Direktori Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i Centra za ekotoksikološka ispitivanja d.o.o. Podgorica (CETI), dr mr sc. Aleksandar Radović i Nikola Svrkota potpisali Sporazum o saradnji.
Kako je saopšteno iz Kliničkog centra, saradnja se odnosi na afirmaciju nauke, konkretno u oblasti jonizujućih zračenja, radijacionih i nuklearnih tehnologija.&nbsp;
Saradnja između dvije institucije, takođe, obuhvata i ekspertsku i tehničku saradnju u zajedničkim oblastima, u istraživačkim i naučnim projektima, kao i usmjerenje na unaprjeđenje obrazovanja i tehničkih resursa u oblasti nuklearne i radijacione sigurnosti.&nbsp;
- Glavni ciljevi saradnje uključuju: razmjenu stručnih i naučnih informacija; razvoj zajedničkih istraživačkih projekata sa naglaskom na transparentnost i odgovornost; koordinaciju aktivnosti u oblasti edukacije i istraživanja; izvođenje zajedničkih istraživačkih projekata sa ciljem unaprjeđenja sektora radijacije - navedeno je u saopštenju KCCG-a.
Sporazum takođe uključuje obavezu da obje strane sarađuju na razvoju i implementaciji novih standarda i zakonodavnih propisa vezanih za radijacionu tehnologiju.
- Ovaj sporazum predstavlja značajan iskorak u jačanju saradnje u oblasti ekoloških i radijacionih istraživanja, sa ciljem unaprjeđenja sigurnosti i efikasnosti tehnoloških resursa - poručuju iz Kliničkog centra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

KCCG i CETI potpisali Sporazum o saradnji: Afirmaciju nauke u oblasti jonizujućih zračenja, radijacionih i nuklearnih tehnologija

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević pozvao je nadležne organe da se hitno i ozbiljno pozabave problemom zagađenja u području Luke Bar i da građanima što prije ponude konkretne odgovore i održiva rješenja. 
 
Raičević je kazao da su mjerenja koja je objavio CETI potvrdila da je još prošle godine u okruženju Luke Bar koncentracija olova bila veoma visoka, a arsena čak deset puta veća u odnosu na propisanu vrijednost. 
 
- O tome nas nadležna Agencija za zaštitu životne sredine tek sada obavještava, a saznajemo da je i Institut za javno zdravlje preporučio i zatvaranje izvora zagađenja, i sve to tek nakon što je kod 58 radnika potvrđen povišen nivo olova u krvi i ozbiljno im ugroženo zdravlje - naveo je Raičević. 
 
On je naglasio da, sa pozicije prvog čovjeka lokalne uprave, ali i kao zabrinuti građanin, zahtijeva od nadležnih državnih organa da se hitno i ozbiljno pozabave tim problemom i građanima Bara što prije ponude konkretne odgovore, a nakon toga i održiva rješenja. 
 
- Opština Bar biće podrška svakom takvom djelovanju i rješavanju ove problematike - poručio je Raičević. 
 
On je naglasio da je veoma zabrinut zbog saznanja da su građani Bara, kako je naveo, u kontinuitetu trovani. 
 
- A da je sve to neko pokušao da zataška, stavljajući zdravlje i živote građana u drugi plan - dodao je Raičević. 
 
Prema njegovim riječima, očigledno je neko "od silnog politikanstva" zaboravio da je ljudski život najvažniji i iznad svake politike. 
 
- Odgovornost svih na rukovodećim pozicijama u preduzećima koja obavljaju pretovar tereta u Luci Bar, ali i nadležnih državnih institucija, je negdje zakazala i omogućila da se ovo kontunirano trovanje sakriva duže od godinu dana od očiju javnosti - rekao je Raičević. 
 
On je poručio da će za to neko morati da odgovara i pruži odgovore građanima Bara i njihovim porodicama. 
 
Raičević je podsjetio da je, sa nivoa lokalne uprave, početkom prošle godine, odmah po saznanju da ovaj problem može da ugrozi živote mještana u blizini Luke, pokrenuta diskusija na sjednici Skupštine Opštine Bar. 
 
Kako je dodao, delegacije Opštine i Skupštine Opštine posjetile su Luku Bar i upozorile rukovodstvo na pritužbe mještana i potencijalno ugrožavanje njihovog zdravlja praškastim materijama. 
 
- Sa ove distance potvrđuje se, nažalost, najgora slutnja koju su nam građani tada iskazali - naveo je Raičević.

Raičević: Zahtijevam odgovornost za kontinuirano trovanje građana Bara

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Ako se u prvom dijelu dana uzme dovoljno ugljenih hidrata nema potrebe kasnije posezati za njima, jer ih organizam ne traži - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, magistrica farmacije i master ishrane i suplementacije Dajana Švraka-Milutinović.
Da bi imali dobar metabolizam i dobru energiju, kaže Švraka-Milutinović, tokom dana potrebna je početna energija koju donosi dobar start koji uključuje sve makronutrijente - ugljene hidrate, proteine i masti.
- Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan, a kafa na prazan želudac može ženama da napravi hormonski problem podižući kortizol, hormon stresa, a tokom noći dolazi do dehidratacije i unošenje kafe je dodatan diuretik, tako da je obavezno prvo obična voda, a onda nešto ubacite prije početka dana - rekla je Švraka-Milutinović.
Kaže da gladovanje i preskakanje obroka nijesu dobar način, jer ogromne pauze između obroka dovode do problema sa inzulinskom rezistencijom i dijabetesom koji je postao globalni problem.
- Ne moramo da jedemo tačno na sat, da se držimo nekih strogih pravila, ali gledamo da na neka tri četiri sata nešto unesemo, što znači ako ne možemo baš da ručamo neka to bude neka užina - istakla je Švraka-Milutinović.
Ako se tokom jutarnjih sati ne unese dovoljna količina ugljenih hidrata dešava se, kaže ona, da se tokom večernjih sati uzima velika količina hrane, kad bi trebalo da budu laganiji proteinski obroci sa nešto vlakana.&nbsp;
- Ono što je moja preporuka jeste da ako možemo da izbjegavamo gluten, iz prostog razloga što će nam on povećati zapaljenske procese u organizmu, a sa druge strane i to je pomoć našoj štitnoj žlijezdi i zbog toga bi dobro bilo ako već unosimo žitarice i hljeb da to bude bezglutensko, a kada je u pitanju voće problem je što mi uzimamo dosta voća da pravimo mikseve različite, a treba da gledamo da je voće nižeg glikemijskog indeksa, u smislu da su to jabuke, kivi, možda pomorandža, bobičasto voće koje je isto zdravo i ako ga uzimamo u kombinaciji sa orašastim sporije će da diže glikemiju, samo bih to uvijek preporučila u prvom dijelu dana kao neku užinu ili uz doručak, prije ručka, a u drugom dijelu dana opet da ostavimo više za proteine i nešto manje ugljenih hidrata - zaključila je Švraka-Milutinović.

Švraka-Milutinović: Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan

Ako se tokom ove nedjelje zaokruže sve neophodne procedure već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Naime, u pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Odnosno, Finansijski nadzor, koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - saopštila je ministarka Gorčević za TVCG u Briselu.
Kako je istakla, crnogorska delegacija imala je danas niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije na temu, prije svega, vladavine prava i obaveza koje imamo za dva ključna poglavlja, odnosno poglavlja 23. i 24.
- Ono što zaista jeste uvjeravanje sa crnogorske strane je da ćemo ispuniti sve neophodne obaveze koje se očekuju na ovom putu, a sa druge strane Evropska komisija očekuje snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno očekuje od nas osnaživanje graničnih prelaza i, na kraju krajeva, jačanje našeg pravosuđa - rekla je Gorčević, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala, sve ono što smo radili u prethodnoj godini prepoznato je od strane Evropske komisije.
- Ali ono što se od nas očekuje jeste još snažnije i još veće zalaganje kako bismo 2028. godine postali dvadesetosma članica. Međutim, ono što me e posebno radovalo danas tokom sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije jeste dodatna činjenica, odnosno informacija, da ako se tokom ove nedelje zaokruže sve neophodne procedure, već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje. U pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Finansijski nadzor – za koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da je to još jedan podsticaj za Crnu Goru i našu administraciju.
- Ali, na kraju krajeva, i nastavak svih onih rezultata koje smo imali u decembru mjesecu kada smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, tako da i početak 2026. godine bude u duhu evropskih integracija, kako bismo sva pregovaračka poglavlja zatvorili do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Navedimo i da bi brzo zatvaranje ovog poglavlja predstavljalo važan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se otvorio put ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.
Poglavlje 32 tiče se usvajanja međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole, standarda eksterne revizije i najboljih praksi EU i njhove primjene na cijeli javni sektor. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola doprinosi unapređenju discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava EU. Osim toga, ovim poglavljem se reguliše i zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura od falsifikovanja.
Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja (posljednjih pet u decembru 2025. – poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13).
Zvaničnici u Podgorici i Briselu ocjenjuju da je tempo pregovora ubrzan u posljednje dvije godine, ali upozoravaju da izazovi predstoje – posebno poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost.
Premijer Milojko Spajić i ministarka Gorčević više puta su ponovili da je cilj realan, uz punu posvećenost reformama i nacionalno jedinstvo oko evropskog puta.
Evropska komisija i komesarka za proširenje Marta Kos nedavno su pohvalile Crnu Goru kao predvodnika među kandidatima, ali su istakli da brzina napretka zavisi od konkretnih rezultata na terenu.

Gorčević: Ako se završe procedure novo poglavlje zatvaramo naredne sedmice

Dok se za brojne ključne sektore sredstva ograničavaju ili pravdaju „fiskalnom disciplinom“, budžet Skupštine kontinuirano raste - bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave, naveli su iz Centra za građansko obrazovanje na Iks mreži.
Kako su istakli, izdvajanja iz državnog budžeta za rad Skupštine Crne Gore bilježe kontinuiran rast od 2021. godine, a prema planu za 2026. godinu dostići će 15,63 miliona eura.
Prema podacima koje navode na mreži Iks, budžet parlamenta iznosio je 8,78 miliona eura 2021. godine, da bi već naredne godine bio povećan na 9,99 miliona, što predstavlja rast od 13,9 odsto. Trend rasta nastavljen je i 2023. godine, kada je izdvojeno 10,95 miliona eura (+9,6 odsto), dok je u 2024. godini budžet uvećan na 11,39 miliona eura (+4 odsto).
Kako stoji u objavi CGO-a, najveći skok zabilježen je 2025. godine, kada su sredstva povećana na 14,49 miliona eura, odnosno za 27,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. 
Za 2026. godinu, ističu, planirana su izdvajanja od 15,63 miliona eura, što predstavlja dodatni rast od 7,8 odsto.
Ukupno povećanje budžeta Skupštine u periodu od 2021. do 2026. godine iznosi približno 78 odsto.
- Ostaje ključno pitanje: da li ovakav budžetski rast prati i stvarni napredak u odgovornosti, transparentnosti i kvalitetu rada najvišeg zakonodavnog tijela? - zaključili su iz CGO-a.

Tag: ceti

KCCG i CETI potpisali Sporazum o saradnji: Afirmaciju nauke u oblasti jonizujućih zračenja, radijacionih i nuklearnih tehnologija

Raičević: Zahtijevam odgovornost za kontinuirano trovanje građana Bara

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Švraka-Milutinović: Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan

Gorčević: Ako se završe procedure novo poglavlje zatvaramo naredne sedmice

Budžet Skupštine Crne Gore - rast bez pauze: Za pet godina uvećanje od 78 odsto

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO