U vrijeme kad jedna partija na vlasti neumorno tolkuje o neophodnosti „čišćenja institucija“, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti crnogorsku društvenu i političku stvarnost krsti „blatom svakodnevice“. Kartaškim rječnikom, na taj su diskurs odgovorili: pratim i podižem!
Budući da čelnici Akademije (da, svi muškoga roda) sugerišu da se nauka ne može prljati „blatom svakodnevice“, želim samo kratko skrenuti pažnju na to da se cijeli spektar društvenih nauka bavi upravo time.
Akademici kažu da govore rijetko, ali argumentovano: Neće da ulaze u „blato svakodnevice“
Tako nam kritička analiza diskursa svojim metodološkim (naučnim) aparatom pokazuje da je posmatranje društvene situacije kao „blata svakodnevice“ precizan diskurzivni izbor. To je klasičan primjer simboličke degradacije (sociolog Pjer Burdije bi rekao simboličkoga nasilja): društvena realnost se predstavlja kao prljava, niža, nedostojna dodira s „visokom“ naukom. A onaj ko se ne želi „uprljati“ automatski se pozicionira iznad te stvarnosti (rječnikom akademika „iznad blata“) – i moralno, i intelektualno, i u konačnici klasno. Nema tu ni govora o akademskoj uzdržanosti. Ovo je nepatvoreni elitizam.
Kao štit se u toj argumentaciji diže tzv. Stenfordova lista, bibliometrijska rang lista najcitiranijih naučnika koju objavljuje Stenford univerzitet i koja zaista govori o izvrsnosti naučnika koji se na njoj nalaze, uglavnom iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka. Ali CANU nije, niti smije biti, udruženje STEM-ovaca.
CANU ima Odjeljenje društvenih nauka (da, nauka!), čiji je osnovni predmet, kako već rekoh, upravo ono što se danas pogrdno naziva „blatom“: politika, društveni konflikti, institucije, identiteti, jezik, vrijednosti. Drugim riječima – stvarnost, i to ne samo prošla, već i ona savremena.
A kad se Akademija hvali međunarodnom relevantnošću u prirodnim naukama, a istovremeno se povlači pred društvenom krizom u vlastitoj zemlji, to se ne može zvati akademskom mjerom. To se mjeri drugim skalama. Mogao bi biti kukavičluk. Mogla bi biti nezainteresovanost za život, nedoumice, nesnalaženja običnoga čovjeka i čitavoga crnogorskoga društva. Obrni-okreni – elitizam. Elitističko pranje ruku, da ostanemo u domenu higijene.
Vele uz to čelnici da CANU ima moralnu obavezu da se oglasi tek kad to od nje zatraže Skupština, Vlada ili predśednik države. Da razjasnimo nešto: takva definicija moralne odgovornosti nije neutralna. To je izrazito političko tumačenje koje nauku svodi na servis vlasti, pa makar i savjetodavni, što nije sinonim autonomnoj naučnoj instituciji kojoj je kao osnovna misija definisano da „svojim djelovanjem doprinosi ukupnom napretku države Crne Gore“. Ta se misija može ostvariti isključivo proaktivnošću, hrabrošću i integritetom onih za koje se smatra da bolje vide od ostatka društva.
Ali logika iza ovakvoga komentara čelnika CANU o moralnoj obavezi prema vlasti posve je prozirna: ako politika ćuti ili ne pita, Akademija je čista. Onda se – na momenat se čini paradoksalno ili čak kritički – tvrdi da izostanak poziva vlasti govori o nespremnosti politike da se suoči s autoritetom nauke. A zapravo time se diskurzivni krug savršeno zatvara: CANU ćuti jer ih ne zovu, a vlast ih ne zove jer im odgovara da ćute. Odgovornost ne stanuje na toj adresi, očito je i ona u blatu.
Reklo bi se da institucija pod Goricom ima savršenu nadmorsku visinu: dovoljno nisko da ne bude samoodrživa, a dovoljno visoko da joj „blato svakodnevice“ bude tuđi problem. Otud i izreka: Ko pod Goricom ak i malo stoji, oblikuje društvo bez dodira sa stvarnošću.
Biće da upravo zato Akademiji nije smetalo da iz blata izvuku npr. Milana Stojovića, koji je 90-ih gromoglasno proganjao novinare i pozivao u boj i čišćenje – etničko, naravno. Pa su osobi takve prošlosti i neizmijenjene sadašnjosti dodijelili da oblikuje struku Mediji i novinarstvo u okviru Enciklopedije Crne Gore, koju danas sa zadovoljstvom najavljuju. Kakav doprinos čistoći, koji se prosto i ne treba pojašnjavati. Zato i nijesu odgovarali na pitanja zainteresovane javnosti o svojoj odluci, a danas govore o transparentnosti i čude se što javnost ostaje gluva na neke njihove objave.
U konačnome, da bi CANU zaista postala simbol intelektualne relevantnosti kakvim se predstavlja, mora prihvatiti jednostavnu činjenicu: blato svakodnevice nije suprotnost nauci, nego njen materijal.
A akademija koja se gadi materijala od kojega je stvarnost napravljena ne stoji iznad društva, već izvan njega. I to nije znak akademske uzvišenosti, no institucionalnoga sljepila, skupo plaćenoga upravo iz tog istog „blata“ koje danas s tolikim prezirom imenuje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Elitističko pranje ruku CANU: Odgovornost ne stanuje na toj adresi

