<p>Legitimizacija četničkog vođe, ratnog zločinca i dokazanog kolaboracionistu Pavla Đurišića već se dogodila. On više nije samo mračna figura iz prošlosti koju, uz obilje istorijske dokumentacije, pamte još živa djeca i unuci poklanih ljudi, već postaje uzor koji se otvoreno zagovara.</p>
<p>To što crkveni velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori jednog od najokrutnijih koljača proglašavaju herojem nije incident, već javno ispoljena ideologija koju oni dosljedno baštine. Iz rata u rat.</p>
<p>Crnogorska vlast, proruska i prosrpska, ma šta govorili u Briselu, ovu tiraniju nad istinom i zdravim razumom nije osudila. Naprotiv, podržala ju je ćutanjem.</p>
<h2><b>Korijeni</b></h2>
<p>Crna Gora je država sa hiljadugodišnjom, burnom i odbrambenom istorijom. Tokom njenog trajanja više puta je osvajana i gašena od susjedne Srbije. Posljednji put 1918. godine, kada je regent Aleksandar Karađorđević, uz saglasnost velikih sila, izbrisao ime zemlje u kojoj je rođen, a čiji je kralj bio njegov đed. Tada je ugasio i Crnogorsku crkvu, pripojio je SPC-u, a Crnogorce koji su se borili za pravo, čast i slobodu ubijao, proganjao, izgladnjivao...</p>
<p>Crnoj Gori ime su vratili komunisti. Izgradili su zemlju, infrastrukturno i institucionalno. Ali, zarad bratstva i jedinstva, o 1918. godini se u školama nije učilo.</p>
<p>Bez previše otpora i odbrane vlastitog integriteta, Crnoj Gori su se desile devedesete.</p>
<p>Crnogorci, ponešeni projektovanom srpskom mitomanijom, smijenili su tada crnogorsko komunističko rukovodstvo koje je jedino bilo brana uključivanju Crne Gore u pogrom koji slijedi, a koji su na jeziv način osjetile gotovo sve ex-Ju republike.</p>
<p>Srbija je započinjala ratove pod izgovorom odbrane Jugoslavije, a istina je bila da je srpski državni vrh realizovao ideju akademika SANU o Velikoj Srbiji.</p>
<h2><b>Mladi, obrazovani, pametni...</b></h2>
<p>AB revolucija iznijela je novu crnogorsku političku elitu. Mladi, pametni, obrazovani... Sa njima je stigla još jedna figura koja je narednih decenija igrala važnu političku ulogu – Amfilohije Radović.</p>
<p>Jedni su bili podložni beogradskom državnom vrhu. Drugi je blagosiljao kriminalce koji su „oslobađali“ Jugoslaviju pljačkajući, silujući, ubijajući i granatirajući tuđe gradove.</p>
<p>A i u crnogorskom dvorištu, za račun velikosrpske ideologije, dešavali su se zločini devedesetih: deportacije izbjeglica iz Bosne 1992, Morinj, Bukovica, Kaluđerski laz… Država je gledala i ćutala.</p>
<h2><b>Crnogorski “nacionalisti”</b></h2>
<p>Dok je Crna Gora tonula u vrtlog velikosrpske ideologije i klerikalnog pritiska, DPS je prolazio svoj put preživljavanja kroz pragmatizam.</p>
<p>Umjesto jasnog stajanja na stranu državnog suvereniteta i građanske multietničnosti, DPS je često birao kompromis. Cijena je bila velika: antifašizam je pripreman da postane relikt, a SPC se pozicionirala kao važan faktor – država u državi.</p>
<p>A bilo je i svijetlih tačaka – Liberalni savez Crne Gore, istinski antiratni glas, Savez reformskih snaga, SDP, manjinske partije. Pokazivali su da postoji druga Crna Gora – čojska i junačka. I baš zato su nazivani izdajnicima, separatistima i nacionalistima. Trpjeli su pritiske, torturu i progon.</p>
<h2><b>Raskol DPS i mirnodopski period</b></h2>
<p>Tek je 1997. godina označila prelomni trenutak u crnogorskoj politici – raskol u DPS-u koji je duboko promijenio političku scenu. Dok je jedna frakcija, predvođena Milom Đukanovićem, odvajala Crnu Goru od savezništva sa Miloševićevim režimom, druga je ostajala čvrsto vezana za Beograd i njegovu, po sve, pogubnu politiku.</p>
<p>Raskol je otvorio put ka promjenama koje će uslijediti tokom narednih godina, ali i učvrstio duboke podjele u društvu.</p>
<p>S druge strane, potpuno autonomno od svih donoseći odluke, Amfilohije je, godinu prije obnove nezavisnosti, na Rumiji, uz direktnu pomoć vojske kojom je upravljao Beograd i policije kojom se rukovodilo iz Podgorice, podigao limenu crkvu na vrh planine, čime je uzurpirao prostor koji je vjekovima bio mjesto zajedničkog hodočašća pravoslavaca, muslimana i katolika.</p>
<p>Ovim činom on nije samo prekinuo tradiciju zajedničkog hodočašća i iznošenja krsta kneza Vladimira, već je stvorio simbol dominacije SPC-a i nad drugim vjerama, ali i nad državom. SPC je sa Rumije krenula da šalje poruke koje su često išle u pravcu očuvanja upravo koncepta Velike Srbije i protivljenja crnogorskoj nezavisnosti, na šta je vladajuća garnitura ćutala.</p>
<p>Međutim, uprkos jačanju SPC-a, Crna Gora je nastavila da se kreće ka obnovi svoje samostalnosti. Put do referenduma 2006. bio je isprepleten borbama za očuvanje identiteta, pravde i prava na samoopredjeljenje.</p>
<p>DPS je, pod vođstvom Đukanovića, uspio da konsoliduje podršku i iskoristi trenutak da Crna Gora povrati svoju nezavisnost, što je kulminiralo istorijskim referendumom koji je otvorio novo poglavlje za državu i narod.</p>
<h2><b>Nenaučene lekcije</b></h2>
<p>I bi država.</p>
<p>Ali, nakon obnove nezavisnosti, ništa suštinski veliko se nije desilo. DPS je promovisao ustavni patriotizam, a nastavio koketiranje sa SPC-om. Vlast je protivzakonito prepisala imovinu na SPC. Prepise su obavili ljudi iz katastra uz amin nadležnih.</p>
<p>Do raskola dolazi 2019. godine, kada DPS novim zakonom pokušava da vrati u državno vlasništvo crkve i manastire građene do 1918.</p>
<p>Amfilohije, potpomognut medijima, proruskim partijama i navodno građanskim pokretom URA, pokreće crkvenu kontrarevoluciju. Litije su u dijelu javnosti predstavljene kao emancipatorski pokret.</p>
<h2><b>Devedesete opet</b></h2>
<p>Avgusta 2020. slavilo se uz crne zastave sa kosturskim glavama i pjesmu „Veseli se srpski rode“.</p>
<p>Posljednjih pet godina SPC rukovodi svakom porom društva, diže četnike na tron heroja i prijeti da Crna Gora mora biti pripojena Srbiji ili će doći do „ukrajinizacije“.</p>
<p>Ljudi koji se bune, kao i članovi LSCG devedesetih, proglašavani su ekstremistima i nacionalistima i postajali su target.</p>
<p>Dio medija i civilnog sektora ćutao je, čineći se saučesnicima. Drugi dio je, iz lukrativnih razloga, potvrđivao da su kritičari vlasti i SPC-a – nacionalisti, iako su svi odlično znali i razumjeli kuda ide Crna Gora.</p>
<p>Još 2020. godine, mnogi intelektualci iz Crne Gore i regiona upozoravali su Abazovića da koalicija sa baštinicima bjelaško-četničke ideologije ne vodi progresu, već fašizmu.</p>
<p>Dakle, znali su svi sve odlično. Ovo nije spontani folklor, nego politički projekat normalizacije zločina i potčinjavanja države. I zato sada, kada živimo u fašisoidnom društvu, ne pitajte se.</p>
<p>Da, za ovo ste se borili.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kako je normalizovan četnički narativ u Crnoj Gori

