Na adresu Podgoričanke koja od februara prošle godine odbija da preda kćerku ocu, jer je, kako tvrdi djevojčica, fizički zlostavljao dok je boravila kod njega, zbog čega dijete odbija kontakt sa njim, stigao je izvještaj Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, prema kojem komisija ovoga resora nije ustanovila bilo kakve propuste u radnjama Centra za socijalni rad, čiji je tim u oktobru prošle godine sudu preporučio da starateljstvo preuzme otac, nakon čega je majka zahtijevala hitno preispitivanje rada ovog tima. - Riječ je o sistemskom ignorisanju nasilja nad djetetom. Ovo je novi pokušaj institucionalnog prikrivanja činjenica i svjesno prećutkivanje ključnih dokaza koji jasno ukazuju na nasilje nad djetetom - kategorična je ova Podgoričanka u izjavi za Portal ETV. <h2> ADMINISTRATIVNE MANIPULACIJE</h2> Posebno, ističe ona, zabrinjava činjenica da je u potpunosti ignorisano sudsko vještačenje od 10. novembra prošle godine, sačinjeno po nalogu Osnovnog suda u Podgorici. - U tom nalazu se izričito navodi da dijete pokazuje visok nivo straha i anksioznosti na pomen kontakta sa ocem, da ga doživljava kao izvor prijetnje i da odbija svaki kontakt zbog konkretno opisanih oblika nasilja. Izostavljanje ovog vještačenja nije propust – to je svjesna odluka – smatra ona. Ističe da „dijete nije saslušano, nije obavljena stručna procjena njenog emocionalnog stanja u skladu sa zakonom, a njen glas je u potpunosti ignorisan, čime su grubo prekršeni domaći propisi i međunarodne obaveze države“. - Umjesto zaštite djeteta, institucije pokušavaju da administrativnim manipulacijama stvore privid „saradnje“ i „najboljeg interesa djeteta“, dok se u stvarnosti legitimiše nasilje. Ovo nije pojedinačni slučaj neznanja ili greške. Ovo je obrazac institucionalnog ponašanja kojim se nasilnik štiti, a dijete izlaže dodatnoj traumi. Odgovornost za ovakvo postupanje snose konkretna imena i funkcije, i ta odgovornost više ne može biti skrivena iza kolektivnih potpisa i fraza, u konkretnom ministra Damira Gutića kao nadležnog ovom organu – izričita je ona. Ogorčena je što sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Jelena Anđelić, iako, kako kaže, raspolaže nalazom sudskog vještaka od 19. novembra prošle godine, angažovanog po nalogu suda u drugom predmetu, nije donijela nijednu privremenu mjeru zaštite djeteta, zanemarujući, kako kaže, zakon i međunarodne propise koji to izričito zahtijevaju u ovakvim situacijama. - U nalazu se jasno navodi da dijete odbija kontakt sa ocem, pokazuje izražen strah i anksioznost pri njegovom pomenu, nema razvijen osjećaj sigurnosti niti emocionalnu vezu sa ocem i navodi konkretne oblike nasilja. Umjesto zaštite djeteta, sud, odnosno sutkinja Anđelic u konkretnom je promptno reagovala isključivo po zahtjevu oca, donoseći mjeru zabrane napuštanja Crne Gore za dijete, i to je na snazi, čime je brutalno prekršen princip najboljeg interesa djeteta – naglašava naša sagovornica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010608014_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010608014_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"><figcaption>Tim Centra za socijalni rad istrajava da preda ocu dijete koje ne želi kontakt sa njim</figcaption></figure>  <h2>ZANEMARIVANJE ZAKONA</h2> Uvjerena je da se ne može govoriti o propustima, već da se radi o „institucionalnom skandalu sa direktnim posljedicama po bezbjednost djeteta“. - Nečuveno je da jedna sudija Osnovnog suda ne reaguje u porodičnom predmetu sa ciljem zaštite djeteta, nego štite konstantno korist i interes oca, uprkos jasnim dokazima o nasilju, gdje kako sam i ranije navela - imamo nalaze vještaka, fotografije povreda, nalaze, izjave njegovog strica i majke u video-audio formi koji govore o tome na koji način je tuče, a sve to je dostavljeno i ODT i Osnovnom sudu Podgorica i nalazi se u spisima svih predmeta – dodaje ona. Ministar Gutić, smatra naša sagovornica, s obzirom na to da je potpisao izvještaj Ministarstva, „snosi direktnu institucionalnu odgovornost za postupanje organa koji su, uprkos jasnim i nedvosmislenim nalazima sudskog vještaka, stali na stranu nasilnika, a ne djeteta“. - Uprkos dokumentovanom strahu djeteta, odbijanju kontakta sa ocem, povišenoj anksioznosti i navodima o konkretnim oblicima nasilja, Ministarstvo kojim rukovodi Gutić dalo je mišljenje kojim se faktički legitimiše oduzimanje djeteta majci, ignorišući osnovne principe zaštite djece, Konvenciju o pravima djeteta i Istanbulsku konvenciju, a posebno ignorišući i bez ikakvog pominjanja nalaze vještaka i ostale relevantne dokaze. Time je Ministarstvo postalo aktivni saučesnik u institucionalnom nasilju, a ne organ zaštite, čime je dijete dodatno izloženo riziku, strahu i retraumatizaciji. Ovo više nije pitanje stručne greške – ovo je svjesno preuzimanje odgovornosti za posljedice koje mogu nastati po dijete, uz potpuno zanemarivanje zakona i međunarodnih obaveza Crne Gore – kategorična je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010608018_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010608018_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>Pred Osnovim sudom u Podgorici pokrenuto više postupaka</figcaption></figure>  <h2> ZAVRŠILA U ZATVORU </h2> Portal ETV prati slučaj ove mlade žene, koja je, čak, 24. oktobra prošle godine, završila i u zatvoru u Spužu, u sedmom mjesecu rizične trudnoće. Uhapšna je po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković. U zatvoru je trebalo da provede 15 dana, ali je Ministarstvo pravde, 3. novembra, postupajući po zahtjevu njenog advokata Stefana Jovanovića, naložilo da bude puštena na slobodu zbog trudnoće. Sutkinja Hrković je u maju prošle godine donijela odluku da mora predati kćerku ocu, u vremenskim periodima kako je to precizirano sudskom presudom i naložila