Raduje nas što je rad Centra za građansko obrazovanje na pitanju transparentnosti Crnogorske akademije nauka i umjetnosti podstakao njeno rukovodstvo - četiri muškarca - da se javno oglase, kazali su iz ove nevladien organizacije.&nbsp;
Uvijek je, kako ističu, korisno čuti stavove najviše državne institucije u oblasti nauke i umjetnosti, čak i kada su upakovani u tekst znakovitog naslova „Neće da ulaze u blato svakodnevice“, koji, kako navode, više govori o distanci prema javnosti nego o stvarnoj otvorenosti.
- Taj tekst je dodatna inspiracija da CGO u narednoj godini intenzivira bavljenje radom CANU, naročito imajući u vidu da će građani i građanke ovu instituciju u 2026. finansirati sa 3,13 miliona eura, dok im se istovremeno poručuje da je interesovanje za njihov život akademicima „ispod nivoa“ - ističu u objavi na mreži Iks (X).
Svi građani i građanke Crne Gore, kako dodaju, bez obzira na stepen obrazovanja, imaju pravo da postavljaju pitanja o radu, prioritetima, trošenju sredstava i transparentnosti institucije koju finansiraju.&nbsp;
- Akademici nijesu izuzeti od javne odgovornosti, a javnost će sama procijeniti smisao njihovog ćutanja kada se izlistaju teme koje su godinama zaobilazili. Na kraju, nije svaki promo tekst dobar potez. Neki, poput ovog, imaju suprotan efekat: oreol brzo sklizne kada se suoči sa vrlo prizemnim - budžetskim - iznosima koji tu „uzvišenost“ plaćaju .
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2005290203368276221&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Građani i građanke će finansirati CANU sa 3,13 miliona eura iduće godine, akademici nijesu izuzeti od javne odgovornosti

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, na 153. izbornoj sjednici Skupštine, održanoj danas, izabrala je nove redovne, vanredne i inostrane članove.
Za redovne članove CANU su izabrani: prof. dr Vaso Antunović, ljekar; prof. dr Zoran Stojanović, pravnik; prof. dr Siniša Jelušić, teoretičar književnosti; Mileta Bojović, arhitekta i Branko Baletić, reditelj.
Za vanrednog člana CANU je izabran prof. dr Milan Marković, pravnik.
Za inostrane članove CANU izabrani su: mr Jarmila Vešović, akademska slikarka; prof. dr Jurij Nesterov, matematičar; i prof. dr Petar M. Seferović, ljekar.

CANU: Izabrani novi redovni, vanredni i inostrani članovi

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je Ženskom klubu Skupštine Crne Gore inicijativu da amandmanski djeluje na Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu i predloži preusmjeravanje dijela sredstava planiranih za Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti (CANU).
Ova inicijativa, kako navodi CGO, proizlazi iz višegodišnjeg izostanka vidljivih rezultata CANU, niza kontroverzi koje prate rad institucije, kao i kontinuiranog zanemarivanja principa rodne ravnopravnosti – iako se budžet Akademije iz godine u godinu uvećava. Podsjećaju da su 19. decembra svim poslaničkim klubovima već dostavili inicijativu za smanjenje budžeta CANU.
Prema Predlogu budžeta za 2026. godinu, CANU je planirano 3.131.196,18 eura – najviše do sada. To predstavlja povećanje od 9% u odnosu na 2025. godinu, odnosno čak 135% više u poređenju sa 2021. godinom.
CGO podsjeća da je ulaganje u nauku i inovacije ključno za razvoj Crne Gore, ali ukazuje da u slučaju CANU kontinuirani rast izdvajanja nije praćen mjerljivim rezultatima, javnim angažmanom niti vidljivošću rada institucije.
Predlog CGO-a: Oduzeti 1,5 miliona od CANU i preusmjeriti na dvije oblasti
CGO predlaže da se budžet CANU za 2026. godinu umanji za 1.500.000 eura, uz sljedeću preraspodjelu:
• 500.000 eura Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija
Za podršku mladim naučnicima i naučnicama kroz:
– istraživačke projekte,
– stručno usavršavanje,
– opremanje laboratorija.
Ovaj iznos bi, prema ocjeni CGO-a, otvorio prostor za stvarne razvojne šanse za mlade talente, naročito u kontekstu, kako navode, izrazite zatvorenosti CANU prema ženama.
• 1.000.000 eura Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije
Za uspostavljanje posebne budžetske linije podrške samohranim roditeljima, naročito u finansiranju obrazovanja i usavršavanja njihove djece.
CGO podsjeća na alarmantne podatke UNDP-a i Monstata koji ukazuju da žene u Crnoj Gori tokom života ne dostižu punu rodnu ravnopravnost, te da samohrane majke predstavljaju jednu od najranjivijih grupa.
Prema podacima iz 2025. godine, u Crnoj Gori živi 16.791 samohrani roditelj sa djecom mlađom od 25 godina, dok je Popis iz 2023. evidentirao 12.961 samohranu majku – čak 77,18% svih samohranih roditelja. U odnosu na 2011, njihov broj je porastao za 14,32%.
CGO podsjeća da je zahvaljujući inicijativama Ženskog kluba osnovan i Alimentacioni fond, naglašavajući da bi preusmjeravanje sredstava dodatno ojačalo zaštitu ove društvene grupe.
CGO poručuje da javni novac mora biti korišćen racionalno i transparentno, u skladu s potrebama društva i jasno vidljivim rezultatima.
„Ulaganje u instituciju koja ne pokazuje odgovornost prema javnim sredstvima, dok brojni društveni problemi ostaju zanemareni, ne može se smatrati opravdanim“, navodi se u saopštenju.
Predložena preusmjerenja, ističe CGO, mogla bi istovremeno osnažiti mlade naučnike i naučnice i unaprijediti položaj samohranih roditelja – dvije kategorije na kojima počiva budući razvoj Crne Gore.

