Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), Ivan Asanović, reizabran je danas na tu funkciju.
Odluku o reizboru Asanovića jednoglasno je donio Odbor direktora na redovnom zasijedanju u skladu sa internim aktima i nakon prethodno sprovedenog javnog konkursa.
Iz CGES-a su kazali da je, na osnovu evaluacije dosadašnjeg rada, predstavljenog programa i vizije razvoja kompanije, Asanović izabran za izvršnog direktora, na period od četiri godine.
- U prethodnom mandatu Asanović je ostvario zapažene rezultate u oblasti modernizacije poslovanja, unaprjeđenja efikasnosti i jačanja partnerskih odnosa, čime je dao snažan doprinos stabilnosti i napretku kompanije - saopšteno je iz te kompanije.
Odbor direktora je izrazio uvjerenje da će, pod rukovodstvom Asanovića, CGES i u narednom periodu nastaviti da se razvija kao stabilna, inovativna i društveno odgovorna kompanija, posvećena daljem jačanju poslovnih rezultata i odnosa sa zaposlenima, partnerima i zajednicom.
Asanović je rekao da mu predstavlja veliku čast, ali i odgovornost to što mu je ponovo ukazano povjerenje da doprinese razvoju CGES-a.
- Rezultati koje smo postigli zajedničkim radom pokazuju da se dosljednost, posvećenost i profesionalizam uvijek prepoznaju - kazao je Asanović.
On je zahvalio Odboru direktora na podršci i povjerenju koje su pružili njemu i menadžmentu tokom prethodnog mandata.
- Nastavićemo da gradimo CGES kao otvorenu, inovativnu i odgovornu kompaniju, usmjerenu kazaposlenima, partnerima i zajednici kojoj pripadamo - zaključio je Asanović.
Asanović je rođen 1982. godine u Podgorici. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, gdje je stekao zvanje diplomiranog inženjera elektrotehnike.
Profesionalnu karijeru započeo je 2005. godine na međunarodnim projektima, a od 2006. je radio u Elektroprivredi Crne Gore – FC „Prenos“, gdje je obavljao ključne funkcije u održavanju trafostanica i realizaciji značajnih investicionih projekata, uključujući međunarodnu podmorsku interkonekciju Crna Gora–Italija.
Od 2011. do 2019. bio je šef Službe za sekundarne i informacione sisteme, učestvujući u unapređenju SCADA sistema i implementaciji EMS-a, a od 2021. godine je preuzeo funkciju izvršnog direktora CGES-a.
Asanović je aktivno uključen u međunarodne radne grupe ENTSO-E, član je Inženjerske komore Crne Gore i autora je brojnih stručnih radova iz oblasti elektroenergetike.

Portal ETV

Ivan Asanović ostaje na čelu CGES-a

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je dostavio četiri prijedloga za Godišnji plan revizija za 2026. godinu Državne revizorske institucije (DRI), shodno javnom pozivu DRI da uključi u proces svog planiranja zainteresovanu javnost.
Oni su, kako su saopštili, predložili reviziju poslovanja Radio-televizije Crne Gore (RTCG), Gradske RTV, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES)
- Smatramo da bi revizija ovih subjekata značajno doprinijela većoj transparentnosti, odgovornosti i kontroli trošenja javnog sredstava, kao i povjerenju građanstva u institucije - poručili su u CGO.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1967930915981496787&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO predlaže reviziju poslovanja RTCG, Gradske RTV, MUP-a i CGES-a

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Ostojić: Tu života više nema

Mještani Gornjih Brezana predali su tužbu protiv državnog energetskog preduzeća Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) koje namjerava da u centru njihovog sela izgradi veliku trafostanicu 400kV a potom i međunarodno energetsko čvorište.
Mještani Brezana okupljeni u Građanskoj inicijativi "Spasimo Brezna" saznali su za ovaj plan tek prije nekoliko mjeseci i od tada se bore da zaustave projekat koji bi, kako tvrde, uništio njihovo selo i život u njemu.&nbsp;
Oni tužbom traže i da sud sasluša i predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD kako bi se i formalno utvrdile, kako ističu, nesporne činjenice
Pivsko selo Gornja Brezna je jedino selo u opštini Plužine a vjerovatno i cijeloj Crnoj Gori koje se posljednjih godina intenzivno razvija, gdje se doseljavaju mladi i porodice, osnivaju seoska domaćinstva i grade turističke objekte koji su popunjeni, uglavnom stranim turistima, i do 250 dana godišnje. Mještani Gornjih Brezana otkrili su da je CGES u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je dobio kredit od 28 miliona eura za gradnju trafo stanice od Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, sakrio postojanje cijele ljudske zajednice od nekoliko stotina mještana, te EBRD-u dodstavio lažan podatak da u krugu od 2 kilometra od lokacije 400kV trafostanice nema nijedan stambeni niti poslovni objekat.
- Popisali smo samo vlasnike objekata, postojećih i onih u izgradnji u krugu od dva kilometra i ima ih 75, dok je vlasnika zemljišta mnogo više. Kako gotovo svi vlasnici imaju po dva ili više objekata, zbirno u krugu od dva kilometra od lokacije 400 kV trafostance kojui su isplanirali da rade, ima oko 200 kuća, štala i turističkih objekata. Kako to da tako moćna kompanija kompanija kao što je CGES nije vidjela 200 objekata? Zbog navedenog osnovano sumnjamo da je CGES namjerno sakrio postojanje naših kuća i da "nije vidio" cijelo živo selo, upravo kako bi izbjegao stroge procedure i visoke standarde EBRD-a kada su u pitanju loklane zajednice i njihovo očuvanje - navode iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;
Dodaju da EBRD procedure zahtijevaju da lokalne zajednice na koje utiču projekti koje oni finansiraju budu uklkjučene od najranijih faza planiranja projekta, te da uticaj na prirodu i ljude bude minimalan.
- U našem slučaju, intencija CGES-a pa i države Crne Gore, odnosno aktuelne, ali i prethodnih Vlada je bila da sakriju naše postojanje, jer su svjesni da će međunardone energetski projekat u naseljenom mjestu značiti kraj života na toj lokaciji i potpuno obezvrijeđivanje privatne imovine mještana. Sigurni smo da EBRD, da je imao ovu informaciju ne bi podržao ovaj projekat, kao što nije podržao uništenje sela Krallje radi gradnje autoputa. Prema našim pouzdanim saznanjima, Vlada Crne Gore, odnosno Monteput, &nbsp;je izmjestio trasu autoputa upravo na zahtjev Evropske unije i Evropske banke za obnovu i razvoj kako bi se sačuvalo preko 50 kuća i lokalna zajednica u ovom selu - ističu oni.
Dodaju da je u Gornjim Breznima direktno ugroženo oko 200 objekata i cijela ljudska zajednica od nekoliko stotina ljudi. ukoliko se realizuje gradnja 400kV trafostanice i međunarodnog energetskog čvorišta. Kako dodaju, oni traže da se trafo stanica i eneretsko čvorište izmjeste na drugu lokaciju gdje će imati minimalan uticaj na prirodu i ljude.&nbsp;
- Takvih lokacija je u Pivi mnogo, jer je sjever Crne Gore opstošen pogubnim politikama proteklih decenija i godina. Umjesto da opština Plužine i Vlada ohrabe i konkretno podrže svakog mladog čovjeka koji se vraća na selo, oni su ujedinjeni u namjeri da naše selo unište a nas protjeraju sa naše zemlje. To nećemo dozvoliti ni po koju cijenu - decidni su u GI "Spasimo Brezna". &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Mještani Brezana javno su se u proteklih nekoliko mjeseci obraćali brojnim adresama, pa i državnom vrhu Crne Gore, predsjedniku, premijeru i predsjedniku Skupštine, insistirajući da se uključe i pomognu u spasavanje njihovih života, imovine i budućnosti njihovog sela, ali ih do sada niko od njih nije čuo, ni vidio.&nbsp;
- Još smo za našu državu i sve institucionalne adrese "selo koje ne postoji", ali nećemo odustati dok nas ne vide, priznaju da postojimo, i dok ne izmjeste planirano energetsko čudovište na bezbjednu udaljenost od naših kuća i imanja - zaključili su oni.

1250x600

1084x550

Mještani Brezana predali tužbu protiv CGES-a, traže i saslušanje predstavnika EBRD-a

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema pravosnažno je dobio spor protiv ove kompanije koju je tužio zbog disciplinskog postupka koji je protiv njega pokrenuo izvršni direktor Ivan Asanović i kaznio ga u decembru 2022. godine umanjenjem jedne plate zbog navodne teže povrede radne obaveze. Status zaštite zviždača, o čemu je Portal ETV pisao, ukino mu je, za uređena društva nevjerovatno, ali za današnju Crnu Goru, nažalost istinito, član Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije advokat Mladen Tomović, pravni zastupnik CGES-a, u postupku koji je u ime ove kompanije pokrenuo pred Upravnim sudom. Tomović zastupa CGES-a u svim procesima vezanim za zviždača, ali to mu nije bila smetnja da konkuriše za člana Savjeta ASK-a, niti je, nažalost, komisija koja je odlučivala o izboru sastava ovog tijela smatrala da ima nešto sporno u činjenici da će u Savjetu sjeđeti čovjek koji goni osobu kojoj je ASK dodijelio status zaštite. Izabran je prošle godine sa svega jednim glasom protiv, iako je bio očiglednom konfliktu interesa. I dok Upravni sud nije mogao naći vezu koja bi potvrdila da je zviždač nakon što je prijavio sumnju u korupciju u CGES-u izložen progonu u ovoj kompaniji zbog čega mu je ASK dodijelila status zaštite, Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda kojom je naloženo ukidanje odluke o disciplinskom kažnjavanju zviždača. - Dvije godine i osam mjeseci od pokretanja sramnog disciplinskog postupka, pravosnažno sam dokazao da je isti bio nezakonit, a iz obrazloženja presude Višeg suda jasno je i da je taj postupak bio montiran. Nakon ovakve presude Višeg suda, nesumnjivo je da su disciplinski postupak koji je vođen protiv mene i mjera koja mi je izrečena bili samo odmazda i osveta zbog toga što sam odbio da utičem na postupak javne nabavke i što sam prijavio sumnju u korupciju, u CGES-u - kazao je zviždač za Portal ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071107074_5a5ec7ff18ded780dd93e2d05104b4832a079ad81b836fe874faa386edbee150.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071107074_5a5ec7ff18ded780dd93e2d05104b4832a079ad81b836fe874faa386edbee150" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"><figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA ČLAN SAVJETA ASK-A: Mladen Tomović(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Kategoričan je da su „konačno pale u vodu sve konstrukcije, laži i neistine koje su plasirala najodgovornija lica iz CGES-a i njihov punomoćnik Mladen Tomović“. - Sada postaje jasno i zašto su Mladen Tomović, zatim v.d. direktora Agencije Dušan Drakić i njegova pomoćnica Kristina Braletić, zloupotrebom službernog položaja, od Upravnog suda sakrili dokaz, da bi mi prevarom ukinuli zaštitu propisanu zakonom – ističe naš sagovornik. A presuda Upravnog suda je skandalozna i veoma opasna, ne samo zato što je prvi put od uvođenja instituta zviždača nekome ukinut taj status, već i zbog zabrinjavajućih stavova vijeća od troje sudija – poput ocjene da se status zaštite zviždača može dobiti jedino u slučaju kada poslodavac otvoreno i direktno proganja zapošljenog zbog prijave korupcije?! Za razliku od Upravnog, Osnovni sud u Podgorici, kao i Viši, koji je postupao po žalbi CGES-ovog advokata Mladena Tomovića, nedvosmisleno su utvrdili da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito. Sud je u presudi jasan - disciplinska odgovornost zviždača nije utvrđena, a odluka Asanovića kojom je kaznio zviždača je, prema ocjeni oba suda, kontradiktorna i ne sadrži valjano obrazloženje, što je u suprotnosti sa članom 32 Ustava Crne Gore i članom 6 stav 1 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Golgota zviždača iz CGES-a počela je od septembra 2021. godine kada je, kako kaže odbio zahtjev predsjednika Odbora direktora Aleksandra Mijuškovića da utiče na Komisiju koja je sprovodila postupak javne nabavke Usluge sječe stabala i rastinja u trasama dalekovoda. Zahtjev je bio da se produži rok za dostavljanje ponuda. - Kada sam Agenciji prijavio sumnju u korupciju i nakon što je Agencija moju prijavu korupcije proslijedila SDT-u montiraju mi lažne optužbe dvojice zapošljenih u Službi za javne nabavke o navodnom mobingu, a nedugo zatim izvršni direktor Ivan Asanović pokreće i disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku je sve bilo montrirano - dokazi, svjedoci, ama baš sve. Čak smo u toku samog disciplinskog postupka, moj punomoćnik i ja, došli do dokaza da se jedna od saslušanih svjedokinja dogovara sa izvršnim direktorom i ovlašćenim licem u postupku kako da odgovore na moje imejlove – podsjeća zviždač.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071107074_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071107074_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK"><figcaption>Ozbiljne sumnje u postupanje nove uprave ASK-a </figcaption></figure>  Naglašava da je uz sve to i diskriminisan, jer je bio jedini šef službe, „od petnaest sistematizovanih šefova službi u CGES-u, koji nije bio uvršćen u menadžment kompanije“. - Samim tim nijesam imao ni pravo na ugovorenu zaradu, zbog čega mi je napravljena šteta više od 15.000 eura za period od dvije godine – dodaje naš sagovornik. Podmetačinama, a prije svega neprijateljskom atmosferom koju su stvorili prema njemu, naglašava on, naćerali su ga da napušti mjesto šefa Službe za javne nabavke. - To su iskoristili i poslali me u Trafostanicu Tološi 2, đe su me izolovali od svih ostalih kolega iz sektora u koji sam raspoređen. To iživljavanje traje do danas, dakle preko godinu i po dana – kaže zviždač. Uvjeren je i da Mladen Tomović nije slučajno izabran da zastupa CGES u postupcima sa njim. - On je radio u ASK-u i advokat je većine zapošljenih u postupcima protiv te institucije. Mijušković i Asanović su znali da će on, političkom voljom, biti izabran za člana Savjeta ASK-a – smatra zviždač. Portal ETV u više navrata pisao je o spornom imenovanju Tomovića u Savjet ASK-a, čak ga je i međunarodni stručnjak za antikorupciju Drago Kos pozivao da podnese ostavku, uz objašnjenje za naš medij da „nije smjelo da se desi da član Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije bude pravni zastupnik strane koja traži ukidanje zaštite zviždaču“. - Očekujem da će i gdin. Tomović razumjeti što je učinio i da će, konačno, preduzeti za mene logičan korak - da istupi iz Savjeta. Imao je i drugu mogućnost, mogao je taj slučaj da prepušti nekom drugom advokatu, ali nije, i sada ima samo jedno rješenje. Jer, kakva se poruka šalje ljudima u Crnoj Gori, ako vam član Savjeta ASK-a goni zviždača, traži ukidanje statusa zaštite i što mu, na kraju, i uspijeva - upozorava Kos. Kos je za Portal ETV ocijenio i da je odluka Upravnog suda „profesionalno sasvim pogrešna“ i istakao da očekuje da će je Vrhovni sud ukinuti. Tomović, međutim, ne haje i nastavlja sa progonom zviždača iz CGES-a.

Pravosnažno poništen disciplinski postupak protiv zviždača iz CGES-a

Državna kompanija Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) dodijelila je, kako saznaje Portal ETV, posao organizacije Dana firme kompaniji Sealand Tours Montenegro d.o.o, registrovanoj prije manje od tri mjeseca (27. marta), sa osnivačkim kapitalom od svega jedan euro, bez ijednog vidljivog prethodnog ugovora, bez prezentovanih referenci i bez odgovora zašto je baš ona izabrana.
Ova informacija, do koje je došao Portal ETV, otvara ozbiljna pitanja o transparentnosti i regularnosti javnog poziva, koji je trajao samo tri dana.
Prema podacima iz CRPS-a, osnivač firme koju je izabrao CGES je Jie Zhang, dok se kao izvršni direktor vodi Miloš Janković. Firma je ponuđeni posao organizacije događaja procijenila na 20.800 eura bez PDV-a, čime je ostala ispod maksimalno dozvoljene cijene od 24.900 eura.
Na istoj nabavci, drugoplasirana firma bila je Congress Travel d.o.o., specijalizovana agencija osnovana još 2007. godine, sa iskustvom u organizaciji poslovnih događaja, čija je ponuda iznosila 24.200 eura.
Uprkos tome, CGES je posao povjerio firmi koja nema nikakav javno dostupan poslovni trag ili reference.
Štaviše, iz CGES-a nije stigao nijedan odgovor na pitanja Portala ETV, među kojima su:
• Koliko firmi se prijavilo?
• Koji su kriterijumi odlučivali?
• Koliko će ukupno novca biti izdvojeno?
• Zašto je javni poziv trajao svega tri dana?
Zabrinjava i činjenica da u konkursnoj dokumentaciji nije tražen nijedan dokaz o iskustvu, niti bilo koji standardni kriterijum koji se inače zahtijeva kada su u pitanju poslovi finansirani javnim sredstvima.
U obrazloženju odluke, CGES je naveo da je ponuda bila „sastavljena u skladu sa zahtjevom“ i da je dostavljena izjava o ispunjenju uslova i nepostojanju sukoba interesa. Međutim, prema dokumentaciji do koje je Portal ETV došao, uz ponudu je priložena isključivo ta osnovna izjava – bez ikakvih dodatnih dokaza.
Ovo otvara ključna pitanja:
Da li je CGES raspisao javni poziv samo formalno, s unaprijed poznatim pobjednikom?
Da li državna firma može da troši javni novac na osnovu izjava - bez provjere i bez kriterijuma?
I najvažnije: zašto bi se firmi osnovanoj prije manje od 90 dana, s kapitalom od 1 euro, povjerio posao vrijedan više od 20.000 eura?
Portal ETV će nastaviti da istražuje ovaj i slične slučajeve i traži odgovore, jer javnost ima pravo da zna kako se troši novac i po čijem nalogu se u državnim firmama donose ovakve odluke.

Miraš Dušević

CGES posao organizacije Dana kompanije dodijelio firmi bez referenci, osnovanoj prije tri mjeseca s kapitalom od euro

Advokat Mladen Tomović, član i potpredsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, koji je pred Upravnim sudom Crne Gore u ime Crnogorskog elektroprenosnog sistema pokrenuo postupak protiv zviždača iz ove elektroenergetske kompanije i izdejstvovao da mu, prvi put od uvođenja ovog instituta u našoj zemlji, bude ukinuta zaštita koju mu je dodijelila upravo ASK, nastavlja sa progonom zviždača. Tomović se juče pojavio u sudnici Osnovnog suda u Podgorici u procesu koji je zviždač pokrenuo protiv CGES-a zbog mobinga kojem je izložen u kompaniji od 2021. godine kada je predao prijavu zbog sumnje u korupciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314130352_0a418eacdb67fa452af7c324f34cfd3a0e716fa21bc7c184e0f48a742c2dbe41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314130352_0a418eacdb67fa452af7c324f34cfd3a0e716fa21bc7c184e0f48a742c2dbe41" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>U TOKU POSTUPAK ZA MOBING: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption></figure>  - Krajnje je neobično i neprimjereno da član jednog od tijela Agencije za sprječavanje korupcije tuži tu istu Agenciju i traži od nje da zviždaču poništi taj status - a pri tome ostaje u tom tijelu kao da se ništa nije dogodilo. Nešto takvo još nijesam vidio – upozorio je ranije za Portal ETV nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos. On je i ranije pozivao Tomovića ili da se kao advokat povuče iz sudskih postupaka koje je zviždač pokrenuo protiv CGES-a, ali i CGES protiv njega, ili, ako će ostati pravni zastupnik ove kompanije, onda da ode iz Savjeta ASK-a. Ne da se nije povukao, već je Tomović, o čemu smo pisali, angažovan kao advokat još jedne agencije koja odlučuje o zahtjevima zviždača iz CGES-a – Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. A na ročištu koje je juče održano u Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje o uticaju događaja na poslu na psihičko zdravlje zviždača dao je sudski vještak neuropsihijatar dr Željko Golubović koji je bio decidiran da su epizode depresije s kojima se nosi zviždač „vezane za doživljaj tužioca u smislu problema na poslu, oko tretmana njegovog radnog mjesta“. Objasnio je i da ta depresija „nije endogene, biološke prirode, već je nastala stresnom okolnošću, dakle reaktivne, neurotske prirode“. Na pitanje zviždača „da li vođenje disciplinskog postupka može da ostavi posljedice na psihički integritet“, konstatujući da je protiv njega vođen disciplinski postupak za povredu četiri radne obaveze, istakao je da postupak vođen u dužem vremenskom periodu „dovodi, u psihološkom smislu riječi do poremećaja emocionalne i psihološke ravnoteže kod svake osobe, pa i tužioca i radi se obično o neurotskim simptomima reaktivne prirode, uzrokovane samom stresnom okolnošću“. Zviždač je juče ukazao na mobing koji trpi, podsjetio je, kako piše u zapisniku sa ročišta, da je u oktobru 2023. godine podnio zahtjev da bude premješten u drugi sektor, jer je bio žrtva šikaniranja. Ubrzo je i premješten, ali i izmješten iz glavne zgrade CGES-a i kancelarija mu je data u jednoj trafostanici, gdje vrijeme provodi sam. Objasnio je da je tu izolovan od svih kolega koji su zapošljeni u sektoru u koji je premješten.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241227211252_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241227211252_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"><figcaption>Upravni sud prvi put od uvođenja instituta zviždača ukinuo zaštitu(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Podsjetio je da je premještaj u drugu službu tražio sa zahtjevom da ne bude raspoređen u službe kojima rukovodi troje ljudi koji su protiv njega montirali i vodili disciplinski postupak. Kazao je da radne zadatke dobija jednom u nekoliko mjeseci i da nije imao nijedan sastanak sa neposrednim rukovodiocem – direktorom sektora. Njegov advokat Miljan Knežević istakao je da je kompletna služba u koju je zviždač premješten u upravnoj zgradi CGES-a i nekim drugim poslovnim prostorijama, ali da nikome od njih kancelarija nije u trafostanici u koju je on premješten. - Fizički je izolovan iz svoje radne jedinice i nije dobio niti jedan radni zadatak nekoliko mjeseci – kazao je advokat, uz konstataciju da je poslove koje je trebalo da obavlja njegov klijent „obavljao neko drugi“. A Tomović, osim što je pokušao da teško diskredituje zviždača, u dokumentu dostavljenom sudu kao reakcija na vještačenje doktora Golubovića, pored ostalog, poučio je ovog ljekara njegovoj struci u pokušaju da obori nalaz i mišljenje. - Tuženoj nije najjasnije kako je vještak izveo zaključak da je depresija tužioca usko povezana sa stresnim okolnostima na radnom mjestu, jer je rezultat stresa na poslu obično shodno uporednim sudskim slučajevima kod mobinga drugačija dijagnoza... – ocijenio je progonitelj zviždača. Osim toga, advokat Tomović poučio je neuropsihijatra Golubovića i o dijagnozi depresije, pokušavajući da ga uvjeri da zviždač ne samo da nema nikakve posljedice po svoje zdravlje zbog mobinga na poslu, već ga optužujući da je on taj proganja menadžment CGES-a i samu kompaniju?! Iznio je niz teških kvalifikacija na račun zviždača, čak mu stavljajući na teret da on mobinguje CGES?! - ...tužilac je u tužbi i tokom postupka dao svoje viđenje postupanja tužene, dok je tužena detaljno odgovorila na sve navode tužioca o svom postupanju, pa detaljnim uvidom u sve podneske, može se izvesti i zaključak da je tužena ta koja je konstantno mobingovana od strane tužioca – piše u jednom od Tomovićevih dokumenata. Suđenje će biti nastavljeno 30. juna.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"></figure>

Mladen Tomović nastavlja sa progonom zviždača

Iz NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštili su da je šest državnih energetskih kompanija lani prosječno upošljavalo ukupno 5.242 zaposlena, a tri kompanije na kraju prošle godine prikazale su neto dobit od 50,7 miliona eura i imale nagomilanog dobitka od 223,9 miliona, što su, kako tvrde, pokazuju finansijski iskazi za 2024. godinu.
Kako su rekli u toj organizaciji, najveću neto dobit od 24,8 miliona eura ostvario je Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), koji je na kraju prošle godine imao nagomilanu dobit od 104,8 miliona, kao i 340 zaposlenih. Ova kompanija prikazala je u 2024. u tokovima gotovine odliv za dividende oko 8,5 miliona, ističu iz te NVO. 
- Najveći vlasnici CGES-a, koji gazduje prenosnom mrežom u zemlji, su država Crna Gora sa 55 odsto kapitala, italijanska Terna sa 22 odsto i Elektromreža Srbije sa 15 odsto. Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) prikazala je neto dobit od 10,9 miliona eura, a na kraju prošle godine imala je 70,1 miliona nagomilane dobiti i prikazala je 1.176 uposlenih, dok finansijski iskaz ne pokazuje da je u 2024. bilo isplate dividende akcionarima. Država Crna Gora u EPCG ima nešto preko 98,5 odsto akcijskog kapitala - kazali su iz ASP. 
Dodaju da je pljevaljski Rudnik uglja, kćerka kompanija EPCG, na kraju prošle godine prikazao cifru od 1.245 zaposlenih. Lani je, dodaju, ostvario neto dobit od 15 miliona eura i ima 49 miliona nagomilane dobiti. Ova kompanija je jedna od rijetkih koja je za prošlu godinu transparentno objavila poseban izvještaj o plaćanju naknada Državi Crnoj Gori i lokalnoj samoupravi Pljevlja, dodaju.
- Rudnik uglja vadi ugalj iz pljevaljskih basena za rad Termoelektrane (TE), jedinog prljavog izvora energije u zemlji, koja je trenutno u fazi ekološke rekonstrukcije, počete nakon više godina odlaganja. Uticaj sedmomjesečnog zastoja pljevaljske TE na finansije EPCG i Rudnika uglja, ali i potencijalni uticaj na cijenu struje u zemlji za potrošače, trenutno je teško procijeniti. Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), još jedna kćerka kompanija EPCG, prikazao je neto dobit za prošlu godinu od 645 hiljada eura, ali ta firma ima iskazanog nagomilanog gubitka od bezmalo 24 miliona eura. Ona prikazuje 1.753 zaposlenih. Kada je riječ o „EPCG Solar gradnji“ prikazala je 444 zaposlenih, kao i 92 hiljade neto dobiti, ali ima 4,8 miliona nagomilanog gubitka, dok je „EPCG Željezara“ zabilježila u prošloj godini minus u poslovanju od 2,1 miliona, njen negomilani gubitak je 5,6 miliona, a ima 284 uposlenih - istakli su u saopštenju. 
Kako navode, ukupno Cedis, „EPCG Solar gradnja“ i „EPCG Željezara“ imaju 34,3 miliona eura akumuliranog gubitka, proizilazi iz njihovih finansijskih iskaza za 2024. godinu.
Iz zvaničnih izvještaja takođe proizilazi da grupa EPCG i njene četiri kćerke kompanije u Crnoj Gori, u kojima ima potpuno vlasništvo, bilježe 4.902 uposlena.
- EPCG ima kćerku kompaniju u Srbiji, koja je u njenom potpunom vlasništvu, dok u Crnoj Gori ima 51 odsto vlasništva u firmi „Zeta Energy“, oko 33 odsto u Berzi električne energije, nepunih 16 odsto u Green Gvozdu, ima i dio vlasništva u Prvoj banci Crne Gore... - zaključeno je u saopštenju

ASP: Tri energetske kompanije prijavile dobit od 50,7 miliona eura

Crnogorski elektroprenosni sistem nastavio je radove na samom ulazu u selo Tara. Mešetari CGES-a idu po selu i ubjeđuju narod obmanama kako su svi potpisali i nude pare kako bi prošli kroz srce sela. Hoće da unište turizam i selo – kaže za Portal ETV predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. Kategoričan je da će stanovništvo biti prisiljeno da se iseli ako dalekovod prođe kroz sela. <h2>Gvozdeno strašilo</h2> - Kako znamo da kreće rekonstrukcija mosta od strane Kine u vrijednosti preko sedam miliona eura, osvjetljava se most i dobiće novo ruho, a pored će biti gvozdeno strašilo, vizuelno, koje će da zrači i uništava stanovništvo. Krenuće iseljavanje, jer tu više nema života – pribojava se on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908040_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041908040_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"><figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Naš sagovornik je kategoričan da „su imali rješenje da zaobiđu selo“. - Mogli su i podzemno, ali nijesu imali sluha, nego su išli kako lakše da prođu i unište život u Tari. Dosta stanovništva se bavi stočarstvom, voćarstvom i pčelama i sve će biti uništeno. A da ne pričamo o turizmu gdje ima dosta smještaja, kampova, restorana, tri zip lajna, štandova. Kad pušte dalekovod u rad, onda može da se ugasi život u selu. Bahatost CGES-a je prevršila svaku mjeru. Od bivših ministara - Odovića imali smo obećanje podzemno kablo kroz selo, od Mujovića da neće ugroziti mještane, da će zaobići selo. Od tog obećanja baš ništa – zaključio je Ostojić. Portalu ETV mještani su prije nekoliko dana dostavili video zapis i fotografije koji potvrdđuju da je CGES nastavio sa postavljanjem stubova za viskonaposnki dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja. Oni su ranije podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta, poslije čega su radovi stali, a raniji ministar energetike Saša Mujović obećao im je da će država pokušati da nađe alternativno rješenje i da dalekovod zaobiđe selo. Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavio je i mogućnost ukopavanja kabla ispod sela, ali umjesto toga, ekipe CGES-a nastavile su sa postavljanjem stubova. <h2>Novac i pritisci</h2> Sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je 2023. bio kategoričan da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_f606d3419e41cc58bb68e6d256c3178efb7dc313d6b419888790fb340e9ff912.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041908044_f606d3419e41cc58bb68e6d256c3178efb7dc313d6b419888790fb340e9ff912" data-rendition-name="original" width="1050" height="820" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"><figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption></figure>  Na to ga je, na sjednici Skupštine opštine Pljevlja 27. marta, podsjetio odbornik Demokratske partije socijalista Marko Tošić i pitao ga što je bilo sa zaključcima koje su jednoglasno usvojili 8. decembra 2023. godine o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. - Vi ste predložili te zaključke, a mi izglasali – podsjetio je Tošić. Istakao je i da je Vraneš na toj sjednici saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. - Da li Vas je neko od te sjednice 8. decembra 2023. pozvao da pojasnite izjavu i da li ste u saznanju da je ministar Mujović, ministar Odović ili neko treći iz 44. Vlade uzeo novac, jer se stubovi postavljaju u dijelu NP „Durmitor“ koji pripada Opštini Pljevlja – pitao je Tošić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908040_c77e10de7953e77ddfe2c3c9f4f41a3ce8f2e42f12f92342daa4b98c7c6ed6dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025041908040_c77e10de7953e77ddfe2c3c9f4f41a3ce8f2e42f12f92342daa4b98c7c6ed6dd" data-rendition-name="original" width="960" height="636" loading="lazy" alt="Marko Tošić"><figcaption>Marko Tošić(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Vraneš je bio kratak – „da li je neko uzeo pare ne znam, ali znam da ja nijesam i da nije niko od mojih saradnika“. - Ono što je bilo u našoj moći, našoj ingerenciji mi smo uradili, najviše smo uradili što smo mogli, a to je da donesemo ove odluke, kako će se dalje stvar odvijati to ne zavisi od nas. Ali, da mi budemo čisti pred našim građanima i javnosti što je do nas mi smo sve uradili – odgovorio je Vraneš na pitanja Tošića. Na pitanja Portala ETV koje smo mu uputili prije nekoliko dana nije odgovorio, a pitali smo da li i dalje podržava mještane i smatra da dalekovod ne treba da prolazi kroz Đurđevića Taru i da li će nešto preduzeti, nakon što je CGES nastavio radove. Pitali smo i da li je prijavio policiji ili tužilaštvu lobije i interesne grupe koji su mu, kako je rekao na sjednici SO Pljevlja 8. decembra 2023, nudili novac, stanove, nekretnine i prijetili mu smjenom ako ne odustane od inicijative da lokalni parlament donese zaključke protiv gradnje dalekovoda kroz Đurđevića Taru. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023. A Vraneš je sa te sjednice poručio „gospodi iz raznih lobija da“ ga „ne interesuju njihove pare, stanovi, nekretnine osim interesi građana Pljevalja“ i zahvalio i mještanima Đurđevića Tare „što su ostali dosljedni i što su se oduprili raznim mešetarima koji su im nudili novac i ucjenjivali ih, ali oni su ostali čvrsti i ne daju svoju đedovinu“. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Nije smijenjen, a zaključci SO Pljevlja usvojeni na njegovu inicijativu, ispostavilo se, nijesu bili od koristi. <h2>Neispunjena obećanja</h2> Pokazalo se da su prevara bila i obećanja dva bivša ministra - prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića i energetike i rudarstva Saše Mujovića, da će biti pronađeno alternativno rješenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_78e374bb0cf34601230cde67a6a2ad4332a33daa3bea9087cd534c7e88bd9ae5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025041908044_78e374bb0cf34601230cde67a6a2ad4332a33daa3bea9087cd534c7e88bd9ae5" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Janko Odović"><figcaption>Janko Odović(Photo: Pobjeda/Mara Babović)</figcaption></figure>  Odović je u februaru prošle godine podržao zahtjev mještana Đurđevića Tare i bio decidiran – „što se tiče nas, vjerujte da ćete imati punu podršku da upravo taj dalekovod prođe podzemno gdje god to bude bilo moguće, pa i ako to bude bilo malo skuplje“. Samo tri mjeseca kasnije, u maju, Odović se predomislio. - Nakon analize svih potencijalnih rješenja došli smo do zaključka da je planirana osnovna trasa (sa određenim manjim modifikacijama) jedino realno i izvodijivo rješenje, posebno ako se ima u vidu činjenično stanje sa svim pravosnažnim aktima koji su na snazi, kao i međunarodne obaveze naše države – saopštio je on tada mještanima Đurđevića Tare, ističući da je postavljanje podzemnog kabla kroz selo teško izvodljivo i nije prihvatljivo iz više razloga.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025041908044_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9" data-rendition-name="original" width="800" height="514" loading="lazy" alt="Saša Mujović"><figcaption>Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Mujović je, takođe u maju prošle godine, mještanima obećao da će pokušati da nađu alternativno rješenje. Odović i Mujović više nijesu ministri i, vjerovatno, ne haju za obećanja koja su davali mještanima Đurđevića Tare. A, zaćutao je i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš. Ili je ućutkan. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Vraneš sada ćuti, kaže da nije ucijenjen i da nije uzeo pare

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: cges