Vrijeme je da i Crna Gora zvanično počne da obilježava 2. avgust kao Dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu, poručio je direktor Centra za afirmaciju RE populacije (CAREP) Nardi Ahmetović.
CAREP je apelovao na crnogorske institucije, uključujući ministarstva za ljudska i manjinska prava i prosvjete, nauke i inovacija, lokalne samouprave, obrazovne ustanove, romski civilni sektor i sve druge relevantne aktere – da se pridruže evropskoj i međunarodnoj praksi zvaničnog priznavanja 2. avgusta kao Dana sjećanja na romske žrtve genocida – Samudaripen
Ahmetović i koordinator za mlade CAREP-a Medin Ferizi prisustvovali su centralnoj komemoraciji povodom Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen, održanoj u Romskom memorijalnom centru Uštica, kod Jasenovca.
Predstavnici CAREP-a su, u ime romske zajednice Crne Gore, položili vijenac i odali počast stradalima u jednom od najvećih zločina nad Romima u evropskoj istoriji, kada su u logorima poput Aušvica, Birkenaua, Uštice i mnogim drugim širom Evrope, ubijene stotine hiljada Roma, uključujući žene, djecu i starije.
Iz CAREP-a je saopšteno da su Ahmetović i Ferizi tokom posjete sa domaćinima obišli memorijalna mjesta i prisustvovali zvaničnom programu komemoracije.
Ahmetović i Ferizi zahvalili su Veljku Kajtaziju i Suzani Krčmar, predsjednici Saveza Roma u Hrvatskoj „KALI SARA“, na pozivu, gostoprimstvu i kontinuiranoj borbi za istinu, pamćenje i dostojanstvo romskih žrtava.
Ahmetović je poručio da romska zajednica Crne Gore dijeli bol i sjećanje sa romskim narodom širom Evrope.
- Naša je moralna i društvena obaveza da njegujemo kulturu sjećanja, posebno prema žrtvama čija patnja decenijama nije imala glas. Vjerujemo da je vrijeme da i Crna Gora zvanično počne da obilježava 2. avgust kao Dan sjećanja na romske žrtve genocida - rekao je Ahmetović.
CAREP je apelovao na crnogorske institucije, uključujući ministarstva za ljudska i manjinska prava i prosvjete, nauke i inovacija, lokalne samouprave, obrazovne ustanove, romski civilni sektor i sve druge relevantne aktere – da se pridruže evropskoj i međunarodnoj praksi zvaničnog priznavanja 2. avgusta kao Dana sjećanja na romske žrtve genocida – Samudaripen.
- Ova inicijativa ne pripada samo institucijama, većinskoj populaciji, već primarno svima nama unutar zajednice, jer svi zajedno imamo odgovornost da čuvamo sjećanje, gradimo kulturu antifašizma i edukujemo buduće generacije o toj mračnoj stranici istorije - navodi se u saopštenju.
Navodi se da bi to bio važan korak ka suočavanju sa istorijskim nepravdama i potvrda da Crna Gora stoji uz vrijednosti istine, jednakosti i antifašizma.
- Uvođenje komemorativnih aktivnosti, edukativnih sadržaja u školama i javno priznanje romskog stradanja značilo bi da se zločini nad Romima ne prešućuju i da su njihove žrtve ravnopravno priznate - dodaje se u saopštenju.
Iz CAREP-a su naveli da borba protiv zaborava i istorijskog revizionizma ne pripada samo romskoj zajednici, već je temelj svakog demokratskog i pravednog društva.
- Samo kroz edukaciju, institucionalnu podršku i otvoren dijalog možemo graditi Crnu Goru u kojoj je sjećanje na stradanje – zalog za dostojanstvenu budućnost svih - zaključili su iz CAREP-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ahmetović: Crna Gora da počne da obilježava Dan sjećanja na romske žrtve genocida

Direkcija za investicije Opštine Tivat raspisala je tender za izradu glavnog projekta rekonstrukcije magistralnog puta M-11 Lepetani – Tivat.&nbsp;
Iz Opštine Tivat je saopšteno da je posao tehničkog projektovanja budućeg bulevara kroz grad, na potezu od kružnog toka u Gradiošnici do potoka Seljanovo, procjenjene je vrijednosti 160 hiljada EUR, uključujući porez na dodatu vrijednost (PDV).
- Rok za izradu glavnog projekta je 180 dana od dana zaključenja ugovora- navodi se u saopštenju.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović prošlog su mjeseca potpisali Memorandum o saradnji na realizaciji ovog infrastrukturnog projekta.
Projekat će se realizovati po modelu sufinansiranja, uz jasno utvrđene obaveze obje strane. Opština Tivat se obavezuje da obezbijedi sredstva za izradu Glavnog projekta bulevara, kao i sredstva za njegovu reviziju, te da nakon završetka postupka Upravi za saobraćaj dostavi revidovani Glavni projekat.&nbsp;
- Uprava za saobraćaj obavezna je da obezbijedi sredstva za izvođenje radova i nadzor nad njihovom realizacijom, kao i da, po preuzimanju revidovanog Glavnog projekta, raspiše tender- zaključuje se u saopštenju.

Raspisan tender za izradu glavnog projekta bulevara kroz Tivat

Viši sud u Podgorici oglasio se povodom pojaščanog interesovanja javnosti u vezi sa ikudanjem pritvora biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću i saopštenjem da bi svako dalje zadržavanje privedenih bilo protivzakonito, jer su svi svjedoci saslušani čime je prestao osnov za pritvor.
Iz Višeg suda su podsjetili da je Specijalno državno tužilaštvo izjavilo žalbe na rješenja sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, kojim rješenjima je okrivljenim R.U i V.I ukinut pritvor i određeno da se okrivljeni imaju odmah pustiti na slobodu. Stavom IV dispozitiva rješenja određeno je da žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
Kako ističu u saopštenju, Specijalno državno tužilaštvo žalbama u bitnom osporava zakonitost pobijanog rješenja, u dijelu pravne pouke u stavu IV dispozitiva, kojim je određeno da žalba ne zadržava izvršenje rješenja, u bitnom navodeći da je u tom dijelu odluka sudije za istragu u suprotnosti sa odredbom čl. 416 Zakonika o krivičnom postupku, kojom je propisano da se podnošenjem žalbe na rješenje, odlaže izvršenje rješenja, ako ovim zakonikom nije drugačije određeno, dok sa druge strane odredba čl. 178 Zakonika o krivičnom postupku, ne propisuje da žalba na rješenje sudije za istragu o ukidanju pritvora ne zadržava izvršenje rješenja.
- Cjeneći žalbene navode, krivično vijeće je najprije pošlo od toga da je okrivljenima određen pritvor po pritvorskom osnovu iz čl. 175 st. 1 tač. 2 ZKP – a, a potom i produžen u istrazi za još dva mjeseca po istom pritvorskom osnovu. Prema tome, kako su u toku istrage saslušani u svojstvu svjedoka lica radi čijeg saslušanja je okrivljenima i određen pritvor, to su prestali razlozi za dalje trajanje pritvora po navedenom pritvorskom osnovu, što je konstatovalo i Specijalno državno tužilaštvo u aktu Kti-S. br. 23/25 od 05.12.2025. godine. S tim u vezi, odredbom čl. 175 st. 2 ZKP – a, propisano je da će se pritvor ukinuti čim se obezbjede dokazi, koje zakonsko određenje je u skladu sa principom lične slobode predviđenim čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koja garantuje pravo na slobodu i sigurnost ličnosti, dok je čl. 174 st. 3 ZKP – a, propisano da će se pritvor u toku cijelog postupka ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je bio određen. Dakle, saslušanjem imenovanih svjedoka otklonjena je opasnost od uticaja na svjedoke, čime je prestao i procesno - pravni osnov za daljim držanjem okrivljenih u pritvoru, pa je shodno tome, krivčno vanraspravo vijeće ovog suda stava da su pravilne i zakonite odluke sudija za istragu kojim je ukinut pritvor okrivljenim i isiti pušteni na slobodu- navode iz Višeg suda.
&nbsp;Šta više, u slučaju prestanka okolnosti zbog kojih je pritvor određen, na tužilaštvu stoji obaveza da reaguje i inicira ukidanje pritvora, čak i u situaciji ako to nije eksplicitno traženo od strane odbrane, jer bi dalje zadržavanje okrivljenog u pritvoru bez opravdanog razloga bilo nezakonito.&nbsp;
- Prema tome, iako se u žalbi insistira na tome da ne stoji određenje u stavu IV dispozitiva, da žalba ne zadržava izvršenje, vijeće ističe da se radi o procesnom pitanju, koje se ne tiče merituma odluke o privoru, niti je od uticaja na zakonitost odluke, zbog čega vijeće nalazi da su žalbeni navodi u tom pravcu lišeni osnova, pa je odlučilo kao u dispozitivu rješenja, odnosno odbilo žalbe SDT-a kao neosnovane- zaključuje se u saopštenju Višeg suda.
Potvrđen stav odbrane
Podsjećamo, branilac Ubovića, advokat Stefan Jovanović ranije je kazao da je odluka sudija za istragu Višeg suda potpuno zakonita, jer valjda svi postupamo po osnovu istog procesnog rješenja.
- Naime, Ranku Uboviću je pritvor prije svega određen, a zatim i produžen shodno pritvorskom osnovu koji propagira opasnost od uticaja na svjedoke. Onog momenta kada je saslušan i posljednji svjedok, ta opasnost, ako je i postojala više je nije bilo i Sud je imao samo jednu mogućnost a to je da naloži puštanje na slobodu Ranka Ubovića - rekao je između ostalog Jovanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 46.9159%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-onog-momenta-kad-je-saslusan-posljednji-svjedok-visi-sud-jedino-je-mogao-da-nalozi-ukidanje-pritvora-ubovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Viši sud: Zakonite odluke sudija, SDT samo trebalo da inicira ukidanje pritvora

Nastavljaju se reakcije na jučerašnju izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da države Zapadnog Balkana treba zajedno da uđu u Evropsku uniju. Nakon što se tim povodom oglasio i premiejr Milojko Spajić, danas je reagovao i poslanik PES-a Miodrag Laković.
- Srbija će pregovarati i sa nama kao članicom EU, a mi ćemo se tada postaviti komšijski i bratski- poručio je Laković na mreži X.
Podsjećamo, Vučić je juče &nbsp;najavio da će u Briselu imati važan sastanak sa čelnicima Evropske unije, Ursulom fon der Lajen i Antoniom Koštom, te da će predložiti da cijeli Zapadni Balkan zajedno bude primljen u EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1998720794491498888&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Srbija će pregovarati sa nama kao članicom EU, a mi ćemo se postaviti komšijski i bratski

Opština Tuzi u saradnji s javnim preduzećem Komunalno organizuje veliku jednodnevnu akciju čišćenja pod sloganom „Budi promjena za nula otpada – Čistije Tuzi za sve nas“, koja će biti održana u petak, 12. decembra 2025. godine, u terminu od 8:30 do 11 časova.&nbsp;
- Ova akcija dio je projekta TO0WASTE u okviru programa INTERREG IPA Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora, koji za cilj ima podizanje svijesti o značaju pravilnog upravljanja otpadom, razvrstavanja i očuvanja životne sredine. Jedan od ključnih ciljeva inicijative je stvaranje zdravijeg i ljepšeg okruženja za sve građane kroz aktivno uključivanje lokalnih institucija, preduzeća i obrazovnih ustanova - saopštili su iz Opštine Tuzi.
Kako su naveli, u akciji će učestvovati kolektivi Opštine Tuzi, kao i javnih preduzeća Komunalno, Vodovod, Pijace Tuzi, Turistička organizacija Tuzi.
Dodaju da će se akciji pridružiti OŠ „Mahmut Lekić“ Tuzi sa područnim jedinicama Milješ, Sukuruć i Vuksanlekaj, OŠ „Skenderbeg“ Zatrijebač, OŠ „29. novembar“ – Dinoša, OŠ „Jedinstvo“ – Skorać, Srednja mješovita škola „25. maj“, Medresa „Mehmed Fatih“ i KIC „Malesija“.
- Svaki kolektiv će čistiti lokaciju u neposrednoj blizini svoje ustanove, a rad na terenu koordinisaće vođe grupa koji će biti u stalnoj komunikaciji sa organizatorima putem posebne Viber grupe. Materijal za čišćenje – rukavice i vreće – biće podijeljen dan ranije, u četvrtak, 11. decembra 2025 - kazali su iz Opštine Tuzi.
Akcija, kako su naveli, ima simboličan i edukativan karakter, jer će se sav prikupljeni otpad razvrstavati radi reciklaže. Poručuju da se ovim aktivnostima ujedno najavljuje početak pilot projekta odvajanja otpada na kućnom pragu, koji Komunalno Tuzi pokreće u prvom kvartalu 2026. godine, kao i nove mjere za prevenciju i uklanjanje divljih deponija.
- Pozivamo sve građane da podrže ovu inicijativu i daju doprinos stvaranju čistije, zdravije i ljepše zajednice. Samo zajedničkim djelovanjem možemo biti promjena koja vodi ka nula otpada - poručio je predsjednik Opštine Tuzi, Lindon Đeljaj.&nbsp;

Tuzi: Zaposleni u Opštini, javnim preduzećima, školama i medresi čistiće u petak oko svojih ustanova

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.

Tag: centar-za-afirmaciju-re-populacije

Ahmetović: Crna Gora da počne da obilježava Dan sjećanja na romske žrtve genocida

Raspisan tender za izradu glavnog projekta bulevara kroz Tivat

Viši sud: Zakonite odluke sudija, SDT samo trebalo da inicira ukidanje pritvora

Laković: Srbija će pregovarati sa nama kao članicom EU, a mi ćemo se postaviti komšijski i bratski

Tuzi: Zaposleni u Opštini, javnim preduzećima, školama i medresi čistiće u petak oko svojih ustanova

PRATITE TVe UŽIVO