CGO: Preusmjeriti dio budžeta CANU ka mladim naučnicima i samohranim roditeljima

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo upozorava na posljedice netransparentnosti prilikom izbora vanrednih članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), uoči sjednice Skupštine 23. decembra 2025. godine na kojoj će ovaj proces biti dovršen, i to na štetu institucije CANU, ali i na štetu javnog interesa. Kako je naglasila njihova koordinatorka programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa, prethodno su ukazali na <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/16/zatvorena-vrata-i-rodna-neravnoteza-u-canu/" target="_blank">osnove diskriminacije po osnovu roda i zatvorenost CANU</a>, kao i na <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/18/slucaj-micunovic-selekcija-u-canu-bez-jasnih-kriterijuma/" target="_blank">primjer izbora jednog člana kroz Odjeljenje umjetnosti koji nije zasnovan na objektivnim referencama</a>. - Takođe, to je uokvireno tako da se eliminiše konkurencija za projektovanog člana, Branislava Mićunovića, time što su druga dva kandidata blokirana za dalji proces iako je konkurs raspisan za dva člana u toj kategoriji - dodala je Čabarkapa. Slična situacija zabilježena je, ukazuje ona, i u Odjeljenju prirodnih nauka, za koje je bilo prijavljeno čak deset naučnika za konkurs raspisan za tri člana. - Međutim, na sjednici Odjeljenja izabran je samo jedan kandidat, prof. dr. David Kaljaj, iako su među preostalih devet kandidata bili naučnici sa nesporno relevantnim referencama. U zapisniku sa sjednice nema podataka da se prije tajnog glasanja raspravljalo o referencama kandidata, niti je dodatno obrazložen izbor samo jednog kandidata - navela je Čabarkapa. Ovakav ishod je, kako je ustvrdila, problematizovan i na samoj sjednici, što je zabilježeno u zapisniku - gdje se navodi da je većina članova izrazila nezadovoljstvo činjenicom da veći broj kandidata nije dobio podršku Odjeljenja. Zbog toga je zatraženo i pravno tumačenje Pravilnika o izboru članova CANU. - Na ove kontroverze ukazao je javno i prof. dr Gojko Joksimović, jedan od deset prijavljenih kandidata, u autorskom tekstu „<a href="https://www.vijesti.me/kolumne/779612/sjeca-glava-u-hramu-nauke" target="_blank">Sječa glava” u hramu nauke</a>“, objavljenom u Vijesti 20. oktobra 2025. godine. On objašnjava da je pet od deset kandidata bilo predloženo od po dva akademika iz Odjeljenja, te da su na inicijalnoj sjednici dobili većinu glasova da budu uvršteni kao zvanični prijedlozi Odjeljenja, dok na narednoj sjednici, na kojoj se odlučivalo o svim potencijalnim kandidatima, nijesu dobili podršku - navela je koordinatorka CGO.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122013128_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122013128_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada" data-rendition-name="original" width="3484" height="5226" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Profesor Joksimović, kako je dodala, podsjeća i da je prije tri godine bio kandidat Odjeljenja koji je ušao u završnu fazu izbora i da je na sjednici Skupštine CANU dobio 19 od potrebnih 20 glasova, što je, kako navodi, „kuriozitet od postanka Akademije“. - Tri godine kasnije, isti naučnik nije dobio dovoljan broj glasova ni za podršku Odjeljenja za kandidaturu. S obzirom da su reference prof. dr Joksimovića ostale nepromijenjene, otvara se pitanje po kojim kriterijumima akademici odlučuju, kada ishodi glasanja na dva različita konkursa za vanredno članstvo mogu biti toliko različiti. Prof. dr Joksimović s pravom problematizuje i svrhu raspisivanja konkursa za tri člana u ovom odjeljenju, ukoliko se, po pravilu, u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa bira samo jedan kandidat, izražavajući sumnju da se konkursi raspisuju na način koji omogućava siguran izbor unaprijed određenog kandidata na Skupštini CANU - naglasila je Čabarkapa. Ona ukazuje da ovo dodatno podupire ocjenu da je CANU zatvorena, a javnost zaslužuje odgovor na pitanje zašto se bira manje akademika od predviđenog broja i čije se privilegije time štite. - CGO poziva CANU da detaljno obrazloži i odluke u vezi sa izborima u Odjeljenju prirodnih nauka, te da javnosti pojasni da li se postupano u skladu sa zapisnikom i da li zatraženo i dobijeno pravno tumačenje Pravilnika, koji je sadržaj tog tumačenja, ko ga potpisuje i da li je po njemu postupano - poručila je Čabrkapa. U CGO naglašavaju i da najviša državna institucija u oblasti nauke i umjetnosti ne smije biti mjesto gdje se uticajem trguje, odluke donose bez obrazloženja, a o stručnim i naučnim referencama ne vodi argumentovana rasprava. - Dok god je situacija takva CANU ne zaslužuje onaj obim izdvajanja iz budžeta koji sada ima i <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/19/canu-trosi-a-javnost-ne-vidi-rezultate/" target="_blank">CGO izražava nadu da će to imati u vidu i poslanici i poslanice</a> Skupštine Crne Gore prilikom glasanja za Budžet za 2026. godinu - zaključila je Čabarkapa.

CGO poziva CANU da detaljno obrazloži odluke o izboru u Odjeljenju prirodnih nauka

Iz Centra za građansko obrazovanje upozorili su na, kako tvrde, netransparentan proces izbora novih redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, koji bi trebalo da bude okončan na sjednici Skupštine CANU zakazanoj za 23. decembar. 
Zašto smatraju da je proces izbora netransparentan, ali i da je CANU već duže vrijeme izložena opravdanim kritikama zbog ćutanja i pasivnosti povodom važnih društvenih procesa - pitamo Saru Čabarkapu, koja je gošća današnje emisije E-uživo.
Saobraćajne nesreće na crnogorskim putevima sve češće nas podsjećaju da bezbjednost nije samo pitanje vozača, već i infrastrukture, planiranja i odluka koje donosimo kao društvo. Da li znamo gdje i kako da usporimo saobraćaj – i da li koristimo prava rješenja? Naši sagovornici na ovu temu su profesor Vladimir Ilić, master inženjer saobraćaja i student Filip Perović, MSc.
Emisiju E-uživo pratite na TV E, od 16 do 18 sati.

E-uživo: O izboru članova CANU, bezbjednosti u saobraćaju...

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo upozorava na netransparentan proces izbora novih redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), koji bi trebalo da bude okončan na sjednici Skupštine CANU 23. decembra. 
Kako je navela koordinatorka programa Aktivno građanstvo u ovoj nevladinoj organizaciji Sara Čabarkapa, dodatnu zabrinutost izazivaju ozbiljne indicije da se pojedinim postupanjima u ovom procesu može ući u zonu zloupotrebe ovlašćenja i nesavjesnog rada.
- CANU godinama ostaje izvan adekvatnog fokusa javnosti, iako je riječ o instituciji koja se finansira iz državnog budžeta. Istovremeno, propušta da ispuni svoju ulogu snažnog intelektualnog korektiva društvenih tokova i pokretača ukupnog društvenog razvoja. Zatvorenost se potvrđuje i činjeniom da nije iskorišćena mogućnost da veći broj kandidata i kandidatkinja dobije priliku da se nađe u završnom krugu glasanja za članstvo u CANU - navodi se u saopštenju. 
Dodatno zabrinjava činjenica da su pojedina odjeljenja suzila izbor i ispod broja kandidata predviđenog konkursom. 
- Tako je, na primjer, u Odjeljenju umjetnosti gdje je konkursom predviđen izbor dva vanredna člana od tri prijavljena kandidata dio akademika, po samo njima znanim kriterijumima, odlučio da u završni krug uputi umjesto minimum dva samo jednog kandidata, i to onog sa najslabijim referencama, naročito kada je riječ o objektivno mjerljivim, međunarodnim postignućima - ističe Čabarkapa.
 U toj oblasti za vanredne članove i članice bili su kandidovani reditelj i profesor Branislav Mićunović, arhitekta prof. dr Rifat Alihodžić i akademska slikarka mr Jelena Tomašević. Sa šest glasova u dalji postupak je prošao Mićunović.
- Nekandidovanjem mr Jelene Tomašević propuštena je prilika da se rodni balans unaprijedi, jer muškarci čine 93 odsto redovnog članstva i 87,5 odsto vanrednnog članstva u CANU. Međutim, CGO ukazuje i na to da je uvidom u stručne i naučne reference za sva tri moguća kandidata, pribavljene putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, utvrđeno da je odabrani kandidat za članstvo zapravo najslabiji po referencama - rekla je Čabarkapa.
 Jedna od ključnih referenci za umjetnike je država, grad i institucija u kojoj je izvršena prezentacija umjetničkog djela.
 - U tom dijelu, odabrani kandidat prof. Branislav Mićunović imao je gostovanja ili radio na 15 projekata (predstava) u Podgorici, devet u Beogradu, po šest u Novom Sadu i Nišu, tri u Vršcu, po dva u Šapcu, Leskovcu, Pirotu i Bartu, te po jedan u Kragujevcu, Zaječaru, Rijeci, Banjaluci, Užicu, Tuzli, Cetinju i Skoplju. To je 55 gostovanja, a pritom ni u jednom državi EU ili na drugom kontinentu. Radi se četiri države, uključujući Crnu Goru i države bivše Jugoslavije u kojima je gostovao u vrijeme dok smo bili zajednička država. Pri tom, 55 gostovanja se odnosi na 48 predstava jer su neke bile u više gradova - precizirala je Čabarkapa.
