Botun je bio samo katalizator za uspostavljanje političkih ultimatuma, pa se vraćanje na identitetska pitanja ogoljava koji su ideološki kapaciteti bili od starta zastupljeni kod koalicije na državnom nivou - ocijenila je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović.&nbsp;
Može se, prema njenim riječima, očekivati prekombinacija kako podgoričke lokalne vlasti, zastoj u realizaciji kapitalnih projekata, teško usvajanje odluka i zastoj u realizaciji budžeta, a nijesu isključena i preispitivanja koalicionih dogovora na državnom nivou.
Više je nego jasno, kaže Vuksanović, da se protest mještana Botuna ne tiče realizacije ekološkog projekta, već je sad jasno da je to uzavrela politička situacija, a građanska mobilizacija je pokazala da može poljuljati koalicione odnose.&nbsp;
- Vidjeli smo da je u Podgorici i Zeti već rezultiralo pritiscima na lokalnu vlast, ali i mnogo više od toga, odnosno direktnim ispostavljanjem političkih ultimatuma. Ono što se može očekivati u budućem periodu je da će uticati na samo funkcionisanje, a moguće i na neku rekonfiguraciju vlasti. Na državnom nivou je otvorilo određena pitanja, odnosno otvorilo je debatu o legitimnosti političkih odluka koje se donose, ali i u ovom momentu vidimo da se u javnosti, a i među političkim akterima, otvorila debata o mogućoj prekombinaciji političkih dogovora i saradnji u susret izborima 2027. godine - rekla je Vuksanović.
Smatra da Crna Gora ulazi u neizvjesnu političku situaciju koja će, kako ocjenjuje, najmanje dobra donijeti građanima Glavnog grada.
Dodaje i da se može očekivati zastoj u funkcionisanju Glavnog grada, odnosno da će funkcionisati u nekom, kako kaže, polukapacitiranom stanju.&nbsp;
- Prvi scenario je negdje da DNP svojim izlaskom napravi politički potres, koji će uticati na to da se nove koalicione snage i odnosi uspostave. Upitno je ko bi tačno iz opozicije pristupio vladajućoj većini. Ono što je fakat je da tim izlaskom vladajuća većina neće biti stabilna. I onako je negdje na samoj granici i biće ispod 30 predstavnika i to će značiti definitivno zastoj svih projekata, slabe kapacitete dogovora, teško usvajanje i korištenje budžeta, zaustavljanje sasvim sigurno kapitalnih projekata na nivou Glavnog grada i možda u krajnjem i neki izbori, ali očekujem da će to biti tek posljednji resurs za kojim će se posegnuti - istakla je Vuksanović.
Vidjeli smo, kako dodaje, da evropski predstavnici forsiraju priču da bi za ulazak i finiširanje svih obaveza koje imamo u ovoj fazi prema Evropskoj uniji i te kako značilo da je to ideološki istovjetna grupa političkih subjekata.
- Međutim, mi ne možemo očekivati da u ovom momentu dobijemo neko brzo razrješenje na tom fonu, niti saglasje, jer je naša politicka scena toliko razuđena, toliko je veliki broj igrača da mi ne možemo očekivati da vrlo brzo može da se uspostavi neki jasan, a opet na ideološkom fonu ujednačen dogovor- naglasila je Vuksanović.
Ističe da je kod predsjednika Skupštine Andrije Mandića upečatljivo što je tih i iskusno se distancira svih radikalnih stavova koje bi mogao da kaže, jer mu to,dodaje ona, ne bi išlo u prilog u političkom smislu.
- Vidjeli smo da on igra više na kartu pozivanja na neku institucionalnu saradnju, pokušava da iskoristi neke institucionalne korake ne bi li smirio tenzije, jer mu je više nego jasno da izlazak iz &nbsp;trenutne koalicije bi njemu donijelo najmanje koristi, tako da se za sada prićutao, koliko dugo vidjećemo - rekla je Vuksanović.
Podsjeća da je prošla godina završila uspješno zatvaranjem poglavlja, a ova počela turbulentno i u negativnom tonu, koji, vjeruje ona, evropskim partnerima ukazuje da je Crna Gora nestabilan partner u procesu pridruživanja.
- Ova godina je krucijalna u smislu kada tehnički treba da zatvorimo sva poglavlja, a evropski partneri ujedno procjenjuju da li mi imamo sposobnost uspostavljanja političkog &nbsp;dijaloga, što mi ovih dana intenzivno pokazujemo da nemamo i sa druge strane procjenjuju da li imamo čvrste institucije koje mogu odigrati svoju ulogu onda kada je krizna situacija. Ne mislim da mi u ovom momentu odajemo utisak kredibilnog partnera sa čvrstim institucijama koji reforme može sprovesti do kraja, odnosno pokazujemo da upravljanje krizama kid nas nužno podrazumijeva destabilizaciju, a trebalo bi da je suprotno. Čvrsto vjerujem da Evropska unija nama neće dozvoliti da napravimo kardinalne greške, te da će nas na vrijeme zauzdati i negdje usmjeriti i prosto zabraniti da napravimo greške, ako mogu tako sa nadom da kažem, kako bismo nastavili svoj put ka članstvu - zaključila je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxmsFFdIj6Sc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vuksanović: Botun bio samo katalizator za uspostavljanje političkih ultimatuma

Pojedinačni incident ne smije postati izgovor za prenošenje kolektivne krivice niti za podsticanje institucionalne ksenofobije prema stranim državljanima koji žive i rade u Crnoj Gori - poručili su u Centru za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) nakon što su dva turska državljanina privedena zbog ranjavanja Podgoričanina na Zabjelu, a njih 45 zbog drugih incidenata.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprivedena-dva-turska-drzavljanina-koja-se-dovode-u-vezu-sa-ranjavanjem-jedne-osobe-na-zabjelu-zbog-drugih-incidenata-njih-oko-45&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vlada je danas donijela odluku o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Turske, a u CEDEM-u poručuju da se strateške odluke, poput promjena viznog režima ili pravila poslovanja, ne mogu donositi pod pritiskom trenutnih događaja.&nbsp;
- Već isključivo kroz odgovorne procese i u skladu s međunarodnim standardima - podvukli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-donijela-odluku-o-privremenoj-obustavi-bezviznog-rezima-za-drzavljane-turske&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako dodaju, najveći broj stranaca u Crnoj Gori živi mirno, poštuje zakone i doprinosi razvoju naše zajednice.
- Neprihvatljivo je da zbog pojedinačnih incidenata bude narušen njihov osjećaj sigurnosti. CEDEM poziva državne organe da reagovanjem na terenu, ali i načinom komunikacije, doprinesu smirivanju situacije, a ne njenom daljem zaoštravanju - naglasili su oni.
Pozivaju nadležne institucije i državne zvaničnike da obiđu oštećene turske državljane, pruže im podršku i jasno stave do znanja da u Crnoj Gori nema mjesta nasilju, diskriminaciji i kolektivnom etiketiranju bilo koje nacije.
- CEDEM izražava duboku zabrinutost zbog sinoćnjih događaja u Podgorici i načina na koji se o njima govori u javnom prostoru i koji može doprinijeti društvenim podjelama i atmosferi linča. Upućujemo želje za brzo ozdravljenje povrijeđenom sugrađaninu i očekujemo da nadležni organi u potpunosti rasvijetle okolnosti incidenta - naveli su oni podvlačeći da Crna Gora mora ostati prostor u kojem se njeguje poštovanje, dijalog i zajednički život svih ljudi koji u njoj borave.

CEDEM: Odluke poput promjene viznog režima se ne mogu donositi pod pritiskom trenutnih događaja, hitno smiriti retoriku koja produbljuje podjele

Podrška građana članstvu Crne Gore u NATO manja je za skoro devet odsto nego marta prošle godine, dok je broj protivnika, u istom periodu, porastao preko 11 odsto – rezultati su istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) obavljenog u septembru. Za Atlantski savez Crne Gore to je potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi. - Njihovo djelovanje je usmjereno na širenje sumnje, slabljenje povjerenja građana i relativizaciju strateških ciljeva države - naveli su za Radio Slobodna Evropa (RSE). NATO zvaničnik je na upit RSE da komentariše ove podatke naveo da se Crna Gora suočava "sa stalnim hibridnim prijetnjama od strane ruskih i stranih aktera", istakavši da Alijansa cijeni kontinuiranu saradnju sa njom. Na konkretno pitanje o razlozima za pad podrške u posljednjem istraživanju, zvaničnik je RSE uputio na crnogorske vlasti. Međutim, RSE nije dobio komentar od Ministarstva odbrane. Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić smatra da je pad podrške članstvu posljedica složene kombinacije globalnih uticaja, unutrašnje polarizacije i komunikacionih slabosti državnih institucija. Crna Gora je u junu 2017. godine postala članica Alijanse, u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista koja je izgubila vlast sredinom 2020. Dio stranaka koje su od tada u vlasti, uglavnom su iz stranaka proruskog Demokratskog fronta protivnici su NATO. Njihov lider Andrija Mandić predsjednik je Skupštine Crne Gore. <h2>CEDEM o podršci članstvu</h2> Istraživanje CEDEM-a, obavljeno u septembru, pokazalo je da članstvo Crne Gore u NATO podržava 40,7 ispitanika što je manje u odnosu na mart 2024., kada je ta podrška iznosila 49,5 odsto. Procenat protivnika je sada 42,1 posto, dok je u martu prošle godine bio 30,7 odsto. CEDEM odnos javnog mnijenja prema članstvu istražuje od 2008. godine. Dosadašnja istraživanja su pokazala da su ispitanici u kontinuitetu većinski podržavali članstvo Crne Gore u NATO od polovine 2020. do marta 2024.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102322108_73eb5f3535ce392ee56f9322d93c262a1968d71a3739323a57024150c04f5b53.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102322108_73eb5f3535ce392ee56f9322d93c262a1968d71a3739323a57024150c04f5b53" data-rendition-name="original" width="810" height="560" loading="lazy" alt="Istraživanje CEDEM-a"><figcaption>Istraživanje CEDEM-a(Photo: Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM))</figcaption></figure>  Posljednje istraživanje je realizovano od 25. septembra do 6. oktobra ove godine, na uzorku od 1006 punoljetnih ispitanika. <h2>Crna Gora u borbi protiv hibridnih prijetnji</h2> U odgovoru na upit RSE, zvaničnik NATO je saopštio da Crna Gora doprinosi zajedničkoj bezbjednosti učešćem u misijama na Kosovu, Iraku, Letoniji i Bugarskoj, te podrškom koju je do sada pružila Ukrajini. - Uključujući isporuku vojne opreme i podršku kroz NATO Sveobuhvatni paket pomoći - rekao je zvaničnik Alijanse. Istakao je i benefite koje Crna Gora ima od učlanjenja u NATO. Navodi da su od tada porasle strane investicije iz NATO zemalja, da saveznici obezbjeđuju crnogorski vazdušni prostor kroz misiju Air policing i da Alijansa pomaže u borbi protiv hibridnih prijetnji. - Crna Gora je preduzela snažne mjere za suzbijanje hibridnih prijetnji i bila prva saveznica koja je dobila podršku NATO tima za borbu protiv hibridnih prijetnji - navodi se u odgovoru za RSE. <h2>Samardžić: Neki bi da dovedu u pitanje opravdanost članstva</h2> Da je percepcija građana o konkretnim koristima članstva i dalje slaba ocjenjuje bivši načelnik Generalštaba Vojske, penzionisani admiral Dragan Samardžić. Smatra da su za to najodgovornije državne institucije, prije svega Vlada.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111715110_952111d413f9eac7fc2e80e526822f819580db2940dd9fe0eee29594fbb5b666.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024111715110_952111d413f9eac7fc2e80e526822f819580db2940dd9fe0eee29594fbb5b666" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Samardžić"><figcaption>Dragan Samardžić(Photo: ETV/Duško Mihailović)</figcaption></figure>  - Jasno je da postoje akteri koji, dirigovanim i koordinisanim aktivnostima, nastoje da poljuljaju povjerenje građana i ponovo otvore pitanje opravdanosti članstva - navodi Samardžić. Samardžić kaže da ti protivnici NATO vješto koriste institucionalne slabosti i neadekvatne reakcije države u kriznim situacijama kako bi to prikazali kao manjkavost same Alijanse. Dodaje i da je država suočena i sa visokim stepenom populizma. Intenzivne informacione kampanje proruski orijentisanih izvora i višegodišnji rat u Ukrajini stvaraju atmosferu nesigurnosti i zamora građana od geopolitičkih tema, ocjenjuje Samardžić. - Takvo okruženje pogoduje narativima koji relativizuju značaj članstva u Alijansi i šire sumnju u njeno jedinstvo, sposobnost i kredibilitet da odgovori na savremene bezbjednosne izazove i zaštiti svoje članice - dodaje Samardžić. <h2>Podrivanje evroatlantskih vrijednosti</h2> U Atlantskom savezu Crne Gore smatraju da i dio državnih centara moći koristi javne resurse da podrivaju evroatlantske vrijednosti. - Istovremeno prikrivajući sopstvenu političku zavisnost od interesa koji su suprotni crnogorskim. To je glavna prijetnja. Država mora pokazati odlučnost, zrelost i jasnu volju da odbrani strateške interese od onih koji bi je rado vratili pod tuđi uticaj - ističu iz Atlantskog saveza. Naglašavaju da je Crna Gora duboko u evropskom procesu i članica najsnažnijeg bezbjednosnog saveza, te da "sa tog puta nema nazad". Ključnim ocjenjuju da Vlada i institucije sa reaktivnog pređu na proaktivan pristup šaljući jasne i jedinstvene poruke. - I da konkretnim rezultatima vrate povjerenje građana i pokažu da Crna Gora pripada Evropi, da je njena vrijednosna i politička cjelina - ističu iz Atlantskog saveza. <h2>Gdje škripi?</h2> Skupština Crne Gore duže od tri mjeseca ne usvaja odluku o upućivanju pripadnika Vojske u sastav NATO misije bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu NSATU (NATO Security Assistance and Training for Ukraine). Tu odluku skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu je usvojio 17. jula, čemu su se protivili poslanici vladajuće koalicije iz stranka proruskog Demokratskog fronta (DF). Kako su tada saopštili, izričito se protive bilo kakvom angažmanu crnogorskih vojnika u vezi s ratom u Ukrajini. Reagovao je ministar odbrane Dragan Krapović objašnjavajući da pripadnici Vojske neće ići u Ukrajinu, već da će ukrajinske vojnike obučavati u Njemačkoj. Inače, ministar Krapović je, na posljednjem ministarskom sastanku u Briselu 16. oktobra, naglasio da Crna Gora odgovorno ispunjava zadatke sa NATO agende čiji je cilj jačanje kolektivne odbrane. U tom kontekstu je potvrdio odlučnost Crne Gore da nastavi sa trendom rasta izdvajanja za potrebe odbrane. Naime, na posljednjem samitu NATO u Hagu, postignut je dogovor da članice saveza do 2035. povećaju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a. To je dva i po puta više od sadašnjih izdvajanja, i procjenjuje se na više od 460 miliona eura. Milan Knežević, iz vladajućeg DF-a, je to ocijenio neprihvatljivim i pozvao da se građani na referendumu izjasne o tom izdatku. Ostale članice vladajuće koalicije nisu komentarisale Kneževićevu inicijativu. Istraživanje CEDEM-a je pokazalo i pad podrške građana članstvu u Evropskoj uniji, sa 78 posto u martu prošle godine na 71 procenat u septembru ove. Slični su i rezultati nedavnog istraživanja sprovedeno za potrebe Evropske komisije, koje je pokazalo pad povjerenje građana Crne Gore u EU za 14 procenata, sa 83 na 69 odsto, od marta do septembra ove godine.

1250x600

Atlantski savez: Pad podrške NATO-u potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić jako dobro zna da je situacija upravo onakva kako je to predstavljeno i u rezultatima ispitivanja javnog mnjenja koje je sproveo CEDEM.
To je ocijenio profesor Miloš Bešić, komentarišući Mandićev stav kako su "rezultati PES-a i DPS-a zamijenjeni".
- On jako dobro zna da je situacija upravo ovakva kako to govore i podaci iz istraživanja. I njemu jako prija kapacitet koji ima u vlasti da poveća podršku. Ali njegov strah je da PES to ne prozri - istakao je Bešić za TVCG.
On smatra kako PES ima nominalan pad, ali i da, sa njegove tačke gledišta, istovremeno ima i rast u odnosu na početak godine.
Bešić navodi i da Demokratska partija socijalista zadržava stabilan rejting zahvaljujući snažnoj organizaciji i jasno definisanoj bazi birača.
- DPS ima solidan, snažan procenat, kod njih se podrška ne mijenja. Pitanje je na koji način skorija dešavanja mogu uticati na njihov rejting - po mom mišljenju ne mogu puno uticati - rekao je Bešić.

Bešić: Mandić jako dobro zna da nema 'zamjene rezultata', skorija dešavanja neće mnogo uticati na rejting DPS-a

Skoro 50 odsto građana smatra da Srpska pravoslavna crkva ima uticaj na političke prilike, dok 21.6 nema stav. Što se tiče Srbije, 30 odsto ispitanika smatra da vlast u toj zemlji ima veliki utjecaj, 28.7 odsto smatra da nema uticaj, a 20.7 da je uticaj precijenjen.
To je danas rekla danas direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović predstavljajući istraživanje te NVO.&nbsp;
Govoreći o istorijskim temama, Vuksanović je kazala da su građani u većini prepoznali partizane kao borce protiv fašizma (37.9 odsto), dok 30.6 odsto nije imalo stav.
- Ostali odgovori bili su da su borci protiv fašizma bili i jedni i drugi (14 odsto), da nijedni (8,8 odsto) ili četnici (8,7 odsto) - dodala je Vuksanović.
Ona je navela da su građane pitali i za stav povodom podizanja spomenika Pavlu Đurišiću.
- Protiv podizanja spomenika je skoro 40 odsto građana, 25.3 odsto smatra da to nije važno, 13.5 odsto podržava inicijativu, dok gotovo 22 odsto nema stav. Reakciju države na ovo pitanje više od 50 odsto ispitanika nije ocijenilo, dok je protiv državne akcije 27.3 odsto, a 20.4 odsto podržava akciju države - izjavila je Vuksanović.&nbsp;

