Jutjub je uklonio stotine video snimaka tri istaknute palestinske organizacije za ljudska prava koje su dokumentovale kršenje međunarodnog prava od strane Izraela, objavio je magazin "Intersept".
Više od 700 video snimaka je obrisano, zajedno sa nalozima organizacija Al-Hak, Centra za ljudska prava, Al Mezan i Palestinskog centra za ljudska prava.
Sve tri grupe su navodno imale sate snimaka koji dokumentuju kršenja međunarodnog prava od strane Izraela u Gazi na okupiranoj Zapadnoj obali, navodno uključujući i ubijanje palestinskih civila.
U pitanju su sati video snimaka u kojima se može vidjeti čak i ubijanje palestinskih civila, zatim video koji otkriva ulogu Izraela u ubistvu palestinskog američkog novinara palestinskog porekla, zatim tu je i vdieo koji otkriva uništavanje palestinskih domova na okupiranoj Zapadnoj obali od strane Izraela.
Jutjub koji je u vlasništvuu Gugla je potvrdio brisanje videa, ali i naloga tri palestinske humanitarne organizacije, zbog sankcija koje su Sjedinjenih Američkih Država u septembru uvele sankcije ovim organizacijama.
- Gugl je posvećen poštovanju važećih sankcija i zakona o usklađenosti sa trgovinom- rekao je portparol Jutjuba But Bulvinkl u saopštenju.
Prema Guglovoj politici o usklađenosti sa sankcijama za izdavače, "proizvodi Gugla za izdavače nisu podobni za bilo koje entitete ili pojedince koji su ograničeni važećim trgovinskim sankcijama i zakonima o usklađenosti sa izvozom".
Državni sekretar Marko Rubio je eksplicitno rekao da su grupe sankcionisane jer su "direktno učestvovale u naporima Međunarodnog krivičnog suda da istraži, uhapsi, pritvori ili goni izraelske državljane, bez saglasnosti Izraela".
Južna Afrika je podnijela tužbu u decembru 2023. godine, optužujući Izrael za genocidne akte u Gazi. Nekoliko zemalja se od tada pridružilo postupku, uključujući Španiju, Irsku, Libiju, Meksiko, Belgiju i Tursku. Međunarodni sud pravde je izdao tri privremene mjere, naređujući Izraelu da spreči genocidne akte i dozvoli humanitarnu pomoć u Gazi. Izrael je do sada ubio skoro 69.000 ljudi, većinom žena i djece i ranio preko 170.000 u napadima u Gazi od oktobra 2023. godine.
Al Mezan, organizacija za ljudska prava u Gazi, rekla je za ''Intersept" da je njihov Jutjub kanal naglo ukinut 7. oktobra bez prethodne najave.
- Ukidanje kanala nas lišava da dosegnemo ono čemu težimo da prenesemo našu poruku i da ispunimo našu misiju i sprečava nas da postignemo svoje ciljeve i ograničava našu sposobnost da dopremo do publike sa kojom težimo da podijelimo našu poruku- kazali su.
Kanal Al-Haka sa sjedištem na Zapadnoj obali je obrisan 3. oktobra, rekao je portparol grupe, uz poruku sa YouTube-a da njegov „sadržaj krši naše smjernice“.
- Prilično sam šokirana. Zaista je teško zamisliti bilo kakav ozbiljan argument da bi dijeljenje informacija ovih palestinskih organizacija za ljudska prava nekako kršilo sankcije. Podlijeganje ovom proizvoljnom označavanju ovih palestinskih organizacija, da bi se sada cenzurisale, razočaravajuće je i prilično iznenađujuće- rekla je Sara Lija Vitson, izvršna direktorka organizacije "Demokratija za arapski svijet sada".
Pošto je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje i optužio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg izraelskog ministra odbrane Joava Galanta za ratne zločine u Gazi, Trampova administracija je podsjeća "Intersept" eskalirala svoju odbranu izraelskih postupaka sankcionisanjem zvaničnika Međunarodnog krivičnog suda (MKS) i ciljanjem ljudi i organizacija koje sarađuju sa Sudom.
- Nečuveno je da Jutjub pomaže agendu Trampove administracije da ukloni dokaze o kršenju ljudskih prava i ratnim zločinima iz javnosti- rekla je Ketrin Galager, viši advokat u Centru za ustavna prava.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQs7BmdiDnF%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jutjub obrisao stotine videa u kojima se dokumentuje agresija Izraelske vojske u Gazi

Trenutno stanje javne rasprave u Mađarskoj jasno se vidi na tabli prikazanoj u Fejsbuk videu premijera Viktora Orbana. Pod naslovom „Glavni proizvođači lažnih vijesti“ nalaze se lica 22 novinarke i novinara. Neki od njih rade za medije sa kojima Dojče vele sarađuje.
