Cijene nafte na međunarodnim tržištima u utorak su se stabilizovale na oko 62 dolara, odražavajući rasplamsavanje tenzija na Bliskom istoku i neizvjesnost mirovnih pregovora za okončanje rata u Ukrajini te procjene o viškovima u snabdijevanju.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 62,19 dolara, što je 25 centi viša cijena nego u ponedjeljak. Na američkom tržištu barel je bio skuplji za 29 centi i koštao je 58,37 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Referentne cijene dan ranije skočile su više od dva odsto.
Pažnju trgovaca i danas je bila usmjerena prema istoku, na eskalaciju tenzija između Rusije i Ukrajine, nakon što je Moskva optužila Kijev za napad na rezidenciju predsjednika Vladimira Putina. Ukrajina je optužbe proglasila neutemeljenima i usmjerenima na remećenje mirovnih pregovora.
- Čini se da su trgovci sada prilagodili očekivanja, ne nadajući se napretku u postizanju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije u kratkom roku - rekao je analitičar UBS‑a, Giovanni Staunovo.
Kontinuirana američka blokada venecuelanske nafte te loši vremenski uslovi koji su obustavili isporuke putem naftovoda Kaspijskog naftovodnog konzorcijuma (CPC) takođe su podržali cijene u utorak.
Strahovanjima o snabdijevanju doprinijeli su i vazdušni napadi koalicije predvođene Saudijskom Arabijom na, kako tvrde, stranu vojnu podršku separatistima u Jemenu koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati.
Usprkos obnovljenim strahovanjima od mogućih poremećaja u snabdijevanju, i dalje postoji percepcija o prekomjernoj ponudi na svjetskom tržištu koja bi mogla ograničiti rast cijena, kažu analitičari.
Službeni podaci američke agencije za podatke o energetici (EIA) u ponedjeljak su pokazali da su američke zalihe nafte, u sedmici zaključno s 19. decembrom, porasle su 0,41 miliona barela. U prethodnoj sedmici pale su 1,27 miliona barela. Trgovci su očekivali pad zaliha od 2,4 miliona barela.
Odvojeni izvještaj Organizacije zemalja‑izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji 97 centi i koštao 61,03 dolara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Cijene nafte oko 62 dolara

Cijene nafte u utorak su se stabilizovale blizu 62 dolara, nakon skoka u ponedjeljak, balansirajući između očekivanja o povećanom snabdijevanju zbog moguće američke prodaje zaplijenjene venecuelanske nafte i strahovanja o poremećajima nakon ukrajinskih napada na ruska plovila i pristaništa.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo se po cijeni od 61,92 dolara, dok je ja američkom koštao 57,92 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
U ponedjeljak su cijene skočile za preko dva odsto. Na londonskom tržištu ostvaren je najveći dnevni rast u dva mjeseca, dok su na američkom ojačale najsnažnije od 14. novembra.
- Nakon snažnog skoka cijena nafte u ponedjeljak prekomjerna ponuda sprječava novi rast. Skladištenje na moru na najvišem je nivou od 2020, zbog čega se mogući rast cijena čini ograničenim, osobito u skraćenoj prazničnoj sedmici u kojoj se malo trguje - rekao je analitičar IG‑a Axel Rudolph.
Američki predsjednik Donald Tramp u poneđeljak je rekao da će SAD možda zadržati ili prodati naftu koju su američke snage zaplijenile u blizini venecuelanske obale proteklih sedmica, u okviru američkih mjera koje uključuju sprječavanje ulaska i izlaska sankcioniranih tankera iz venecuelanskih luka.&nbsp;
Naftna tržišta trebalo bi da u prvoj polovini naredne godine budu dobro snabdjevena, navodi britanska banka Barclays u primjedbi objavljenoj u ponedjeljak, uz napomenu da će u četvrtom tromjesečju višak nafte na tržištu pasti na samo 700 hiljada barela dnevno i da bi dugotrajni poremećaji mogli dodatno da smanje ponudu.
Ruske snage pogodile su ukrajinsku crnomorsku luku Odesu kasno u ponedjeljak, oštetivši lučku infrastrukturu i brod, u drugom napadu na regiju u manje od 24 sata. Ukrajinski napadi dronovima oštetili su dva plovila i dva pristaništa te izazvali požar u selu u ruskoj Krasnodarskoj regiji.&nbsp;
Ukrajina je napade usmjerila i na rusku pomorsku infrastrukturu, posebno na naftne tankere koji pokušavaju zaobići sankcije nametnute Rusiji.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu koštao 61,22 dolara, što je 1,29 dolar više nego u petak. Cijena je prije sedmicu pala ispod 60 dolara prvi put od jeseni 2020. godine.

Cijene nafte blizu 62 dolara

Cijene nafte stabilizovale su se u petak na međunarodnim tržištima na oko 60 dolara, balansirajući između rizika za snabdijevanje iz Venecuele zbog američke blokade i procjena o višku u idućoj godini.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po gotovo istoj cijeni od 60 dolara, a na američkom je bio skuplji 29 centi i koštao je 56,42 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Trgovci su ove sedmice pokušavali procijeniti moguće prijetnje za snabdijevanje iz Venecuele.
Američki predsjednik Donald Trump naredio je u srijedu "potpunu blokadu" svih sankcioniranih tankera na putu za Venecuelu i onih koji isplovljavaju iz venecuelanskih luka. Prije sedmicu Vašington je u teritorijalnim vodama zaplijenio supertanker Skipper.
Još nije jasno kako SAD namjerava da blokadu sprovede u djelo.
Američki Chevron nastavio je s isporukama venecuelanske nafte u SAD i dva tankera utovarila su u srijedu barele u luci u Joseu, prema navodima brodskih kompanija i riječima jednog izvora. Američki div sarađuje s venecuelanskom državnom naftnom kompanijom PDVSA i posluje i dalje u Venecueli, uz dozvolu Vašingtona.
Venecuelanska nafta vjerovatno će i dalje stizati u SAD, procjenjuju analitičari nizozemske banke ING, napominjući da je riječ o 160 hiljada barela dnevno.
Venecuela ukupno izvozi 600 hiljada barela dnevno.
Udio Venecuele u svjetskoj proizvodnji iznosi samo jedan odsto, a kupuju je samo SAD, Kuba i nezavisne kineske rafinerije.
Pažnja trgovaca u petak je bila usmjerena i na informaciju o napadu na tanker u Mediteranu. Prema riječima neimenovanog zvaničnika ukrajinske bezbjednosne službe, Ukrajina je u Sredozemnom moru izvela prvi napad dronovima na tanker koji prevozi rusku naftu.
Tanker Qendil plovio je pod zastavom Omana i putovao je iz indijske luke Sike za rusku luku Ust Luga na Baltičkom moru.
Ukrajinski zvaničnik tvrdi da je brod u vrijeme napada bio prazan i da je ozbiljno oštećen, ne navodeći pojedinosti o točnom mjestu i vremenu napada.
Posljednja vidljiva pozicija tankera u petak ujutro bila je uz obalu Krete, a plovna ruta pratila je libijsku obalu, pokazuju podaci MarineTraffica.
Napad na Qendil značajan je ne samo zato što je tanker bio u Sredozemnom moru, već i zato što su u napadu upotrijebljeni avio dronovi dugog dometa.
Rizici po snabdijevanje bili su u petak protivteža procjenama o višku u idućoj godini. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da bi ponuda u narednoj godini trebalo da nadmaši potražnju za nešto manje od četiri miliona barela dnevno, a Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) očekuje tek blagi plus.
Odvojeni OPEC-ovi proračuni pokazuju da je barel korpe nafte njegovih članica u četvrtak bio skuplji 50 centi i koštao je 60,06 dolara.

Cijene nafte stabilne na 60 dolara

Cijene nafte pale su u četvrtak i to nafte Brent u iznosu oko 63,2 USD po barelu, dok se američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) kretala oko 59,3 USD po barelu.
&nbsp;Na takav iznos su najviše uticala novog smanjenja cijena nafte iz Saudijske Arabije i trenutnih rizika što se tiče viška ponude, prenose Nezavisne novine.
&nbsp;Smanjenje cijena nafte kompanije Saudi Aramko za azijske kupce ispunilo je očekivanja, ali neizvjesnost i dalje postoji zbog američkih ograničenja na kupovinu ruske nafte i napada Ukrajine na ruska energetska postrojenja.
&nbsp;Indija, koja se u velikoj mjeri oslanja na uvoz, bori se za diverzifikaciju jer sankcije otežavaju i čine kupovinu ruske sirove nafte sve rizičnijom.
&nbsp;Rast proizvodnje Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC plus) i drugih proizvođača povećava bojazan od prekomjerne ponude.
&nbsp;Ipak, cijene su se vratile na nizak nivo otkako su američke sankcije usmjerene na vodeće ruske naftne kompanije.