CEDEM: 37.9 odsto građana smatra da su partizani borci protiv fašizma, 30.6 nema stav

Istraživanje javnog mnjenja, čiji rezultati govore da Demokratska partija socijalista uživa podršku 25,8 odsto građana Crne Gore, ukazuje na to da je akcija Specijalnog državnog tužilaštva, koju u ime i za račun aktuelne vlasti, sprovodi skaj tužilac Vladimir Novović s jasnim ciljem da obori rejting DPS-a, propala, saopšteno je iz te partije.
Istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) pokazalo je da bi DPS, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto.
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.3699%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcedem-dps-bi-podrzalo-25-8-odsto-biraca-zbcg-23-5-odsto-pes-20-3-odsto&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nakon objavljivanja podataka koji jasno govore da je DPS politička partija kojoj građani najviše vjeruju u Crnoj Gori, evidentno je da su se u paramparčad razbili svi pokušaji SDT-a da uništi ono što je temelj naše politike – a to je povjerenje građana - navedeno je u saopštenju DPS-a.
Ovo je, kako ističu u toj partiji, dokaz da se optužnica, koju ispisuje šef OKG, koju čine vlast i tužilaštvo, Vladimir Novović raspala i prije nego je nastala, te da je Demokratska partija socijalista," kakve god etikete Novović pokušavao besramno da joj zalijepi ne bi li joj nanio štetu, neuništiva".
. Dalje, istraživanje pokazuje da, ono na šta smo upozorili naše političke protivnike, koji su, u svoj svojoj histeriji, prevršili mjeru i koji se služe svim sredstvima, pa i onim, u Crnoj Gori nedozvoljenim, kojima se udara na nečiju čast, ne bi li zakučili koji politički poen, klize ka marginama političkog života u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.
Poručuju da Demokratska partija socijalista neće povijati kičmu pred, kako su rekli u toj stranci, očiglednom spregom između vlasti i tužilaštva, koje se legitimisalo kao politički akter u Crnoj Gori.
- Već će ovo istjerati do kraja, jer crvena linija je pređena i sad nema nazad - zaključeno je u saopštenju DPS-a.

DPS: Potvrđeno da imamo najveću podršku građana, propala akcija skaj tužioca Novovića

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Dogovor političara jedini je kriterijum i uslov za izbor sudija Ustavnog suda, kazala je direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava Nevenka Vuksanović i ocijenila da će se partije dogovoriti o popunjavanju tog suda pod pritiskom evropskih partnera.
Vuksanović je u intervjuu agenciji MINA kazala da je situacija sa izborom sudija Ustavnog suda primjer političke volje, odnosno u crnogorskom slučaju primjer izostanka političke volje da se jedna institucija tog kalibra oslobodi političkog uticaja.
Kako je kazala, namjerno se taj cijeli proces izigrava, blokira i opstruira, sa intencijom da se zadrži određeni politički uticaj nad Ustavnim sudom. 
Vuksanović je rekla da se ne radi o nekim tehničkim preprekama, već je samo u pitanju dogovor koji će poslanici postići.
„To je jedini uslov i jedini kriterijum. Taj dogovor se zasniva na tome da li će oni zadržati, ili imati i osvariti politički uticaj unutar tog suda“, navela je Vuksanović.
Prema njenim riječima, priča o tome da se planira izbori četvoro sudija odjednom pokazuje da je to definicija grabeža političke moći, prije nego stvarno biranja sudije koji treba da odlučuje u interesu građana. 
„Mislim da će to takođe biti ispostavljeno kao zahtjev evropskih partnera i da će se pod direktnim, jakim pritiskom evropskih partnera oni dogovoriti, pa moguće taman u ovakvom odnosu, da to bude zapravo u jednom mahu, a da se podmire interesi svih njih“, rekla je Vuksanović.
Upitana da li je aktuelna parlamentarna većina stabilna, ona je kazala da, iako aktuelna parlamentarna većina ima dovoljan broj poslanika da podrži Vladu, daleko od toga da se može govoriti da je to jedna stabilna koalicija, da je u suštini stabilna Vlada.
„To možemo vidjeti i po sve intenzivnijim i sve češćim trzavicama koje postoje unutar te parlamentarne većine“, navela je Vuksanović.
Kako je rekla, javnost vrlo jasno vidi neslaganja unutar većine i unutrašnje konflikte, bilo da je u pitanju izgradnja kolektora u Botunu ili odnos prema medijima.
Vuksanović je kazala da su ti konflikti rješavani na nekim dnevnim rješenjima koja.
„Ali daleko od toga da se tu negdje poklapaju unutrašnja politička stremljenja, ideologije i vrijednosti, a vrlo mogući i ciljevi unutar same parlamentarne većine“, navela je Vuksanović.
Prema njenoj ocjeni, u tom smislu ne može se govoriti o tome da Crna Gora ima stabilnu Vladu. 
„Da li ona ima Vladu koja će se održati dovoljno dugo da nas uvede u Evropsku uniju (EU) je drugo pitanje i da li će tu stabilnost Vlade usloviti i zahtijevati od nas EU“, rekla je Vuksanović.
Upitana da li očekuje rekonstrukciju Vlade ove godine i kako vidi česte najave rekonstrukcije od premijera Milojka Spajića, Vuksanović je odgovorila da takva Spajićeva retorika pokazuje da su otvoreni za neki vid promjena, ali i da on na taj način uslovljava konstituente parlamentarne većine da koriguju svoje ponašanje ili ekscese koje su imali u javnosti.
Kako je navela, rekonstrukcija je postala pravilo od 2020. godine, pa je vrlo izvjesno da će do nje doći. 
„Još jedan razlog zašto do rekonstrukcije mora doći je zato što se ne smiju desiti preuranjeni izbori i barem iz ugla EU ti se izbori ne smiju desiti prije 2027. godine, što znači da jedini manevar koji preostaje jeste rekonstrukcija Vlade“, istakla je Vuksanović.
Ona je naglasila da ne očekuje rekonstrukciju do kraja godine, ali da je nezahvalno baviti se takvim prognozoma jer su aktuelna parlamentarna većina i Vlada nepredvidivi.
„Procjenjujem da do kraja ove godine ipak takva vrsta rekonstrukcije neće doći, možda u januaru ili februaru, početkom naredne godine, iz prostog razloga što vjerujem da bi trebalo fokus da bude i nadam se da će biti na zatvaranju određenih poglavlja i na rješavanju određenih reformi i reformskih pitanja koji treba da budu prioritet“, kazala je Vuksanović.
Upitana kako se takav odnos partija unutar parlamentarna većine, situacija sa Ustavnim sudom i izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu može odraziti na evropski put, ona je odgovorila da je nerealno govoriti o ubrzavanju pregovora, ali da je optimistična da će se zbog pritiska evropskih partnera Crna Gora pogurati u narednu razvojnu fazu.
 
Vuksanović je dodala da je vrlo zabrinuta da društveno politička dešavanja na prostoru Crne Gore ometaju ono što bi trebalo da bude prioritet svih političara u ovom periodu, kako bi država mogla da pređe u narednu fazu pregovora.
„Sve ove stvari koje su maltene dnevne na našem repertoaru, zapravo usporavaju ulazak Crne Gore u EU“, rekla je Vuksanović.
Kako je kazala, optimistična je zato što smatra da će partneri reći šta treba da se uradi.
„Ne kažem da naše institucije ne rade svoj dio posla. Ima jako puno stvari koje naše institucije, od Ministarstva evropskih poslova pa na dalje, ispunjavaju, ali ne mislim da je to dovoljno“, naglasila je Vuksanović.
Ona je istakla da nije dovoljno ni samo da se pokaže otresita politička volja, pogotovo kada je je ta volja vrlo često deklarativne, ali ne i suštinske prirode. 
Upitana da prokomentariše odluku da se uskrati prisustvo na konferenciji za novinare ministra odbrane Dragana Krapovića pojedinim medijima, Vuksanović je kazala da je to pogrešan čin, koji predstavlja direktan napad na medijsku slobodu u Crnoj Gori i jedan vid kontrole medijskog prostora.
Ona je rekla da je sreća da takav čin nije naišao na podršku drugih političkih subjekata.
„Bez obzira na to, to jeste alarm onoga što bi moglo da nas čeka u narednom periodu i nešto protiv čega se svi moramo boriti“, kazala je Vuksanović.
Ona je dodala da se nada da to neće rezultati samo verbalnom opomenom Spajića Krapoviću, „nego i nekim drugim vidom kazne za takvu vrstu selektivnog odobravanja i direktnog uticanja na pristupe informacijama“.
Vuksanović je istakla da se i u drugim državama sloboda medija sve više sužava, navodeći američki primjer, gdje su ukinute vrlo gledane prodemokratske programe.
Kako je rekla, to se već prenosi na evropsko tlo, ali ne misli da je Crna Gora došla do toga da se takvo postupanje prenosi i na crnogorske političare.