Spiskovi nepodobnih osoba ili medija nisu novost u Orbanovoj zemlji, kojom se sve autoritarnije upravlja. Tako se i jedan autor Dojče velea već ranije pojavio na „spisku neprijatelja“ jednog provladinog lista.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftrampovi-potezi-protiv-medija-ogledalo-metoda-orbana-vucica-putina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ali ton postaje sve oštriji i agresivniji – i to iako do sljedećih parlamentarnih izbora ima više od pola godine.
<h2>Usijana atmosfera</h2>
Prošle sedmice je javnost šokiralo samoubistvo načelnika policije u Hodmezevašarhelju, nadomak granice sa Srbijom. Nekoliko dana ranije napao ga je lokalni list blizak Orbanovoj stranci Fides, pošto je odobrio održavanje protesta kritičnog prema vladi. Na skupu je bilo i poziva na nasilje.
Nije jasno u kojoj je mjeri tragična smrt povezana s javnim napadima – ali se uklapa u sliku zemlje u kojoj se političke rasprave vode sve ogorčenije.
- Već dugo svjedočimo da javni diskurs postaje sve agresivniji: politika stalno stvara slike neprijatelja, dehumanizuje čitave grupe i preplavljuje javnost propagandnim porukama – finansiranim iz poreskih prihoda - kaže pravni i medijski stručnjak Gabor Poljak sa Univerziteta „Etveš Lorand“ u Budimpešti.
<h2>„Nervni otrov propagande“</h2>
Protiv zaoštravanja javne debate prošlog vikenda na ulice Budimpešte izašlo je najmanje 50.000 građana, prema procjenama organizatora. Pod sloganom: „Vazduh! – Zauzimanje za slobodan javni prostor i čistu javnu debatu“, poziv na nestranački skup uputio je pozorišni kolektiv Loupe.
Na bini su govorili umjetnici, među njima i komičarka Edina Potjondi, koja je upozorila da vlada „nervnim otrovom propagande“ kontroliše javnu raspravu.
Povod za proteste bili su, prema osnivaču Loupea Tamašu Lenđelu, sveprisutni vladini plakati koji već više od deset godina huškaju protiv uvIJek novih neprijatelja – od izbjeglica do ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
- Milijarde poreskih sredstava troše se na dezinformacije i propagandu. Zato smo došli na ideju da učinimo nešto protiv tih plakata - kaže glumac Lenđel za Dojče vele.
Rezultat dosadašnjih protesta: peticija sa više od 200.000 potpisa i inicijativa za referendum o zabrani poruka mržnje u javnom prostoru. Lenđel i saradnici sada čekaju odluku mađarske izborne komisije.
<h2>Kult ličnosti – onlajn i oflajn</h2>
Samo nekoliko kilometara dalje od demonstracija koje je organizovao Loupe, premijer Viktor Orban je dan ranije, na jednom neformalnom predizbornom događaju, ponovo upozorio na navodne neprijatelje Mađarske.
Postoje stranke, nevladine organizacije i mediji, rekao je premijer, „koji samo čekaju da sprovedu uputstva iz Brisela“. Oni su, dodao je, odgovorni za agresiju i kampanje klevetanja protiv „hrišćanskih i nacionalnih umjetnika, medija i stranaka“.
Na istom događaju Orban je snimio selfi s autorom jednog ekstremno desničarskog bloga, na kojem se opozicioni lider Peter Mađar redovno naziva „stenicom“. Stranka Tisa, koju predvodi Mađar, prema aktuelnim istraživanjima ima dobre šanse da pobijedi na parlamentarnim izborima u proljeće 2026. godine i zato je postala meta medijskog aparata Fidesa.
<h2>„Don Veto“</h2>
U taj aparat spadaju i provladini blogeri i influenseri, kod kojih se premijer posljednjih mjeseci sve češće lično pojavljuje.
Tako, na primjer, i na Jutjub kanalu repera i Orbanovog obožavaoca Lasla Pitjingera, poznatog kao „Dopeman“. On desno-populističkog premijera hvali kao „Don Veta“ – aludirajući na mađarsku politiku blokiranja u Evropskoj uniji i na fiktivnog mafijaškog bosa Dona Vita Korleonea iz filmskog serijala Kum.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Forbanviktor%2Fposts%2F1311395717024690%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To što se premijer češće lično pojavljuje u tom medijskom prostoru jeste novina u ovoj kampanji, kaže stručnjak Gabor Poljak.&nbsp;
- Ali ko vjeruje da Fides u digitalnom prostoru zaostaje, ne razumije stvarnost - dodaje on.
Prema istraživanju budimpeštanskog trusta mozgova Political Capital, od januara do avgusta 2025. u Mađarskoj je potrošeno oko 5,6 miliona eura na političko oglašavanje samo na Fejsbuku – od čega 85 odsto dolazi od provladinih aktera.
<h2>Zaglušujuća medijska moć</h2>
U takozvanim tradicionalnim medijima dominacija Fidesa još je očiglednija: državna medijska kuća MTVA, koju je Orban odavno doveo pod svoju kontrolu, samo u prvih šest mjeseci ove godine dobila je oko 80 milijardi forinti (oko 205 miliona eura) iz javnih sredstava.
Brojni privatni portali i regionalne novine nalaze se čvrsto u rukama kompanija bliskih Fidesu, a najvažnije državno regulatorno tijelo – Medijsko vijeće – popunjeno je partijskim kadrovima.
Zbog toga se nevladina organizacija Reporteri bez granica (RSF) žali na „politički, ekonomski i regulatorni pritisak“ na slobodne medije. U indeksu slobode medija RSF-a, Mađarska se trenutno nalazi na 68. mjestu od 180 zemalja. Kada je Orban 2010. godine stupi na svoj drugi mandat, poslije četiri godine u opoziciji, bila je na 23. mjestu.
Kako bi se slobodni mediji u zemljama poput Mađarske bolje zaštitili, EU je nedavno usvojila novi zakon – European Media Freedom Act. Za njegovu primjenu, međutim, Brisel zavisi od država članica – a mađarska Vlada već je podnijela tužbu protiv njega Sudu pravde Evropske unije.
<h2>Poboljšanja još nema na vidiku</h2>
S obzirom na odnos snaga u medijima i ukopane pozicije, u dogledno vrijeme se ne očekuje popuštanje javne debate. Medijski stručnjak Gabor Poljak smatra da za to najveću odgovornost snosi vladajuća stranka, koja je stalnu eskalaciju retorike pretvorila u svoj zaštitni znak:
- Mi ovdje praktično već deset godina živimo u stalnoj predizbornoj kampanji – stranka ne može da funkcioniše drugačije - dodaje on.
U mjesecima do izbora u proljeće 2026. godine Poljak, zato, očekuje dalje zaoštravanje javnog diskursa.
- To će biti vrlo glasno, agresivno i brutalno razdoblje - zaključio je on.

Sila i poreski novac: Kako vođa kontroliše medije

Pozivanje na “osjećaje branitelja” postaje glavna strategija pritiska na finansiranje kulturnih projekata.
Iako vrućine pomalo splašnjavaju, turisti odlaze, branje ljetine privodi se kraju, a djeca se pripremaju za početak školske godine, stiče se utisak da ekstremno vruće političko ljeto nije na svom kraju. Svoj najnoviji vrhunac doživjelo je u Benkovcu, kada je prošle nedjelje skupina branitelja i navijača digla pobunu protiv festivala “Nosi se”. Zbog njihovog “mirnog” protesta organizatori su odlučili otkazati prvu predstavu. Novi je to vrhunac fenomena kojeg smo već na ovim stranicama usputno spominjali ovog ljeta. Radi se o pozicioniranju pojedinih braniteljskih udruženja i skupina kao svojevrsnih cenzora kulture i javnih događanja.
Ove godine imali smo dva otkazivanja koncerta Bajage pod pritiskom branitelja (iako za onaj Sisački to nije bilo navedeno kao službeni razlog), zatim napad na festival FALIŠ – festival alternativne i ljevice u Šibeniku, te sada festival Nosi se u Benkovcu, u čijem se službenom opisu navodi da je posvećen empatiji i miru. Dok su napadi na Bajagu pravdani njegovim nastupom za vrijeme Domovinskog rata u tzv. Krajini, napadi na dva festivala su nesporno napadi na javnu manifestaciju ideja i vrijednosti koje se percipiraju lijevima. 
Dakle, u zadnja dva slučaja nesporno se radi o napadu na unutrašnji pluralizam hrvatskog društva, za što smo već istakli da predstavlja ključno obilježje ovog ekstremno vrućeg političkog ljeta. Fenomen napada pojedinih skupina branitelja na pluralizam, i to baš na primjerima kulturnih događanja, nije posve nov. No, stiče se dojam da se taj fenomen ovog ljeta intenzivirao. Bez obzira da li se radilo o slučaju ili se radi u kampanji, uočili smo dva fenomena koja zavređuju analizu.
Prvi fenomen odnosi se na samu eksplicitnu argumentaciju koju pojedine skupine branitelja i njihovi javni saveznici koriste napadajući javna događanja koja im se ne sviđaju. Iskristalisala se jasna argumentacijska figura koja se sada ponavlja a prema kojoj niko “nije za zabrane, ali je protiv toga da se događaji koji vrijeđaju osjećaje branitelja finansiraju javnim novcem”. Iz tog argumenta jasno se razaznaje strategija koja stoji u pozadini, a koja ima za cilj vršiti pritisak na vlasti na različitim nivoima (lokalne, županijske, nacionalne) kako bi se javna sredstva oduzela događanjima, udruženjima i kulturnim projektima koji bi mogli biti percipirani kao nelagodni nekim skupinama branitelja i desnim političkim krugovima. U nešto razrađenijoj varijanti te argumentacije iznosi se tvrdnja da je većina kulturne proizvodnje i tako “lijeva”, i da većina javnog novca ide za potrebe “lijeve kulture” (sada nećemo ulaziti u raspravu može li se kultura jednoznačno razvrstati po političkom spektru). Iako bi se taj argument vjerovatno i mogao empirijski potvrditi na nacionalnom nivou za neke segmente kulturne proizvodnje, teško se oteti dojmu da svrha ove kampanje nije uravnoteženje nego potpuno istiskivanje one kulturne proizvodnje koja “vrijeđa osjećaje” krajnje desnog dijela hrvatskog društva. Benkovac i Šibenik su za to dobri pokazatelji, jer se u njima sasvim sigurno većina sredstava iz lokalnih i županijskih proračuna ne troši na ono što se percipira “lijevom kulturom”. Festival “Nosi se”, vjerovatno, je jedini takav tip događanja u Benkovcu, a oni koji su protestovali protiv njega očito smatraju da nikakvim javnim događanjima sličnih sentimenata, vrijednosti i poruka u Benkovcu nema mjesta. Dakle, jasno je da to nije borba za uravnoteženje kulturne ponude, nego borba za njenu homogenizaciju.
Drugi fenomen kojeg ovdje treba osvijetliti jeste slabost lokalnih HDZ-ovih dužnosnika u odnosu na lokalne radikalnije braniteljske skupine. Vidjelo se to jasno u izjavama gradonačelnika Benkovca i novog mladog župana Zadarske županije. Obojica su u prvim reakcijama iskazali razumijevanje za “osjećaje branitelja”, a gradonačelnik je odmah obećao i preispitivanje finansiranja festivala, pokazujući se nemoćnima pred simboličkim kapitalom kojeg koriste takve skupine. Ono što je problem u takvim, tipičnim, reakcijama političkih dužnosnika jeste to što se stavovi u pravilu male radikalne skupine branitelja prihvataju kao glas svih branitelja.
Odbrana pluralizma
U dva naučna rada objavljena prije nekoliko godina pokazali smo da je braniteljska populacija u hrvatskoj politički heterogena te da se u njoj može naći cijeli dijapazon političkih identiteta i preferencija koji se nalazi u cijeloj populaciji građana Hrvatske. Jedino odstupanje koje smo utvrdili jeste da se među braniteljima nalazi nešto veći udio onih koji se identifikuju s krajnjom desnicom, ali daleko od toga da oni čine većinu braniteljske populacije. Ujedno, pokazali smo i da braniteljska udruženja u prosjeku okupljaju politički radikalniji dio braniteljske populacije, dok su oni umjereno desnih, centrističkih i lijevih političkih stavova rjeđe članovi braniteljskih udruženja. Dakle, oni koji se nameću kao glasnogovornici braniteljske populacije ne predstavljaju cijeli spektar uvjerenja među braniteljima. To je činjenica koju bi morali osvijestiti politički dužnosnici, prije svega HDZ-a, kako bi se mogli oduprijeti sve snažnijim pritiscima tih struktura upravo na njih, ako im je stalo do odbrane pluralizma u hrvatskom društvu i očuvanja vlastite političke autonomije.

Od Bajage do Benkovca – braniteljska udruženja sve češće u ulozi kulturnih cenzora

Vlada Milojka Spajića pokušava disciplinovati medije, novinare i građane – kako bi o državnim zaduženjima i trošenju javnog novca pisali isključivo kada se to aminuje iz Karađorđeve ulice. Ko se ogluši o tu tišinu, rizikuje novčane kazne i do 40.000 eura. <h2>Skandal i pokušaj cenzure</h2> Bez prethodne javne rasprave, Vlada je u prijedlog izmjena i dopuna Zakona o tržištu kapitala uvrstila drakonske kaznene odredbe kojima se zabranjuje objavljivanje informacija, podataka i procjena u vezi sa emisijom državnih hartija od vrijednosti – dakle, državnog zaduženja. Riječ je o grubom nasrtaju na demokratske procese, slobodu izražavanja i standarde Evropske unije. U “novoj demokratiji”, izgleda, informacije o zaduženju postaju zabranjena tema – osim kad to Vlada odluči. U suprotnom, mediji mogu biti finansijski mrcvareni, a novinari kažnjeni – ako ne pišu kako i kada im vlast propiše. Prema novom članu 407a Zakona o tržištu kapitala, novčanom kaznom od 5.000 do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice koje od momenta pripreme emisije državnih dužničkih hartija od vrijednosti do momenta zvaničnog saopštenja organa državne uprave nadležnog za poslove finansija o zaključenju postupka emisije državnih dužničkih hartija od vrijednosti, u medijima i na javnim skupovima objavi materijalne informacije i druge podatke čije bi objavljivanje moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne dužničke hartije od vrijednosti.. Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 eura. Za isti prekršaj kazniće se i odgovorno lice u mediju novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 eura, a fiizičko lice kaznom od 1.000 do 5.000 eura. <h2>Pokušaj da se sakriju tokovi novca</h2> Da je ovo direktan atak na slobodu medija, za Portal ETV kaže predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240925190940_8248055ba5c33157e1036675a9dcc5290f4bc017d70117f1eb581a82aa829f3f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240925190940_8248055ba5c33157e1036675a9dcc5290f4bc017d70117f1eb581a82aa829f3f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Radomir Kračković"> </figure>  - Vladin plan se ne može drugačije posmatrati nego kao pokušaj da se sakriju tokovi novca a na to ukazuje činjenica da su dva sporna člana Zakona o tržištu kapitala, naknadno dodata, nakon javne rasprave - kaže Kračković. U priči o zaduženjima, dodaje, veoma je važno znati sve detalje odnosno pod kojim uslovima se država zadužuje i za šta će taj novac biti utrošen. - Koliko mi je poznato, mediji ni do sada nisu objavljivali informacije o tome kako teče sam proces zaduženja jer je to svakako bila tajna. Međutim, građani imaju pravo da znaju koliki je iznos zaduženja, po kojoj kamatnoj stopi, koji je rok otplate duga…Zbog visokih zaprijećenih kazni za objavljivanje informacija o zaduženju, ovo se može smatrati pokušajem pritiska na slobodu medija i tu je stvar jasna - upozorio je Kračković. <h2>Odredba problematična iz dva krupna razloga</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250220210228_dac33494f7baa9dc5cac2410ad594b08fcf1001ff954525053d5588b2690a360.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250220210228_dac33494f7baa9dc5cac2410ad594b08fcf1001ff954525053d5588b2690a360" data-rendition-name="original" width="965" height="615" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> </figure>  Na problematičnost ovakvog zakonskog rješenja za Portal ETV ukazuje i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, ekonomski analitičar, prof. dr Vasilije Kostić. On nedvosmisleno ukazuje na to da odredba novog člana Zakona, predviđenog izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala kojim se sankcioniše odnosno zabranjuje objavljivanje “materijalnih informacija i drugih podataka čije bi objavljivanje moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne dužničke hartije od vrijednosti” je problematična najmanje iz dva krupna razloga koji se tiču samih temelja demokratskog društvenog razvoja. Prvi je, kako kaže, etičkog karaktera, a drugi se tiče stepena osvojene slobode u društvu. - I jedan i drugi su fundamentalni za ukupan društveni i ekonomski razvoj. Naime, ukoliko država zabranjuje pod prijetnjom kazne objavljivanje bilo kakvih podataka koji mogu uticati na spremnost investitora da kupe dužničke hartije od vrijednosti – onda se može izvući logičan zaključak da je ona (država) spremna pod određenim okolnostima da investitorima u njene dužničke hartije predstavi stanje drugačijim od stvarnog ( inače čemu zabrana) – što će reći - boljim nego što jeste, a to je etički nedopustivo i mimo je principa poslovne prakse - smatra on. <h2>Neetično</h2> Kostić podvlači da je neetično, u najmanju ruku, prećutati ili sakriti bilo što, što može uticati na predstavu investitora o stvarnom stanju onoga ko emituje hartije ( država). - Uostalom, to je i sankcionisano pravilima o emisiji hartija. To postupanje je u direktnoj sprezi sa izgradnjom kedibiliteta države koji se na finansijskom tržišttu visoko vrednuje i ima svoju cijenu. Kredibilitet države je u obrnutoj korelaciji sa cijenom njenog zaduženja ( više povjerenja niža cijena zaduženja i obnuto). Jednom izgubljeno povjerenje ili makar sumnja u kredibilitet dugoročno znatno podiže cijenu njenog zaduženja, a dovodi u pitanje i mogućnost samog zaduženja -, smatra predsjednik CUP-a. <h2>Na ograničenjima počivaju diktature</h2> Drugi razlog, dodaje, po značaju prevazilazi prethodni. - On je, rekao bih, fundamentalan za ukupan društveni razvoj jer se tiče samog nivoa slobode u društvu bez koje nema razvoja društva po mjeri čovjeka. Ograničavati slobodu odnosno pravo na saopštavanje „materijalnih informacija i drugih podataka“ ( podrazumijeva se istinitih) predstavlja ograničavanje prava na slobodnu riječ, a na tim ograničenjima počivaju autokratije i diktature. Sloboda medija odnosno slobodna riječ su njihovi pandani – njihova brana i nepremostiv zid. Mediji su zato korifeji slobode savremenogdruštva njegov stub i njegov oslonac pa svako sankcionisanje njihovog prava na slobodnu riječ znači ograničavati prosperitet - kazao je Kostić u izjavi za Portal ETV. <h2>Nježnik o državnom dugu</h2> Stav o ovom Vladinom naumu, na svojoj Facebook stranici je iznijela je konsultantska kuća Fidelity consulting. Poručuju da Vlada Crne Gore uvodi Lex Ćutialis tzv. Nježnik o državnom dugu. - Čujte i počujte: ako ste kojim slučajem planirali da napišete nešto o zaduženju Crne Gore, obveznicama, kamatama ili bilo čemu što miriše na deficit – imate dvije opcije: ili da zaćutite, ili da platite. Do 40.000 eura. U kešu. Nježno. Bez fiskalnog računa, jer fiskalna odgovornost je ionako postala urbana legenda otkako je ekipa brutalno prekršila zakonom propisana fiskalna pravila - navode oni. Kako dodaju, Vlada je konačno našla uzrok svih problema – novinari, blogeri i babe sa Facebooka. - Nisu problem milijarde, kamate, ni tajni dogovori, nego neko ko napiše: “Država se nježno zadužila još 200 miliona putem Nježnika”. Ovaj nježno-pravni biser predviđa da nijedan smrtnik – bio on novinar, bloger ili pomenuta baba sa Facebooka – ne smije pisnuti o emisiji obveznica dok ne prođe cijeli nježni proces - dodaju.&nbsp; Takođe, kako piše u Facebook objavi, zakon je toliko nježno napisan da su dva člana potpuno ista – kao da su zakonodavci mrtvi pjani gledali golf dok su kopirali tekst i pomislili: “Ma neka se nađe, da ne fali, nježno se popilo...”&nbsp; - Naravno, premijer je opravdao zakon kroz floskulu "sve se ovo donosi u cilju nježnijeg pozicioniranja države na tržištu kapitala", jer on izgleda misli da investitori nježno biraju državne obveznice kao kokice u bioskopu (što slanije, to bolje). Ekipa iz ministarstva finansija, poznata i kao "Smogovci koji su kamatu viđeli izbliza", tvrde da su obveznice kodnog naziva " Nježnik" bile jeftine ka burek bez mesa, ali izgleda da se neko previše uzbudio jer su mu novinari objavili cijenu - navodi Fidelity consulting. Ukratko, dodaju, Vlada želi pravo na ekskluzivno ćutanje. Ćutanje o dugovima. Ćutanje o kamatama. Ćutanje o budućnosti. - Jer u Crnoj Gori 2025, zaduženje nije vijest već državna tajna - piše u objavi.

Miraš Dušević

SKANDAL - Vlada drakonskim kaznama prijeti medijima ako budu pisali o zaduženjima

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daje punu podršku i solidariše se sa Nemanjom Živaljevićem, novinarom koji je napustio je Newsmax Balkans televiziju nakon što je cenzurisan njegov intervju sa bivšim premijerom Zdravkom Krivokapićem u dijelu u kojem kritikuje patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija Perića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzivaljevic-napustio-tv-newsmax-balkans-zbog-cenzure-intervjua-sa-krivokapicem&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U SMCG su poručili da je Živaljević hrabro i javno progovorio o cenzuri, te ukazali da je opisao način na koji su nadređeni intervenisali i suštinski izmijenili intervju koji je uradio, a iza kojeg više nije mogao da stoji u profesionalnom smislu.
- Poznavajući crnogorske medije, a i one iz regiona koji ovdje posluju, znali smo da je pitanje dana kada će neko konačno javno da ukaže na cenzuru kojoj su novinari i novinarke izloženi. Sva naša istaživanja iz godine u godinu pokazuju da su cenzura i autocenzura najveći problemi u novinarstvu. Takođe, istraživanja govore i da uticaj na novinare i novinarke vrše urednici i vlasnici medija, što je i kolega Živaljević potvrdio - istakli su u SMCG.
U Zakonu o medijima, a na inicijativu Sindikata medija Crne Gore, još od 2020. godine postoje odredbe koje štite novinare i novinarke, njihovu autonomiju i profesionalan odnos prema poslu, tako što se zabranjuje uredničko intervenisanje u tekstovima i prilozima koji suštinski mijenjaju novinarski rad.
Oni su podvukli da Televizija NewsMaxBalkan, shodno članu 43 Zakona o medijima, nije smjela da objavi intervju sa bivšim premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem jer autor nije bio saglasan sa izmjenama. 
- Naprotiv, oštro i kontinuirano se protivio, a cenzurisani intervju je emitovan uprkos otporu koji je Živaljević pružao. Imajući u vidu da je na ovaj način, kako i sam kaže i doživljava ovu situaciju, Živaljeviću nanijeta šteta, on može zahtijevati da mu ona bude nadoknađena - ustvrdili su u SMCG.
Oni su, kako su poručili, spremni kroz servis besplatne pravne pomoći da pomognu Živaljeviću i svim članovima i članicama koji se nađu u sličnoj situaciji.
- Cenzura je problem protiv kojeg se možemo izboriti samo ako smo solidarni, javno govorimo o tome i preduzimamo sve zakonske mjere koje su nam na raspolaganju i za koje smo se izborili - zaključili su u SMCG.

SMCG: Spremni smo da pomognemo Živaljeviću kroz servis besplatne pravne pomoći, protiv cenzure se možemo izboriti samo ako smo solidarni

Televizijska kuća Njuzmaks Balkans saopštila je večeras da nije cenzurisala intervju bivšeg premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića, već skratila zbog forme i dinamike emisije. Ovo dolazi nakon navoda Krivokapića da je dio njegovog intervjua, u kojem govori o patrijarhu Porfiriju cenzurisan, ali i ostavke novinara Nemanje Živaljevića, koji je objasnio da je takvu odluku donio zbog neslaganja sa politikom kuće da se intervju cenzuriše i pusti skraćen.
Ipak, Newsmax Balkans poručuju da centure nije bilo. 
 
- Emisije koje realizujemo snimaju se unaprijed, a njihova dužina je vremenski ograničena, u ovom slučaju na 49 minuta efektivnog programa, uz zakonom propisane obavezne reklamne blokove. Urednički tim ima odgovornost da u okviru tog vremena obradi centralnu temu emisije, koja je ovog puta bila fokusirana na unutrašnjopolitička pitanja Crne Gore- navodi se u saopštenju.
Dodaju da razumiju ukoliko gospodin Krivokapić izražava nezadovoljstvo zbog skraćivanja intervjua, ali žele da naglase da nijedan dio nije izostavljen iz sadržajnih, ideoloških ili političkih razloga, već isključivo zbog forme i dinamike emisije, uz profesionalno uređivanje koje je u skladu sa tematskim okvirom.
Krivokapić je danas optužio televiziju Njuzmaks Balkans da je iz emisije Perspektiva, u kojoj je bio gost, izbacila djelove u kojima je govorio o, kako kaže, nekorektnom i iznenađujućem istupu patrijarha srpskog Porfirija tokom boravka u Kremlju.
&nbsp;- Izbačeni su djelovi koji se odnose na nekorektan i začuđujući istup patrijarha Porfirija tokom boravka u Kremlju, a tiču se dva stava: njegove neutemeljene tvrdnje da se u Srbiji radi o takozvanoj obojenoj revoluciji i da iza nje stoje zapadne službe, kao i reakcije na miješanje u politička pitanja Crne Gore, što je neprikladno i do sada nezabiljeleženo u praksi- rekao je Krivokapić.
Naveo je da mu je prije intervjua rečeno da emisija traje sat vremena, što je bio razlog da prihvati poziv. Intervju je, kaže, sniman 24. aprila u Podgorici i trajao je 58 minuta i 42 sekunde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkrivokapic-podrska-nemanji-potvrdio-da-je-intervju-u-kojem-sam-kritikovao-porfirija-skracen-u-beogradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Newsmax Balkans: Nijesmo cenzurisali, nego skratili intervju sa Zdravkom Krivokapićem

Nekadašnji premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić reagovao je &nbsp;povodom cenzure televizije Newsmax Balkans, gdje je nedavno gostovao na cenzuru dijela intervjua u kojem govori o nekorektnom i začuđujućem istupu patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija tokom boravka u Kremlju.
Krivokapić ističe da se ova kritika odnosi na dva stava, s jedne strane Porfirijeve neutemeljene konstatacije da se u Srbiji radi o takozvanoj obojenoj revoluciji i da iza nje stoje zapadne službe, s druge reakcije na miješanje u politička pitanja Crne Gore, koje je neprimjereno i u dosadašnjoj praksi nezabilježeno.&nbsp;
- Ova dva stava sam doveo u vezu sa ličnim odnosom patrijarha i Aleksandra Vučića, ističući da se patrijarh u odnosu prema svom predsjedniku postavlja kao njegov dužnik zbog čega i protažira politiku koju vodi. Nadam se da će se ovim pitanjima baviti i predstojeći Sabor SPC - kazao je Krivokapić.&nbsp;
On je u emisiji, kako je naveo, upozorio i na mogućnost izmještanja problema u region, kako bi se maskirala dešavanja u Srbiji.
- Pozvao sam sve da ne robuju autoritetu pozicije, a posebno vjernike, već da se uvijek okreću autoritetu argumenata. U tom sam kontekstu i citirao Svetog patrijarha Pavla koji je rekao: „Nekada smo imali drvene sasude i zlatne sveštenike, a danas imamo zlatne sasude i drvene sveštenike“. Čast izuzecima - istakao je bivši premijer Crne Gore.&nbsp;
On je kazao je da je nesvakidašnja cenzura sa kojom se suočio nakon gostovanja u emisiji Perspektiva, te da je to uslovilo njegovo današnje obraćanje.&nbsp;
- S jedne strane, želio bih da upoznam javnost sa neželjenom situacijom u koju me je dovela određena medijska kuća, a s druge strane da ukažem na sve učestalije medijsko cenzurisanje, kao direktan atak na ljudska prava i slobode - podvukao je Krivokapić.&nbsp;
Cenzura, dodaje, u to nema sumnje, postoji otkad postoji informisanje.&nbsp;
Njen cilj je, kako navodi, uvijek isti – ukloniti iz javnog prostora bilo temu, bilo pojedinca, bilo podatak koji aktuelna vlast smatra štetnim po svoje interese.
- Odazvavši se na poziv za intervju cijenjenom novinaru Nemanji Živaljeviću, nisam ni slutio da ću i sam ubrzo biti žrtva cenzurisanja i to gostujići u emisiji Perspektiva. Vjerujući u stručnost novinara Živaljevića, a samim tim i u njegove dobre namjere, nisam vodio računa o vlasništvu novog medija NewsMaxBlakan. To je, odmah moram priznati, moja greška i propust, jer je opšte poznato da u medijima postoji lanac moći koji kreće od vlasnika (nalogodavca), preko urednika, do novinara koji je danas, u najvećem broju slučajeva, nažalost, onaj ko služi moći pojedinaca, bez obzira što bi po svojoj vokaciji trebalo da služi istini. Važno je istaći i da sam prije intervjua pitao koliko vremenski traje emisija i dobio odgovor – 1 sat - kazao je Krivokapić.&nbsp;
To je bio osnovni razlog, kaže, da ne odbije novinara Nemanju Živaljevića, jer sam svaki vremenski interval ispod ovoga smatrao ograničavajućim.
Intervju je odrađen u četvrtak 24.04. sa početkom u 10:30 sati.&nbsp;
- To što sam ih pozdravio poželivši da budu svjetlost istine, danas mi zvuči kao ironija, od koje sam u tom trenu bio miljama daleko. Emisiju sam odgledao u subotu, u predviđenom terminu, i u skladu sa programskom šemom. Premalo je reći da sam bio iznenađen. I šok, i zaprepašćenje, i nevjerica, pomiješali su se u meni pri saznanju da mi je intervju skraćen za skoro 10 minuta - naveo je Krivokapić.&nbsp;
Intervju sniman u studiju u Podgorici, naglašava on, trajao je tačno 58 minuta i 42 sekunde&nbsp;
- Ni laiku nije teško zaključiti na kojim su mjestima „makaze“ imale posla. (link: https://www.youtube.com/watch?v=hlEUmIE_stA) Moglo bi se raspravljati i o intelektualnom vlasništvu u ovoj situaciji, jer ja nisam bio na pijaci na kojoj urednik bira koga od intervjuisanih će prikazati i koji dio njegove izjave objaviti. Insistirao sam kod urednika da emisiju u cjelosti dobijem. Nažalost, nisam uslišen, iako sam uvjeren da na to imam pravo. Moje pravo je trebalo da se ostvari u zajedničkom dogovoru, te bez mog znanja i odobrenja nije smio biti izuzet nijedan dio. Ako je, nekim slučajem, bio predugačak intervju – onda planirano i realizovano vrijeme neko nije dobro saopštio - ističe Krivokapić.&nbsp;
Naravno, dodaje Krivokapić, ne može se u ovoj situaciji govoriti o ugovornom odnosu, ali ipak postoje dvije strane i one funkcionišu bar na nivou profesionalne etike, koja podrazumijeva neophodnost usaglašavanja.
- Ustavima Crne Gore i Srbije (jer je uredništvo u Srbiji), cenzura je zabranjena. Kako je očigledno postojanje cenzure, očigledno je i kršenje Ustava! - podvukao je Krivokapić.&nbsp;
Kazao je da ne pristaje na bilo kakvo cenzurisanje i usmjereno informisanje, jer se opredijelio da služi javnim interesima u cilju opšteg dobra.
- Moramo pobuditi svijest svih nas i postaviti zahtjev medijima da vjerodostojno izvještavaju. Obaveza prema budućim generacijama je da se izborimo da nas informišu pošteni mediji, jer je to preduslov svih građanskih i ljudskih sloboda, kao i jačanja i čuvanja demokratije - zaključio je Krivokapić.&nbsp;

Krivokapić: Porfirijevo miješanje u politička pitanja Crne Gore neprimjereno i u dosadašnjoj praksi nezabilježeno

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: cenzura