<p>„Čuvarima“ svetinja iz doba litija očigledno ne smeta zlikovac u svetinji. Ta prevara i obmana svojevremeno iskazana kroz vješto upakovanu propagandnu parolu „Ne damo svetinje“ je nekima bila jasna odmah, a valjda je sada i svima - ocijenio je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza <b>Ivan Vujović</b> nakon što je bronzani kip četničkog komandanta i zločinca Pavla Đurišića prebačen u manastir Đurđevi Stupovi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspomenik-zlikovca-durisica-premjesten-u-durdeve-stupove&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Vujović je decidan da bi najviše vjernicima trebalo da smeta ovakva najprizemnija i najogavnija zloupotreba vjere i crkve.</p>
<p>- Ali onim pravim, ne onim lažnim pomodarima. Upravo zato što se ova skarednost radi u njihovo ime - dodao je Vujović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1958890243244822548%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ipak, napominje on, ne čujemo nikakvog glasa na, ovoga puta, stvarno skrnavljenje nečega što bi trebalo da bude svetinja.</p>
<p>- Kome Metodije, bolje reći agent Ostojić, može biti Božji izaslanik, taj ima veze sa vjerom taman koliko ima veze sa ljudskošću svako ko slavi zlikovca Đurišića - zaključio je Vujović.</p>

500x500

Vujović: Kome agent Ostojić može biti Božji izaslanik - taj ima veze sa vjerom taman koliko ima veze sa ljudskošću svako ko slavi zlikovca Đurišića

<p>Još jedno skrnavljene od strane Crkve Srbije starog crnogorskog hrama i sramota njihovog vođstva - prokomentarisao je istoričar i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić nakon što je brozani kip četničkog komandanta i zločinca Pavla Đurišića prebačen u manastir Đurđevi Stupovi.</p>
<p>On je podvukao da je Crkva Srbije pokazala da su ideologija i zločini Pavla Đurišića ogledalo i sijamski blizanci u političkom smislu.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1958874248052617527%3Ft%3DmptRoZWwG99vC_fTX8cDwQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Da je spomenik zlikovcu Pavlu Đurišiću prenijet u Đurđeve stupove objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“, emitovanom u srijedu na programu te televizije.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspomenik-zlikovca-durisica-premjesten-u-durdeve-stupove&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Novinar u reportaži navodi da je „ono što je poznato da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.</p>
<p>RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije <b>Metodije Ostojić</b>.</p>
<p>U reportaži se ne otkriva tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.</p>

Adžić: Crkva Srbije pokazala da su njihova ideologija i zločini Pavla Đurišića sijamski blizanci

