Čileanski predsjednik Gabrijel Borić proglasio je vanredno stanje u dvije regije na jugu zemlje, dok su razorni šumski požari prisilili najmanje 20 hiljada ljudi na evakuaciju i odnijeli najmanje 18 života.
Prema podacima čileanske šumarske agencije CONAF, vatrogasci su se u nedjelju ujutro borili sa 24 aktivna požara širom zemlje, pri čemu su najveći bili u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je vlada proglasila vanredno stanje. Te regije nalaze se oko 500 kilometara južno od glavnog grada Santijaga.
- S obzirom na ozbiljne šumske požare koji su u toku, odlučio sam da proglasim stanje katastrofe u regijama Nubl i Bio Bio. Svi resursi su na raspolaganju - naveo je Borić u objavi na mreži Iks (X), prenosi Rojters.
Požari su do sada zahvatili gotovo 8,5 hiljada hektara u te dvije regije, ugrožavajući više zajednica u tom području, zbog čega su vlasti izdale naredbe za evakuaciju.
Čileanska agencija za katastrofe saopštila je da je gotovo 20 hiljada ljudi evakuisano, a najmanje 250 domova uništeno.
Vlasti kažu da su nepovoljni uslovi, poput jakih vjetrova i visokih temperatura, pomogli širenju šumskih požara i otežali vatrogascima kontrolu nad njima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U požarima u Čileu stradalo najmanje 18 osoba

Predsjednik Čilea Gabriel Borić proglasio je stanje katastrofe u dva regiona na jugu zemlje, zbog velikih požara usljed kojih je više desetina hiljada ljudi evakuisano.
Zvaničnici su saopštili da postoje 24 aktivna požara širom Čilea, a da su najveći požari u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je proglašeno vanredno stanje, piše agencija Rojters.
Vatra je opustošila oko 8.500 hektara zemlje i ugrozila više zajednica, zbog čega je u južnim regionima naređena evakuacija.
Trenutno je oko 20.000 osoba evakuisano, a požar je uništio najmanje 250 kuća.

500x500

1084x550

Predsjednik Čilea proglasio vanredno stanje zbog požara u nekim djelovima zemlje

Hoze Antonio Kast pobijedio je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Čileu, usred zabrinutosti birača zbog porasta kriminala i migracija čime je zemlja doživjela najveći desničarski zaokret od kraja vojne diktature 1990-ih godina, prenijela je danas britanska agencija Rojters na svom sajtu.
Kast je obezbijedio ubjedljivih 58 odsto glasova u drugom krugu dok je njegova protivnica, ljevičarska kandidatkinja vlasti Žanet Hara osvojila 42 odsto glasova.
Tokom svoje višedecenijske političke karijere, Kast je bio dosljedni tvrdokorni desničar. Predložio je izgradnju graničnih zidova, raspoređivanje vojske u područja sa visokim kriminalom i deportaciju svih migranata koji se ilegalno nalaze u zemlji.
Kast je u prvom govoru u sjedištu Republikanske stranke poslije izborne pobjede obećao "prave promjene".
- Bez bezbjednosti nema mira. Bez mira nema demokratije, a bez demokratije nema slobode, a Čile će se vratiti oslobođen od kriminala, anksioznosti i straha - rekao je Kast.
Međutim, on je ukazao na nezgodan put koji je pred njim, rekavši da "nema magičnih rješenja" i da će promjene zahtijevati istrajnost i vrijeme.
Njegova pobjeda označava najnoviju pobjedu za oživljenu desnicu u Latinskoj Americi, poslije Danijela Noboa iz Ekvadora, Najiba Bukele iz El Salvadora i Havijera Mileia iz Argentine koji su došli na vlast prije Kasta. U oktobru, izbor centriste Rodriga Pasa okončao je gotovo dvije decenije socijalističke vladavine u Boliviji.
Kast je bio tri puta kandidat na predsjedničkim izborima, a na prethodnim 2021. godine izgubio je od ljevičarskog predsjednika Gabrijela Borića.
Iako mnogi Čileanci smatraju da je Kast previše ekstreman, on je ipak privukao birače koji su sve više zabrinuti zbog kriminala i imigracije.

1250x600

Hoze Antonio Kast novi predsjednik Čilea

Zemljotres jačine 6.4 stepena Rihterove skale pogodio je danas sjever Čilea.&nbsp;
Zbog zemljotresa je oko 23.000 ljudi ostalo bez struje, saopštile su tamošnje vlasti.
Potres se dogodio u 17:15 časova po srednjeevropskom vremenu.&nbsp;
Epicenat je bio 54 kilometra južno od grada Dijego de Almagro, podaci su Nacionalnog seizmološkog centra.

Snažan zemljotres pogodio Čile

Snažan zemljotres danas je pogodio sam jug Južne Amerike, a njime su najviše pogođeni Čile i Argentina. Vlasti su izdali upozorenje na cunami i odmah je otpočeta evakuacija stanovništva.
Kako pišu tamošnji mediji, epicentar zemljotresa bio je između Anktarktika i juga Južne Amerike u zloglasnom Drejkovom prolazu, a dva najjača zemljotresa bila su snage 7,1 i 7,5 stepeni po Rihterovoj skali.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FYapTvEcuador1%2Fstatus%2F1918352217599324382%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1918352217599324382%7Ctwgr%5E1c675b9605daee03967cabe7e403d450f10623f6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Međutim, ovdje nije kraj, nakon ovoga još serija zemljotresa pogodila je ovaj dio svijeta, a udari su zabielježeni u razmaku od 15 minuta do pola sata.
Nadležni su procijenili da će obalu udariti talas visine od jednog do tri metra.
Takođe, veliki broj sinmaka stiže iz Južne Amerike gdje se vidi da se mora drastično povuklo, što je jedan od ključnih pokazatelja da će doći do udara cunamija.
Ovim povodom oglasio se i predsjednik Čilea Gabriel Borić koji je pozvao na hitnu evakuaciju.
- Pozivamo na evakuaciju priobalnog pojasa u čitavom regionu Mageljanes. U ovom trenutku naša dužnost je da spriječimo (opasnost) i poslušamo vlasti. Regionalni i nacionalni centri upravo počinju sa radom. Svi državni resursi su stavljeni na raspolaganje- napisao je na Iks-u.

Čile: U toku evakuacija, nakon zemljotresa očekuju udar cunamija do tri metra

Snažan zemljotres jačine 7,5 stepeni pogodio je Argentinu i Čile, a samo nekoliko minuta kasnije izdato je upozorenje na cunami, pri čemu su ljudi pozvani da se udalje od obale i potraže viša mjesta.
Pored najsnažnijeg i inicijalnog zemljotresa, zabilježena su još dva slabije magnitude.
Upozorenje na "opasne talase", kako stoji u poruci Američkog sistema za upozorenje na cunami, odnosi se na obale unutar 300 kilometara od epicentra zemljotresa – uključujući južnu Argentinu i Čile.
Što se tiče procijenjenog vremena dolaska, ono se može razlikovati, a početni talas možda neće biti i najveći. Upozorenje navodi da je procijenjeno vrijeme dolaska za Puerto Vilijams u Čileu u 18:55 sati u petak.
Video snimci koji se pojavljuju na društvenim mrežama prikazuju kako su sirene za upozorenje na cunami aktivirane u Puerto Vilijamsu, a stanovnici bježe na sigurno.
Cijela južna obalna regija Čilea biće evakuisana kao odgovor, saopštila je Čileanska nacionalna služba za prevenciju i reagovanje na katastrofe.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDisastersAndI%2Fstatus%2F1918299776224837765%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1918299776224837765%7Ctwgr%5E9ae5f764034e59c8018ff1eef76d4ab85478ee59%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Upozorenje preporučuje da vladine agencije odgovorne za ugrožena obalna područja preduzmu mjere kako bi informisale i uputile stanovništvo koje se nalazi u rizičnim zonama, u skladu sa sopstvenim procjenama, procedurama i nivoom prijetnje.
Osobe koje se nalaze u ugroženim obalnim područjima treba da ostanu na oprezu i prate informacije te slijede upute nacionalnih i lokalnih vlasti.

Snažan zemljotres pogodio Južnu Ameriku, stručnjaci upozoravaju na opasnost od cunamija

Zemljotres jačine 5,3 stepena Rihterove skale pogodio je danas Antofagastu, luku na sjeveru Čilea - saopštio je Evropski mediteranski seizmološki centar (EMSC). 
 
Epicentar potresa bio je na dubini od 111 kilometara, naveo je EMSC. 
 
Kako prenosi Tanjug, za sada nema podataka o eventualnim žrtvama ili materijalnoj šteti.

Predsednik Čilea Gabrijel Borić je danas pozvao lidere Azijsko-pacifičkog regiona na sastanku u Limi da budu "jedinstveni više nego ikada prije" pred "prijetnjom izolacionizma i poricanja klimatske krize", aludirajući na povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Čileanski socijalistički predsjednik Borić je tokom završne sjednice samita država Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK), ne pominjući Trampa koji je skeptičan prema klimatskim promjenama, insistirao na potrebi „većeg jedinstva“ onih koji, bez obzira na političke sisteme, vide prijetnje čovječanstvu u cjelini.
- Treba da imamo sposobnost da prevaziđemo sopstvene predrasude i shvatimo da smo mi samo u prolazu, kao predsjednici, ali da će naši ljudi i naše institucije ostati - rekao je Borić pred predsjednicima SAD i Kine, Džozefom Bajdenom i Si Đinpingom, koji su među učesnicima samita APEK-a.
APEK, koji okuplja 21 zemlju i osnovan 1989. godine, ima za cilj promovisanje ekonomskog rasta, saradnje i ulaganja u pacifičkom regionu. Pored Kine i SAD, njeni članovi su Japan, Južna Koreja, Indonezija, Čile, Kanada, Australija, Meksiko i Rusija.

Predsjednik Čilea pozvao na jedinstvo pred izolacionizmom uoči povratka Trampa u Bijelu kuću

Zapaljiva bomba domaće izrade eksplodirala je danas u jednoj javnoj srednjoj školi u Čileu, zapalivši požar u kome je povrijeđeno najmanje 35 učenika, nekoliko u kritičnom stanju, rekli su vatrogasci. 
 
Grupa učenika u školi u centru Santjaga, glavnog grada, pravila je molotovljeve koktele u kupatilu da bi ih kasnije bacila na protest, a jedan je eksplodirao.
Vatrogasna služba je saopštila da je 11 učenika u prestižnom nacionalnom internatu Baros Arana hospitalizovano i u teškom stanju, sa opekotinama koje su zahvatile njihov respiratorni sistem.
Ostali đaci su zadobili lakše opekotine, dodaju nadležni, dok se učiteljica koja je pokušavala da pomogne učenicima srušila.
Vatrogasci su brzo obuzdali požar i blokirali puteve oko lica mesta.
Policija je saopštila da su učenici planirali ulične demonstracije kasnije tog dana.
Tokom velikih demonstracija 2011. i 2019. godine, učenici srednjih škola i univerziteta zauzeli su konfrontacijski stav protiv vlade i poslovne elite tražeći političke reforme.

Molotovljev koktel eksplodirao u školi u Čileu, povrijeđeno najmanje 35 učenika

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: cile

U požarima u Čileu stradalo najmanje 18 osoba

Predsjednik Čilea proglasio vanredno stanje zbog požara u nekim djelovima zemlje

Hoze Antonio Kast novi predsjednik Čilea

Snažan zemljotres pogodio Čile

Čile: U toku evakuacija, nakon zemljotresa očekuju udar cunamija do tri metra

Snažan zemljotres pogodio Južnu Ameriku, stručnjaci upozoravaju na opasnost od cunamija

Snažan zemljotres pogodio Čile

Predsjednik Čilea pozvao na jedinstvo pred izolacionizmom uoči povratka Trampa u Bijelu kuću

Molotovljev koktel eksplodirao u školi u Čileu, povrijeđeno najmanje 35 učenika

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

ASP: Zbog bogatih jahtaša u Porto Montenegru država se odrekla 104 miliona eura

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO