Pitaju ChatGPT o rezultatima izbora, traže od Claude-a da sumira vijesti ili od Perplexity-ja da im da osnovne informacije o sukobu na Bliskom istoku: Stotine miliona ljudi svakodnevno se oslanjaju na četbotove s vještačkom inteligencijom kao izvore informacija. Samo ChatGPT svake sedmice koristi 800 miliona ljudi širom svijeta. Za mnoge ti digitalni asistenti već su zamjena za tradicionalne pretrage na Guglu.
Ali to povjerenje je rizično, kao što pokazuje nova studija Evropske radiodifuzne unije (EBU). Udruženje 68 javnih emitera iz 56 zemalja sistematski je testiralo pouzdanost najpopularnijih sistema sa vještačkom inteligencijom.
Rezultat je zastrašujući rezultat: ChatGPT, Claude, Gemini i drugi četbotovi izmišljaju i do 40 odsto svojih odgovora i predstavljaju ih kao činjenice.
<h2>Halucinacije</h2>
Popularni četbot ChatGPT čvrsto tvrdi da je papa Franja još živ. Majkrosoftov Copilot, koji je integrisan u kancelarijske programe Word i Excel, ne zna da je Švedska u NATO. A Guglov Gemini smatra da je ponovni izbor Donalda Trampa „moguć“, iako se to odavno dogodilo.
- Sistemi zvuče ubjedljivo, iako više puta tvrde potpuno lažne stvari. To ih čini posebno opasnim za neiskusne korisnike, jer greške često nisu odmah očigledne - upozorava ekonomista Peter Poš s Tehničkog univerziteta u Dortmundu.
Postoji fenomen koji stručnjaci nazivaju „halucinacija“: vještačka inteligencija fantazira o informacijama koje djeluju koherentno, ali nemaju činjeničnu osnovu. To se posebno često dešava kod regionalnih događaja, aktuelnih dešavanja ili kada je potrebno povezati više informacija.
<h2>Prijetnja demokratiji</h2>
Ali šta to znači za društvo u kojem sve više ljudi dobija informacije od četbotova? Posljedice su već primjetne: lažne informacije brzo se šire društvenim mrežama, jer korisnici dijele „činjenice“ koje generiše vještačka inteligencija bez provjere. Đaci i studenti uključuju izmišljene informacije u svoje radove. Građani mogu da donose odluke o tome za koga će da glasaju na osnovu lažnih tvrdnji.
Posebno je problematično to što mnogi korisnici nisu ni svjesni da četbotovi mogu da haluciniraju. Oni pretpostavljaju da tehnologija funkcioniše objektivno i činjenično, što je opasna zabluda. Sistemi vještačke inteligencije upozoravaju na potencijalne greške u svojim uslovima korišćenja, ali - ko to još čita?
<h2>Šteta po ugled medija</h2>
Još jedan problem tiče se kredibiliteta, etabliranih medija. Četbotovi redovno tvrde da njihove izmišljene informacije dolaze od takvih izvora kao što su na primer njemački javni servisi ARD ili ZDF, iako one o tome nikada nisu izvještavale - ili su izvještavale, ali sasvim drugačije. Korisnici gube povjerenje u renomirane izvore kada vještačka inteligencija zloupotrebljava njihova imena za širenje lažnih informacija.
Studija EBU testirala je četbotove sa stotinama činjeničnih pitanja: o istorijskim događajima, naučnim nalazima i aktuelnim vijestima. U zavisnosti od teme, stopa grešaka kretala se od 15 do čak 40 odsto. Nijedna od testiranih vještačkih inteligencija nije radila besprekorno.
<h2>Zašto vještačka inteligencija griješi?</h2>
Problem je u sistemu: četbotovi zapravo ne razumiju šta govore. Oni izračunavaju koje riječi će vjerovatno da odgovaraju na osnovu ogromnih količina teksta i ne mogu da provjere da li je izjava koja je proizvod takvih izračunavanja tačna. Oni nemaju znanje o činjenicama, imaju samo statističke obrasce.
Tehnološke kompanije svjesne su tih nedostataka i rade na rješenjima. Integrišu baze podataka, poboljšavaju navođenje izvora i preobučavaju sisteme. U razvoj se ulažu milijarde. Ipak, halucinacije ostaju fundamentalni, neriješeni problem s tom tehnologijom.
<h2>Šta korisnici mogu da urade?</h2>
EBU preporučuje jasna pravila za postupanje sa četbotovima: nikada ne vjerujte slijepo, uvijek provjeravajte važne informacije, za vijesti i činjenice oslanjajte se na etablirane medije, a ne na vještačku inteligenciju. Oprez se posebno savjetuje kada su u pitanju političke teme, zdravstvena pitanja ili finansijske odluke.
Škole i univerziteti moraju da podučavaju medijsku pismenost: kako da se prepoznaju dezinformacije koje generiše vještačka inteligencija, koji izvori su pouzdani? Njemačka vlada planira kampanje za podizanje svijesti – ali one kasne. Milioni ljudi već dugo i svakodnevno koriste tu tehnologiju.
Dok ona ne postane pouzdanija, važi sljedeće: četbotovi mogu biti korisni za kreativne zadatke ili kao pomagala za pisanje, ali nisu pogodni kao provjeravači činjenica ili izvori vijesti. I niko ne bi trebalo stoprocentno da se na njih oslanja.
Svako ko želi da bude informisan ne može izbjeći renomirane medije kojima su ljudi urednici, koji provjeravaju izvore i procjenjuju tvrdnje i dokaze. Digitalna revolucija može da promijeni mnoge stvari, ali potreba za pažljivim istraživanjem i provjeravanjem činjenica ostaje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vještačka inteligencija izmišlja svaki treći odgovor

"Mama, Jeleni je sastav napisao 'čatđipi'. Rekla je da će i meni pjesmicu tako za sjutra, na temu 'moja mama'".
"Šta joj je rekla učiteljica?".
"Ništa, dopalo joj se".
"Nije primijetila da sastav nije iz njene glave?"
"Ne znam… Ne".
Da će se ovo dešavati predvidio je prije dvije godine Ilon Mask, vlasnik Tesle, SpejsEksa (SpaceX), platforme Iks (X) i kompanije xAI za vještačku inteligenciju.
- To je novi svijet. Doviđenja, domaći - napisao je na mreži Iks, piše Radio Slobodna Evropa.
ChatGPT je program zasnovan na vještačkoj inteligenciji. Može da piše tekstove, odgovara na pitanja, rješava zadatke iz matematike.
Sve više se koristi za školske zadatke pa učenici ne moraju da čitaju lektire - mogu ih naći prepričane, ne moraju da prevode tekstove - ChatGPT će to uraditi umjesto njih, ima jasna uputstva za crtanje, slikanje... A piše i pjesme.
Nastavnici upozoravaju na rizike oslanjanja na gotove odgovore koje djeca preuzimaju bez kritike, dok stručnjaci i roditelji razmišljaju kako postići balans između tehnologija i intelektualnog razvoja djece.
Iz Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo nisu odgovorili na upit Radio Slobodne Evrope (RSE) da li postoje smjernice o korišćenju vještačke inteligencije u obrazovnom sistemu.
<h2>"Samo ukucate neku temu i on vam da sastav"</h2>
- Samo ukucate: napiši sastav na temu, na primjer, "kako sam provela raspust" i kažem da sam bila na moru i na planini i on mi da verzija koliko hoću - priča za RSE Lara, djevojčica iz sedmog razreda.
Kaže da ponešto izmijeni "da nastavnica ne posumnja".
Za razliku od nje, gimnazijalka Tara Popović kaže da ne koristi ChatGPT.
- Mislim da je nepouzdan. Čula sam da često daje pogrešne odgovore. Moja generacija ga koristi za rješavanje zadataka ili pisanje sastava, kao i za svakodnevne stvari - broj taksija, lokaciju... - navodi Popović.
Za RSE dodaje da oni koji ga koriste za školu često ne provjere informacije.
- Mislim da ga ne bi trebalo koristiti za pisanje sastava. Time slabi već opala kreativnost i stvaraju se pogrešne navike za budućnost - rekla je Popović.
<h2>Imaju li nastavnici dileme ko je autor</h2>
Nastavnica crnogorskog jezika književnosti Sara Šćepanović kaže da u radu sa djecom od 11 do 14 godina često primjećuje upotrebu ChatGPT-a.
- Vidim kada dijete donese rad koji stilski i gramatički značajno odskače od njegovog uobičajenog izražavanja, kada nije u skladu s prethodnim nivoom pismenosti. Primijetim upotrebu ekavice, koju dijete inače ne koristi, kroatizam i slično - istakla je Šćepanović.
Smatra da ovakva praksa može biti štetna ako zamijeni dječji trud i kreativnost.
- Ako dijete preskoči procese samostalnog razmišljanja i pisanja, gubi priliku da razvija kritičko mišljenje i donosi sopstvene zaključke - kaže Šćepanović za RSE.
Audio-knjige su, prema mišljenju Šćepanović, korisne jer djeca na taj način uče da slušaju, bolje razumiju tekst i vremenom postaju sigurniji govornici.
- Problem nastaje kada posegnu za gotovim rješenjima – kao što su prepričana djela na internetu i slično. Preveliko oslanjanje na takve izvore smanjuje njihovu motivaciju za samostalni rad i razvoj kreativnosti - navodi Šćepanović.
Ako alati stalno "odrade posao umjesto njih", dolazi do usporavanja kognitivnog razvoja, upozorava.
- Djeca mogu da izgube sposobnost izražavanja – i pisanjem i govorom - upozorava Šćepanović.
Zato je, smatra, bitno djeci ukazati na dobre ali i na loše strane tehnologije.
- Problem nije ako djeca iskoriste ChatGPT za dobijanje neke ideje, problem je kada se koristi kao zamjena za sopstveno stvaralaštvo - smatra Šćepanović.
<h2>Izazov i za roditelje</h2>
Roditelji su, ipak, po pitanju upotrebe vještačke inteligencije, u dilemi - između podrške tehnologiji i straha od uticaja na razvoj djece.
Ivana je majka djece u petom i drugom razredu i, kako navodi za RSE, zabrinuta je zbog svega što online svijet nudi mladima.
- Ovaj napredak ne može zaobići djecu. Ali, iako novi alati mogu biti korisni za proširivanje znanja strahujem da nekontrolisana upotreba može dovesti do toga da djeca izgube naviku da razmišljaju, zaključuju, primjene prethodna znanja... pa na kraju i da izgube i maštu i kreativnost - rekla je ona.
Njena starija ćerka, kaže, zna da koristi GPT.
- Ne koristi ga za rješavanje školskih zadataka i kao roditelj ću se truditi da to održimo što duže - kaže Ivana.
<h2>IT stručnjak: "Ne ograničavati - ta bitka je unaprijed izgubljena"</h2>
Mihailo Backović, koji je godinama u IT sektoru, kaže da nije jednostavno prepoznati da li je neki tekst napisala vještačka inteligencija (AI) ili dijete.
- Algoritmi su napravljeni da oponašaju ljudsko izražavanje, pa možemo samo govoriti o vjerovatnoći, ne o sigurnom zaključku - naveo je Backović.
Naša djeca će živjeti i raditi u svijetu u kojem će sarađivati sa AI tehnologijama – i dužnost društva je da ih za to pripremimo, kaže za RSE stručnjak Backović.
Smatra da škole ne treba da ograniče upotrebu AI jer je to bitka koja je već izgubljena.
- AI je već tu i to je stvarnost na koju se moramo navići - ističe Backović.
Upozorava da ni crnogorski, a ni globalni obrazovni sistem nije spreman za tu budućnost.
- Moramo hitno shvatiti da budućnost nije u gomilanju znanja i memorisanja činjenica, već u razvoju ključnih sposobnosti: brzog učenja, izražavanja, kritičkog mišljenja, kreativnosti i liderstva - ističe Backović.
Predlaže praktične načine integracije vještačke inteligencije.
- Na primjer, umjesto da insistiramo da djeca pišu sastave, mogli bismo dati temu ChatGPT-ju da napiše sastav, a onda učenicima zadati da pronađu logičke ili činjenične greške u tom tekstu. Time ih učimo da analiziraju, kritički misle i razvijaju medijsku pismenost - navodi Backović.
Backović ističe dvije ključne opasnosti: pretjerano povjerenje u algoritme i nepripremljeni obrazovni sistem.
- Već sada se javlja tendencija da AI posmatramo kao autoritet. To je opasno jer i algoritmi griješe - rekao je Backović.
Naglašava da se mora zadržati kritički odnos prema sadržaju koji dobijemo AI alatima.
- Ako uvedemo AI u škole, a ne transformišemo ciljeve obrazovanja, rizikujemo da djecu učimo onome u čemu će ih algoritmi brzo nadmašiti – ako već nisu - smatra Backović.
<h2>Je li AI pogubna za kreativnost poput poezije?</h2>
Pjesnikinja Tijana Radulović za RSE kaže da se u poeziji, osjeća ono što dolazi iz suštine, a ne iz forme.
- Djeca su najkreativniji ljudi zato vjerujem da vještačka inteligencija, bez obzira na broj apdejta, nikad neće moći da im parira - smatra Radulović.
Kako kaže, djeca kreativnost crpe iz nečeg dubljeg, iznutra – a to nadilazi svaki algoritam.
- Zato je bitno da ih zaštitimo od prečica koje, ako se predugo koriste, mogu negativno uticati – ne samo na kognitivni, već i na emocionalni razvoj - rekla je Radulović.
Ipak izražava sumnju da će obrazovni sistem to prepoznati.
- Ne znam možemo li to očekivati od sistema u kojem se, i prije ChatGPT-a, dešavalo da roditelji djeci pišu pjesme i domaće zadatke - kazala je Radulović.
Dio pjesmice, s početka priče, koju je ChatGPT napisao na temu "Moja mama":
I kad sam tužna ili me boli, 
njeno "dođi" najviše mi godi.
Nekad se ljuti, al’ nikad za dugo, 
zagrli čvrsto i zaboravim tugu.
Moja mama ne piše pjesme kao ja, 
ali svaka njena riječ – pjesma je sva.

"Doviđenja domaći zadaci": Kad ChatGPT piše umjesto đaka

Da li ChatGPT šteti sposobnostima kritičkog razmišljanja? Nova studija istraživača sa MIT Media Laba donosi zabrinjavajuće rezultate.
U istraživanju je učestvovalo 54 osobe, uzrasta od 18 do 39 godina, sa područja Bostona, podijeljene u tri grupe. Od svake grupe je zatraženo da napišu nekoliko eseja koristeći: OpenAI-jev ChatGPT, Gugl pretragu, i jedna grupa je radila bez ikakvog alata, prenosi Time.
Tokom pisanja, EEG aparat je bilježio moždanu aktivnost u 32 regije mozga. Ispostavilo se da su korisnici ChatGPT-a pokazali najmanji nivo moždane angažovanosti i „dosljedno postizali slabije rezultate na neutralnom, jezičkom i ponašajnom nivou“. Tokom nekoliko mjeseci, korisnici ChatGPT-a su postajali sve pasivniji, a do kraja studije često su samo kopirali i lijepili sadržaj iz alata.
U radu se sugeriše da upotreba velikih jezičkih modela (LLM) može štetiti učenju – naročito kod mlađih korisnika. Iako još nije prošla recenzentsku provjeru, a uzorak nije veliki, glavna autorka studije, Natalija Kosmina, odlučila je da je objavi kako bi ukazala na zabrinutost da bi, kako društvo sve više koristi LLM-ove zbog praktičnosti, razvoj mozga mogao dugoročno da bude ugrožen.
- Ono što me je natjeralo da je objavim prije nego što prođe potpunu recenziju jeste strah da bi za šest do osam mjeseci neki donosioci odluka mogli reći: "Hajde da uvedemo GPT u vrtiće". Mislim da bi to bilo izuzetno loše i štetno. Mozgovi u razvoju su najviše ugroženi - kaže Kosmina.
<h2>Stvaranje ideja</h2>
MIT Media Lab je nedavno uložio značajne resurse u proučavanje uticaja generativne vještačke inteligencije. Jedna ranija studija, na primjer, pokazala je da se korisnici ChatGPT-a osjećaju usamljenije što ga više koriste.
Kosmina, koja je od 2021. stalno zaposlena kao istraživač na MIT Media Labu, željela je da se posebno posveti uticaju korišćenja AI-a u školskim zadacima, jer sve više učenika koristi vještačku inteligenciju. Zato su ona i kolege zadali učesnicima da pišu eseje od 20 minuta na teme slične onima sa SAT testa, poput etike filantropije i problema prevelikog broja izbora.
Grupa koja je koristila ChatGPT napisala je gotovo identične eseje, bez originalnosti, oslanjajući se na iste fraze i ideje. Dvije profesorke engleskog jezika koje su ocjenjivale radove opisale su ih kao „bez duše“. EEG je pokazao nizak nivo izvršne kontrole i pažnje. Do trećeg eseja, mnogi su jednostavno zadavali temu ChatGPT-u i prepuštali mu gotovo cijeli posao.&nbsp;
- Bilo je više u stilu: ‘Daj mi gotov esej, sredi ovu rečenicu, i gotovo’ - kaže Kosmina.
Grupa koja nije koristila nikakav alat imala je najjaču moždanu povezanost, posebno u alfa, theta i delta frekvencijama, koje su povezane s kreativnim razmišljanjem, memorijom i obradom značenja. Ovi učesnici su pokazivali više angažovanosti, radoznalosti i osjećaja vlasništva nad radom, te su izražavali veću satisfakciju.
Treća grupa, koja je koristila Gugl pretragu, takođe je pokazala visok nivo zadovoljstva i moždane aktivnosti. Razlika je značajna, jer danas mnogi informacije traže direktno u AI čet-botovima umjesto da koriste Gugl.
<h2>Preispitivanje ranijih radova</h2>
Nakon što su napisali tri eseja, od ispitanika je zatraženo da ponovo napišu jedan od prethodnih, ali ovoga puta, ChatGPT grupa bez pomoći alata, a „brain-only“ grupa sada uz pomoć ChatGPT-a. Prva grupa se jedva sjećala šta su pisali, a EEG je pokazivao slabije alfa i theta talase – vjerovatno znak da nisu koristili dubinske memorijske procese.&nbsp;
- Zadatak je bio izvršen, mogli biste reći da je bio efikasan i praktičan, ali kako pokazujemo u radu - ništa od toga nije ostalo integrisano u pamćenje - navela je Kosmina.
Suprotno tome, druga grupa je pokazala snažno povećanje moždane povezanosti u svim EEG opsezima. To otvara nadu da AI, ako se koristi pravilno, može zapravo unaprijediti učenje – umjesto da ga potiskuje.
<h2>Poslije objave</h2>
Ovo je prva pred-recenzentska studija koju je Kosmina objavila. Tim je studiju poslao na recenziju, ali nisu željeli da čekaju više od osam mjeseci kako bi upozorili na problem za koji vjeruju da već sada utiče na decu.
- Obrazovanje o tome kako koristiti ove alate, i promovisanje činjenice da mozak mora da se razvija i u analognom smislu, apsolutno je ključno. Potrebni su nam zakoni koji to prate, i još važnije – testiranje ovih alata prije njihove široke upotrebe - ističe Kosmina.
Psihijatar dr Zišan Kan, koji leči dijecu i adolescente, kaže da vidi mnogo mladih koji se previše oslanjaju na AI u školskim obavezama.&nbsp;
- Iz ugla psihijatrije, vidim da pretjerana zavisnost od LLM-ova može imati neželjene psihološke i kognitivne posljedice – posebno kod mladih čiji se mozak još uvek razvija. Neuronske veze koje vam pomažu u pristupu informacijama, pamćenju činjenica i mentalnoj otpornosti – sve to može oslabiti - istakao je on.

Nova studija: ChatGPT narušava vještine kritičkog mišljenja

ChatGPT i vještačka inteligencija su svima dostupni, dok su ljudski talenti ono što pravi razliku - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, klinički psiholog i komunikolog Radoje Cerović.
Prepoznati značaj i mogućnosti vještačke inteligencije, smatra on, od ekstremne je važnosti jer je u današnjem vremenu Chat GPT dio procesa razmišljanja.&nbsp;
- Prvo je da ljudski talenti shvate da su talenti, jer ako vi to ne shvatate onda ne idete u tom pravcu. I sa strane poslodavaca, i sa strane zaposlenih je potrebno na neki način se vrati valorizaciji ljudskih sposobnosti, i to posebno onih ljudskih sposobnosti kao što je empatija, kreativnost, koji ne mogu biti zamijenjeni bilo kakvim mašinskim učenjem. U tom trenutku idemo u pravcu koje diktira ovo vrijeme - zaključio je Cerović.
Krajnji autput našega odlučivanja i donošenja planova je, prema njegovim riječima, u svakom slučaju potpomognut od ChatGPT-a.
- Do skoro je bila velika priča da će određene profesije da nestanu, do skoro je bila velika priča oko radiologa, a radiolozi u medicini uz pomoć vještačke inteligencije mogu da prepoznaju stvari koje oko ne može da prepozna, vještačka inteligencija prepozna, i onda je jedno vrijeme kružila priča da će ta specijalnost da nestane. Na bazi toga rezon je da će nestati radiolozi koji ne koriste vještačku inteligenciju, i nestaće oni profesionalci koji ne koriste vještačku inteligenciju. Nijedna od tih profesija, u ovom trenutku, mi ne vidimo da nestaje, ali zahtijeva da se do kraja upoznamo, uključimo u sve procese vještačku inteligenciju i da ona postane stabilno dio procesa - rekao je Cerović.
Preplitanje vještačke i ljudske inteligencije je nešto što nije bilo na prvi pogled jasno.
- Iako nijesu fizički prepleteni, de facto jesu i to je nastavak ljudskog mozga koji se zove vještačka inteligencija. Oni koji dobro razmišljaju i koriste vještačku inteligenciju će imati najbolji krajnji output. U tom nekom opštem takmičenju u kome se kvalitet odluka i kvalitet razmišljanja dramatično podiže opet imate jedno novo takmičenje u kome svi imaju vještačku inteligenciju. Vještačka inteligencija neće napraviti sama po sebi razliku između uspješne kompanije i uspješnog profesionalca, opet će biti neophodno da mi itekako razmišljamo - istakao je Cerović.
Kombinujući &nbsp;vještačku inteligenciju i psihometriju, objašnjava on, zadatak je pomoći firmama HR menadžerima preduzeća da velikom brzinom prepoznaju strukturu mekih vještina kod kandidata za posao.
- To je ekstremno važno kad imate ljude koji su u kontaktu sa klijentom i veoma je važno kad znamo da ovi načini kako mi obično radimo selekciju personala, razgovarate sa nekim i taj neko bi trebalo da pretpostavi kakve su vaše sposobnosti, iako često imamo utisak da to možemo da prepoznamo, nauka nam govori da to apsolutno nije tačno, i da postoje neke posebne kategorije ljudi, posebno toksični, posebno problematični, koje mi nećemo prepoznati, čak naprotiv imaćemo o njima vrlo pozitivan stav. To su, na primjer, narcisoidne osobe, antisocijalne osobe, manipulativne osobe, koje ostavljaju sjajan utisak na prvi pogled. I vještačka inteligencija, i psihometrijska nauka imaju načine da prepoznaju takve ljude i u jednom trenutku mi dozvoljavamo da mašina nam da određene informacije, ne da bi mašina odlučivala, nego kada nam da te informacije onda nam ukazuje da smo mi, vjerovatno, u prisustvu takve osobe - naglasio je Cerović.

Cerović: Chat GPT i vještačka inteligencija su svima dostupni, ljudski talenti su ono što pravi razliku

Čet džipiti (Chat GPT) se pojavio u novembru 2022.godine, a danas je teško zamisliti dan bez njegove pomoći, jer postao nešto kao personalni asistent kad treba proučiti neku temu, kad treba nešto brzo prevesti, kad se treba prijaviti na konkurs i istražiti neku oblast, on je veliki pomoćnik - &nbsp;kazala je u emisiji Srećan dan na Televiziji E stručnjakinja za digitalizaciju Jasna Pejović.
Za korišćenje Chat GPT-a je važno da on dobije zadan kontekst, ili, objašnjava Pejović, neku vrstu okvira odakle će on da daje odgovor.
- Mogu mu se dati podaci, bilo u obliku teksta, bilo u obliku fajla, koji se prikači, uz taj vaš pront. I kažete mu molim vas odgovore koje mi budete davali, s njim pričate kao sa čovjekom, uzmite u obzir podatke koje sam vam ja dala. I onda krenete sa pitanjima, i naravno, treba imati u vidu, da bez obzira šta dobijamo mi to moramo da proučimo i sa te kritičke strane malo istražimo, jer jako često dešava da dobijemo i netačne podatke - rekla je Pejović.
Da li je danas moguće biti konkurentan u apliciranju za neki i projekat, pita se Pejović, ako se kao pomoć ne koristi neki od sličnih alata, to se naravno vidi da je ,,mašina” pisala, kaže ona, ali, sve je tu od potrebnih informacija.
Sagovornica emisije Srećan dan kaže da se i ona ,, isključi”, odmara od tehnologije, pa se u tim trenucima prepušta pisanju i posveti se djeci.
- Djeca su nam od malih nogu dopaminski zavisnici od jako kratkih informacija kojima su izloženi, i ne može ništa više da im drži pažnju, a mi roditelji, mi smo isto takvi. Onda je to momenat u kom ja sklanjam tehnologije i kažem - okej pričamo sada i nema gledanja u ekran. I meni je dan takav da očekujem neku važnu poruku, onda kažem pa šta to može biti važno da ne može da sačeka pola sata, a znamo i sami, da prije nekih dvadesetak godina je bilo skroz okej da se čeka i idući radni dan - istakla je Pejović.
Roditelji ne mogu ignorisati tehnologije i praviti se da one ne postoje, smatra Pejović, jer su one dio života naše djece, pa ako hoćemo da njegujemo odnose sa našom djecom, moramo da razumijemo, poručuje ona, u kakvom svijetu oni žive.
- Traženje mjere i balansa da razumijemo taj svijet tehnologije u kom naša djeca žive, da bi na kraju krajeva mogli da se postavimo ispravno, kad to ne zahtjeva naše ulaganje vremena u te iste tehnologije. Ako su moja djeca jako zainteresovana za Tik Tok, ili da gledaju online neku seriju, onda nekako treba i ja da budem u tom njihovom svijetu, da bismo imali zajedničke teme - naglasila je Pejović.
Na tržištu rada se dešavaju dvije struje, ističe gošća emisije Srećan dan, prva struja je digitalizacija svega što možete da zamislite, i svako zanimanje, dodaje ona, koji ima potencijal da se automatizuje, tako će i biti.
- To znači da mi treba da pratimo trendove da bismo ostali konkurentni na tom tržištu rada, i to znači da poznajemo Chat GPT, druge načine pronalaženja informacija, korišćenje računara danas se već podrazumijeva, ako imate neki biznis vi morate da poznajete osnove digitalnog marketinga i principe kako to funkcioniše da bi vam biznis bio vidljiv. Jako puno izazova, uzimajući u obzir da se tehnologije strašno brzo mijenjaju … Druga struja na tržištu rada je vraćanje tradicionalnim poslovima, na primjer za onoga ko umije da postavlja keramičke pločice biće uvijek posla, za onoga ko umije da napravi tradicionalnu pitu i pretvori to u neki turistički biznis, biće uvijek posla. To su ta dva puta kojima se ide, povratak prirodi i tradicionalna zanima ja, a sa druge strane apsolutna digitalizacija, pa sad treba pronaći gdje se najbolje osjećamo i snalazimo - zaključila je Pejović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKb6kEVgjrA8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Pejović: Djeca od malih nogu dopaminski zavisnici od kratkih informacija, ništa im više ne drži pažnju

Evropska komisija izrekla je danas kaznu od 120 miliona eura kompaniji X zbog kršenja obaveza transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), saopštila je Komisija. Ovo je prva odluka Komisije o neusklađenosti sa ovim zakonom.
Prekršaji kompanije X uključuju obmanjujući dizajn njenog „plavog bedža“ (plave oznake za verifikaciju naloga), nedostatak transparentnosti u njenoj arhivi oglasa i neuspjeh da obezbijedi pristup javnim podacima za istraživače, navodi se u saopštenju.
<h2>Obmanjujući dizajn „plavog bedža“</h2>
- Upotreba "plavog bedža" za "verifikovane naloge" obmanjuje korisnike. Ovo krši obavezu iz DSA prema kojoj platforme moraju da zabrane obmanjujuće dizajnerske prakse u svojim uslugama - navodi Evropska komisija.
Kako se pojašnjava, na platformi X svako može da plati da dobije "verifikovani" status bez da kompanija suštinski proveri ko stoji iza naloga, što korisnicima otežava procjenu autentičnosti naloga i sadržaja sa kojima stupaju u interakciju.
- Ova obmana izlaže korisnike prevarama, uključujući krađu identiteta, kao i drugim oblicima manipulacije od strane zlonamjernih aktera. Iako DSA ne zahteva verifikaciju korisnika, on izričito zabranjuje platformama da lažno tvrde da su korisnici verifikovani kada takva provjera nije izvršena - upozorila je Komisija.
<h2>Nedostatak transparentnosti u arhivi oglasa na X</h2>
Arhiva oglasa kompanije X ne ispunjava zahteve DSA u pogledu transparentnosti i pristupačnosti, navodi Evropska komisija.
- Pristupačne i pretražive arhive oglasa od ključnog su značaja za istraživače i civilno društvo u otkrivanju prevara, hibridnih prijetnji, koordinisanih operacija informisanja i lažnih reklama - navodi se u saopštenju.
X uvodi dizajnerske elemente i barijere za pristup, kao što su prekomjerna kašnjenja u obradi, što, kako se ocjenjuje - podriva svrhu arhiva oglasa.
Arhiva takođe ne sadrži ključne informacije, poput sadržaja i teme oglasa, kao ni pravnog subjekta koji ga je platio. Ovo, prema navodima iz saopštenja - otežava istraživačima i javnosti da nezavisno ispitaju potencijalne rizike u onlajn oglašavanju.
<h2>Neuspjeh u obezbejđivanju pristupa javnim podacima za istraživače</h2>
X ne ispunjava svoje obaveze prema DSA u vezi s pružanjem pristupa javnim podacima platforme istraživačima, utvrdila je Komisija.
Na primjer, uslovi korišćenja kompanije X zabranjuju kvalifikovanim istraživačima da samostalno pristupaju javnim podacima, uključujući scraping (scraping je tehnika automatskog prikupljanja podataka sa veb stranica pomoću specijalnih programa).
Pored toga, kako se navodi, procesi za pristup javnim podacima nameću nepotrebne prepreke, čime se efektivno podriva istraživanje sistemskih rizika u Evropskoj uniji.
- Kazna izrečena danas izračunata je uzimajući u obzir prirodu ovih prekršaja, njihovu težinu u pogledu broja pogođenih korisnika u EU, kao i njihovo trajanje. Ovo je prva odluka o neusklađenosti prema DSA - zaključuje se u saopštenju.
<h2>Šta su sljedeći koraci</h2>
X sada ima 60 radnih dana da obavijesti Komisiju o konkretnim mjerama koje namjerava da preduzme kako bi okončala kršenje člana 25(1) DSA, koje se odnosi na obmanjujuću upotrebu plavih bedževa.
Dalje, X ima 90 radnih dana da Komisiji dostavi akcioni plan u kojem će navesti neophodne mjere za rješavanje kršenja članova 39 i 40(12) DSA, koji se odnose na arhivu oglasa i pristup javnim podacima za istraživače. Odbor za digitalne usluge imaće mjesec od prijema akcionog plana kompanije X da iznese svoje mišljenje.
Komisija će zatim imati još mjesec da donese konačnu odluku i odredi razuman rok za sprovođenje.
Neispunjavanje obaveza iz odluke o neusklađenosti može dovesti do periodičnih kazni, ukazuje se u saopštenju i dodaje da Komisija nastavlja da sarađuje sa X "kako bi obezbijedila poštovanje ove odluke i DSA uopšte".
Podsjetimo, 18. decembra 2023. Evropska komisija pokrenula je formalni postupak radi procjene da li je X možda prekršio DSA u oblastima povezanim sa širenjem nezakonitog sadržaja i delotvornošću mjera za borbu protiv manipulacije informacijama, za koje se istraga nastavlja.
Ovi postupci takođe su obuhvatali upotrebu obmanjujućeg dizajna, nedostatak transparentnosti oglašavanja i nedovoljnu dostupnost podataka za istraživače, za šta je Komisija 12. jula 2024. usvojila preliminarne nalaze i danas donijela odluku o neusklađenosti.

Evropska komisija kaznila X sa 120 miliona eura

Grupa građanskih i NVO aktivistkinja najoštrije je reagovala na, kako navode, seksističke i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućene direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Milki Tadić Mijović.
Vraneš je, iskrivljujući Njegoševe stihove, uputio javne uvrede na njen račun, nazvavši je „babom“ i „vješticom“, što aktivistkinje ocjenjuju kao „nedostojno javne funkcije i demokratske komunikacije“.
One poručuju da takva retorika predstavlja „još jedan u nizu pokušaja da se putem mizoginih i populističkih istupa uruši javni dijalog i degradira uloga žene u društvu“.
U saopštenju se ističe i očekivanje da se koalicioni partneri iz Pokreta Evropa sad, na čelu s premijerom Milojkom Spajićem, jasno odrede prema ponašanju predsjednika Pljevalja.
– Očekujemo da se obezbijedi njegova smjena sa funkcije koju zloupotrebljava na sramotu građana Pljevalja i države – navodi se u reakciji.
Aktivistkinje upozoravaju da je etiketiranje žena kao „vještica“ dio šireg obrasca diskriminacije.
– To nije samo uvreda, već poruka čiji je cilj da se ženama ospori dostojanstvo i glas u javnom prostoru – ističe se u saopštenju.
Reakcija je zaključena simboličnom porukom:
– Sve smo mi vještice.
Saopštenje su potpisale:&nbsp;
Tea Gorjanc, Dina Bajramspahic, Maja Raicevic, Ervina Dabizinovic, Milena Popovic Samardzic , Paula petricevic, Ivana Vojvodic , Ana Jaredic , Anita Stjepcevic, Olivera Nikolic, Marina Vujacic, Maja Boricic, Andrea, Tijana, Ðurdja Radulovic, Jelena Nelevic , Teodora Ciriviri, Martina Markolovic, Elizabeta Mrnjavcevic ,Bojana i Amra iz HRA

Aktivistkinje osudile seksističke izjave predsjednika Opštine Pljevlja: Sve smo mi vještice

Ekonomska redakcija STEGA, u saradnji sa stručnjacima za ekologiju, upozorila je da će Termoelektrana Pljevlja u narednim godinama, najkasnije do kraja 2030, morati da prestane sa radom zbog novih evropskih klimatskih propisa i ekonomskih ograničenja.
Kako navode, od 1. januara 2026. godine EU uvodi mehanizam CBAM, što znači da emisije ugljen-dioksida iz termoelektrana više neće biti besplatne.
– TE Pljevlja godišnje ispusti više od milion tona CO₂. Ako cijena po toni bude 70–80 eura, Crna Gora će morati da plati oko 100 miliona eura godišnje samo zbog zagađenja iz termoelektrane – ističu iz STEGE.
Zbog toga bi, kažu, proizvodnja struje iz uglja postala najskuplja opcija u energetskom sistemu Crne Gore.
Propali efekti ekološke rekonstrukcije
Organizacija podsjeća da je u ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja uloženo oko 70–80 miliona eura, uz obećanje da će elektrana biti modernizovana i bez štetnih emisija.
– Taj projekat nije smanjio emisije CO₂, a postoje i ozbiljne sumnje da rekonstrukcija nije urađena kvalitetno. Javnost i dalje svjedoči istim problemima – navode u saopštenju, uz očekivanje hitne reakcije ekološke inspekcije zbog nedavnih snimaka prašine i otpada na prostoru termoelektrane.
Takođe upozoravaju da Direktiva o industrijskim emisijama, čije poštovanje je garantovano, i dalje nije ispunjena.
Iz STEGE ističu da bi gašenje termoelektrane imalo najteže posljedice upravo u Pljevljima – gradu čiji su radnici, privreda i javne finansije direktno zavisni od energetskog i rudarskog sektora.
– Čitave porodice decenijama su vezane za taj sistem: neko radi u elektrani, neko u rudniku, neko u firmama za održavanje, neko u transportu, neko u opštini koja se puni prihodima od uglja – poručuju.
U saopštenju se navodi da, uprkos jasnim rokovima i troškovima, Vlada još nema plan za pravednu tranziciju i dekarbonizaciju energetskog sektora, niti program podrške Pljevljima.
– Iako Reformskom agendom EU obezbjeđuje više od 20 miliona eura, nema plana za zapošljavanje i prekvalifikaciju radnika, niti pripreme novih investicija u obnovljive izvore energije. Nema ni razgovora sa lokalnom zajednicom o onome što slijedi – navodi STEGA.
Upozoravaju da se i dalje insistira na roku 2041. godine za zatvaranje TE Pljevlja, „uprkos činjenici da je ekonomski i regulatorno nemoguće održati rad do tada“.
Zahtjevi STEGE
Iz ove organizacije traže:
- Transparentno obavještavanje građana o stvarnom stanju i rokovima
- Istraživanje odgovornosti za propuste u rekonstrukciji
- Zaštitu građana od pokrivanja troškova lošeg nadzora i upravljanja
- Plansku i pravednu tranziciju za Pljevlja
Poručuju da je neophodno je spriječiti da Pljevlja sama plate cijenu tranzicije koju država nije pripremila.

STEGA: Termoelektrana Pljevlja pred zatvaranjem, potreban hitan plan za pravednu tranziciju

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv službenika Uprave policije S.P, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zlostavljanje.
S.P. se stavlja na teret da je u noćnim satima, 13. jula ove godine, u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, prilikom izvršavanja službenih radnji, fizički napao uhapšenog V.C. postupajući na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo. 
- Oštećeni je tom prilikom zadobio laku tjelesnu povredu - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Optužni prijedlog protiv policajca: U OB Podgorica nasrnuo na uhapšenog

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: chatgpt