 Odbijeni kandidat prof. dr Rifat Alihodžić imao je sedam objekata i realizacija i pet izložbi u Podgorici, uradio osam važnijih stambenih objekata, šest enterijera, četiri zdravstvena objekta, po tri kulturna i javna objekta, administrativna objekta, industrijska objekta, a dobitnik je i dvije nagrade na konkursima u Bijelom Polju. 
- Uradio je pet objekata ili dobio nagrade na konkursima u Pljevljima, po tri u Beranama, Plavu, Baru, Mojkovcu, dva u Rožajama, te po jedan u Mojkovcu i Tirani. Imao je i po jedno učešće na konkursu i izložbi u Prištini i Tivtu, sedam izložbi, učešća na konkursima i salonima arhitekture u Beogradu, jedno učešće na Bijenalu arhitekture i bio je komesar crnogorske postavke u Veneciji, uz nominaciju za nagradu u Barseloni. Učestvovao je na dva konkursa u Meksiku, od kojih je jedan nagrađen trećom nagradom međunarodno, izložen rad u Bukureštu, dva nagrađena rada u Ljubljani i Piranu. Dakle, radi se o makar 75 radova, izloženih/urađenih u osam država - ističe Čabarkapa.
 Odbijena kandidatkinja vanr. prof. mr Jelena Tomašević imala je, kako navodi, 16 izlaganja u Njujorku, 14 na Cetinju, 11 izlaganja u Milanu, 10 u Beogradu, devet izlaganja u Londonu, osam u Podgorici, a sedam u Sarajevu.
- Imala je po četiri izlaganja u Berlinu, Frankfurtu, Dizeldorfu, Istanbulu, tri izlaganja u Beču, Rusiji, Tirani, kao i po dva na Venecijanskom bijenalu, u Arlingtonu, Sjevernoj Karolini, Majamiju, Polinjanu a Mare, San Marinu, Madridu, Briselu, Bukureštu, Bolonji, Torinu, Rimu, Ljubljani, Rijeci, Budvi, Herceg Novom. Jednom je izlagala u Sakramentu, Trulo Rubini, Islandu, Barseloni, Bilbau, Ženevi, Kaselu, Kelnu, Drezdenu, Atini, Meksiku, Lihtenštajnu, Varšavi, Sofiji, Dubroniku, Puli, Zagrebu, Novom Sadu, Čačku, Prizrenu i Vršcu. To je oko 150 izložbi u 25 država na kojima je predstavljeno skoro toliko radova - istakla je Čabarkapa.
 Ostaje nejasno, kako dodaje, na osnovu kojih tačno kriterijuma je prof. Mićunović odabran kao jedini kandidat za vanredno članstvo, imajući u vidu objektivne reference dvoje drugih mogućih kandidata, pri čemu ovaj presjek ne uključuje ni recenzije u referentnim inostranim časopisima za umjetnost i međunarodna priznanja, a što takođe ne ide u prilog kandidatu Mićunoviću.
- CGO podsjeća da član 11 Statuta CANU propisuje kriterijume za ocjenjivanje rezultata, i naglašava da su to izuzetan doprinos nauci, odnosno poseban značaj za nauku koji podrazumijeva originalne istraživačke rezultate i na njima zasnovane radove, visokoocijenjene u zemlji i inostranstvu, kojima se značajno unapređuje spoznaja u odgovarajućoj naučnoj oblasti, te izuzetan doprinos umjetnosti, odnosno poseban značaj za umjetnost, koji podrazumijeva vrhunsko stvaralaštvo koje sadrži nove, originalne oblike izraza i imaginacije. Dodatno u ovom članu navodi se da doprinos društvenom razvoju Crne Gore “podrazumijeva naučno i umjetničko stvaralaštvo koje doprinosi ukupnom napretku države Crne Gore” - precizirala je Čabarkapa.
 Ovaj primjer, prema njenim riječima, ukazuje na očigledno odsustvo primjene sistema bodovanja na bazi stručnih referenci, čime se otvara prostor za subjektivnost i uticaj interesnih grupa, zbog čega CGO izražava zabrinutost da je u slučaju izbora kandidata za vanredno članstvo u Odjeljenju umjetnosti upravo prekršen član 11 Statuta CANU.
 - CGO poziva CANU da javno obrazloži ovakav prijedlog, a javnost da pomno prati dalji proces izbora novih članova i članica CANU - pozvali su iz ove nevladine organizacije.

CGO o Mićunoviću za vanrednog člana CANU: Selekcija bez jasnih kriterijuma, javno da obrazlože ovakav prijedlog

Komemorativna sjednica povodom smrti istoričara umjetnosti i akademika Aleksandra Čilikova biće održana u utorak, 23. septembra u 10 sati, u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.
Čilikov je preminuo 12. jula u 76. godini, poslije kraće bolesti, a iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti tim povodom su saoštili da nam je ostavio djelo koje istinom i snagom naučne misli i iskrenom ljubavlju prema našem nasljeđu, odavno pripada nizu velikih i blistavih ostvarenja koja su utkana u milenijumsko trajanje i kulturni identitet Crne Gore.
- Bez ostatka posvećen proučavanju i osvjetljavanju naše kulturne prošlosti, svojim izuzetnim djelom i mudrom riječju uvijek je podsjećao i ohrabrivao druge, da na najboljim vrijednostima tradicije zajedno gradimo današnju i buduću građansku Crnu Goru. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti izgubila je dragog kolegu, člana Predsjedništva, čiji će nemjerljiv doprinos crnogorskoj istoriji umjetnosti, i uzvišene ljudske vrline čuvati u trajnom sjećanju - saopšteno je iz CANU.

Komemorativna sjednica povodom smrti Aleksandra Čilikova u CANU

Cmogorska akademija nauka i umjetnosti organizuje Komemorativnu sjednicu povodom smrti akademika Aleksandra Čilikova.
Komemorativna sjednica će se održati u utorak, 23. septembra, u 10 sati u zgradi Cmogorske akademije nauka i umjetnosti u Ulici Rista Stijovića 5 u Podgorici.

Neformalna građanska asocijacija „Strategija za evropsku u građansku Crnu Goru“ (STEGA) saopštila je da će odati počast za 52 ubijena mlada života koji su pokopani na spomen obilježju na Lazinama u Danilovgradu, a koje su 22. jula 1944. godine zvjerski ubili i strijeljali kvinslizi - odnosno četnici pod vođstvom „komandanta“ Jakova N. Jovovića.
U ovoj asocijaciji su naglasili da su se obavezali da će svoje težište postaviti na izgradnji nove državotvorne i društvene paradigme, koja počiva na izvornim i autentičnim evropskim vijednostima, koje su danas ugrožene, devastirane ili nedovoljno društveno podržane.
Stoga, kažu, imaju obavezu da nastave sa svojom misijom, a prvi naredni korak je odavanje počasti mladim partizanima i antifašistima.
- Podsjetimo da je, u cilju što bolje saradnje sa nacističkim okupacionim trupama u Bjelopavliće, u selo Kosovi lug početkom 1944. godine, došao i Pavle Đurišić koji je bio pretpostavljeni za vršenje operacija čišćenja terena „komandantu“ Jakovu N. Jovoviću. Danas 81 godinu kasnije, ideologija revizionizma, negacije i izjednačavanja žrtve i zlikovca dobija karakter zvanične državne politike u Crnoj Gori, dok insitucije, CANU, Univerzitet ostaju „nijemi posmatrači“ – upozorili su u STEGA.
Zato, podvlače, svjesni opasnosti i otvorene namjere da „nova (kvazi) ideologija“ zamjeni uloge žrtve i zločinca crnogorski građani i izvorni antifašiti se samoorganizuju i pružaju otpor.
- STEGA, kao koalicija slobodnih pojedinaca, učiniti će napor da se demokratskim, akadamskim i građanskim metodama, izbori za antifašističku, prosperitetnu i sekularnu Crnu Goru, vraćanju državnih institucija u njihov puni ustavni kapacitet, sve sa cilje izgradnje bolje i pravednije Crne Gore – poručili su oni.
Inače, STEGA, koja u svom nazivu, simbolički povezuje težnju današnje Crne Gore da postane EU država sa izgrađenom vladavinom prava sa „Stega-om“ - prvim crnogorskim zakonodavnim aktom iz 1796 godine, u svojoj Programskoj Deklaracije upisala je pet temeljnih principa – među kojima je i antifašizam.
- Antifašizam nije samo poklič, jedan praznik koji se obilježava ili načelna proklamacija. Antifašizam je vrijednost koja se mora čuvati, ne u jednom danu ili vezano za jedan događaj, već kao odrednica koja definiše karakter jedne društvne zajednice – jasni su u STEGA.
Desni populizam, klerikalizam, dogmatizam, istorijski revizionizam, etno-federalizam su, ističu oni, stvarnost današnje Crne Gore, koja sve više, uljed raspada vrijednosti dirigovanog unutrašnjim, ali i snažnim i spoljno političkim uticajem postaje sve više – zapušteno društvo, preušteno talasu „novog primitivizma“, koji je po istoj matrici devedesetih godina prošlog vijeka donio tragedije i razaranja na prostoru bivše Jugoslavije.&nbsp;
- Na ove vrlo, opasne deformacije crngorskog društva već duže upozoravaju i Evropska komisija, Evropski parlament u svojim rezolucijama i nedavno i gospodin šef Delegacije EU u Podorici, g. Satler u javnom obraćanju crnogorskoj javnosti – naglasili su u STEGA.

STEGA obilježava 81 godinu od stradanja partizana i antifašista na Lazinama: Antifašizam je vrijednost koja se mora čuvati

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: canu

Elitističko pranje ruku CANU: Odgovornost ne stanuje na toj adresi

CGO: Građani i građanke će finansirati CANU sa 3,13 miliona eura iduće godine, akademici nijesu izuzeti od javne odgovornosti

CANU: Izabrani novi redovni, vanredni i inostrani članovi

CGO: Preusmjeriti dio budžeta CANU ka mladim naučnicima i samohranim roditeljima

CGO poziva CANU da detaljno obrazloži odluke o izboru u Odjeljenju prirodnih nauka

E-uživo: O izboru članova CANU, bezbjednosti u saobraćaju...

CGO o Mićunoviću za vanrednog člana CANU: Selekcija bez jasnih kriterijuma, javno da obrazlože ovakav prijedlog

Komemorativna sjednica povodom smrti Aleksandra Čilikova u CANU

Komemorativna sjednica povodom smrti Aleksandra Čilikova u CANU

STEGA obilježava 81 godinu od stradanja partizana i antifašista na Lazinama: Antifašizam je vrijednost koja se mora čuvati

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

ASP: Zbog bogatih jahtaša u Porto Montenegru država se odrekla 104 miliona eura

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO