Usljed sniježnih nanosa i udara vjetra, došlo je do loma stuba na dalekovodu 10 kV “Štuoc” zbog čega su Radio-difuzni centar (RDC), kao i predajnik za Vojsku Crne Gore i telefonske operatere ostali bez napajanja električnom energijom, saopšteno je iz CGES-a.
Ekipe CGES-a obišle su teren.
"Radovi na sanaciji zbog vremenskih neprilika su onemogućeni, isti će započeti čim vremenski uslovi to budu dozvoljavali", saopšteno je.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 214.1667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcedisonline%2Fposts%2F1409733997829659%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Žabljak: Kvar na dalekovodu „Štuoc“, bez struje RDC i predajnici za VCG i telefonske operatere

Djelovi nikšićkih naselja koja su danas ranije ostala bez struje, ponovo su snabdjevena električnom energijom.
Kako su saopštili iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) nestanak struje izazvao je kvar na rasklopnom postrojenju (RP) „Duklo“.
Kvar je u međuvremeno otklonjen, prenosi RTNK.
Naselja koja nijesu imala struju su Ćemenci, Duklo i Grebice.
Takođe, zbog nestanka struje veći dio građana Nikšića nema vodu.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Nikšićka naselja dobila struju nakon više od 30 sati

Kako dugotrajan nestanak struje, negativno utiče na svakodnevni život građana, osjetili su na svojoj koži mještani nikšićkih naselja Čemenca, Duklo i Grebice, koji su trideset časova bez napajanja električnom energijom.
Naravno, da najveći problem u ovom zimskom periodu, predstavlja nedostatak grijanja.
Danas se oglasio, i Savjet MZ Ćemenca. U saopštenju se između ostalog navodi: 
- Već više od 30 časova, naša MZ nema električne energije. Stanje u naselju je vise nego alarmantno i posjeca na ofanzivu. Veći dio porodica sa malim bebama, sa bolesnim osobama mora da se seli iz naselja u potrazi za normalnim načinom života. U jedan dio kuća, gdje su starije i bolesne osobe koje koriste kiseonik, morali su da pale agregate da bi se inhalirali. Zimnica koju su spremali za cijelu godinu iz svojih zamrzivača brojna domaćinstva su bacila, jer se ista pokvarila, a i kod ostalih prijeti da se isto desi. Sve ovo otežava neozbiljnost rukovodioca CEDIS-a, koji se ne javljaju na dežurne telefone i koji ne izadju sa nekim obavještenjem za mještane, da bi znali kako da postupamo dalje- naveli su u saopštenju.
Od jutros ni voda u Nikšiću nije za piće zbog pojačane mutnoće, a zbog problema sa strujom nisu u mogućnosti da krvar otklone.
Iz CEDIS-a, su nas informisali, da je je zbog kvara na rasklopištu "Duklo" došlo do ispada KB "Duklo 1" iz TS "Bistrica" 35/10 kV. Trenutno se mijenjaju potporni izilatori, ali da nije moguće dati precizno vrijeme otklanjanje kvara.

Tri naselja u Nikšiću drugi dan bez struje

Više naselja u Tivtu večeras je ostalo bez struje.
Kako su saopštili iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, uzrok je preopterećenje mreže.
Iz kompanije poručuju da se situacija normalizuje, te da će snabdijevanje korisnika biti uspostavljano postepeno.

Više naselja u Tivtu bez struje, iz CEDIS-a kažu da će postepeno uspostaviti snabdijevanje

Iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) saopšteno je da je Institut za bolesti djece nabavio aparat za funkcionalno ispitivanje sluha Eclipse 25.
Ukupna vrijednost aparata, kako su kazali, je preko 58.000 eura, a sredstva su obezbijeđena najevećim dijelom iz donacije.
- CEDIS je obezbijedio 30.000 eura, dok je Vojska Crne Gore donirala preko devet hiljada eura, Skupština Crne Gore i Concord Invest d.o.o. Podgorica po pet hilhada, NVO Bajker blizu hiljadu eura, a preostali dio, preko osam hiljada obezbijedio je KCCG iz sopstvenih sredstava - naveli su u najvećoj zdravstvenoj ustanovi.
Donacija u iznosu od 30.000 eura realizovana je na osnovu ugovora o donaciji potpisanog u aprilu ove godine između CEDIS-a i Kliničkog centra Crne Gore.
- Ugovor o donaciji potpisali su Vladimir Ivanović, direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, i dr mr sc. Aleksandar Radović, direktor Kliničkog centra Crne Gore, čime je nastavljena dugogodišnja saradnja dvije institucije - naveli su u KCCG.
Danas je izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CDIS) Vladimir Ivanović sa svojim savjetnikom Jagošem Pupovićem obišao je Institut za bolesti djece.
- Donacija Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore predstavlja samo još jednu u nizu potvrda, najprije društveno odgovorne orijentacije CEDIS-a, ali i snažnog partnerskog odnosa sa KCCG, kao i svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori - naveo je Ivanović.
Posebno im je, ističe on, drago što su sredstva usmjerena Institutu za bolesti djece, imajući u vidu da je ovogodišnji fokus CEDIS-a u okviru društveno odgovornog poslovanja usmjeren na podršku najmlađima.
- Na osnovu ugovora potpisanog u aprilu ove godine, obezbijeđena su sredstva za nabavku aparata koji se koristi u svakodnevnom radu Instituta. Ovakvim ulaganjima želimo da damo konkretan doprinos jačanju zdravstvenog sistema i unapređenju uslova liječenja djece u Crnoj Gori. Vjerujemo da će ovaj aparat značajno unaprijediti dijagnostiku, olakšati rad medicinskog osoblja i doprinijeti kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti naših mališana - poručio je Ivanović.
Na značaj ove donacije ukazao je dr Velibor Majić, direktor Instituta za bolesti djece.
- Konačno smo dobili jedan savremeni aparat za dijagnostiku oštećenje sluha kod djece. To je nešto za čim smo mi vapili godinama. Dugo smo pokušavali da nabavimo ovaj aparat, ali nikada nije bilo dovoljno sredstava. Tender je konačno bio raspisan nakon donacije CEDIS-a od 30.000 eura. Uz pomoć drugih donacija u kojima su učestvovali Vojska Crne Gore, Concord Invest iz Podgorice, Skupština Crne Gore i Bajkeri dobre volje, Klinički centar je nadomjestio nedostajuća sredstva - kazao je dr Majić.
Dr Majić je istakao da će ovaj aparat olakšati proces dijagnostike sluha kako medicinskom kadru, tako i pacijentima.
- Za pojedine procedure koje radi ovaj aparat pacijenti su morali biti upućivani u regionalne centre. Pregled je sada kraći, ali i pouzdaniji. Ovo je veliki benefit za svu djecu koja imaju problem sa sluhom i ostalim problemima ravnoteže. Djeca su budućnost svake države, a ovaj aparat i naš kadar - doktorka Milena i doktor Danilo, će doprinijeti njihovom pravilnom razvoju i punom integrisanju u sistem školstva - istakao je on.
Dr Milena Pupović, spec. otorinolaringologije i supspec. audiologije u Institutu za bolesti djece dodatno je pojasnila kako će aparat funkcionisati i koji će biti njegovi benefiti.
- Ovaj aparat nam je značajno smanjio dužinu trajanja pregleda zato što se sada ispitivanje radi isključivo u prirodnom snu ili u opštoj anesteziji. Ranije nam je dva i po sata trebalo da odredimo prag sluha kod djece, sada ispitivanje završavamo za oko 45 minuta. Imamo veliki broj djece sa slušnim aparatima kod kojih nam je važno da odredimo prag sluha za svaku frekvenciju. Kroz ORL ambulantu je ove godine prošlo oko 9.000 pacijenata zakazanih pacijenata, kroz interventnu ambulantu 9.000, a kroz kabinet za audiološku njegu oko 900 djece. Od njih, skoro 10 posto je koji zahtijevaju ovu obradu. Ove godine je urađeno negdje oko 200 funkcionalnih ispitivanja sluha i nekih 900 audiometrija, što je veliki broj - saopštila je dr Pupović.
Ova značajna donacija Kliničkom centru samo je jedna od društveno odgovornih aktivnosti kojima CEDIS podržava zdravstvo u Crnoj Gori.
- Zdravstvo predstavlja jednu od primarnih oblasti kada je u pitanju društveno odgovornog poslovanja CEDIS-a. Tokom ove godine, za ovu oblast izdvojeno je više od 44.000 eura. Pored donacije Kliničkom centru Crne Gore, kompanija je donirala i 13.068 eura Bolnici „Vaso Ćuković“ u Risnu za nabavku operacione lampe, čime su stvoreni uslovi za korišćenje još jedne operacione sale, što je od posebnog značaja za pacijente i lokalnu zajednicu - naveo je izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CDIS), Vladimir Ivanović.

Institut za bolesti djece nabavio aparat za funkcionalno ispitivanje sluha

Dio Danulovgrada, koji se napaja sa dalekovoda „Slap Zete“, biće do sjutra bez struje, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
Kako je pojašnjeno u objavi na Fejsbuk stranici CEDIS-a, do nestanka struje došlo je zbog prekida užeta.&nbsp;
Bez napajanja su Slap Zete, Viš, Kujava, Potkraj Bogmilovića, Zagorak, Tunjevo, Dobro Polje, Adžin Most, Bare Šumanovića, Šobajići, Mijokusovići, motel Sokolina, manastir Ostrog, Kupinovo, Boronjina, Mandići, željeznička stanica Ostrog, Donji Rsojevići, Vinići, Mosori, Brijestovo, Sretnja i Rova.

Dio Danilovgrada do sjutra bez struje

U postrojenje trafostanice (TS) „Grad Ulcinj“ prodrla je voda, pa se tokom dana mogu očekivati prekidi u snabdijevanju električnom energijom u tom gradu, saopšteno je Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS). Iz CEDIS-a su kazali da je do prodora vode došlo usljed obilnih padavina koje su od jutros zahvatile područje Ulcinja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026141052_1b81c6690179e27594a1360411ba23810fc4ddf483cd61bc6dd3a26094b63172.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026141052_1b81c6690179e27594a1360411ba23810fc4ddf483cd61bc6dd3a26094b63172" data-rendition-name="original" width="1080" height="1331" loading="lazy" alt="voda oko trafostanice"></figure>  - Radi bezbjednosti zaposlenih i zaštite objekata CEDIS-a, ukoliko se nivo vode poveća ili nastave obilne padavine, može doći do prekida u napajanju električnom energijom za oko 7.450 korisnika koji se snabdijevaju iz ovog elektroenergetskog objekta - navodi se u objavi CEDIS-a na Fejsbuku. Kako se dodaje u saopštenju, u tom slučaju bi došlo do isključenja 35 kV kabla iz TS 110/35 kV „Kodre Ulcinj“.

Ulcinj: Voda prodrla u trafostanicu, mogući prekidi u napajanju

Centar Petnjice od juče je bez struje, a iz Opštine su uputili zahtjev da se hitno reaguje, nezadovoljni radom na mreži CEDIS-a.
- I pored toga što nijesu prisutni ekstremni uslovi, makar na potezu od trafostanice na Jaštaku do centra Petnjice, građani su ostali bez električne energije. Nedavno je održan sastanak sa ekipom iz CEDIS-a na kojem je ukazano na ovaj problem, ali se, uprkos tome, odnos nadležnih nije promijenio u smislu povećanja odgovornosti i ažurnosti. Vrlo jasno smo istakli da, ukoliko postoji problem na elektromreži na većim kvotama, nijesu naša naselja ta koja treba da budu uskraćena za struju, već da se na takozvanom rastavljaču reaguje i da se ekipe usmjere kako bi centar Petnjice dobio električnu energiju - navedeno je u sopštenju Opštine Petnjica.
Kazali su da danas, u 17 sati, imaju Međunarodni festival izvornog folklornog stvaralaštva i da će biti izuzetno nezadovoljni ukoliko električna energija ne bude obezbijeđena, jer bi se festival zbog ove nepredviđene situacije mogao odložiti.
- Još jednom upućujemo zahtjev da se hitno reaguje i da se ovakvo stanje više nikada ne ponovi. Jedan od potpredsjednika Vlade može posvjedočiti da je i on bio u „tami“ u jednom od petnjičkih lokala - zaključeno je u saopštenju.

Centar Petnjice od juče je bez struje, Opština traži hitnu reakciju

Kako bi osigurao smanjenje gubitaka na mreži i očitanost potrošnje električne energije, CEDIS nastavlja sa akcijom izmještanja mjernih mjesta i zamjene brojila kroz Projekat modernizacije mjerenja potrošnje električne energije (AMM), saopšteno je iz te kompanije.
Kako su rekli u CEDIS-u, u prosjeku godišnje izmjeste oko 1.500 mjernih mjesta, 2024. godine taj broj je bio 1.614. 
- Trenutno je u fazi pokretanja IV faze AMM projekta, vrijedne 12 miliona eura, koja će obuhvatiti 25.000 mjernih mjesta i time nastaviti smanjenje gubitaka te povećanje efikasnosti sistema - navedeno je u saopštenju te kompanije.
Do sada, u okviru tri faze, izvršena je rekonstrukcija i izmještanje velikog broja mjernih mjesta, što je dovelo do smanjenja ukupnih gubitaka u mreži sa 19,19 odsto u 2011. na 10,51 procenta krajem 2024. godine, uz očitanost preko 99 odsto.
Zakonom o energetici i Pravilima o mjerenju, korisnici su dužni da omoguće pristup mjernim uređajima radi očitavanja, provjere, zamjene, održavanja, izmještanja ili obustave isporuke električne energije. U slučaju uskraćivanja pristupa, Zakon predviđa novčane kazne od 2.000 do 10.000 eura, dok CEDIS ima zakonsko pravo izmjestiti mjerno mjesto kako bi osigurao neometan pristup.
Po istim pravilima, CEDIS je obavezan da godišnje planira izmještanje svih mjernih mjesta koja nisu dostupna.
- Izmještanje mjernih mjesta je i operativna potreba, jer doprinosi boljoj kontroli pristupa distributivnoj mreži smanjenju tehničkih i komercijalnih gubitaka, ugradnji AMM brojila koja omogućavaju napredno mjerenje, tačnosti očitavanja i povećanju naplate - zaključeno je u saopštenju.

CEDIS: Nastavlja se izmještanje mjernih mjesta i smanjenje gubitaka

Predstavnici Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) potpisali su ugovor o grantu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 329.000 eura.
Ugovor su potpisali izvršni direktor CEDIS-a, Vladimir Ivanović i šef Kancelarije EBRD-a za Crnu Goru, Remon Zakaria.
- Grant je namijenjen je pokrivanju troškova angažovanja konsultanta koji će pružiti stručnu podršku jedinici za implementaciju projekta CEDIS SCADA – Smart digitalization, uspostavljenoj unutar CEDIS-a, do završetka samog projekta - navodi se u saopštenju.
Konsultantske usluge obuhvatiće podršku u kontroli postupaka nabavke na ovom projektu, osiguravajući potpunu usklađenost sa pravilima i politikama EBRD-a u oblasti nabavki, kao i kontrolu i nadzor nad ispunjenjem svih ugovornih obaveza. Na taj način obezbijediće se transparentnost i kvalitetna realizacija projekta u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama.
Iz CEDIS-a su podsjetili da projekat SCADA – Smart digitalization predstavlja ključni korak u modernizaciji crnogorskog elektrodistributivnog sistema.
Njegovom implementacijom unaprijediće se sigurnost i pouzdanost mreže, optimizovaće se upravljanje i značajno povećati efikasnost u pružanju usluga korisnicima.
CEDIS, u saradnji sa EBRD-om, nastavlja da razvija infrastrukturu koja će omogućiti digitalnu transformaciju elektrodistribucije i doprinijeti održivom razvoju energetskog sektora u Crnoj Gori.

CEDIS potpisao ugovor o grantu sa EBRD: 329.000 eura za konsultantske usluge

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: cedis