Vuksanović: Dogovor političara jedini kriterijum za izbor sudija Ustavnog suda

Odluka Ministarstva odbrane da uskrati akreditacije određenim medijima predstavlja opasan primjer narušavanja principe slobode govora i prava građana da budu informisani o pitanjima od javnog značaja, ocjenjuju iz CEDEM-a.&nbsp;
Kako napominju, Zakon o medijima jasno propisuje da se akreditacija novinarima ne može uskratiti kada se radi o događajima koje organizuju javne institucije i koji su otvoreni za medije.
- Svako postupanje suprotno ovoj odredbi ne šteti samo medijima, već i svim građankama i građanima kojima se uskraćuje pristup informacijama od javnog interesa. Onemogućavanje rada novinarkama i novinarima podriva povjerenje javnosti u institucije i šalje zabrinjavajuću poruku o odnosu vlasti prema transparentnosti. Posebno je važno naglasiti da ne smije postojati revanšizam prema medijima, jer se time ugrožavaju osnovna demokratska načela i odgovornost javnih vlasti - poručuje se u saopštenju.
Podsjećaju i da ovakva praksa nije u skladu sa evropskim vrijednostima i standardima kojima naše društvo teži.&nbsp;
Sloboda medija, jednak pristup informacijama i transparentnost u radu institucija predstavljaju temelje demokratskih društava i osnovne kriterijume u procesu evropskih integracija, ističu iz CEDEM-a.
- Svako odstupanje od tih principa udaljava nas od izgradnje sistema u kojem se poštuju prava svih građanki i građana i jača sumnju u spremnost vlasti da se istinski posveti evropskom putu. Pozivamo Ministarstvo odbrane da ispravi učinjenu grešku i omogući jednaka prava svim medijima u skladu sa zakonskim obavezama, kako bi se sačuvala transparentnost i odgovornost institucija prema građanima - zaključuje se u saopštenju.

CEDEM o potezu Krapovića: Podriva povjerenje javnosti u institucije, zabrinjavajuća poruka o odnosu vlasti prema transparentnosti

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) izrazio je duboku zabrinutost povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, događanja ispred Vile Gorice i spornih izjava koje su joj prethodile, upozoravajući na netransparentnost procesa, diskriminatorne poruke jednog od laureata i narušavanje prava na građanski protest, zbog čega poziva institucije na hitnu reakciju.
- CEDEM izražava duboku zabrinutost i osvrće se na ozbiljna pitanja koja su se pojavila tokom procesa izbora dobitnika Trinaestojulske nagrade, kao jednog od najvažnijih državnih priznanja, i koji ostavlja mnoge nejasnoće i otvorena pitanja- navodi se u saopštenju.
 
Trinaestojulska nagrada, ističu iz CEDEM-a, kao simbol priznanja za izuzetne doprinose crnogorskom društvu, prema pravilniku o dodjeli ove nagrade, treba da se dodjeljuje na temelju jasno definisanih kriterijuma, koji omogućavaju transparentnost i pravičnost izbora.&nbsp;
- Međutim, ove godine ovaj proces izaziva ozbiljne sumnje u objektivnost procesa. Stručna javnost izražava zabrinutost zbog nedostatka jasnoće u kriterijumima, što dovodi u pitanje legitimitet nagrade i urušava njen osnovni cilj – da prepozna i nagradi istinski zaslužne osobe- poručili su iz CEDEM-a.
 
CEDEM izražava snažnu osudu zbog ponašanja jednog od dobitnika nagrade, Velje Stanišića, čija izjava koja u sebi i sadrži poznati uvredljiv naziv za romsku zajednicu, predstavljaju jasan i nedvosmislen pokazatelj velikog stepena diskriminacije prema romskoj zajednici koja postoji u crnogorskom društvu.&nbsp;
- Takve izjave, izrečene u televizijskom programu, ne samo da vrijeđaju dostojanstvo romske zajednice, već podrivaju osnovne vrijednosti poštovanja različitosti i ljudskih prava koje bi trebalo da budu temelj svakog demokratskog društva. Javni prostor, a naročito mediji, moraju biti mjesto afirmacije tih vrijednosti, a ne platforma za širenje uvreda i predrasuda. CEDEM poziva nadležne institucije, medijske kuće i sve aktere javnog života da pokažu nultu toleranciju prema govoru mržnje i diskriminaciji, te da aktivno rade na suzbijanju takvih pojava- navode iz ove organizacije.
 
Na kraju, naglašavaju iz CEDEM-a, sinoćnji događaji ispred Vile Gorica ukazuju na zabrinjavajući trend gušenja građanskog aktivizma. Pravo građana da izraze svoje nezadovoljstvo i kritikuju javne odluke ne smije biti gušeno. Svaka vlast koja suzbija proteste, umjesto da odgovori na legitimne kritike, dodatno podriva temelje demokratije i slobode u društvu. Građanski aktivizam, kao osnovni izraz demokratije, mora biti zaštićen i afirmisan, a ne potisnut.
 
- Zbog svega navedenog, CEDEM poziva nadležne institucije da hitno reaguju na ove neprihvatljive pojave. Potrebno je vratiti transparentnost u proces dodjele Trinaestojulske nagrade, kako bi se izbor dobitnika učinio pravičnijim i kako bi se osigurala pravična i ravnopravna participacija svih građana i građanki u javnom životu. Takođe, važno je osigurati da se svim manjinskim zajednicama, naročito romskoj, pruži pravičan tretman, u skladu sa osnovnim ljudskim pravima i vrijednostima. CEDEM ostaje posvećen promociji ravnopravnosti, zaštiti ljudskih prava i izgradnji inkluzivnog društva u kojem svaki građanin i građanka imaju pravo na dostojanstvo i poštovanje- zaključuju iz CEDEM-a.

CEDEM: Dodjela Trinaestojulske nagrade obilježena netransparentnošću, diskriminacijom i pritiskom na građanski aktivizam

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Čileanski predsjednik Gabrijel Borić proglasio je vanredno stanje u dvije regije na jugu zemlje, dok su razorni šumski požari prisilili najmanje 20 hiljada ljudi na evakuaciju i odnijeli najmanje 18 života.
Prema podacima čileanske šumarske agencije CONAF, vatrogasci su se u nedjelju ujutro borili sa 24 aktivna požara širom zemlje, pri čemu su najveći bili u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je vlada proglasila vanredno stanje. Te regije nalaze se oko 500 kilometara južno od glavnog grada Santijaga.
- S obzirom na ozbiljne šumske požare koji su u toku, odlučio sam da proglasim stanje katastrofe u regijama Nubl i Bio Bio. Svi resursi su na raspolaganju - naveo je Borić u objavi na mreži Iks (X), prenosi Rojters.
Požari su do sada zahvatili gotovo 8,5 hiljada hektara u te dvije regije, ugrožavajući više zajednica u tom području, zbog čega su vlasti izdale naredbe za evakuaciju.
Čileanska agencija za katastrofe saopštila je da je gotovo 20 hiljada ljudi evakuisano, a najmanje 250 domova uništeno.
Vlasti kažu da su nepovoljni uslovi, poput jakih vjetrova i visokih temperatura, pomogli širenju šumskih požara i otežali vatrogascima kontrolu nad njima.

U požarima u Čileu stradalo najmanje 18 osoba

&nbsp;Državljanin Republike Albanije N. D. (51) osuđen je na 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkhola, odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Ulcinju Anke Rašović.
On je, kako se navodi u saopštenju, 16. januara oglašen krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u visokoj koncentraciji.&nbsp;
Kako okrivljeni novčanu kaznu nije platio odmah po izricanju, zamijenjena je za zatvorsku kaznu.&nbsp;
- &nbsp;Sutkinja je odlučila da se kao strani državljanin uputi u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja motornim vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od šest mjeseci, koju će po izdržanoj kazni sprovesti Uprava policije.

Državljaninu Albanije 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkohola

Golmanka Marija Marsenić i naredne sezone nosiće dres OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog ženskog rukometnog kluba.
Marsenić ima 21 godinu, rođena je u Beranama, a kroz mlađe reprezentativne selekcije izrasla je u standardnu članicu seniorske reprezentacije Crne Gore.
Bila je u sastavu „lavica“ na Svjetskom prvenstvu koje je u novembru i decembru prošle godine održano u Njemačkoj i Holandiji, gdje je Crna Gora zauzela osmo mjesto.
- Iako ima samo 21 godinu, Marsenić već četiri sezone nastupa u EHF Ligi šampiona, tokom kojih je iskoristila svaku pruženu priliku i potvrdila da predstavlja značajan potencijal za budućnost kluba i crnogorskog rukometa - navodi se u saopštenju OTP group Budućnost.
Dodaju da je produžetak saradnje sa Marsenić još &nbsp;jedna potvrda jasnog opredjeljenja podgoričkog kluba da zadrži fokus na mladim igračicama, koje predstavljaju temelj daljeg razvoja i kontinuiteta na domaćoj i evropskoj sceni.

Tag: cedem