Iako veting nije utemeljen u Ustavu, vlast u Crnoj Gori najavljuje njegovo hitno uvođenje, ciljajući sudije, tužioce, pa čak i advokate. Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručuje da je sudstvo spremno na provjeru integriteta, ali samo u okviru zakona i Ustava, bez političkih pritisaka.
Da li se veting koristi kao političko oružje i da li je cilj reforma ili kontrola nad pravosuđem?
<h2>PARTIJSKA PRAVDA</h2>
Kad ne znaš ko je kriv, sudi sudu. Ako ne znaš šta je problem, uvedi veting. A ako veting nemaš – izmisli ga.
Izvršna vlast u Crnoj Gori optužuje pravosuđe za pogoršanu bezbjednosnu situaciju. Vijeće za nacionalnu bezbjednost najavilo je da će Ministarstvo pravde hitno pripremiti model za uvođenje vetinga u pravosuđu — uprkos činjenici da za to ne postoji osnov.
Dugogodišnji univerzitetski profesor, Čedomir Čupić, objašnjava da su sudije, poput svih građana, podložne preispitivanju u slučaju da nešto rade nezakonito ili zloupotrebljavaju položaj. Međutim, kaže da je to posao tužilaštva, a ne izvršne vlasti.
- Veting se sprovodi poslije revolucija, poslije velikih dramatičnih promjena poredaka. Veting u jednoj demokratskoj zemlji, u kojoj se vrši smjena vlasti posle izbora, je nešto što je nedopustivo. Jedan od demokratskih uslova odnosi se na podjelu vlasti - na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Jedina, koja je potpuno nezavisna, odnosno, treba da bude nezavisna, je sudska. Zakonodavna i izvršna vlast su povezane, zato što većina u parlamentu bira vladu i uvijek stoji iza vladinih predloga. U nekim situacijama to bude i vrsta ucjenjivačkog odnosa. Međutim, dirati u sudsku vlast je jednostavno rušenje demokratskog poretka i to je nešto što je nedozvoljeno - kazao je Čupić.
Iako je jasno da je sprovođenje bilo kakve mjere koja nije predviđena zakonom – nezakonito, a dobri pravnici znaju da u pravnom smislu, to može predstavljati prekoračenje ovlašćenja, zloupotrebu položaja ili povredu ustavnog načela zakonitosti - vetinguju demokrate, policiju, vojsku, sud – pa i buduće sudije.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, targetira kandidatkinju za Ustavni sud Mirjanu Vučinić, jer je bila advokatica firme Bemax.
Reagovali su iz Advokatske komore Crne Gore. Zabrinjava ih, kažu, što Koprivica, bez ikakvog utemeljenja vrlo olako, daje vrlo oštre kvalifikacije prema pojedincima, fizičkim i pravnim licima.
- Poređenja radi, kod obavljanja ljekarske profesije, ljekar ne bi smio, odnosno trebao pružiti ljekarsku pomoć pacijentu koji je iz nekog razloga u nemilosti gospodina Koprivice ili o tom pacijentu ima negativan stav i mišljenje, iz razloga poznatih samo njemu, a što je apsurdno i bespredmetno dalje komentarisati - kazali su iz Komore.
I predsjednik Crne Gore Jakov Milatović brani svoj izbor i poručuje Koprivici da pravda neće biti u rukama političkih stranaka.
- Kada pravnik u vladi targetira advokata samo zato što je radio svoj posao, vidimo istu političku hajku iz prošlosti. A mislili smo da smo s tim završili. Svaki građanin po zakonu ima pravo na advokata. Svaki advokat ima pravo da radi svoj posao po zakonu, bez straha i bez etiketa - napisao je Milatović na mreži X.
<h2>Piperović: Političari iz redova Demokrata ne samo da targetiraju pojedince – već iz sistema dobijaju sudske i tužilačke odluke, koje potom koriste za politički pritisak</h2>
Pojedini pravni stručnjaci, poput advokata Zorana Piperovića, idu korak dalje. Tvrdi da političari iz redova Demokrata ne samo da targetiraju pojedince – već iz sistema dobijaju sudske i tužilačke odluke, koje potom koriste za politički pritisak.
- Neki poslanici Demokrata dobijaju odluke od nekih državnih organa iz sistema pravosuđa. Ja znam recimo, ja znam lično, rečeno mi je ko iz Ustavnog suda dostavlja odluke Momu Koprivici. Dakle, imate iz raznih resora da se Demokratama, ne znam ni još kome sve, dostavljaju odluke, pa onda to uzmu poslanici. Možete zamisliti državu u kojoj poslanik ima sudsku odluku, tužilačku odluku, odluku Ustavnog suda, da on to politički problematizuje. Pa on pođe u Skupštinu i maše i komentariše i kaže – neće više ovo moći, mi ćemo te sudije da vetingujemo sve. Da li znate zemlju u kojoj se to radi? Da li vi znate da su to stvari za koje se u ludnicu ide, da daš nekome u zakonodavnom organu sudsku odluku, da taj parlamentarac iz Skupštine komentariše i da prijeti sudijama, tužiocima, ustavnome ne znam kome sve. Pa to ne postoji - kazao je Piperović.
Podsjećamo, Koprivica je i ranije u više navrata javno targetirao Bemax, jednu od najvećih privatnih kompanija u zemlji, pokušavajući da političkim pritiskom natjera poresku upravu da retroaktivno djeluje i interveniše protiv firme koja redovno izmiruje obaveze i nosi crnogorsku građevinsku industriju na leđima, a sve po njegovim političkim procjenama – mimo zakona i tržišne logike.
Stoga, smatraju sagovornici TVE, nameće se pitanje - da li se veting koristi kao sredstvo pritiska - da li Koprivica zapravo poručuje sudstvu i tužilaštvu – evo vam meta, znate šta vam je činiti… a ako se ne povinujete – slijedi veting, a možda i javna diskvalifikacija i politički obračun.
Jer, ako se u obzir uzmu ocjene struke, pravnika koji su karijeru gradili u institucijama posvećenim zaštiti zakonitosti, a ne na partijskim govornicama, onda je jasno: veting, kakav političari danas zagovaraju, nije zakonski alat.
To potvrđuju i iz Udruženja sudija, koje je poručilo da ne bježe od provjera, ali odbacuju neutemeljena etiketiranja i politizaciju pravosuđa.
Slično je poručila i predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić. Saopštila je da je sudstvo spremno na provjeru integriteta - veting u okviru zakona i ustava, ali ne i na ucjene i pritiske.
Pavličić je istakla da sudska vlast nije protiv reformi, već da mora biti ravnopravan i neizostavan partner u svakom procesu, jer istinsko partnerstvo ne može postojati ako se sudstvo izopšti iz komunikacije.
Takav stav iznijela je i mjesec ranije.
<h2>20. jun 2025</h2>
- Ja nemam problem i ne želim da diskutujem sa populističkim pričama političara koji svaki svoj nastup počinju i završavaju tvrdnjom da je sudstvo rak rana sistema i da ga treba vetingovati. Ne možemo sprovoditi veting sudija onako kako to nekome trenutno odgovara, već isključivo u skladu sa standardima. Prvi preduslov je promjena Ustava, pa donošenje posebnog zakona sa ustavnim garancijama. Mislim da je to više neka priča kojom se popunjavaju praznine u medijima - kazala je Pavličić ranije.
A upravo to "popunjavanje praznina" – bez ustava, bez zakona, bez garancija, sve češće prerasta u praksu.
U zemlji koja teži da izgradi pravnu državu, selektivna primjena zakona već je ozbiljan problem, ali je još opasnija situacija u kojoj se zakoni oblikuju prema političkim interesima.
Kad pravni osnov izostane, ostaje samo pravda po partijskoj mjeri — i sistem u kojem je politička volja iznad zakona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Piperović: Političari iz redova Demokrata iz sistema dobijaju sudske i tužilačke odluke koje potom koriste za politički pritisak

Ne donosi Crna Gora odluku o ulasku u Evropsku uniju, već Evropa. Kako se Crna Gora približava članstvu, tako se politička scena dramatizuje. Dešavaju se neodmjereni postupci, poput najave vetinga u pravosuđu. Dirati u sudsku vlast je jednostavno rušenje demokratskog poretka i to je nešto što nije dozvoljeno. Sudije ne treba i ne smiju da podlegnu. Treba da drže do svog digniteta i ličnog integriteta i ne plaše se bilo kakvih izjava, bilo koga iz vlasti - kazao je za 24 sata Televizije E politikolog i univerzitetski profesor u penziji, Čedomir Čupić.
Dugogodišnji univerzitetski profesor, Čedomir Čupić, sa bogatim stažom za katedrom, sa koje je studentima predavao o sociologiji, etici, moralu, politici... najavu izvršne vlasti Crne Gore da će uvesti veting pravosuđu vidi kao situaciju koja, jednostavno, nije dozvoljena.
- Veting se sprovodi posle revolucija, posle velikih dramatičnih promjena poredaka. Veting u jednoj demokratskoj zemlji, u kojoj se vrši smjena vlasti posle izbora, je nešto što je nedopustivo. Jedan od demokratskih uslova odnosi se na podjelu vlasti - na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Jedina, koja je potpuno nezavisna, odnosno, treba da bude nezavisna, je sudska. Zakonodavna i izvršna vlast su povezane, zato što većina u Parlamentu bira Vladu i uvijek stoji iza vladinih predloga. U nekim situacijama to bude i vrsta ucjenjivačkog odnosa. Međutim, dirati u sudsku vlast je jednostavno rušenje demokratskog poretka i to je nešto što je nedozvoljeno - kaže Čupić.
Sudije su, poput svih građana, podložne preispitivanju u slučaju da nešto rade nezakonito ili zloupotrebljavaju. U toj situaciji, tužilac taj koji pokreće postupak, objašnjva Čupić.
- Po nekom dobrom običaju, niko iz izvršne i zakonodavne vlasti ne bi smio da pomene sudiju, samo ako za to postoje debeli argumenti. Pristojan poslanik će otići u Tužilaštvo, odnijeti argumente za svoja saznanja, i onda će se otvoriti proces - kaže Čupić.
Zato je najava o uvođenju vetinga u pravosuđe po mnogo čemu sporna i problematična.
- Ovo je klasičan primjer podaničke kulture u kojoj sada oni hoće sudije da prepadnu. Pretpostavljam da su se sudije u Crnoj Gori dovoljno osamostalile u profesionalnom i u institucijalnom smislu, da imaju podršku evropskih institucija. Na kraju krajeva tu je Venecijanska komisija. Mislim da sudije ne treba i ne smiju da podlegnu. Treba da drže do svog digniteta i ličnog integriteta i ne plaše se bilo kakvih izjava, bilo koga iz vlasti, posebno izvršne, pa čak i predsjednika države, kao izvršno upravljačke funkcije - istakao je Čupić.
Podsjeća da se demokratija mjeri po samostalnosti sudske vlati. Smatra i da bi oni koji sebe nazivaju pravim demokratama, na putu ka Evropskoj uniji, trebalo dobro da povedu računa da ne šalju poruke poput uvođenja vetinga u pravosuđe, da ne uznemiravaju sudije, a kod građana ne podstiču strasti.
- Sudska vlast je nepristransa, to je poslednja odbrana ljudi od nepravde, poslednja odbrana svega što je vezano za selektivne i loše zakone - ističe Čupić.
Govoreći o krtikama opozicije, kao i brojnih analitičara, da Vladom, odnosno, parlamentarnom većinom, rukovodi predsjednik Skupštine Andrija Mandić, Čupić podsjeća da bi zakonodavni dom, koji predstavlja, trebalo da bude svetilište političke vlasti. Predsjednik Skupštine trebalo bi da je časna i velika funkcija, koju nosi odmjeren čovjek, visoke političke i demokratske kulture.
- Ako obavlja nešto što je van protokola, van akata predsjednika Skupštine, onda on zloupotrebljava svoju funkciju i čak je ponižava. Moram reći da sam bio iznenađen kada je predsjednik Skupštine Crne Gore došao u Beograd, na predizborno veče jedne partije. To je ponižavanje i nedostatak svijesti o važnosti funkcije koju obavlja. Ispod svakog nivoa... još ga Vučić upozorava da utiša telefon… Ne bih imao ništa protiv da je on (Mandić) došao kao član partije. Svaki pokret, svaka javna izjava, mora da bude žestoko odmjerena - istakao je Čupić.
Komentarišući poruku analitičara Cvijetina Milivojevića, koji je kazao da bi Srbija trebalo da bude oštrija prema Crnoj Gori, Čupić smatra da je riječ o nerazumnoj izjavi.
- Građanin neke druge države da govori o pooštravanju prema drugoj državi, pa to je neodgovorno. To je upravo miješanje tih emocionalnih veza, gdje se govori o “srpskom svetu”, o tome da ne mogu da se pomire što je Crna Gora nezavisna država. Crna Gora je primljena u Ujedinjene nacije, Crna Gora može da izgubi status države samo ako dođe do trećeg svjetskog rata… Ali, taj rat bi značio nestanak planete, to ljudi ne shvataju - naglasio je Čupić.
Objašnajva da je nacionalizam ideologija zla.
- Razlikujem osjećaj pripadanja naciji, etničkoj grupi… ali ideologija etničke grupe dovodi u pitanje druge. Nacionalističke idologije su završavale u totaltarizmu. To nam je pokazalo iskustvo prošlih vremena. Nacionalizam strašno opterećuje ove prostore. Ali, Crna Gora je već izašla iz toga, ona je faktički već prešla prag Evropske unije, urednog svijeta, gdje se zna kako funkcionišu institucije. Ne dozvoljava se samovolja i da preovladavaju lični nad javnim interesima. Žao mi je što se dramatizacijom podižu tenzije kod građana, bez ikakvog razloga. Pokazuju, zapravo, svoju pravu prirodu, da oni, u stvari, ne bi ušli u Evropsku uniju, iako ispred sebe drže one zastave… to je jedno veliko licemjerstvo, drži zastavu Evropske unije, a ne može da je smisli. E, takav vid politike konačno treba da ode u prošlost - kaže Čupić.
Dugogodišnji profesor kaže da je prijedlog zakona koji bi ograničio javna okupljanja nešto što je neodrživo, što se ne smije prihvatiti, jer bi predstavljalo neku vrstu modernog ropstva.
- Postoje standardi građanske neposlušnosti ili okupljanja građana, to su prava na protest protiv nečega što ljudska prava dovodi u pitanje. Crna Gora je po Ustavu građanska država, ona svakog građanina, nezavisno od etničke, nacionalne, religijske, ili bilo koje druge pripadnosti, treba da štiti. Građanska neposlušnost se obavlja u tri okolnosti, kada se krši Ustav i zakoni, kada Ustav i zakone institucije ne primjenjuju, kada se zakoni selektivno donose - zaključio je Čupić.
 
&nbsp;

Čupić: Dirati u sudsku vlast je rušenje demokratskog poretka i to nije dozvoljeno

Na čelu protesta je najvitalniji i najbolji dio društva – najobrazovaniji dio mladih u Srbiji. Ovo je pobuna najboljih. Pobuna onih koji će svojim znanjima, stručnošću i savješću usmjeravati društveni i državni život Srbije - poručio je u razgovoru za Portal ETV profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Čedomir Čupić. &nbsp;Podrška jednog dela političara iz Crne Gore Aleksandru Vučiću, prema njegovim riječima, je ponižavajuća i sluganska. Istakao je da ti političari ne drže do dostojanstva funkcija na kojima se nalaze, a niti ličnog. - Ti političari takvim ponašanjem pokazuju da preziru sopstvenu državu. Biti na visokim državnim položajima zbog moći i uticaja a sve o svojoj državi loše misliti je šizofreno i nemoralno. Dolazak lidera Nove srpske demokratije Milana Kneževića na skup Aleksandra Vučića u Sremskoj Mitrovici ali i učešće s njim u emisiji Hit Tvit televizije Pink neprimjereno je za lidera stranke iz druge države, ali i poslanika u Skupštini Crne Gore. Šta Kneževića pokreće i motiviše da podržava jednog autokratu, sa karakteristikama despotskog, tiranskog i diktatorskog ponašanja, koji je uzurpirao sve vlasti u Srbiji, od izvršne, preko parlamentarne i jednog dijela sudske, kao i važne pravosudne organe – tužilaštvo i policiju? &nbsp;- upitao je Čupić. <h2>BEZ ODGOVORA</h2> Ukazao je da se Knežević u Skupštini Crne Gore i njenoj javnosti predstavlja kao borac za pravdu, istinu, slobodu i ulazak Crne Gore u Evropsku Uniju. Sve to što javno izvikuje na političkoj sceni Crne Gore potire dolaskom u Srbiju kada brani Aleksandra Vučića i istovremno osporava proteste studenata, učenika, prosvetara i građana Srbije.&nbsp; - Velika je muka i nevolja Kneževića kada mora da dođe u Srbiju i pokaže neko drugo lice od onog u Crnoj Gori. To je istovremeno i tragično i farsično za njegovu ličnost. Pretpostavljam da je to iz razloga ili neke velike koristi, ili prethodnog zaduženja, ili ucjene od strane opasnog uzurpatora i samovoljnika Aleksandra Vučića. Za takvo djelovanje i ponašanje za sada samo on to zna. Pravdati uzurpatora i autokratu, prihvatati i podržavati njegove neistine (javne laži) kao i nasilje koje demonstrira, fizičko i duhovno, neprihvatljivo je za ozbiljnog i odgovornog političara i čovjeka. Nesporno je da je on učen i duhovito ciničan ali moralno problematičan. Svoj dar i znanje stavio je u službu nacionalizma. Hegel to opsiuje kao „gaženje humaniteta nogama”. On je primjer hegelovske „nesrećne svesti”. Bio bi zabavan da svoju neprimjerenu duhovitost u parlamentu premjesti u neku perifernu kafanu i vikendom je pretvori u sopstveni kabare – smatra Čupić. On je istakao da Vučić za sada nema odgovor na proteste ukazujući da je na početku studente nazivao izdajnicima i saradnicima stranih službi, regionalnih i zapadnih ali omalovažavao je broj učesnika na protestima. U nekim od protestnih akcija, kako je podsjetio profesor Čupić, &nbsp;ubacivao je paramilitarne bande i batinaše koji su rušilački nasrtali na državne objekte da bi na taj način kompromitovao protestante. Ali Vučić se nije tu zaustavio već je, prema riječima profesora, slao pripadnike svoje stranke ali i nasilnike da se fizički obračunavaju sa studentima, posebno u periodima kada su mirno, po petnaest minuta, odavali poštu nastradalima u Novom Sadu. - Huškao je pojedince da na raskrsnicama ili ulicama na kojima su građani iskazivali poštovanje prema nastradalima da se zalijeću kolima u njih i povređuju ih. To je još više izazivalo studente, učenike, kao i prosvetare, da omasove protest. Njegovo nasiliništvo i neodmjerenost u optuživanju protestanata dovelo ga je do stanja gluposti. On je svaku glupost pokušao da popravi praveći još veću glupost, a onda bi iz nemoći krenuo u nasilje zloupotrebljavajući i državne organe. Što je više vrijeme odlazilo to se i masovnost protesta širila i kapilarno zahvatila sva mjesta u Srbiji – od velikih gradova preko manjih do sela i zaseoka – rekao je Čupić. <h2>DVA SCENARIJA</h2> Dodao je da su protestanti umrežili Srbiju i istovremeno je uzdigli da se odupre svim vrstama nepravdi koje im se nanose, a posebno da označe sve uzurpatore na vlasti. Prema ocjeni Čupića, izlaz iz ovog stanja je ili upotreba sile, što smatra da se neće desiti jer niko se neće iz organa sile, policije i vojske, usuditi da krene na studente, učenike i građane.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021223028_da3b38b6fc683f5a8941ee0dc484281f961d8095d16349eccda5c5e11cef6270.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021223028_da3b38b6fc683f5a8941ee0dc484281f961d8095d16349eccda5c5e11cef6270" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Srbija protest"> <figcaption>Sa protesta u Srbiji(Photo: MARKO DJURICÁ)</figcaption> </figure>  - Ako bi to pokušao njegov kraj bio bi blizu. Drugi mogući scenario je da prihvati formiranje privremene vlade čijeg mandatara za premijera bi ponudli državni univerziteti. Mandatar bi predložio najstručnije, ljude sa velikim znanjem i iskustvom, i sa moralnim zdravljem i moralnom kulturom, da za devet mjeseci stvore preduslove i uslove za normalne i fer izbore. Njihov zadatak bi bio da pročešljaju izborne spiskove i da predlože mehanizme u kojima na izborima niko ne bi mogao da čini podvale ili krađe. Takođe, da utvrde finansijsko stanje u Srbiji i omoguće medijima da nepristrasno i objektivno, prema standardima profesije, informišu građane Srbije. To bi podrazumijevalo da svi oni na medijskoj sceni koji su žestoko zloupotrebljavali svoju profesiju izgube pravo da se njom bave. Kad su u pitanju televizije da izgube nacionalne frekvencije. Privremena vlada bi trebalo i da do kraja ispuni četiri studentska zahteva - smatra Čupić. On je na pitanje šta ove proteste razlikuje od svih ranije naveo je da je to pristup i ispostavljanje zahtjeva vlasti i institucijama. Protest je, kako je objasnio, primjer antiautoritarnosti, odnosno protestanti nemaju vođe a sve odluke donose primjenjujući procedure direktne ili neposredne demokratije.&nbsp; - U svakom javljanju pojavljuje se neko drugo lice, odnosno neka druga ličnost, koja je učesnik protesta. Druga novina je način kako se organizuje kretanje protestanata po Srbiji. Naime, oni su odabrali Gandijevski pristup kretanju i okupljanju svih onih koji su zainteresovani za ono za šta se oni bore. Oni označe pravce i mjesta u Srbiji kojima će se kretati – pješke, biciklima i maratonskim trčanjem. Oni podižu ljude iz uspavanosti, uzdržavanja, nezainteresovanosti, osjećaja nemoći i potpomažu da se kod njih energija i volja otkopčaju i da ih uzdignu i da slobodno izgovore da više neće prihvatati nezakonitosti i uzurpacije koje im priređuju lokalne siledžije na vlasti - istakao je profesor Čupić. To je, kako je objasio, veliko otrežnjenje i osvješćenje ljudi koji već duže žive u strahu, poniženosti, ravnodušnosti i osećaja nemoći u tim malim sredinama gdje je sve vidljivo i ogoljeno. Oholost i nezajažljivost lokalnih moćnika na vlasti dostigla je, prema riječima profesora, nivo nepodnošljivosti. - One koji su se već dugo ućutali i predali ovim neljudskim stanjima protestanti u sredinama kroz koje prolaze bude ih i uspravljaju i na taj način vraćaju čovječnost u njima. Iz mišjeg straha kojim su okovani, iz stanja osjećaja da su manji od trave i tiši od vode, oslobađaju ih i uzdižu njihovu fizičku i duhovnu kičmu. Krenula je Srbijom „ortopedija uspravnog hoda” o kojoj je maštao i pisao filozof nade Ernst Bloh. Ovo što se sada događa u Srbiji sa protestima je planetarna novina – istakao je Čupić. On je naveo da studenti očekuju ispunjenje zahtjeva i izjašenjavanja tužilaštva dokle su istrage stigle kada je u pitanju zločin koji je počinjen u ime države na željezničkoj stanici u Novom Sadu. Dodao je da na tome trenutno rade grupe na državnim univerzitetima kao i anketni odbor koji je formiran od pravnika, ekonomista, građevinskih inženjera, penzionisanih sudija i medijskih stručnjaka. Profesor Čupić najavio je da slijedi veliko okupljanje 15. marta u Beogradu. Svi učesnici čekaju da se važne državne institucije jave i saopšte dokle su stigle u istragama, posebno tužilaštvo, policija i sud. Istakao je da se od tužilaštava očekuje da pokrenu i istrage o onim tužiocima koji nijesu obavljali posao kako to zakon nalaže a to je racionalno i efikasno delovanje. Takođe, zahtjev je da se istragom obuhvate i tužioci koji su sklanjali pritužbe, krivične prijave ili nijesu reagovali na afere koje su javno navođene i označavane.&nbsp; <h2>TRI OPOZICIJE</h2> Na pitanje da prokomentariše incidente u Skupšti profesor je kazao da to što se dešavo nije bilo spontano, niti su se mogla unijeti pirotehnička sredstva a da se za to ne zna. Vjerovatno je da oni koji su to unijeli imali su pristanak vlasti i bezbjednosnih službi. On je objasnio da ta sredstva nijesu opasna po zdravlje jer da jesu poslanici vlasti, ministri, predsjednica Skupštine kao i opozicioni poslanici bili bi prinuđeni da napuste salu. Bila su to sredstva dima i dimnih zavjesa koja se koriste na raznim proslavama, muzičkim spektaklima i stadionima. Čupić je naglasio da svi oni koji su to upotrijebili učestvovali su u kompromitovanju opozicije pred javnošću.&nbsp; - Taj oblik nasilja pružio je šansu poslanicima vlasti, ministrima i predsjednici Skupštine, inače ljudima koji su bez obraza, vulgarni, brutalni, nasilni, ucijenjeni i ustrašeni od Vučića da ih prozivaju za nasilje i terorizam. Da određeni nazovi opozicionari daju tim jedinkama šansu da likuju i da govore da je cijela opozicija teroristička, nasilna, nerazumna, uz to i da su bitange i huligani, velika je podvala. Strašno je kad to izgovaraju nasilnici, lažovi, lopovi, ili kako im Vučić ponekad saopšti da su oni bez njega niko i ništa. Taj nepotrebni čin u Skupštini Srbije pokazao je da je opozicija u Srbiji podijeljena i da se ne zna ko je prava opozicija – smatra Čupić. Taj događaj pokazao je, kako kaže, da imaju tri opozicije. Jedna koja smatra da ne treba da se nameće protestantima, već da svojim članovima i simpatizerima poručuje da se pridruže protestima kao građani – što je pitanje njihove građanske savjesti i dužnosti. To je, prema riječima Čupića, najispravniji stav ponašanja opozicije u ovom trenutku i ona nije učestvovala u ovom neprimjerenom činu u skupštinskoj sali.&nbsp; - Druga opozicija je ona koja pokazuje osjećaj frustracije i nestrpljenja. Ne mogu da prihvate da studenti, učenici i građani ovog trenutka nedozvoljavaju prisustvo partija i partijskog organizovanja u njihovim protesnim akcijama. Iz tih razloga oni su upali u mrežu onih koji su smišljeno pripremili to što je učinjeno u sali Skupštine Srbije. Nasjeli su na predloge onih koji su ušli u salu s namjerama da izazovu neprimjeren čin. Samo dan ranije govorili su da neće prisustvovati zasijedanju ali da će se obraćati građanima preko medija u holu Skupštine Srbije. Zašto su to obećanje iznevjerili to samo oni znaju. Treća opozicija je vjerovatno u rukama Vučića i bezbednosnih službi. Ona je ta koja je spremila akciju i preko te akcije kompromitovala celokupnu opoziciju. To je upravo učinjeno pred veliko okupljanje studenata, učenika, raznih profesija i građana u Beogradu koje je zakazano za 15. mart – kazao je Čupić. <h2>O PROTESTIMA U CRNOJ GORI</h2> Na pitanje kako kometariše proteste neformalne studentske grupe „Kamo śutra" koja traži smjene potpredsjenika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića i ministra uutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog maskra na Cetinju profesor Čupić smatra da je razumno i razboriti prihvatiti njihove zahtjeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250116200128_cb8818e51029fb7c19ee9a0bd5aecd1ecc0727e31c2963b67225a3b863ba1d76.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250116200128_cb8818e51029fb7c19ee9a0bd5aecd1ecc0727e31c2963b67225a3b863ba1d76" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest"> <figcaption>Sa jednog od protesta „Kamo śutra"(Photo: Portal ETV/Siniša Adamović)</figcaption> </figure>  - Ono što se odmah uočava jeste da nešto nije dobro funkcionisalo u sistemima i određenim organima države. Poslednja tragedija u Cetinju pokazala je propuste i nedostatke u organima reda i sigurnosti, odnosno policiji. Za takve događaje utvrđuje se subjektivna i objektivna odgovornost. Upravo, studenti zahtevaju da oni koji se nalaze na čelu bezbjednosnih službi objektivno snose odgovornost. Najčasniji izlaz iz situacije je da ministar i podpredsednik Vlade, zaduženi za bezbjednosne službe, podnesu ostavke – to je visoki moralni čin. Na taj način sebe ne umanjuju već pokazuju da su to izuzetno savjesni ljudi. Položaj, pa i onaj na hijerarhijskoj visini, ne čini ni profesionalnost, ni čovječnost. Koliko je bilo ministara i potpredsednika vlada pa ih niko nije zapamtio kad im istekne mandat. Ali onaj ministar koji podnese ostavku, kao čin časti i ličnog dostojanstva, ostaje uvek upamćen. Čuveni ljekar, profesor univerziteta, osnivač Anatomskog insitituta u Beogradu prije Drugog svjetskog rata, pariski student, Niko Miljanić, podnio je ostavku kao prvi predsjednik Vlade Republike Crne Gore posle Drugog svjetskog rata zbog nepravednog ubistva jednog lekara iz Cetinja od strane pripadnika nove vlasti. Prethodno mu je bilo obećano da neće biti strijeljan taj ljekar ali je neko to prekršio. Odmah je podnio ostavku i kao veliki profesionalac a kada je izbačen, na jedan nepravičan i neljudski način, iz Anatomskog instituta u Beogradu, organizovao je samoinicijativno pedeset narodnih ljekara da pomognu u bespućima Crne Gore i Jugoslavije narodu da se izbore sa endemskim bolestima, tifusom i tuberkulozom. Napravio je bolnicu za plućne bolesti u Velimlju – zaključio je Čupić.

Marija Žižić

Čupić: Ovo je pobuna najboljih, podrška političara iz Crne Gore Vučiču je ponižavajuća i sluganska

Najbolji dio naše neposredne budućnosti je ustao i protestuje protiv onoga što se u Srbiji dešava. I nije samo u pitanju tragedija, zločin koji se desio u Novom Sadu i koji je vezan za sistem, za državu, jer je država izvođač tih radova – plaćala ih je, nadzirala. Već su studenti uvidjeli i to nasilje nad građanima koji su mirno protestovali. I to je njihova pobuna protiv nasilja, a ujedno i velika nada da više nikada ni jedan uzurpator neće moći da uzurpira vlast, rekao je za N1 profesor u penziji Čedomir Čupić.
Profesor u penziji kaže da sve to što se dešava u društvu sada pokazuje da je vlast izgubila legitimitet, kao i da je u velikoj pometnji.
- Kada Vučić izjavi za te mlade ljude da je u pitanju samo grupa studenata, da za momka i djevojku koji se privatno svađaju, kao i svi drugi mladi ljudi u njihovim godinama, kaže da se svađaju oko novca, kada tako ponizi najbolju mladost države na kojoj će se graditi budućnost ove države to je ispod svakog nivoa. I to pokazuje svu njegovu nemoć. Optuživati mlade da iza njih stoje političke partije je takođe, dokaz, nemoći - rekao je Čupić.
On je istakao i da je država pokušala da izvede i veliku podvalu kada je htjela da se izmijeni Zakon o visokom školstvu, a kako bi u Srbiju došli univerziteti koji nemaju akreditaciju, koji su takođe sumnjivi i koji isto dijele diplome po nekim drugim osnovama.
- I to je bio udar na državni univerzitet i naš najbolji dio društva. Ako je obrazovanje glava dio društva onda je univerzitet um. Ko želi da uništi taj um, želi da obezglavi društvo, da ga uništi . rekao je profesor u penziji.
Navodi i da mladi ljudi mnoge događaje u prošlosti nisu dramatično doživljavali.
- Krenuli su iz studentskog grada 2020. godine, ali ovo sada je sasvim drugačije. U pitanju je njihova zabrinutost za svoju neposrednu budućnost i razvoj zemlje i njenog opstanka. Oni nisu ravnodušni prema svemu što se dešava. Oni žele da ostanu u Srbiji. Cijli svijet je u ova vremena uzburkan. Ranije su bili bolji uslovi da se ode iz Srbije, ali sada studenti pitaju zašto ne mogu da žive ovdje, žele da ima uslova da ostanu - rekao je Čupić.
<h2>„Napade na studente organizovala vlast“</h2>
Za napad na studente FDU kada su blokirali saobraćaj kako bi odali poštu tragično nastradalima na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, Čupić okrivljuje državu.
- Ono što se desilo na FDU, to je organizovano. Došli su ljudi koji su na funkcijama, a to znači da je to organizovala u vlast. Tog dana je u pitanju bio potpuno bezazlen prekid saobraćaja, i ja znam da u toj ulici ima mnogo načina kojim se moglo proći. Ali napadom na sudente vlast je zapravo htjela da nekom vrstom šok terapije odvrati studente od protesta i svojih zahtjeva - objasnio je Čupić i poručio: „Svi rektorski kolegijumi i dekani koji ne mogu da prihvate studentske zahtjeve neka podnesu ostavke jer oni onda nisu na nivou svetog profesorskog poziva“.
<h2>„Profesija se čuva savešću, to je moralni zakon“</h2>
Vlast u Srbiji, ističe profesor u penziji je veoma pogrešila – samim tim što je sve uzrpirala.
- I sada nad svim tim to što je uzurpirala hoće da vrši kontrolu. E sada to više ne može. Pogledajte u svijetu primjere autokrata, diktatora, kako su prošli. Pa mi ljudi smo po prirodi smrtni. Besmrtnost postoji samo kao čin, kada ostavite dobra djela, dostignuća iza sebe. Sve ima kraj. Oni su došli do faze da ne znaju šta rade. I u svojoj halapljivosti, sa Srbijom koja je sa svojim BDP na dnu liste, oni se zalijeću u neke velike projekte. Tu nema savjesti. Pogledajte Beograd na vodi, pa i te arhitekte koje su to projektova one su bez savjesti. A profesija se čuva savješću, to je moralni zakon, večna vatra koja i mene brani da ne načinim štetu ni drugima ni sebi - rekao je bivši profesor Čedomir Čupić.
<h2>„Nema želje za borbu protiv korupcije“</h2>
Komentarišući današnji dan koji se obilježava kao dan borbe protiv korupcije, Čupić koji je i nekada bio dio tima za borbu protiv korupcije kaže da danas u Srbiji nema nikakve želje za borbu protiv nje.
- Korupcija je postala politička stvar, sklapaju se ugovori koji se plaćaju iz budžeta, a javnosti nisu dostupni. Sve što je vezano za budžet su pare građana. Vlast nije država, vlast dobija povjerenje u okviru države da neke svoje dobre ideje realizuje u okviru države. Država počiva na tri elementa institucije, građani i vlast. Samo jake institucije su garant da neće biti zloupotreba, i one žestoko treba da kontrolišu vlast - kazao je profesor.
Komentarišući rekonstrukciju Željezničke stanice u Novom Sadu on je rekao da je u tom slučaju sumnja na korupciju ogromna.
- Mi korupciju ne vidimo, ali sumnjamo. Da tužilaštvo kao institucija radi nama bi se povodom tog zločina, jer je neko ko je na vlasti u okviru i u ime države počinio zločin, to tužilaštvo preko portparola svake nedjelje obraćalo i obavještavalo javnosti dokle je stiglo i šta je uradilo. Mi treba da znamo ko su tužioci, a slučaj je trebalo odmah da dobije Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal jer je taj slučaj toliko tragičan i opasan po uništavanje i razgradnju društva i pretvaranje države u privatni posjed. I morao je pod hitno svaki detalj da se ispita. Morali su da se otvore svi ugovori, da vidimo koji je to novac u pitanju. Gdje je sada revizorska institucija koja štiti budžet jer je to novac svih građana, da se vidi da li su svrsishodno obavljeni ti poslovi, koliko to realno košta - objasnio je Čupić.
On navodi i da se postavlja pitanje da li će ponovo neki državnik ili Orban doći u Srbiju i stati ispod neke nadstrešnice, jer kada je dolazio i tada nadstrešnica mogla da padne.
- Ako ne saznamo sve ovo, onda smo tragični ljudi i onda će naše društvo nestati. Korupcija je opaka pojava, ima pregršt svojih oblika, od uticaja, dobijanje položaja. Korupcija u Srbiji je sistemska jer je zahvatila sve sisteme. I kada se to desi onda imate i sitnu korupciju, a ona potpuno razara društvo. Korupcija u Srbiji je postala način života - zaključio je profesor u penziji Čedomir Čupić.

Čupić: Svi koji ne prihvataju studentske zahtjeve neka podnesu ostavke

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom mjestu Botun večeras je zatvorio urbanističko-građevinski inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović..
Prema saznanjima "Vijesti" riječ o "sitnijim tehnikalijama zbog kojih inspektori obično subjektu nadzora ostavljaju rok u kojem ih treba otkloniti".
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.&nbsp;
Lokaciju je obezbjeđivala policija, a ekipa Media Biroa je tada zabilježila da na gradilištu radove sprovodi jedan bager. Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table.
Na gradilište je 22. januara oko 21 sat dopremljeno nekoliko građevinskih mašina, a to su rekli mještani koju su i snimili istovar mehanizacije. &nbsp;
Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.&nbsp;
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.&nbsp;
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.
Podsjećamo, mještani Zete, zajedno s predstavnicima lokalne vlasti, danima su iskazivali nezadovoljstvo zbog početka izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun.
Oni su organizovali blokade puteva na teritoriji Zete i Podgorice, a proteste su održavali i ispred zgrade Glavnog grada.
Skupština Opštine Zeta je 22. januara, sa 17 glasova podrške, usvojila odluku kojom se zabranjuje realizacija projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe Podgorice na lokaciji u Botunu.

Inspektor zapečatio gradilište postrojenja u Botunu

Evropska unija danas je stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca, saopštila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
- Ovo će usporiti i povećati troškove transakcija s ruskim bankama - rekla je Kalas novinarima.

Kalas: EU stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca

Rusija je saopštila da je spremna da evakuiše svoje osoblje iz iranske nuklearne elektrane Bušehr dok rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, naglašavajući rizike po nuklearnu bezbjednost i mogućnost regionalne eskalacije, s obzirom na to da se na toj lokaciji nalazi na stotine ruskih radnika.
Rusija je nuklearnu elektranu Bušehr u Iranu stavila u stanje pripravnosti za evakuaciju, što signalizira pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije u trenutku kada Vašington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, rekao je da je Moskva spremna da povuče svoje osoblje iz postrojenja ukoliko se bezbjednosni uslovi pogoršaju, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Iran na pregovore ili ga suočio sa znatno snažnijim narednim udarom, dok je Teheran ponovio i spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušehr je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je trenutno u pogonu, a u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle godine. Rusija takođe gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačov je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilju iz 1986. godine.
- Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehr) - kazao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da „drže prst na pulsu“ i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni da sprovedu „mjere evakuacije ako to bude potrebno“.
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom, uz istovremenu pripremu kriznih planova u uslovima rastućih američko-iranskih tenzija.
Rusija podržava pravo Teherana na korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da teži razvoju nuklearnog oružja. Ipak, prisustvo „stotina“ ruskih radnika u Bušehru unosi direktnu ljudsku dimenziju u svaku potencijalnu vojnu eskalaciju.
Tramp je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da „sjedne za pregovarački sto“ i odrekne se nuklearnog oružja, uz upozorenje da bi svaki naredni američki napad bio „daleko gori“ od prethodnih.
Lihačovljevo pozivanje na moguću katastrofu razmjera Černobilja naglašava kvalitativnu razliku između udara na postrojenja za obogaćivanje i napada na reaktor koji je u pogonu. Černobilj iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo rizika nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su u više navrata isticali ranjivost Bušehrа kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj povezuje nekoliko vremenskih linija: američki napad iz juna prošle godine koji je poštedio Bušehr, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na toj lokaciji, Trampovo najnovije upozorenje u srijedu te Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve tješnju povezanost između vojnog signaliziranja i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planiranje evakuacije predstavlja i bezbjednosnu mjeru i diplomatski signal, naglašavajući da bi svako širenje sukoba direktno pogodilo ruske državljane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno potkrepljuju argument da rizici eskalacije daleko prevazilaze bilateralne odnose između SAD-a i Irana.
Za Vašington, Bušehr predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je Lihačov opisao i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Vašingtona i Teherana pokazuju kako je Bušehr postao žarišna tačka u kojoj se danas prepliću nuklearna bezbjednost, prisustvo stranog osoblja i nadmetanje velikih sila.

Rusija spremna na evakuaciju osoblja iz nuklearne elektrane Bušehr zbog rastućih tenzija između SAD-a i Irana

Španija ide protiv evropskog trenda i planira da omogući šansu stotinama hiljada migranata koji su bez dokumenata da dobiju legalan boravak. Ta odluka je, međutim, produbila političke podjele u zemlji, prenosi Dojče vele.
Ljevičarska vlada Španije odobrila je u utorak ubrzani plan kojim će do 500.000 migranata bez dokumenata, većinom iz Latinske Amerike i Afrike, moći da podnesu zahtjev za dobijanje legalnog statusa boravka.
Taj potez predstavlja jednu od najvećih legalizacija boravka u Evropi u posljednjih nekoliko godina i u suprotnosti je sa širim trendom u kojem mnoge evropske vlade uvode strožu politiku po pitanju migracija.
Kako će se sprovesti novo pravilo?
Ministarka za migracije Elma Saiz objasnila je da se nova mjera odnosi na osobe koje su u Španiji boravile najmanje pet mjeseci zaključno sa 31. decembrom 2025. godine – ali pod uslovom da mogu da dokažu da nemaju krivični dosije. Prijavljivanje bi trebalo da bude otvoreno od aprila do 30. juna, a ukoliko dobiju dozvolu, njome bi ljudima bilo omogućeno da rade u bilo kom sektoru i bilo gde u zemlji.
Podnosiće se zahtjev za jednogodišnju dozvolu boravka uz mogućnost obnavljanja, dok bi djeci dozvola bila izdavala na pet godina.
“Danas je istorijski dan“, ocijenila je ministarka Saiz i istakla da vlada ovim potezom jača migracioni model zasnovan na ljudskim pravima, integraciji i usklađenosti s ekonomskim rastom i društvenom kohezijom.
Mjera usvojena „kraljevskim dekretom“
Premijer Pedro Sančez više puta je naglašavao da migracije predstavljaju ključni oslonac za ekonomski učinak Španije, navodeći da su one zaslužne za oko 80 odsto ekonomskog rasta tokom prethodnih šest godina i da su donijele približno deset odsto prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje.
Stopa nezaposlenosti u Španiji pala je ispod 10 odsto krajem 2025, pri čemu su stranci činili većinu među novozaposlenima u posljednjem kvartalu prošle godine.
Novi plan je, inače, usvojen tzv. „kraljevskim dekretom“, što je vladi omogućilo da zaobiđe parlament, u kojem nema stabilnu većinu.
Podršku joj je pružila krajnje lijeva stranka Podemos, čiji su lideri taj potez ocijenili kao moralni odgovor na antimigrantsku retoriku, nakon sporazuma koji je pomogao da se ojača krhka parlamentarna pozicija premijera Sančeza.
Šta kaže opozicija?
Alberto Nunjez Feiho, lider opozicione Narodne stranke desnog centra, izjavio je da je plan vlade osmišljen kako bi se „skrenula pažnja“ sa željezničke nesreće u kojoj je 18. januara poginulo 45 ljudi na jugu zemlje.
“U socijalističkoj Španiji nezakonitost se nagrađuje. Sančezova migraciona politika jednako je nepromišljena kao i njegova željeznička politika“, rekao je, a prenosi Dojče vele.
Krajnje desničarska stranka Voks najavila je pokretanje pravnih postupaka protiv nove vladine mjere. Rukovodstvo stranke saopštilo je da će se obratiti Vrhovnom sudu čim dekret bude objavljen, uz zahtev za uvođenje privremenih mjera kojima bi se obustavila njegova primjena.
Voks tvrdi da je zaobilaženje parlamenta u pitanju takvog obima neprihvatljivo i optužuje evropske institucije za „opasnu pasivnost“, zahtijevajući jasan odgovor.
Pohvale, ali i kritike
Španija trenutno ima oko 49,4 miliona stanovnika, uključujući i 7,1 milion stranaca. Procjene Instituta Funkas pokazuju da je početkom 2025. oko 840.000 ljudi živjelo u toj zemlji bez dozvole za boravak.
Posljednja velika legalizacija boravka migranata sprovedena je 2005. godine, tokom mandata premijera Hosea Luisa Rodrigesa Zapatera, koji pripada istoj stranci kao i današnji šef vlade Sančez.
Odluku vladajućih političara pozdravile su organizacije koje se zalažu za prava migranata, kao i Rimokatolička crkva, a tu mjeru su ocijenile kao čin društvene pravednosti. Kritičari, međutim, upozoravaju da takav pristup izdvaja Španiju od ostatka Evrope, gdje se države okreću ka strožim kontrolama migracija.

Tag: cedomir-cupic