Treba nam zeleni, otporan grad, pogotovo ako živimo u gradovima kao što je Podgorica, gdje imamo tropske vrućine i jake udare vjetra, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekološki aktivista Vuk Iković.
Na području na kome se planira izgradnja parkinga u okolini Aerodroma Podgorica posjeći će se čempresi, a umjesto njih iz donacije zasaditi donirana stabla maslina.
- Uvijek treba naći umijeće i sačuvati stablo, bez obzira je li tu usađeno ili je prirodno došlo. Znamo da su naše šume prirodne šume, i kad bi se vodili time da su samonikle, i samim tim što su samonikle imaju vrijednost, onda bismo se odnosili prema njima tako da ih sve u što kraćem vremenu uklonimo. Jasno je da je zelenilo na svakom aerodromu, u svakom gradu, planski dio dokumentacije, kao što se planira saobraćajna mreža, vodovodna mreža, tako se planira i zelena mreža i zelena infrastruktura. Da vas podsjetim da je na tom aerodromu bilo mnogo, mnogo više čempresa nego što ih je danas, i da su uklonjeni upravo širenjem postojećeg parkinga, iako su mogla ta stabla da budu sačuvana, a da postoji zajedno sa njima sačuvati parking. Umijeće je sačuvati stablo - rekao je Iković.
Uprave Aerodroma i grada trebalo je, smatra Iković, da pokažu širu sliku tako što bi ostavili stabla. Parking, podsjeća, postoji.
- Za očekivati je da uprava planira drvorede u pravcu ka aerodromu i od aerodroma ka gradu, jer to je jedan lijep doček i ispraćaj svih onih putnika koji koriste naše aerodrome - istakao je Iković.
Da je postojala želja da se sačuva zelenilo, cijeni Iković, potrebno je bilo samo malo truda da se ono uklopi u novi projekat.
- Određeni spomenici su nakon Drugog svjetskog rata u Crnoj gori podizani, brojna stabla su im smetala, ali projektant nije nipošto dozvoljavao da se uklone ta stabla, i to baš stabla čempresa, projektanti to nijesu dozvoljavali bez obzira što se radi o spomeniku palim borcima u Drugom svjetskim ratu. Sada imate zbog parkinga uklanjanje na stotine čempresa. Nebitno jesu li ti čempresu samonikli, &nbsp;ili su sađeni. Čempres nije izvorna autohtona vrsta Crne Gore, on potiče iz sjeverne Afrike, i tu je kao optimalno stablo za otežane uslove, zemlju koja nije toliko plodna, u okolini aerodroma. Ne postoji mogućnost da sada sa bilo kojih &nbsp;40 sadnica, pa i sadnica maslina, nadomjestite stabla koja imaju 20,30,50 &nbsp;ili više godina. Sadnica je mala, a stablo je nešto što je formirano preko 20 godina. Ne može nekih 40 maslina kojih ćemo zasaditi izvan aerodroma da nadomjesti ono što smo posjekli. Treba nam zeleni, otporan grad, pogotovu ako živimo u gradovima kao što je Podgorica, gdje imamo tropske vrućine i jake udare vjetra, a &nbsp;čempresi sađeni jer je neko znao da je to izvrstan način sprječavanja i prašine, i vrućine i udara vjetra - zaključio je Iković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djand9oLn7Fs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Iković: Čempresi su sađeni jer je neko znao da je to izvrstan način sprječavanja prašine, vrućine i udara vjetra

U Budilniku na Televiziji E sjutra pitamo da li nevladine organizacije treba da se finansiraju iz agrobudžeta Glavnog grada - ko dobija, a ko gubi.&nbsp;
Govorićemo i o protestu roditelja djece i mladih u spektru autizma koji traže sistemska rješenja.
Analiziramo i ulogu omladinskog aktivizma - može li donijeti promjene u stanju ljudskih prava u Crnoj Gori.
Biće riječi i o uklanjanju nekoliko stabala samoniklih čempresa na podgoričkom aerodromu zbog širenja parkinga, a donosimo i odgovor na pitanje ko kontroliše nelegalne taksiste u Podgorici.&nbsp;
U novom Srećnom danu, od devet do 11 sati, iz ugla astrologije razgovaramo o sudbini. Gledaoci Televizije E će moći da saznaju sve i o trci sa najvećom tradicijom održavanja na jednoj lokaciji u Crnoj Gori, onoj koja se organizuje na Plavnici.
Četrnaestogodišnja Lana Šaban, se bavi streljaštvom, svira gitaru i osvaja nagrade na školskim takmičenjima. U emisiji Srećan dan upoznajte nju i trenericu SK “Stara Varoš”, Anđelu Pajović.
Govorićemo i o jubileju - 25 godina igre Baletske škole princeza Ksenija.

Budilnik na TV E: Protest roditelja, djece i mladih u spektru autizma, uklanjanje čempresa zbog širenja parkinga, kontrola nelegalnih taksista...

Aerodrom Podgorica će, kako navode u saopštenju, u procesu širenja parkinga za putnike, sa prostora koji je udaljen oko 300 metara od terminala, ukloniti deset od 45 stabala samoniklih čempresa, navedeno je u saopštenju. &nbsp;
- Mogućnost presađivanja, kako su nam objasnile kolege koje su radile na projektu, ne postoji zbog izuzetno razgranatog korjenja. Ostalih 35 stabala smo, za sada, uspjeli da sačuvamo - dodaje se.&nbsp;
Oni su &nbsp;naveli da će, svjesni značaja plodova prirode i njihovog uticaja na dobrobit društva, lokalnoj zajednici u narednih mjesec, koliko se čeka na isporuku, donirati 40 stabala evropske masline.&nbsp;
- Na pet lokacija u Zeti zasadićemo po osam stabala maslina - navode u saopštenju.&nbsp;
Podjećaju da je Aerodrom Podgorica u posljednje vrijeme realizovao dvije ekološke akcije ispred terminala kroz kog svakodnevno, posebno ljeti, prođe više hiljada ljudi.&nbsp;
- Sa kolegama iz Agencije za zaštitu živote sredine ranije smo zasadili maslinu, ruzmarin, magnoliju, zimzeleno bilje itd, a prethodno smo sa mališanima iz OŠ “Milosav Koljenšić” i Crnogorskim društvom ekologa, zasadili i više desetina biljaka koje su takođe karakteristične za naše podneblje - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

500x500

1084x550

Aerodrom Podgorica uklanja deset od 45 samoniklih stabala čempresa, zajednici doniraju 40 maslina

Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera su saopštili da lokacija u Zagoriču na kojoj su posječene desetine borova i čempresa nije dio park šume Gorica, te da ne podliježe procjeni uticaja na životnu sredinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-desetine-borova-i-cempresa-posjeceno-u-zagoricu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Po njihovom nalogu je, kažu, na lice mjesta izašao ekološki inspektor.
- Inspektor je utvrdio da je na osnovu akta Agencije za zaštitu životne sredine broj 03-UPI-1947/2 od 05.11.2024. godine, utvrđeno da realizacija ovog projekta ne podliježe obavezi sprovođenja procjene uticaja na životnu sredinu, budući da je planirana površina poslovnog dijela objekta manja od 1.000 m², što je u skladu sa važećom Uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja. Prema dostupnim podacima predmetna lokacija se ne nalazi u granicama zaštićenog područja prirode „Park šuma Gorica" - istakli su u MERS.
Inspekcijski nadzor je izvršio, dodaju, i šumarski inspektor koji će takođe u okviru svojih nadležnosti i shodno zakonu sačiniti zapisnik.
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera ostaje posvećeno očuvanju prirodnih resursa i sprovođenju zakonskih obaveza u ovoj oblasti - zaključili su u saopštenju.

1250x600

MERS povodom sječe borova i čempresa u Zagoriču: Lokacija nije dio park šume Gorica, ne podliježe procjeni uticaja na životnu sredinu

Protiv bivšeg načelnika kolašinske policije Zorana Braunovića podnijet je optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu kojim rukovodi tužiteljka Maja Šćepanović.
Optužnim aktom osim Braunovića obuhaćena je još jedna osoba – B. LJ. takođe zbog krivičnog djela zloupotreba položaja.
Protiv Braunovića bila su formirana dva predmeta zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj. Kako se navodi u odgovorima iz kolašinskog tužilaštva u jednom slučaju je odbačena krivična prijava, jer ne postoji osnovana sumnja da je Braunović počinio „krivično djelo koje mu se stavljalo na teret prijavom, a ni drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“. U drugom slučaju epilog izviđaja je optužni prijedlog koji je Tužilaštvo podnijelo Osnovnom sudu.
Za sada nije poznato u kojem predmetu je Braunović ima status optuženog. U jednom slučaju krivičnu prijavu protiv njega podnio je policajac Dragomir Gaga Živković, dok je druga prijava bila anonimna.
Živković je, u prijavi naveo, da je Braunović krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. 
- Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja– piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. 
Osim ove prijave Tužilaštvo se bavilo i anonimnom prijavom kojom se sumnjičio da je sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika.

Optužni prijedlog protiv Braunovića zbog zloupotrebe položaja

Protiv državljanina Hrvatske Đ.Č. (32), sa stalnim boravkom u Herceg Novom, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara.&nbsp;
Đ.Č. se sumnjiči da je, kao osnivač, ovlašćeni zastupnik i izvršni direktor privrednog društva „F.T.“ doo iz Herceg Novog, početkom 2024. godine sa državljaninom Poljske sa privremenim boravkom u Herceg Novom ugovorio izradu i montažu PVC stolarije na stambenom objektu u naselju Mojdež, koji je u vlasništvu poljskih državljana.
Đ.Č. je sa oštećenim tom prilikom ugovorio ukupnu cijenu radova i montaže od 3.450 eura, od čega je oštećeni kao avans predao 2.450 eura, dok je preostali iznos trebalo da plati nakon završetka radova.
Nakon toga, tokom 2025. godine, oštećeni i prijavljeni su zaključili dodatni ugovor, prema kojem je oštećeni prijavljenom predao još 500 eura, uz obavezu da Đ.Č. u roku od 15 dana od zaključenja ugovora izvrši ugovorene radove.&nbsp;
- S obzirom na to da prijavljeni nije ispunio ugovorne obaveze, stalno prolongirajući rokove i dovodeći oštećenog u zabludu, a da pritom nije oštećenom vratio preuzeti novac, oštećeni je protiv njega podnio krivičnu prijavu. Imajući u vidu navedeno, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom je naložio da se protiv Đ.Č. podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Herceg Novi: Ugovorio izradu i montažu PVC stolarije, pa nije ispunio obaveze

Č.P. (72) uhapšen je zbog sumnje da je neprikladno gestikulirao i dodirivao maloljetnu osobu.
On se, kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnjičo za krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba zloupotrebom položaja.
- Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je upoznat sa događajem naložio je da se Č.P. uhapsi. On je uz krivičnu prijavu u zakonskom roku priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - zaključili su u policiji.

Uhapšen stariji muškarac zbog sumnje da je neprikladno dodirivao maloljetnu osobu

Mještani podorjenskog sela Ubli blokirali su kamionima preduzeća Čistoća iz Herceg Novog put od Azila za napuštene životinje do sanitarne deponije Tisove grede, zbog nebrige opštine za komunalnu infrastrukturu u ovoj MZ.
Saobraćaj je blokiran samo kamionima Čistoće, svi ostali građani mogu da prođu, a kako je najavljeno, blokada će trajati i više dana, odnosno do ispunjenja zahtjeva mještana, prenosi portal RTHN.
Povodom dugogodišnjeg problema neodržavanja lokalnog puta, ali i potpunog izostanka ulaganja u infrastrukturu, mještani Ubala uputili su zahtjeve Opštini Herceg Novi, koje je pročitao Gojko Vuković.
- Blokadu puta nećemo obustaviti dok Opština Herceg Novi ne riješi sljedeća tri zahtjeva: dok ne započne aktivnosti na sanaciji puta Kameni - Ubli, dok ne bude ponovo uspostavljena i uključena javna rasvjeta u selu i treće, dok se ne sastavi novi ugovor o korišćenju deponije, kojim će se jasno definisati prava, obaveze i zaštita interesa mještana sela Ubli - naveo je on.
Put Kameno - Ubli, kako je kazao, predstavlja jedinu saobraćajnu vezu sela sa opštinom Herceg Novi.
- Stanje puta je godinama alarmantno, nebezbjedno i neadekvatno za svakodnevnu upotrebu. Uprkos brojnim pisanim zahtjevima, usmenim obraćanjima i molbama, koje su mještani upućivali, Opština Herceg Novi nije preduzela ni jednu konkretnu mjeru, kako bi se ovaj problem riješio - poručio je Vuković.
Predsjednik MZ Ubli, Veselin Pavlović ističe da u prethodnom periodu, uprkos zahtjevima i dogovoru sa predstavnicma lokalne uprave, ništa nije urađeno, zbog čega su prinuđeni da blokiraju put.
- Sve zahtjeve koje smo uputili, da se asfaltira put, poprave najugroženije tačke, ništa nije urađeno. Za rasvjetu imamo puno zapisnika. Tražili smo da se rasvjeta uradi, renovira. Započetno je, ali ništa nije završeno. Selo Ubli je svo u mraku. Iz CEDIS-a su došli, isključili rasvjetu, jer nije završena do kraja, iako smo non stop to tražili - rekao je on.
Pavlović podsjeća da je 8. avgusta 2024. godine održan sastanak sa predstavnicima lokalne uprave, na kom su izloženi svi problemi Ubljana.
- Asfaltiranje puta već godinama tražimo. Bilo je prije par godina da će doći mašine sa Vrbanja, kada završe asfaltiranje tamo, pa će na proljeće, pa na ljeto, pa na jesen, pa je zima, ne može se asfaltirati. Uvijek su našli neki razlog da ne mogu. Tražili smo da radimo i bušotinu vode, ali nemamo dovoljno sredstav. Tražili smo da nam dozvole da na lokaciji Duboki do, gdje je nađena voda. Geološki fakultet je našao nalazište vode na dva mjesta. U dno sela i u Duboki do. Tražili smo i to, ali smo odbijeni jer su nam kazali da nisu nadležni da izdaju taj papir da možemo raditi bušotinu za vodu - kazao je Pavlović.
Iako prethodno nisu bili obaviješteni o blokadi, već su to saznali jutros, u preduzeću Čistoća razumiju i uvažavaju pravo građana da ukazuju na probleme i traže rješavanje infrastrukturnih pitanja.
Međutim, kako navode u dopisu, neophodno je voditi računa o širim posljedicama ovakvih poteza. Zbog blokade, trenutno nisu u mogućnosti da otpreme oko 60 tona otpada dnevno na privremeno odlagalište, što može dovesti do njegovog gomilanja u reciklažnom dvorištu.
Ovakva situacija direktno ugrožava redovno održavanje komunalne higijene grada, a posljedično može predstavljati i ozbiljnu prijetnju po zdravlje građana, zaključili su iz Čistoće.

Tag: cempresi