<p>Veličanje nacifašističkih sluga i četničkih ratnih zločinaca Draže Mihailovića i Pavla Đurišića, koje su obavili mitropoliti SPC Joanikije Mićović u Lijevče Polju i Metodije Ostojić u manastiru Podmalinsko, vrhunac je doživjelo u govoru Andrije Mandića u slovenačkoj Kamniškoj Bistrici. Mandić veli da je tu počinjen zločin nad zarobljenim četnicima i da „ubiti onoga koji je bespomoćan, koji se predao...ubiti ga bez suđenja i prava na odbranu – ubijanje je pravde, ljudskosti, dobrote i čojstva.“ Slijedi principijelno pitanje za sve četničke sljedbenike. S obzirom na to da su partizani tada u Blajburgu na isti način, bez suđenja, likvidirali, prema procjeni demografa Vladimira Žerjavića, između 35 i 45 hiljada zarobljenih ustaša i domobrana, da li to znači da su partizani-komunisti počinili zločin i nad ustaškim nacifašistima? Dok smišljaju odgovor valja ih podsjetiti da za ove likvidacije odgovornost imaju i britanske trupe u Austriji. Dio ustaša, domobrana, srpskih i crnogorskih četnika, slovenačkih belogardejaca i ostalih nacifašističkih zločinaca je prešao granicu i predao se 5. britanskom korpusu u Austriji. No, Britanci su ih razoružali i vratili svojim saveznicima, jugoslovenskim antifašistima – partizanima, koji su tada, u stvari, bili pripadnici Jugoslovenske armije – regularne vojske Demokratske Federativne Jugoslavije, države koja je stvorena sporazumom Tito–Šubašić. Da li to znači da su ove britanske snage učestvovale u zločinu? Da li se na osnovu toga može osporiti doprinos Britanije u pobjedi nad nacifašizmom? Isto su doživjeli nacistički saradnici u Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Danskoj i Norveškoj. Posebna je priča o brutalnoj odmazdi Crvene armije prema stotinama hiljada zarobljenih njemačkih nacističkih vojnika. Da li je to zločin i da li se na osnovu toga može osporiti presudan doprinos Sovjetskog saveza u pobjedi nad nacifašizmom?</p>
<p>Nesporno je i da su od svih članova antifašističke koalicije, pa i od partizana, tokom rata stradali nevini civili. Oni zaslužuju dostojanstven odnos, ali svi znaju da ovdje suština nije u sjećanju na nevine žrtve, već u rehabilitaciji zločinačke politike. Odavno je jasno da se nasilnom revizijom ovih događaja pokušavaju rehabilitovati nacifašistički saradnici. Pri tome je u ovoj priči najvažnije uočiti razliku između sredstva i cilja. Nasilje nad istorijom i rehabilitacija četničkog pokreta koje obavljaju Crkva Srbije i njeno partijsko krilo Nova srpska demokratija (NSD), uz sasluživanje ostatka većine parlamentarne većine, je sredstvo. Cilj je da se u Crnoj Gori, 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, zvanično ponište tekovine antifašizma i da se aktuelna Crna Gora uredi prema četničkoj ideologiji.</p>
<p>Ovaj postupak je poznat od 1990. godine, kada su kleročetničke snage na sličan način izvršile nasilnu reviziju istorije Drugog svjetskog rata i tako ideološki pripremile ratove u Hrvatskoj i Bosni. To se završilo masovnim grobnicama, etničkim čišćenjem i genocidom u Srebrenici. Cilj ove četničke metodologije u današnjoj Crnoj Gori je da se otkrivanjem i obilaskom četničkih grobova iz Drugog svjetskog rata, od Vezirovog do Zidanog Mosta, crnogorski partizani i komunisti predstave kao zločinci iz Drugog svjetskog rata. Pri tome se prećutkuje da su četnici uglavnom stradali zbog toga što su se borili na strani nacifašističkih okupatora i počinili brojne zločine, a da je Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije (partizani) bila dio antifašističke koalicije, što joj je i zvanično priznato na savezničkoj konferenciji u Teheranu 1943. Prema ovome revizionističkom planu, Drugi svjetski rat se lažno predstavlja kao isključivo bratoubilački u kome su partizani bili bratoubice, a četnici žrtve. U sljedećem koraku četnički revizionisti sprovode potpunu osudu komunizma i antifašizma, kao i svega što je Narodnooslobodilački pokret (NOP) ostvario. Zna se da je na osnovu političke platforme Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) i NOP-a i na osnovu antifašističke borbe Crna Gora obnovila državnost, a crnogorska nacija dobila ravnopravnost u socijalističkoj Jugoslaviji. Zato je nedvosmisleno da je cilj Crkve Srbije i sljedbenika četničke ideologije da se kroz osudu komunista i partizana ponište istorijska istina i antifašizam i uz to ospore crnogorska državnost i nacionalnost. Ukoliko bi prošla ova revizija istorije Drugog svjetskog rata, to bi značilo odbacivanje svih političkih odluka KPJ i NOP-a na osnovu kojih je u periodu 1941–1945 obnovljena crnogorska država, a time bi se zapravo delegitimisala i sadašnja država Crna Gora. Zato SPC još od 1990. ističe da ne priznaje avnojevske granice ni vještačke nacije, a pod tim misli i na Crnu Goru i Crnogorce. Crkva Srbije za srpsku zemlju smatra sve teritorije na kojima su srpski grobovi, crkve i manastiri.</p>
<p>Ako bi uspjeli da ponište crnogorsku državnost, nezavisnost i nacionalnost sljedeći korak četnika bio bi obračun sa ostalim nacijama i vjerama. Uvijek bi trebalo imati na umu da je osnova četničkog programa stvaranje homogene Velike Srbije u kojoj neće biti drugih vjera i nacija. Ukoliko ta politika preovlada, a već je zahvaljujući političkoj moći NSD-a stekla jako uporište u Skupštini i Vladi, onda je višenacionalna i viševjerska Crna Gora u velikoj opasnosti. Izvjesno je da četnici na vlasti dovode do eksplozije nacionalšovinizma. Sad ih u tome jedino sprječavaju NATO i EU, ali se svaki međunarodni poredak kad-tad promijeni.</p>
<p>Iz prethodnih pet godina je jasno da se SPC ne zadovoljava ni većinskim ni dominantnim političkim uticajem. Ona, u skladu sa svojom unutrašnjom despotskom hijerarhijom, teži ka apsolutnoj i nekontrolisanoj vlasti u kojoj nema mjesta za druge ni drugačije. SPC se bori za stvaranje jedinstvene i unitarne Srbije u kojoj će postojati samo srpska nacija, pravoslavlje na srpski način – svetosavlje, a između svjetovne i duhovne vlasti vladati simfonija. </p>
<p>Crnoj Gori je potreban zakonski i institucionalni odgovor na ovu prijetnju. Trebalo bi kazniti svaki oblik promocije četničke ideologije, jer je njen cilj uništenje crnogorske državnosti i identiteta, a potom progon ostalih nacija i vjera. Zbog toga se prema četničkoj ideologiji ne može primijeniti princip inkluzije. Ne može ideologija čiji je cilj uništenje države Crne Gore i progon drugih vjera i nacija imati status prihvatljive demokratske razlike. Bez zakonskog sankcionisanja ove ideologije, Crna Gora je u konstantnoj opasnosti od nestanka i od međunacionalnog i međuvjerskog sukoba. Državu Crnu Goru i njen građanski mir danas realno najviše ugrožavaju zastupnici četničke ideologije koji djeluju kao peta kolona režima Aleksandra Vučića i Vladimira Putina. Zbog toga bi zakonsku i institucionalnu akciju trebalo usmjeriti u srž problema. Jasno je da će protivnici odmah pokrenuti zaglušujuću propagandu da je ovo upereno protiv Srba, ali to nije tačno. U konačnom, ova ideologija je usmjerena i protiv Srba u Crnoj Gori, jer i njima donosi nesreću. Poraz i zakonsko kažnjavanje četničke ideologije je uslov opstanka države Crne Gore i njenog građanskog i antifašističkog društva u kome svaki građanin, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, ima ista prava i obaveze.</p>

