrebno ugraditi u svakodnevni programski sadržaj.
- Vjerujemo da njena kandidatura predstavlja priliku da u Savjet RTCG-a bude imenovana osoba s rezultatima, integritetom, vizijom i posvećenošću javnom interesu. Nadamo se da će poslanici i poslanice uvažiti njen rad i volju civilnog sektora, a time i početi doprinositi razriješenju problema u RTCG-u koji se vidi i u Briselu – zaključuju iz CGO.

CGO: Stvoreni uslovi da Skupština potvrdi Camović-Veličković za Savjet RTCG

Predstavnici civilnog sektora ozbiljno su zabrinuti zbog nedostatka adekvatnih mehanizama i sankcija za kršenje zakonskih odredbi, kao i zbog značajnog povećanja budžeta za političke partije u Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, sa kojim je danas upoznat skuptinski Odbor za izbornu reformu.&nbsp; Predstavnici Centra za demokratiju i CeMI-a, Dragan Koprivica i Zlatko Vujović iznijeli su niz kritika, naglašavajući da predložene izmjene možda neće donijeti željenu transparentnost i odgovornost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb" data-rendition-name="original" width="1898" height="1058" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>Dragan Koprivica</figcaption> </figure>  Prema mišljenju Koprivice, najveći problem je što zakon ne predviđa mehanizme koji bi zaista spriječili zaobilaženje pravila, niti adekvatne kazne.&nbsp; - U suštini, isplati se kršenje ovog zakona - naglasio je Koprivica, dodajući da su iz CDT-a i ranije predlagali i izmjene Krivičnog zakonika kako bi se osigurale sankcije sa odvraćajućim karakterom.&nbsp; On je kazao da žali što taj prijedlog nije prihvaćen, pogotovo imajući u vidu da je i u relevantnim izvještajima, poput nedavnog non-pejpera Evropske komisije eksplicitno navedena potreba za jačanjem sankcija.&nbsp; Koprivica je predložio da Odbor paralelno sa usvajanjem zakona radi i na izmjenama Krivičnog zakonika, angažujući stručnjake kako bi se preciznije definisala krivična djela povezana sa finansiranjem partija. Takođe, Koprivica je ukazao na to da, iako su napravljene promjene u kvotama za zastupljenost polova, nije siguran da su u potpunosti ispunjene sve preporuke ODIHR-a i mišljenja ekspertkinje, posebno u kontekstu odsustva limita na troškove izbornih kampanja. Za Koprivicu je sporno i povećanje budžeta za političke partije sa 11,2 miliona na preko 15 miliona eura. Kazao je da je zapanjen &nbsp;odlukom koja je, kako je naveo, proizašla iz „političkog dogovora“, a o kojem civilni sektor nije bio ni informisan.&nbsp; On je istakao apsurdnost situacije gdje institucije poput Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i Državne revizorske institucije (DRI), koje kontrolišu finansiranje partija, imaju tri puta manje budžete od političkih subjekata.&nbsp; - Mislim da se zaista pretjeralo s ovim iznosom - zaključio je Koprivica, upozoravajući da će ovo ostati „ozbiljna sjenka“ na razumijevanje javnog interesa u Skupštini Crne Gore. Zlatko Vujović iz CeMI-a saglasio se sa Koprivicom da je iznos za finansiranje partija veliki i da su se u CEMI-ju uvijek zalagali da partije treba da dobiju manje novca. Istakao je da, s obzirom na veliki broj malih opština i malih političkih partija, te izuzetno prijemčive odredbe o privatnim donacijama koje ostaju skrivene, državni i opštinski fondovi ostaju jedini vidljivi izvor finansiranja. Vujović žali što Nacrt zakona ne uključuje odredbu koja je ranije postojala, a koja je uslovljavala povlačenje dijela budžetskih sredstava ukoliko se ne dostigne minimalni prag prijavljenih privatnih donacija.&nbsp; Objasnio je da se na taj način „veliki dio novca neće obuhvatiti u izvještajima“, što otvara vrata da „neki treći subjekti mogu sa velikim novcem da utiču posredno“.&nbsp; Vujović je upozorio na opasnost da privatni kapital „proguta političku scenu“, slično trendovima u Velikoj Britaniji i Americi. Iako je izrazio razumijevanje za potrebe opstanka manjih partija, njegovo je mišljenje da je ipak došlo do pretjerivanja u iznosu sredstava.&nbsp; On je izrazio ozbiljnu sumnju i u primjenjivost članova zakona koji definišu kampanje trećih lica.&nbsp; Opisao je to kao „klizav teren“, podsjećajući da su se slični modeli zloupotrebljavali u tranzicionim zemljama poput Gruzije, gdje su, u kombinaciji sa zakonima o stranim agentima, korišteni za suzbijanje djelovanja nevladinih organizacija.&nbsp; Prema njegovim riječima, problem leži u tome što zakon ne određuje imperativno status „trećeg subjekta“, već ga prepušta samoregulaciji, što znači da se odredbe neće odnositi na one koji se ne prepoznaju kao takvi akteri.&nbsp; Takođe, kaznena odredba koja se poziva na jedan od pomenutih članova je, kako je rekao, „prilično konfuzna i biće je veoma teško primijeniti“. Vujović je uvjeren da su članovi koji definišu kampanje trećih lica „prilično neprimjenjivi“, što znači da iako postoje, vjerovatno neće biti funkcionalni u praksi.

Duško Mihailović

Vujović: Opasnost da privatni kapital proguta političku scenu; Koprivica: Isplati se kršenje zakona

Civilni sektor i građani se od strane Ministarstva u potpunosti ignorišu u čitavom procesu, naše je samo da nagađamo da je u pitanju neka namjera, da se na jedan nezakonit način provuku određene ideje, koje ne možemo zajedno sagledati onako kako bi to trebalo da bude u jednom demokratskom društvu, i procesu, gdje se se svi na neki način pitamo, naročito o našem zajedničkom resursu koji svi koristimo, a to je prostor, kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, komentarišući Prostorno-urbanistički plan Podgorice.
Grupa nevladinih organizacija u Crnoj Gori održala je protestni skup &nbsp;ispred Ministarstva prostornog planiranja zahtijevajući od nadležnih da obustave donošenje PUP-a za Podgoricu, koji je u proceduri. Povod je izgradnja novog naselja u Podgorici sa oko 20.000 stambenih jedinica. Oni su naveli da potencijalno usvajanje prostornog plana Podgorice, na način kako su to Vlada i Ministarstvo namjerili da urade izaziva sumnju da je u pitanju korupcija i potencijalno pranje novca.
Posljednji dan javne rasprave povodom donošenja PUP-a je bio 20.decembar i, kako kaže Medenica, uočen je čitav niz nepravilnosti kad je u pitanju taj proces.
- Taj proces nije ustavan, zato što ovaj prostorni plan nema zakonsko utemeljenje, i nema osnovu u planu višeg reda, odnosno ndma osnovu u Prostornom planu Crne Gore, koji je još uvijek važeći, niti je na koji način preslikan u nacrt Prostornog plana Crne Gore koji treba tek da bude usvojen, a za koji je završenja javna rasprava. Tako da dosta je nepravilnosti u tom smislu, ali i u onom koje se tiču same javne rasprave, koja nam je na neki način oduzeta, oduzeto nam je pravo da diskutujemo, da razgovaramo o svim problemima, o viziji onih koji su izrađivači plana, ali i nas koji smo na kraju korisnici tog prostora. Zašto je došlo do svega ovoga, možemo trenutno samo da nagađamo, zato što smo dva reagovanja imali prema Ministarstvu, i na kraju performans ispred Ministarstva, i ostali smo &nbsp;bez odgovora na sve to. Dakle, civilni sektor i građani se od strane Ministarstva u potpunosti ignorišu u čitavom ovom procesu, naše je samo da nagađamo da je u pitanju neka namjera da se na jedan nezakonit način provuku određene ideje, koje ne možemo zajedno sagledati onako kako bi to trebalo da bude u jednom demokratskom društvu, i procesu, gdje se se svi na neki način pitamo, naročito o našem zajedničkom resursu koji svi koristimo, a to je prostor - rekla je Medenica.
Čitanjem PUP-a stiče se utisak, smatra Medenica, da se otvaraju vrata korupciji, iz razloga što tačkaste izmjene koje su predložene na nekih 33 lokacijejer su poljoprivredno zemljište, sportsko rekreativna zona odjednom postale industrijske zone.
- Na nekim lokacijama već postoje izvjesna industrijska postrojenja, i vidi se na neki način legalizacija nečega što na toj lokaciji nije trebalo da bude. Dosta problema koje smo uočili na čitanju ovih dokumenata, a upravo moram da pomenem i to, da samu dokumentaciju gotovo nijesmo mogli ni otvoriti, ni.sagledati, jer po prvi put smo na javnoj raspravi imali 53 pdf dokumenta, grafička prikaza, koji obični računar, u 90 posto slučajeva ne može da otvori - istakla je Medenica.
Nada se da je performans imao efekta, vjeruje Medenica, i da će imati mogućnosti da ponovo prođu kroz proces na način kako je to zakonom propisano, dodaje ona, te da će imati priliku da učestvuju u, kako navodi, donošenju odluka.
- Nadam se da se neće forsirati usvajanje određenih dokumenata, bez učešća građana. Moram samo da da napomenem, da smo mi ispred Centra za zaštitu i proučavanje ptica, organizacija koja se primarno bavi zaštitom prirode, &nbsp;i ovaj prostorni plan upravo sagledavamo kroz te oči, kroz način i drugih stanovnika, ne samo građana Podgorice, nego i ptica i drugih životinja, sa kojima dijelimo prostor, i sa kojima nam je jako važno da ih sačuvamo, da im pružimo siguran dom, i tom smislu su nam od nekog posebnog interesa upravo područja rijeke Zete, gdje se nalazimo, parka prirode, sa Marezom i Lužnicom, kao i Ćemovsko polje, i da nas posebno zabrinjava što su upravo ova područja pogođena velikim izmjenama, i budućim izmjenama u tom pravcu, što nikako ne pogoduje našoj prirodi - naglasila je Medenica.
Ako se dopusti da PUP bude usvojen, poručuje Medenica, mogu se očekivati i svi budući planovi da budu usvojeni bez obzira na sve nepravilnosti.
- Trenutno su u toku javne rasprave na prostorno urbanističke planove i drugih opština, ne samo Podgorice, ali mi prosto nemamo kapacitete da sve sagledamo, ne samo mi, nego kompletan civilni sektor, jer sada imamo javne rasprave u Tivtu, Baru, Ulcinju, izmjene se rade i na prostornim planovima Žabljak, Plav, sve u jednom kratkom periodu, u periodu pred Novu godinu, kad smo inače svi prezauzeti završavanjem godišnjih izvještaja, i sve to prije nego što se zapravo usvoji prostorni plan Crne Gore, koji je već na nekih 90 posto spreman za usvajanje, kao izmjene Zakona o prostornom planiranju i izgradnji objekata, što je zaista nešto što bi se moralo sačekati, pa tek raditi sve ove lokalne izmjene planova, jer na ovaj način ispada da će sada morati, ukoliko se sve ovo usvoji, da će prostornim planom, odnosno plan višeg rega morati da se usaglašava sa planovima nižeg reda, što je, složićete se, potpuni nonsens - zaključila je Medenica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8qq2GB_Tj2Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Medenica: Prostorni plan Crne Gore će morati da se usaglašava sa onima nižeg reda

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: civilni-sektor