Cijene nafte pale nakon novog pojeftinjenja tog energenta iz Saudijske Arabije

Cijene nafte zadržale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima na nivou od 66 dolara, balansirajući između ublaženog geopolitičkog rizika za snabdijevanje s Bliskog istoka i pojačane kineske nabave za zalihe.
Na londonskom tržištu je cijena barela nakon podne bila niža 18 centi nego na zatvaranju trgovine u srjedu i iznosila je 66,07 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 20 centi nižoj cijeni, od 62,35 dolara, prenosi SEEbiz.
Pažnju tržišta zaokupio je u četvrtak sporazum palestinskog Hamasa i Izraela o sprovođenju prve faze plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za Gazu.
Predstavnici Hamasa i Tel Aviva potpisali su sporazum u glavnom gradu Egipta, utanačivši puštanje na slobodu zatočenika. Izraelske oružane snage trebalo bi da se povuku iz Gaze i omogućiti ulazak konvoja s humanitarnom pomoći.
Obustava sukoba mogla bi označiti i početak normalizacije prometa kroz Crveno more i Sueski kanal.
Jemenski pokret Ansar Allah ometa plovidbu komercijalnih brodova s odredištem u izraelskoj luci Eilat, uslovljavajući ukidanje blokade obustavom izraelskih vojnih operacija u Gazi i dostavom humanitarne pomoći Palestincima.
Brodovi su se zbog blokade okrenuli znatno dužoj ruti oko Rta dobre nade, koja je nosila i veće troškove.
Primirje između Hamasa i Izraela moglo bi tako ublažiti rizik po snabdjevanje i transport iz ključne proizvodne regije.
Ulagači su u četvrtak proučavali i mješovite podatke o američkim zalihama.
Zalihe sirove nafte porasle su prošlu sedmicu 3,7 miliona barela, pokazali su u srijedu zvanični podaci ministarstva energije. Zalihe benzina smanjile su se 1,6 miliona barela, a zalihe destilata, uključujući dizel i lož ulje, za dva miliona barela, signalizirajući snažnu potražnju za gorivom.
Trgovce ipak brinu znakovi obilnog snabdijevanja.
Tankeri su utovarili čak 1,2 miliona barela nafte i na putu su prema odredištima, prema procjeni firme Vortexa.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu poskupio 41 cent, na 66,92 dolara.

500x500

Cijene nafte se zadržale na 66 dolara

Cijene nafte pale su u petak prema 65 dolara, jer su se medijski izvještaji o saudijskoj inicijativi koja bi značajno pojačala snabdijevanje, poklopili s naznakama posustajanja potražnje u SAD-u.
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podna bila niža 1,35 dolara i iznosila je 65,34 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,73 dolara nižoj cijeni, od 61,75 dolara.
Pred kraj sedmice, pažnju trgovaca privukle su naznake slabije potražnje u SAD-u, prenosi Hrportfolio.
Zalihe nafte porasle su u prošloj sedmici čak 2,4 miliona barela, pokazali su podaci Ministarstva energetike, a smanjene su i zalihe destilata, uključujući dizel i lož ulje, 1,7 miliona barela. Zalihe benzina pale su 3,8 miliona barela, odražavajući pojačanu potražnju pred praznik na kraju ljetne sezone vožnje.
Raspoloženje na tržištu prigušili su i podaci o zapošljavanju.
Američki poslodavci neto su u avgustu otvorili samo 22 hiljade novih radnih mjesta, saopštilo je Ministarstvo rada, izmijenivši i podatke za jul koji sada pokazuju neto zatvorenih 13 hiljada radnih mjesta.
Stagnacija zapošljavanja nagovještava posustajanje ekonomske aktivnosti, što znači i slabiju potražnju za energentima.
Naznake posustajanja najveće svjetske ekonomije nadovezale su se na izvještaj Bloomberga prema kojem Saudijska Arabija traži od ostalih članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika da ubrzaju normalizaciju snabdijevanja, na rasporedu tek krajem naredne godine.
Predlog bi prema Bloombergovom izvještaju trebalo da bude uvršten na dnevni red nedjeljne videokonferencije ministara energetike članica grupe OPEC+.
Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman trebalo bi sjutra da razgovaraju o snabdijevanju u oktobru.
Plan osmorke za septembar predviđa plasman dodatnih 547 hiljada barela dnevno, uz pojačani tempo normalizacije proizvodnje, kao i u avgustu.

Saudijska inicijativa spustila cijene nafte prema 65 dolara

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: cijene-nafte