zatvorsku kaznu u slučaju da ne postupi po odluci. Dok je bila u zatvoru sud je u dva navrata pokušao da prisili djevojčicu da ide kod oca, što je ona odbijala, uz plač. Podgoričanka je po izlasku iz zatvora podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Hrković zbog povrede prava na slobodu i sigurnost iz čl. 25 Ustava Crne Gore i čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima, ugrožavanja zdravlja, jer je bila u rizičnoj trudnoći sa dokumentovanim krvarenjem, te kršenja prava djeteta na zaštitu i stabilnost iz čl. 3 Konvencije o pravima djeteta (UN). U prijavi je upozorila na nehumano postupanje institucija prema njenoj djevojčici. - Tokom i nakon lišenja slobode, nastavljeno je izvršenje nad djetetom iako dijete kategorično odbija kontakt sa ocem uz težak emocionalni i fiziološki odgovor (plač, drhtavica, uriniranje), što potvrđuju dopisi CSR (Centar za socijalni rad) od 28.10, 30.10. i 31.10. 2025 – piše u prijavi. Osim protiv sutkinje Hrković i policijskih funkcionera i službenika, krivčnu prijavu podnijela je i protiv bivšeg supruga i njegove advokatice, kao i službenika Centra za socijalni rad. <h2> SOCIJALNO IGNORIŠE ALARMANTNO UPOZORENJE</h2> A Centar za socijalni rad u aktu kojim sudu predlaže ograničenje roditeljskog prava Podgoričanki, konstatuje činjenicu da djevojčica iskazuje strah i odbijanje kontakta s ocem – „dijete pokriva oči rukama“, „odbija komunikaciju“, „plače i ponavlja da ne želi“. Tim Centra, međutim, ocjenjuje da je majka odgovorna za to što dijete odbija kontakt sa ocem?! S druge strane, psihologica Radmila Stupar Đurišić, dostavila je 10. novembra prošle godine, nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju. Ona je izvještaj uradila po nalogu sutkinje Hrković. U mišljenju je precizirano da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“. Piše i da djevojčica „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, te da „pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“. Psihološkinja je konstatovala i da djevojčica „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“. Psihološkinja je u nalazu decidirana i da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106080112_76a261047d6391884b4f7ebc9ea8cf307cc37f3f17f1f9c4e220784500032e65.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106080112_76a261047d6391884b4f7ebc9ea8cf307cc37f3f17f1f9c4e220784500032e65" data-rendition-name="original" width="1196" height="1650" loading="lazy" alt="Unicef u izvještaju upozorava da i dalje postoje izazovi u pogledu učinkovitog sprovođenja Konvencije o pravima djeteta"><figcaption>Unicef u izvještaju upozorava da i dalje postoje izazovi u pogledu učinkovitog sprovođenja Konvencije o pravima djeteta</figcaption></figure>  <h2>INTERES ĐECE SAMO „NA PAPIRU“</h2> U izvještaj UNICEF-a za 2024. o stanju dječijih prava u Crnoj Gori piše da „i dalje postoje izazovi u pogledu učinkovitog sprovođenja Konvencije o pravima djeteta (engl. skr. CRC), prvenstveno zbog slabog okvira odgovornosti, nedostatka sistematskog praćenja postojećih zakona i strategija, kao i nedovoljnih tehničkih kapaciteta i finansija u oblasti prava djeteta“. U poglavlju Zaštita djece od svih oblika nasilja upozorava se da „nekoliko uzastopnih izvještaja EU za Crnu Goru naglašava zabrinutost u vezi s rodno zasnovanim nasiljem i nasiljem nad djecom i ukazuje na sveukupno slab institucionalni odgovor i dostupnost usluga“. Vladina Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2025 – 2029 precizno definiše da je „nasilno disciplinovanje: Metoda disciplinovanja djece koja počiva na fizičkom (tjelesnom) kažnjavanju i/ili psihološkoj agresiji“. Fizičko kažnjavanje se, piše u tom dokumentu, definiše kao „protresanje, udaranje ili pljuskanje djeteta po šakama/rukama/nogama, udaranje po zadnjici ili drugim djelovima tijela čvrstim predmetom, pljeskanje ili udaranje šakom po zadnjici, udaranje ili šamaranje po licu, glavi ili ušima, te ponavljano batinanje što je moguće veće jačine“. Tjelesno kažnjavanje, precizira se u Strategiji je, „svako kažnjavanje u kojem se primjenjuje fizička sila i namjerava nanijeti neki stepen bola ili neprijatnosti, koliko god lakog“. Precizira se i institucionalno zlostavljanje koje se definiše kao „maltretiranje djece od strane sistema moći i dešava se u ustanovama gdje se djeca nalaze ili se mogu naći“. U Vladinom dokumentu se ističe i da je značajan novitet u izmijenjenom i dopunjenom Porodičnom zakonu „bliže definisanje i propisivanje upotrebe najboljeg interesa djeteta u svim postupcima koji ga se tiču, definisanje obaveze da se djetetu omogući da izrazi svoje mišljenje i učestvuje u postupcima na način primjeren djetetu i bez rizika od viktimizacije u pravosudnom sistemu, što se, između ostalog, omogućava uvođenjem lica za podršku tokom trajanja postupka, te propisivanje definicije djeteta koja je usklađena s definicijom iz Konvencije o pravima djeteta i uvođenje eksplicitne zabrane tjelesnog kažnjavanja djece, kao i mogućnost da dijete podnese tužbu za zaštitu svojih prava“. U Strategiji se ukazuje i da „postoje društvene i rodne norme kojima se nasilno ponašanje prihvata kao prirodno i odvraćaju od traženja pomoći“, a citiraju se i izvodi iz Izvještaja GREVIO za Crnu Goru 2018, pored ostalog da „društvene norme u pogledu fizičkog kažnjavanja djece u porodicama i dalje opstaju“. - Postoji snažno poštovanje prema tradicionalnoj porodici, između ostalog, i kod stručnih radnika zaduženih za intervencije u porodici – konstatovano je u izvještaju GREVIO. U Strategiji Vlade se upozorava da „sektor socijalne i dječje zaštite, i pored brojnih obuka, još uvijek ima poteškoća u reagovanju na pojavu nasilja nad djecom“.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Majka uvjerena da je namjerno ignorisan nalaz da dijete oca doživljava kao prijetnju

U garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak je jedanaestogodišnjaka instruisao da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku. Četvrto maloljetno dijete se, kako su kazali u policiji, udaljilo sa lica mjesta nakon događaja.
To je saopšteno iz Uprave policije koja je o ovom događaju obavijestila tužioca u kotorskom tužilaštvu koji se izjasnio da oni nijesu krivično odgovorni zbog starosne dobi. Naložio je da se sa događajem upozna Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju oni pohađaju.
- Što je i odmah bez odlaganja i učinjeno - naglasili su u policiji.
Uprava policije apeluje na roditelje da adekvatnim postupanjem prema svojoj djeci u cilju vaspitanja i ukazivanja na štetnost ovakvog ponašanja, doprinesu podizanju njihove svijesti o značaju fer ponašanja prema vršnjacima i bezbjednosti uopšte.
- Službenici Uprave policije nastavljaju kako preventivno tako i represivno djelovanje u cilju suzbijanja devijantnog ponašanja maloljetnika i osiguravanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta za život svih kategorija društva sa fokusom na najranjiviju kategoriju - djecu - poručili su oni.
Podsjećaju roditelje da su, u skladu sa važećim propisima, roditelji i staratelji dužni da vode računa o vaspitanju, nadzoru i ponašanju svoje djece, te da u slučajevima zanemarivanja vaspitnih obaveza mogu snositi i zakonsku odgovornost, uključujući i podnošenje prekršajnih prijava shodno prekršaju iz člana 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Portal ETV

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Budva: Maloljetnik nagovarao vršnjaka da se neprimjereno ponaša prema drugom djetetu

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Žena koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, krajem oktobra, po nalogu suda, završila u zatvoru u Spužu, jer odbija da kćerku preda bivšem suprugu zato što je, kako tvrdi, on zlostavlja, sada je izložena novom stresu – crnogorske institucije namjerile su se da joj oduzmu pravo starateljstva nad đetetom?! Dok se bori da održi trudnoću i na svijet donese novi život, prisiljena je da vodi još jednu, za nju emotivno razarajuću bitku – sa institucijama i bivšim mužem kako joj ne bi oduzeli dijete?! <h2>NALAZ KOMISIJE</h2> Na adrese nekoliko ustanova uputila je zahtjev za hitno postupanje, odnosno Inicijativu za hitan vanredni inspekcijski nadzor i pokretanje disciplinskog i zakonskog postupka protiv zaposlenih u JU Centar za socijalni rad Podgorica zbog, kako je istakla, pristrasnog, nezakonitog i štetnog nalaza od 30. oktobra ove godine, u predmetu P.br. 2718/25, kojim se ugrožava pravo djeteta i majke, te predlaže ograničenje roditeljskog prava bez zakonskog osnova. - Tražim momentalno ukidanje mišljenja i povlačenja istog - da se meni oduzme dijete od 5 godina koje živi sa mnom od dana rođenja do danas i izuzeće J. M. obzirom da je rođaka supruge mog bivšeg supruga – napisla je u inicijativi. Objasnila je da je 20. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici (sutkinji Jeleni Anđelić) nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M, psihološkinja, J. O, socijalna radnica i I. S, članica komisije, a u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi, te i predlažemo da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_909a47f2721b1094f76e342d335e105203cac497f8769c2dd97302d6d538d67e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251109081124_909a47f2721b1094f76e342d335e105203cac497f8769c2dd97302d6d538d67e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="UIKS"> <figcaption>IAKO U RIZIČNOJ TRUDNOĆI PODGORIČANKA UPUĆENA NA IZDRŽAVANJE KAZNE: Zatvor u Spužu(Photo: UIKS)</figcaption> </figure>  U inicijativi dostavljenoj na adrese više institucija, Podgoričanka je kategorična da su potpisnice nalaza i mišljenja prekoračile ovlašćenja i povrijedile član 361 Porodičnog zakona Crne Gore. - Centar za socijalni rad može izraditi nalaz i mišljenje o porodičnim prilikama i interesu djeteta, ali nema zakonsko ovlašćenje da predlaže ograničenje roditeljskog prava ili ocjenjuje podobnost roditelja, to može samo sud na osnovu sudskog vještačenja. U spornom nalazu CSR Podgorica predlaže ograničenje roditeljskog prava majci, čime grubo krši svoje ovlašćenje i direktno utiče na sudsku odluku – kategorična je ona. Ukazuje i na pristrasnost i kontradikciju nalaza, ističući da „u samom tekstu nalaza Centar priznaje da je otac osuđivan (presuda za krivično djelo proganjanje po članu 168a Krivičnog zakonika Crne Gore), kao i da su mu izrečene zaštitne mjere zabrane prilaska majci i djetetu, te da je dijete pokazivalo jasan strah i odbijanje kontakta s ocem (citati: 'dijete pokriva oči rukama', 'odbija komunikaciju', 'plače i ponavlja da ne želi')“. - Uprkos tome, nalaz zaključuje da je majka odgovorna za nemogućnost kontakta i predlaže ograničenje njenog roditeljskog prava što je logički, stručni i pravni apsurd, jer se dijete mora zaštititi, a ne izložiti roditelju koji je već pravosnažno osuđivan zbog nasilja i proganjanja – precizirala je u inicijativi. Upozorila je da su u dokumentu Centra za socijalni rad ignorisani međunarodni standardi zaštite djeteta. - CSR Podgorica je postupao suprotno: članu 3 Konvencije o pravima djeteta (UN) najbolji interes djeteta mora biti primarni cilj; članu 12 Konvencije dijete ima pravo da se njegovo mišljenje uvaži; članu 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima zaštita porodičnog života i emocionalnog integriteta; članu 11 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici dužnost Centra da reaguje u korist žrtve nasilja i da obezbijedi sigurnost djeteta – naglasila je ona. Kategorična je i da je povrijeđeno njeno pravo majke, kao i proceduralne garancije. - Nije mi omogućeno aktivno učešće u izradi nalaza; nijesu uzeti u obzir medicinski dokazi o mojoj rizičnoj trudnoći i krvarenju; Centar je nezakonito vršio procjenu bez prethodne saglasnosti i prisustva stručnog psihologa za dijete. Ovim se krši član 12 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, koji propisuje da korisnik mora biti aktivno uključen u proces procjene – piše u inicijativi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251109081124_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad Podgorica"> <figcaption>SPORNO MIŠLJENJE: Centar za socijalni rad Podgorica(Photo: Centar za socijalni rad Podgorica)</figcaption> </figure>  Ona zahtijeva da Socijalna inspekcija hitno sprovede vanredni nadzor u Centru, izuzme komisiju (J. M, J. O, I. S.) i direktoricu Centra Mariju Nikolić zbog pristrasnosti i nepoštovanja zakona, te da naloži privremenu mjeru zaštite djeteta zabranu forsiranja kontakta sa ocem dok se ne sprovede novo, nezavisno sudsko vještačenje. Traži i da se poništi njihov nalaz kao nezakonit i pristrasan, te pokrene disciplinski i eventualno krivični postupak protiv službenica zbog nesavjesnog rada u službi i povrede profesionalnih standarda. <h2>HAPŠENJE I ZATVOR</h2> Kako smo pisali, mlada Podgoričanka 24. oktobra završila je u zatvoru u Spužu po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković. U zatvoru je trebalo da provede 15 dana, ali je Ministarstvo pravde, 3. novembra, postupajući po zahtjevu njenog advokata Stefana Jovanovića, naložilo da bude puštena na slobodu zbog trudnoće. Hrković je u maju donijela odluku da mlada Podgoričanka mora predati djevojčicu ocu, u vremenskim periodima kako je to precizirano sudskom presudom. Tom odlukom naložila je i da će biti kažnjenja zatvorskom kaznom u slučaju da ne postupi po odluci. Mlada Podgoričanka protiv sutkinje Hrković podnijela je krivičnu prijavu prije nekoliko dana zbog povrede prava na slobodu i sigurnost iz čl. 25 Ustava Crne Gore i čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima, ugrožavanja zdravlja, jer je u rizičnoj trudnoći sa dokumentovanim krvarenjem, te kršenja prava djeteta na zaštitu i stabilnost iz čl. 3 Konvencije o pravima djeteta (UN); U prijavi je istakla i da je „izvršeno institucionalno nasilje nad majkom i djetetom, uz potpuno ignorisanje zakonom propisanih procedura“. - Dokumenta koja posjedujem dokaz su da je moj slučaj sproveden mimo zakona, bez naredbe, bez advokata i putem privatne aplikacije (Viber), što predstavlja presedan u sudskoj praksi Crne Gore – istakla je ona, a prijavu je podnijela i protiv policijskih funkcionera i službenika koji su učestvovali u postupku njenog zatvaranja. Naglasila je da je čitav proces sproveden nezakonito, „bez postojanja formalne naredbe o lišenju slobode i bez prisustva advokata, uz direktnu komunikaciju između sudije i policijskih službenika putem Viber aplikacije“. Konstativala je da „komunikacija između suda i policije putem aplikacije Viber nije dozvoljena ni prihvatljiva u službenom postupku, jer ne postoji zakonska osnova ni mogućnost službene autentifikacije takvog akta“. Osim protiv sutkinje Hrković i policijskih funkcionera i službenika, krivčnu prijavu podnijela je i protiv bivšeg supruga i njegove advokatice, kao i službenika Centra za socijalni rad zbog „zloupotrebe službenog položaja, protivpravnog lišenja slobode, povrede prava djeteta, nesavjesnog vršenja službe, lažnog prijavljivanja i drugih krivičnih djela sa prijedlogom hitnih mjera radi sprječavanja daljeg nezakonitog postupanja i obezbjeđenja dokaza“. I u toj prijavi upozorila je na nehumano postupanje institucija prema njenoj djevojčici. - Tokom i nakon lišenja slobode, nastavljeno je izvršenje nad djetetom iako dijete kategorično odbija kontakt sa ocem uz težak emocionalni i fiziološki odgovor (plač, drhtavica, uriniranje), što potvrđuju dopisi CSR (Centar za socijalni rad) od 28.10, 30.10. i 31.10.2025 – piše u prijavi. U prijavi ukazuje i na podatak da je sutkinja Hrković još 7. maja od Centra za socijalni rad zatražila ocjenu da li se stekli uslovi za lišenje njenog roditeljskog prava. <h2>SPORNO VJEŠTAČENJE</h2> Mlada Podgoričanka krivičnu prijavu podnijela je i protiv tima vještaka koje je angažovalo Osnovno državno tužilaštvo u slučaju njene krivične prijave protiv bivšeg supruga, a tereti ih da su svojim nalazom doveli u zabludu tužilaštvo, zbog čega je došlo i do ometanja pravde. Psihijatre N. P. i S. K, te psihološkinju N. Š. Tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Po naredbi tužilaštva u aprilu je sprovedeno psihijatrijsko-psihološko vještačenje njene kćerke, koja je tada imala pet godina i četiri mjeseca, a proces je, kako piše u prijavi, sproveden „bez prisustva zakonskog zastupnika djeteta u toku ključnih faza ispitivanja, uz prisustvo oca ... osobe protiv koje se vodi krivični postupak zbog nasilja nad djetetom i majkom“. - Tokom vještačenja dijete je izloženo stresu i sekundarnoj viktimizaciji, a rezultat je proizvoljan i neprofesionalan nalaz kojim su vještaci svjesno iskrivili činjenice i doveli u zabludu ODT – piše u prijavi. Podsjetila je da je tražila izuzeće ovih vještaka jer je sa njima imala privatne komunikacije „i značajne konflikte“, a zahtijevala je i da se pregledaju snimci „u cilju utvrđivanja činjenica i ponašanja djeteta, što nije učinjeno“. Tim vještaka u mišljenju tvrdi da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke, što, kategorična je ona, predstavlja lažno vještačenje. - Vještaci su, iako su imali obavezu da dijete zaštite od ponovnog kontakta sa osobom protiv koje se vodi postupak, dozvolili prisustvo oca u prostoriji i neposrednu interakciju, što je direktno suprotno pravilima struke i Konvenciji o pravima djeteta (čl. 3/19). Na taj način su postupali grubo nesavjesno, znajući da će takav postupak ugroziti dijete i rezultirati nevalidnim nalazom - napisala je u prijavi, uz konstataciju da su njenoj djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ukazala je i da nalaz ovog tima vještaka ne sadrži obavezne elemente - opis primijenjenih metoda i testova; sirove rezultate: analitičku osnovu zaključaka; podatke o trajanju i uslovima ispitivanja. - Bez tih elemenata, vještačenje je procesno nevažeće i ne može služiti kao dokaz. ...Korišćen je WISC test, iako je dijete mlađe od 6 godina (u momentu vještačenja 5 godina 4 mjeseca) što je metodološki zabranjeno. Nema audio ni video-zapisa vještačenja, iako je riječ o maloljetnom svjedoku (obavezno prema međunarodnim protokolima). U nalazu su korišćeni neetični izrazi poput - emocionalno nezrela, lojalna majci, instruisana, koji nemaju naučnu, ni dijagnostičku osnovu. Zaključak o nedostatku traume suprotan je činjeničnom dijelu nalaza, što ukazuje na namjerno iskrivljavanje podataka – piše u prijavi protiv tima vještaka. Ona zahtijeva da se „naloži novo vještačenje od strane nezavisnih licenciranih stručnjaka koji nijesu iz Podgorice“, uz napomenu da je spremna da snosi njihove troškove. <h2>TUŽBE</h2> Po njenoj prijavi protiv bivšeg supruga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u Osnovnom sudu u Podgorici počinje suđenje sjutra, 10. novembra. U slučaju njene druge prijave za isto krivično djelo protiv njega ročište za ispitivanje i ocjenu zakonitosti i opravdanosti optužnice zakazano je za 18. novembar. Prema Instanbulskoj konvenciji (Konvencija o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) „dijete žrtva i dijete svjedok nasilja nad ženama i nasilja u porodici treba da dobije, prema potrebi, posebne mjere zaštite koje su u najboljem interesu djeteta“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251109081124_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud Podgorica"> <figcaption>BROJNI POSTUPCI: Osnovni sud u Podgorici</figcaption> </figure>  Precizira se i da će zemlje potpisnice Konvencije „preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da ostvarivanje svakog prava na posjetu odnosno starateljstvo ne ugrozi prava i sigurnost žrtve odnosno djece“. Prije nekoliko dana Podgoričanka je na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV. Poručila je da ovo više nije samo njen slučaj, ističući da je „ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: 'Tata me je tukao'“.

Država prijeti ženi u sedmom mjesecu rizične trudnoće oduzimanjem roditeljskog prava

Ovim načinom finansiranja država uskraćuje mnoge benefite koje sad imaju korisnici Dnevnog centra. Pored individualnog i stručnog rada, svaki dnevni centar u Crnoj Gori se trudi da korisnike vodi na sportske, kulturne manifestacije. Sad to ne možete da stavite ni u sat, dva, tri. To ponekad traje mnogo više od našeg radnog vremena, kazao je u jutarnjom programu "Budilnik", na Televiziji E, direktor JU Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i odrasle lica sa invaliditetom na Cetinju - Božidar P. Drecun.
Trenutni model finansiranja dnevnih centara od strane države je upitan, kaže Drecun. Očigledno je, napominje on, da nešto ne štima između države i centara za socijalni rad jer se povećanje usluge u dnevnim centrima po satnici tumače po slobodnoj volji i donose se rješenja koja nijesu jednaka za osamnaest ovakvih ustanova u Crnoj Gori.
- Država je donijela jednu cijenu usluge po satnici, koja je sasvim u redu, međutim, po mom mišljenju, to je svojevrsna varka, iz razloga što sada pojedini centri za socijalni rad, ne odnosi se na cetinjski Centar, pozivaju roditelje i sami određuju koliko će korisnik da boravi. Samim tim, kada pomnožite tu cijenu sa satnicom ispada mnogo manje nego što je do sada država opredjeljivala. Na koji način i zašto država to radi možemo samo da nagađamo, a u svakom slučaju nije dobro i ne može vama niko da odredi hoće li korisnik biti sat vremena, dva sata, četiri sata. Po mom mišljenju država treba da odredi, kao što se na Cetinju odradilo, za mlađe korisničke grupe 20 sati zbog inkluzije, zbog obrazovanja korisnika, da li odlaska u vrtić ili škole, i za korisnike koji nijesu po inkluziji nigdje usmjereni, 40 sati nedjeljno. Na nama je odgovornost, svih direktora dnevnih centara, kako ćemo to fakturisati prema državi, a Centar ima svoje mehanizme kojima može da nas kontroliše, ne da oni zabranjuju i govore koliko neki korisnik može da boravi ili ne - rekao je Drecun.
Za svakog korisnika Dnevnog centra nije potreban isti broj stručnih lica, objašnjava Drecen. Na radnicima Dnevnog centra je da prepoznaju koje su to potrebe korisnika i izvuku, kako kaže, maksimalan potencijal iz svakog od njih.
- Imate situaciju, gdje na ovaj način finansiranja država uskraćuje mnoge benefite koje naši korisnici sad imaju. Pored individualnog i stručnog rada koji radimo u dnevnim centrima, svaki dnevni centar u Crnoj Gori se trudi da korisnike vodi na sportske, kulturne manifestacije, sad to ne možete da stavite ni u sat, ni u dva, ni u tri. To ponekad traje mnogo više od našeg radnog vremena - istakao je Drecun.
Dnevni centri bi trebalo da budu uključeni, poručuje Drecun, na mnogo transparentniji način u donošenje odluka od strane Vlade nego što su to sada.
Svaki dnevni centar u Crnoj Gori, podsjeća Drecun, ima svoje specifičnosti, a to zavisi od profila stručnog osoblja, a najviše, kako kaže, od strukture samih korisnika i njihovih potreba.
- Dnevni centar na Cetinju je razvio modernu i dobru uslugu,jer je najveći akcenat na mlađoj korisničkoj grupi i individualnom pristupu svakom korisniku, i radu na individualnom principu sa svim korisnicima, kako bi izvukli najveći mogući potencijal, koje može jedan korisnik da dobije. Tako angažujemo više stručnih radnika i saradnika iz različitih oblasti, a sve u skladu sa individualnim planom rada, kad je u pitanju Dnevni centar Cetinje. Trebalo bi da bude tako i drugim gradovima, da u izradi individualnog plana učestvuje stručni radnik dnevnog centra, stručni radnik Centra za socijalni rada, kao i roditelj, odnosno staratelj svakog korisnika - zaključio je Drecun.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCmDku0hHaGg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drecun: Centri za socijalni rad određuju koliko će sati korisnik boraviti u dnevnom centru

Primjećujem da se djeca opredijele da prijave nasilje od strane svojih roditelja ili vršnjačko nasilje, i jako nam je drago kada se to desi, jer sa tako malim osvješćenim bićem možemo lakše i da radimo - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Ivana Srdanović iz Centra za socijalni rad.
&nbsp;Svjetski dan djeteta je dan kad je usvojena Konvencija o pravima djeteta, objašnjava Srdanović, 20.novembra 1989.godine, i, dodaje ona, to je dan kad bi se trebalo prisjetiti koliko su djeca važna i koliko se, ističe, može naučiti od djece.
- Mi se kao institucija trudimo, i borimo da pomognemo porodicama u što boljem funkcionisanju i zdravom načinu odrastanja kad su djeca u pitanju. Najčešće se trudimo da zaštitimo prava i interese malodobne djece, obzirom da su oni temelj našeg društva. Za svakog čovjeka, njegovu ličnost, njegove osobine odnosa prema društvu jako je značajan uticaj djetinjstva, i stoga se trebamo svi zajedno potruditi da svako dijete ima što bezbrižnije detinjstvo, kako bi mi bili bolje društvo - rekla je Srdanović.
Najčešći izazov, podsjeća Srdanović, u radu sa djecom je između onoga što djeca žele i onoga, dodaje ona, što je najbolji interes za njih, odnosno sukoba njihovih želja i onoga, kako kaže, što je najbolje po djecu.
- Djeca ne mogu racionalno razmišljati, niti racionalno donositi svoje odluke, što je uslovljeno i zavisi od od njihovog psihofizičkog razvoja, njihove emocionalne zrelosti, stoga negdje uvijek imamo izazov kada radimo sa djecom, odnosno sa porodicom u nekom post razvodnom periodu, kad djeca mogu biti instruisana od strane jednog roditelja, odnosno kad dolazi do otuđivanja djeteta od drugog roditelja. Pravi je izazov raditi sa takvim porodicama, i složićemo se svi da djeca trebaju da imaju, za pravilan njihov razvoj, učešće oba roditelja, i da imaju pravo na oba roditelja - naglasila je Srdanović.
Komentarišući podatke Zaštitnika ljudskih prava o velikom broju prijava, preko 800, povodom kršenja prava djeteta, Srdanović kaže da je društvo osvješćenije &nbsp;i da se više prijavljuje povreda, kako ljudskih prava, tako i, ističe ona, dječjih prava.
Djeca su informisana, poručuje Srdanović, zbog dostupnosti sajtovima i internetu djeca se lakše i brže dolaze do informacija, dodaje ona, o svojim pravima, koja, kako kaže, poštuju i zastupaju.
- Primjećujem da se djeca opredijele da prijave nasilje od strane svojih roditelja ili vršnjačko nasilje, i jako nam je drago kada se to desi, jer sa tako malim osvješćenim bićem možemo lakše i da radimo. Da me ne shvatite pogrešno, nijesam rekla da mi je drago da takvo jedno dijete pretrpjelo jedno nasilje, ali kad imamo osviješteno dijete mnogo je lakše razgovarati sa njim i zajedno dolaziti do pronalaska nekog rješenja za njegovu bolju budućnost - istakla je Srdanović.
Kada je pitanje zanemarivanja i nasilja nad djecom, poručuje Srdanović, takvo dijete se izmješta iz porodične sredine, u kojoj je ono, ističe ona, bilo grubo zanemareno, ili u kojoj je doživjelo nasilje.
- Procjenjujemo gdje bi to dijete trebalo da bude izmješteno. Da li je to srodnička porodica sa kojom dijete ima blizak odnos, koji bi mogli da preuzmu dalju brigu o djetetu, jer ipak srodničke porodice su poznata lica djeci i mogu pomoći u prevazilaženju trauma koje ovakvi događaji nose. Ukoliko nemamo srodničkih porodica koje bi preuzele brigu o takvom djetetu, izmještamo dijete u hraniteljske porodice, koje bi najadekvatnije pružile podršku djeci, odnosno odgovorile njihovim potrebama. Kod djece koja su žrtve trgovine ljudi, ili koja su bila eksploatisana, smještamo ih uglavnom u skloništa i kao krajnji vid zaštite djecu izmještamo u ustanove socijalne i dječije zaštite, odnosno u dječje domove. Štitimo prava i interese djeteta, na način što organ starateljstva rješenjem postavlja privremenog staratelja takvoj djeci, koji će u daljim postupcima štiti njihova prava i interese. Ulogu privremenog staratelja uglavnom obavlja radnik Centra za socijalni rad, kako bi na što adekvatniji način pružio podršku djetetu, odnosno zaštitio njegova prava i interese - zaključila je Srdanović.

Srdanović: Djeca su informisana o svojim pravima, koja poštuju i zastupaju

Naša rukometna reprezentacija ubjedljivim porazom od Švajcarske završila je nastup na Evropskom prvenstvu. Reprezentativac Vuko Borozan nije krio razočaranje nakon meča.
- Niko ovo nije očekivao, u sportu postoje lijepi i manje lijepi trenuci. Momci su dali sve od sebe, mene je sramota, ja bih preuzeo odgovornost na sebe za kompletan turnir. Ova grupa momaka je kvalitetna, mi ćemo se izvući iz ovoga i vratiti se jači. Ovo nije realna slika naše reprezentacije i našeg kvaliteta- kazao je Borozan.
Istakao je Borozan da ovo nije bio naš turnir.
- Ne može selektor da uđe da igra, nije problem ni u golmanima, svi smo zakazali, nije ovo bio naš turnir i treba da izvučemo pouku iz ovoga. Vratićemo se jači, sigurno- poručuje.
Miloš Vujović, vidno razočaran, kazao je da su potrebne velike promjene u reprezentaciji.
- Teška noć da se bilo šta kaže, ali je sigurno da smo izgubili vjeru, a kada se vjera izgubi, gubi se i sve ostalo. Ovo je ono što nismo mogli da imamo ni u najgorim snovima. Kada se vratimo na taj prvi meč, dosta smo toga pokazali, da možemo da igramo sa svakim, ali je važno kako ćemo dalje. Potrebne su velike promjene, nisam ja taj koji bi trebalo da kaže šta treba da se promijeni, a potrebno je mnogo toga da se mijenja kako bi se došlo do boljih rezultata- smatra Vujović.

Borozan: Preuzimam odgovornost; Vujović: Mnogo stvari mora da se mijenja

<a href="https://www.antenam.net/clanak/pod-cetnickom-zastavom-plivali-kod-niksica">Priredio: V.J.</a>
Jedna o varijanti zastava četničkih koljača, juče, 19. januara, istaknuta je na obali jezera Krupac kod Nikšića. Tu je eparhija budimljansko-nikšićka Crkve Srbije (SPC) organizovala, kako tvrde, „plivanje za časni krst”.
Prema video materijalu koji je emitovao RTV Nikšić, crna zastava kvislinškoga pokreta, čiji je jedan od glavešina u Crnoj Gori Đurišić odlikovan od Hitlera „gvozdenim krstom”, a od naciste Nedića iz Srbije činom potpukovnika – istaknuta je juče iznad „plivača”.
„Prva” četnička zastava obično ima antipravoslavni, štoviše otvoreno satanistički simbol – lobanju sa ukrštenim kostima u centralnome dijelu. Simbolizuje smrt.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1514px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.7116%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstorage-dev.medialib.dev%2Fmedia%2Fantenam%2F2026%2F01%2F20%2F1768933465gdz3wzhfyr4psj6j.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
O kampanji skrnavljenja pravoslavlja – vjere u Hrista Spasitelja koja se, potpuno lišeno svakoga osnova iz svetosavske jerarhije dovodi u vezu sa zločinačkim pokretom iz Drugoga svjetskog rata – svjedoči niz izjava čelnikâ ogranaka Crkve Srbije Mićovića i Ostojića tokom 2025, ili pokušaj postavljanja spomenika koljaču Đurišiću.
Takođe i jučerašnje u Podgorici, isto uz SPC „plivanje”, pjevanje o monstrumu Đurišiću, te glavnom šefu četničke organizacije Mihailoviću; ali, da blesavost probije sve limite, pjevanje i o saradniku UDB-e Srbije Kalabiću – a taj presudno doprinio poslijeratnim vlastima u hvatanju Mihailovića, njegovom izvođenju na sud i presudi kao ratnome zločincu.

Pod četničkom zastavom plivali kod Nikšića

Rukometna reprezentacija Crne Gore završila je nastup na EHF Evropskom prvenstvu na krajnje razočaravajući način. U posljednjem kolu grupe D naši rukometaši doživjeli su ubjedljiv poraz od Švajcarske – 26:43 (16:22), što predstavlja najteži poraz u istoriji crnogorske selekcije u zvaničnim mečevima.
Turnir je naša reprezentacija završila sa čak 121 primljenim golom u tri utakmice, što dovoljno govori o problemima i ukupnom utisku koji je ostavljen na kontinentalnoj smotri. Poslije solidnog i ohrabrujućeg nastupa protiv Slovenije, uslijedila su dva teška poraza u kratkom vremenskom razmaku, koji su ostavili dubok trag.
Pred stručnim štabom i igračima sada je ozbiljan izazov – kako se psihološki i takmičarski oporaviti od ovakvog epiloga, naročito imajući u vidu da već u martu slijede pretkvalifikacioni mečevi za Svjetsko prvenstvo protiv selekcije Finske.

Debakl rukometaša na Evropskom prvenstvu: Crna Gora ubjedljivo poražena od Švajcarske

Godinu dana nakon što je Donald Tramp po drugi put položio zakletvu, jasno je da je njegov drugi mandat znatno uzdrmao i američku politiku i globalni poredak. Kako je ranije upozorio The Economist, Tramp je napao međunarodni sistem zasnovan na pravilima, narušio savezništva i uveo duboke podjele unutar same Amerike, sukobljavajući se s Kongresom, sudovima, medijima, univerzitetima i državnom administracijom.
Rastuće nezadovoljstvo vidi se i u anketama. Trampov neto rejting pao je sa +2 na –19, što je njegov najniži rezultat u ovom mandatu. Dok je na početku mandata 37 odsto Amerikanaca smatralo da zemlja ide u dobrom pravcu, sada to misli samo 31 odsto, dok 61 odsto vjeruje da SAD idu pogrešnim putem.
Posebno loše ocjene Tramp dobija za ekonomska pitanja i inflaciju – rejting njegove politike u toj oblasti pao je sa +6 na –27. Iako je ilegalna imigracija smanjena u odnosu na period administracije Džoa Bajdena, podrška Trampovoj imigracionoj politici takođe opada.
Analiza The Economista, zasnovana na podacima JutGova, pokazuje da je nezadovoljstvo Trampom prisutno čak i u saveznim državama koje su glasale za njega 2024. godine, što predstavlja upozorenje za republikance pred predstojeće međuizbore. Najveću podršku Tramp i dalje ima među bijelim i muškim biračima, dok su mlađi, pripadnici manjina i visokoobrazovani građani među njegovim najžešćim kritičarima. Zanimljivo je i da su penzioneri, tradicionalno pouzdana republikanska baza, sve manje entuzijastični.
Dok republikance najviše brinu imigracija, porezi i državna potrošnja, demokrate su fokusirane na zdravstvo i klimatske promjene – razlike koje dodatno produbljuju političke podjele u Sjedinjenim Američkim Državama.

Tag: centar-za-socijalni-rad