1250x600

1084x550

Poraz četničke ideologije

<p>Nastojatelj manastira Đurđevi stupovi u Beranama<b> Danilo Romanov</b>, koji je ranije vrijeđao Berance nazivajući ih „kriminalcima, kockarima i drogašima“, sada se pozicionira kao glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.</p>
<p>Romanov je na svom Instagram profilu objavio video u kojem se vijore zastave sa likovima preminulog mitropolita Mitropolije crnogorsko-primorske Amfilohija i Svetog Save, uz zvuke četničke himne „Sprem’te se, sprem’te četnici“.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBP-DGsrR7og&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Fala bogu imamo u Đurđevim stupovima najbrojniju kolekciju zastava za jarbol u Crnoj Gori i šire - napisao je ispod objave Romanov.</p>
<p>Korišćenje simbola SPC uz eksplicitno povezivanje s četničkom ikonografijom i porukama dodatno podstiče tenzije i produbljuje zabrinutost o ulozi crkvenih predstavnika u političkoj i ideološkoj radikalizaciji.</p>
<p>Podsjećamo, u septembru prošle godine spriječen je incident između Romanova i grupe Beranaca koja se okupila ispred manastira Đurđevi stupovi, revoltirana zato što su sveštenici <b>Miloš Cicmil </b>i <b>Stefan Milovanović</b> premješteni u druge parohije i što je nastojatelj manastira neko ko nije iz njihovog kraja.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ko-igumana-protestom-on-njega-salvom-uvreda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>To je poprilično razljutilo igumana koji se, umjesto da, kako mu položaj i vjera nalažu, poželi dobrodošlicu građanima i pruži priliku za razgovor i razumijevanje, obrušio na okupljenje omalovažajući i njih i njihove sugrađane.</p>
<p>- Ja sam došao ovdje za igumana, da je valjao neko iz Berana, bio bi iz Berana. Beranci su kriminalci, kockari... - povikao je on u pravcu vjernika.</p>
<p>Kasnije se u saopštenju za javnost pravdao da su njegove riječi shvaćene pogrešno.</p>

VIDEO: Instagram performans igumana iz Berana: Četnička himna uz Đurđeve stupove, Amfilohija i Svetog Savu

<p>"Vrijednostima zajedništva". Kako to lijepo i praznično zvuči, a odjekuje kukavičkom prazninom politike "dobro jutro na sve četiri strane". Oko čijeg lika i dijela ćemo se svi zajedno okupiti, zločinca Pavla Đurišića ili heroja Ljuba Čupića? - pitao je predsjednik Liberalne partije i jedan od predstavnika Evropskog saveza Vatroslav Belan.</p>
<p>Okupljamo li se, pita on, oko vrijednosti 21. maja 2006. ili oko Podgoričke skupštine iz 1918. i Crne Gore kakvu je zamišljao Momir Bulatović?</p>
<p>- Ja sam za članstvo Crne Gore u EU, dok predsjednik Milatović "vrijednosti zajedništva" u Podgorici gradi sa Vladislavom Dajkovićem koji kaže da Crnoj Gori nije mjesto u EU i kao bolju opciju predlaže BRICS. Okupljamo li se oko zastave Crne Gore ili Rusije? Je li pitao partnere iz DNP? - naveo je Belan u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<p>Hitlerova Njemačka je, podvlači on, "vrijednosti zajedništva" gradila na nacizmu, koji je prilično ujedinio.&nbsp;</p>
<p>- Dakle, Crnu Goru možemo čuvati i razvijati samo na vrijednostima antifašizma, sekularizma, građanskog društva, i mogu da je grade samo oni koji je i vole i poštuju, uz oštar odgovor na pokušaje iskrivljavanja istorije i rehabilitacije četničke ideologije. Predsjednik danas mora jasno pozvati da se okupimo oko tih vrijednosti. Ako smije naravno! - zaključio je Belan.</p>

Belan: Crnu Goru mogu da grade samo oni koji je vole i poštuju - uz oštar odgovor na pokušaje iskrivljavanja istorije i rehabilitacije četničke ideologije

<p>Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) <b>Nikola Mugoša</b> podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.</p>
<p>On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).</p>
<p>Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.</p>
<p>- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.</p>
<p>On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.</p>

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

<p>Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade <b>Milojko Spajić</b>.</p>
<p>Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa <b>Kristofom Kotoarom</b>, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.</p>
<p>Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.</p>
<p>Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.</p>
<p>- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.</p>
<p>Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.</p>
<p>Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.</p>
<p>Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.</p>

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

<p>Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.</p>
<p>Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.</p>
<p>Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.</p>
<p>Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.</p>
<p>Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;</p>
<p>- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.</p>
<p>On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.</p>
<p>- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.</p>
<p>Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.</p>
<p>Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.</p>
<p>- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.</p>
<p>Početak utakmice zakazan je za 18 sati.</p>

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

<p>Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.</p>
<p>- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.</p>
<p>Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;</p>
<p>- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;</p>
<p>Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;</p>
<p>- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;</p>
<p>- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;</p>
<p>Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.</p>

Tag: cetnicka-ideologija