Na Wall Streetu su ove sedmice cijene dionica znatno oscilirale, najviše u tehnološkom sektoru, dok su evropske berze porasle nakon smanjenja kamata u Velikoj Britaniji i povećanja procjene rasta privrede eurozone.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks oslabio 0,7 odsto na 48.134 boda. Međutim, rasli su S&amp;P 500 indeks, 0,1 odsto na 6.834 boda, i Nasdaq 0,5 odsto na 23.307 bodova, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Početkom sedmice indeksi su bili pod pritiskom zbog znatnog pada cijena dionica tehnoloških kompanija. Donedavno je svaka vijest o novim ulaganjima u razvoj vještačke inteligencije podsticala rast dionica tehnoloških kompanija, ali posljednjih sedmica ulagači se pitaju koliko će se od tih investicija isplatiti i hoće li to dovesti do prezaduženosti.
- Sve je veći osjećaj straha i brige vezano za trgovinu vještačkom inteligencijom. Najviše zbog nivoa kapitalnih ulaganja, ali i kružne prirode nekih troškova. Sve je više pitanja o održivosti i povratu na investicije tih troškova - rekao je Ross Mayfield, strateg u kompaniji Baird Private Wealth Management.
Međutim, krajem sedmice ulagače je ohrabrio izvještaj o inflaciji u SAD-u. Potrošačke cijene porasle su u novembru 2,7 odsto na godišnjem nivou, manje od 3,1 odsto, koliko su očekivali analitičari.
To je podržalo nade ulagača u dalje smanjenje kamatnih stopa Feda, pa se sada na tržištu procjenjuje da postoji 58 odsto šansi da će centralna banka u martu smanjiti kamate dodatnih 0,25 procentnih bodova.
Osim toga, na tržištu se procjenjuje da će u idućoj godini Fed smanjiti kamate u dva navrata, što znači da su ulagači optimističniji od čelnika centralne banke koji u prosjeku očekuju jedan rez.
Na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 2,6 odsto na 9.897 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,4 odsto na 24.288 bodova, a pariski CAC jedan odsto na 8.151 bod.
Znatniji rast indeksa uslijedio je u četvrtak, nakon što je britanska centralna banka smanjila kamatne stope 0,25 procentnih bodova, na 3,75 odsto, s obzirom da inflacija u Velikoj Britaniji popušta.
Evropska centralna banka ostavila je kamate nepromijenjene na dva odsto i signalizirala da je ciklus smanjenja vjerovatno završen. Banka je povećala procjene rasta ekonomije u eurozoni u ovoj godini na 1,4 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Cijene dionica oscilirale

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik SD-a, Boris Mugoša je ukazao da je prijedlog budžeta za sljedeću godinu nedovoljno razvojno orjentisan jer je manje od devet odsto budžeta izdvojeno za kapitalni budžet, dok su preko 80 odsto rashodne strane mandatorni troškovi.
Mugoša navodi da da finansijske projekcije podrazumijevaju nedovoljan rast crnogorske ekonomije (oko 3 odsto) ako želimo da što prije dostignemo prosječni standard EU zemalja.
Takođe, predloženi budžet ne doprinosi rješavanju problema strukturne ranjivosti naše ekonomije, jer se dominantno zasniva na potrošnji koja preko inflacije najviše pogađa one koji manje imaju. Mugoša u tom smislu navodi da bilježimo najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina, kao i godišnju inflaciju koja je dvostruko veća od inflacije u zemljama eurozone.
On dalje ističe da opredijeljena sredstva nisu dovoljna za poboljšanje kvaliteta socijalne i zdravstvene politike, kao i položaja OSI.
Ukazuje i da za unapređenje konkurentnosti izuzetno ranjive privrede se izdvaja samo 0,2% izvornih prihoda budžeta.
Navodi i da se ogromna sredstva planiraju za ugovore o djelu, dok sa druge strane nema odgovrnosti za milionska izdvajanja iz budžeta za izgubljene sudske sporove.
Takođe, ukazuje i na problematiku ogromnih predviđenih novih zaduživanja, gdje su projekcije javnog duga na kraju 2026. u iznosu od blizu 6 milijardi eura.
Mugoša ističe da su crnogorskoj ekonomiji nasušno potrebne strukturne reforme čija realizacija će doprinijeti diversifikaciji naše ekonomije, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti. Neophodno je, što je i potvrđeno u izvještaju Evropske komisije, ograničenje (smanjenje) budžetske potrošnje, održivo povećanje javnih prihoda, poštovanje fiskalnih pravila uz preispitivanje postojeće fiskalne politike i pripremu sveobuhvatne analize fiskalnih rizika.
- Insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom i predizbornom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema - zaključuje Mugoša.

Mugoša: Budžet za 2026. potrošački, a ne razvojni

Parlamentarni izbori 2027. u Crnoj Gori odredit će sudbinu države ne za razdoblje od četiri godine poslije izbora, nego za buduća desetljeća. Posljednji su to izbori na kojima se može zaustaviti sinergijski i multiplikativni učinak mnoštva negativnih procesa koji godinama razaraju Crnu Goru iznutra. Ti negativni procesi sadržajem i uzrocima nipošto nisu vezani samo za razdoblje posljednjih pet godina, no u tom razdoblju jesu intenzivirani.
Crna Gora na svojem sada već mitskom europskom putu na papiru stoji bolje no ikad, no prava dinamika zbiva se unutar države, država pati iznutra. Ona ne vrši svoje temeljne dužnosti, vlast se boji ranjenog autokrata iz susjedstva, policija se boji nasilnika, podižu se spomenici ratnim zločincima, partijsko zapošljavanje je na vrhuncu, lokalni šerifi/kriminalci ponašaju se kao da su u drugoj državi, a sve to prati propagandno prepariranje umova kako Crnogoraca, tako i crnogorskih Srba.
Pokret Evropa sad! (PES) sve je svoje karte odigrao na europsku priču, no shvaćenu birokratski, recitatorski, karijeristički, a ne istinski. Ta struktura nezainteresirana je za pitanja države, kulture, inovacije, tržišnog gospodarstva, nacionalne sigurnosti, pogubnosti paralelnih središta moći, (para)obavještajnog bušenja Crne Gore itd. Sama struktura iznutra je izrazito heterogena, sačinjena od ljudi koji su prebjezi iz niza drugih stranaka ili su ovdje u kratkom vremenu maksimalno okusiti benefite vlasti i nestati. Ako crnogorski europski put doživi i najmanje usporavanje do 2027. ili ekonomska kriza udari bilo izvana bilo iznutra – najveći udar pretrpjet će upravo Pokret Evropa sad!. Većina sadašnjih i budućih poslanika te strukture, kada moraju birati, osobno je i interesno bliža Andriji Mandiću i njegovim snagama no opozicijskim akterima crnogorske političke scene.
Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, sluga Vučić-Brnabić režima, četnički vojvoda i politički kameleon, koristeći primarno tuđi strah i tuđe slabosti, a onda i svoje iskustvo i strpljenje te propagandu i znanje izvana – nagomilao je najveću moć u Crnoj Gori. Zadnja faza njegova uspona otpočela je komunikacijskim taktikama u vremenima Krivokapićeve i Abazovićeve vlade kada je svoje javno nezadovoljstvo zbog tobožnje (formalne) neprisutnosti u izvršnoj vlasti ispod površine obilno namirivao najjačim sinekurama po dubini sustava. Žalio se prema van, a uživao u plijenu iznutra, snažio svoju strukturu i čekao svoj trenutak. U međuvremenu je otvoreno stupio na pozornicu i u potpunosti ovladao Radiotelevizijom Crne Gore, kulturnom politikom i najsnažnijim državnim poduzećima iz kojih se izvlači novac za političke operacije. Mandić nameće teme i tempo cijeloj političkoj sceni. Ima ozbiljne šanse sredinom 2027. biti daleko najjačim akterom politike u Crnoj Gori. Pitanje je hoće li, u tom slučaju, mjesto mandatara tražiti za sebe, za nekog svojeg pijuna ili će tobože „velikodušno“ to mjesto ponuditi nekom koalicijskom partneru, a onda iz pozadine još efektivnije sve kontrolirati.
Diplomatske operacije vlastite međunarodne legalizacije Mandić kombinira s ideološkim operacijama u zemlji – gura Crnu Goru k entitetu RS u BiH, kroz svoje poltrone plasira lažne (mikro)regionalističke podjele, suptilno radi odmak od Petrovića Njegoša i pomak ka Karađorđevićima, a crnogorske Srbe što suptilno što nasilno inificira kasnokomunističko-neočetničkim, a u biti neoudbaškim ideološkim hibridom – tzv. SNS srpstvom. Služi svojem gospodaru, Aleksandru Vučiću, no u posljednje vrijeme intenzivno razmišlja i o načinima preživljavanja u slučaju da se Vučić jednog dana naglo ukrca na avion i pobjegne u neku od arapskih petromonarhija.
Demokrate (Demokratska Crna Gora), stranka mladih i gladnih prognanika nekoć snažne Socijalističke narodne partije (SNP) su već sada sigurni partner Mandićevih snaga u poslijeizbornim pripetavanjima 2027. Njihova dugogodišnja paradna priča o okončanju podjela i pomirenju se istopila do kraja te je ta stranka sada svedena na priljepak Mandićevih snaga. Demokrate će se 2027. naći na svom povijesnom minimumu (trenutno su na 5-6%), a jedino jamstvo za očuvanje natprosječnog broja privilegija koje su priskrbili partijsko-parazitskim pristupom jest većina koju bi predvodio Mandić, koji odavno računa na njih.
Parlamentarni izbori 2027. donijet će i prijeko potrebno pročišćenje crnogorske političke scene. Crna Gora će se izgledno riješiti štetočinskog Dritana Abazovića te svakih daljnjih ambicija bolno potkapacitiranog Jakova Milatovića.
Crnogorska opozicija, rastrgana između iluzije da je pad s vlasti bio tek eksces i naivnih pokušaja da se na vlast vrati troma i ista nekom deus ex machina prečicom – prosula je dragocjenih pet godina, ne napravivši ništa. Nije profilirala nijedno karizmatično lice koje može osvajati veći broj glasova, u permanentnom je grču i kašnjenju, svakodnevno pada na trikove suprotnih strana, tješi se postocima koji su blijeda sjena negdašnjih, a u političkom radu osudila se na pretpotopne alate.
Je li uzrok trenutnog, novog vala pasivnosti crnogorske opozicije njezina nesposobnost ili naivno ufanje da će ona 2027. nekim potezom diplomatskog čarobnog štapića izvana biti ubačena u vlast, a Mandić iz iste izbačen – pitanje je.
Ako se radi o potonjem, ako su neki diplomatski krugovi to i obećali, a crnogorska opozicija sada misli živjeti od nade u to – izgledno se radi o receptu za poslijeizbornu katastrofu 2027. iz nekoliko razloga.
Prvo – jedino, ali jedino jamstvo za vlast je vlastiti rad i vlastito jačanje.
Drugo – strani element će izmijeniti n svojih predstavnika i sentimenata do sredine 2027. Temeljiti svoju strategiju na možebitnom tuđem trenutnom obećanju smiješno je.
Treće – Mandić će do sredine 2027. možda do kraja oprati svoj imidž kod zapadnih aktera.
I četvrto, najbitnije – što je proces kreiranja parlamentarne većine u najužem tehničkom smislu? Ako zamislimo poslijeizbornu situaciju u kojoj nije bilo ozbiljnijeg rasta opozicije ili pojave novih igrača – poslanici koji su jezičac na vagi, primjerice poslanici PES-a kao vlasnici mandata, moraju svaki za sebe odlučiti o ovom ili onom smjeru, odlučiti o vlasti. Kada na nacionalnoj razini nastupe reprize dvaju tzv. Bitaka za Nikšić, odnosno kada lokalni popovi počnu ucjenjivati i pritiskati obitelji poslanika, kada se počne pojavljivati ogromni novac u pozadini kojim se kupuju i birači i poslanici, kada mafijaši počnu stupati u kontakt sa slabima i kolebljivima, kada se uključi propagandna mašina režima kojeg je Mandić slugom, a sve ovo imajući na umu iskustvo uglazbljenih sinekura trenutnog sastava vlasti u četiri godine mandata prije toga – zar netko zaista misli da bi čak i strano nutkanje bilo nekakvo jamstvo neke zdravije parlamentarne većine?
Unutarnje silnice su kudikamo bitnije u ovoj borbi za moć, a smokvin list europskog može samo uljuljkati. Tko se u njega pouzda – pada.
Ako je takvo razmišljanje na snazi, matematička vjerojatnost kaže da se prije radi o samolikvidaciji opozicije godinu i pol dana prije izbora nego o plauzibilnoj strategiji za pobjedu.
Bilo kako bilo, ono što je već sada kristalno jasno – ako se s postojeće opozicijske strane u 2026. godini, godini prije one izborne, ne napravi inovacija svih inovacija, ako se ne dopre do ljudi do kojih se dosad nije dopiralo ili se ne pojave novi igrači sposobni objediniti državno odgovorno, neslugansko, istinski reformsko, antikorupcijsko, društveno pomirbeno i zdravorazumski (neuliznički) europsko, a bez sektaštva, amaterizama i utega prošlosti – vlast će nakon izbora 2027. izgledati slično, ali gore.
U ovom trenutku opozicijskog prostora i prilika je mnogo, najviše, ali je ljudi, znanja i energije malo. A još je manje vremena.
Varaju se oni koji misle da će crnogorsko pristupanje Europskoj uniji razriješiti dubinske probleme Crne Gore. Neće ih razriješiti, čak ih, paradoksalno, može i konačno legitimirati kao trajno i održivo stanje s geopolitičkim blagoslovom izvana – zapečatiti ih.
Varaju se i oni koji misle da će slabljenje Vučić-Brnabić režima i njegov eventualni pad do crnogorskih izbora kritično utjecati na rezultate izbora. Vučić trenutno pokušava iscrpiti srpske studente, a prvi ozbiljniji izbori na koje njegov režim zakonski mora izaći tek su oni predsjednički u proljeće 2027. Ti su izbori bitni simbolički, ne nužno i operativno. Naime, politike, financije, procesi, propaganda i korita uspostavljena sa svrhom okivanja Crne Gore neće se ni moći ni stići raskinuti do tada. Premalo i prekasno.
Obnavljanje i modifikacija trenutne parlamentarne većine u Crnoj Gori (sa zamijenjenim postocima i ulogama) označit će konačnu akceleraciju bujanja paralelnih društava, rulet-ekonomije, četnizacije Crne Gore i metastaza odvratnog, za Crnu Goru neprirodnog sluganstva. Kadrovski spoj onih zlonamjernih, a inteligentnih, onih ucijenjenih/očajnih i onih nezainteresiranih/prolaznih koktel je za urušavanje države i društva.
13. 6. 2027. Crna Gora u perspektivi može izgubiti puno, puno više od svoje neovisnosti. Neovisnost može biti istinska vrijednost, a može biti i puka riječ do konačnog (službenog) ukidanja. Neovisnost se može izgubiti, a može se i ponovno izboriti.
No, duša i sadržaj neke države i neke kulture gube se samo jednom. Zauvijek.

Posljednji let za Lovćen? Crna Gora ususret generacijskim izborima 2027.

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, sa najvišom dnevnom temperaturom do 17 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru prijepodne po kotlinama se očekuje magla ili niska oblačnost.
Tokom noći u južnim i centralnim predjelima postepeno naoblačenje.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do sedam, najviša dnevna od šest do 17 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 17 stepeni

Francuski predsjednik Emanuel Makron potvrdio je u nedjelju planove za izgradnju novog, većeg i modernijeg nosača aviona, koji će zamijeniti zastarjeli nosač aviona Šarl de Gol i ojačati kapacitete Francuske kao pomorske sile.
Makron je plan za izgradnju novog nosača najavio još 2020. godine, tokom razgovora s francuskim trupama stacioniranim u francuskoj vojnoj bazi u Abu Dabiju.
- Odluka o pokretanju ovog opsežnog programa donesena je ove sedmice - rekao je Makron, dodajući da će projekat ojačati francusku industrijsku bazu, posebno mala i srednja preduzeća.
Ministrica vojske Ketrin Votrin izjavila je za X da će novi brod ući u službu 2038. godine, otprilike u vrijeme kada se očekuje da će Šarl de Gol biti povučen iz upotrebe. Za upotrebu je, podsjetimo, nosač Šarl de Gol uveden 2001. godine.
Neki francuski zakonodavci iz centra i umjerene ljevice nedavno su predložili da se projekt izgradnje novog nosača odgodi zbog sve većih izazova u finansiranju velikih državnih projekata.
Francuska ostaje jedna od vodećih vojnih sila u Evropi i, nakon izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, jedina preostala nuklearna sila u Uniji.

Makron najavio izgradnju novog nosača aviona za francusku mornaricu, stari De Gol ide u penziju

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Tag: cijene-dionica

Cijene dionica oscilirale

Mugoša: Budžet za 2026. potrošački, a ne razvojni

Posljednji let za Lovćen? Crna Gora ususret generacijskim izborima 2027.

Sjutra pretežno sunčano, do 17 stepeni

Makron najavio izgradnju novog nosača aviona za francusku mornaricu, stari De Gol ide u penziju

PRATITE TVe UŽIVO