Estonija je započela postavljanje prvih betonskih bunkera duž jugoistočne granice s Rusijom, čime ulazi u ključnu fazu izgradnje Baltičke odbrambene linije. Iako projekat kasni godinu dana, cilj je da do kraja ove godine bude postavljeno 28 od ukupno planiranih 600 bunkera, prenosi Defense News.
Kašnjenje je uzrokovano problemima u javnim nabavkama, jer je prvobitni tender propao nakon što su ponuđene cijene premašile zakonske limite. Prema navodima Estonskog centra za odbrambena ulaganja, građevinske kompanije nijesu mogle precizno procijeniti troškove bez informacija o tačnim lokacijama bunkera, koje su iz bezbjednosnih razloga bile povjerljive.
Problem je privremeno riješen pokretanjem pilot-projekta, u okviru kojeg su ponuđačima date okvirne lokacije za izgradnju prvih 28 objekata. Tender za preostalih 572 bunkera očekuje se do kraja godine.
Bunkeri, površine oko 35 kvadratnih metara, projektovani su da izdrže artiljerijske udare i predstavljaju dio višeslojnog sistema odbrane, uz prepreke poput bodljikave žice i protivtenkovskih zapreka, koje su već pripremljene za brzo postavljanje u slučaju potrebe.
Izgradnju dodatno usporavaju logistički i administrativni izazovi, jer se projekat sprovodi u mirnodopskim uslovima, uz obavezna odobrenja vojnih, policijskih i lokalnih vlasti.
Uprkos kašnjenjima, Estonija je trenutno najdalje odmakla u realizaciji Baltičke odbrambene linije u poređenju s Latvijom i Litvanijom. Za projekat je izdvojeno 60 miliona eura, a manji budžet u odnosu na susjede opravdava se kraćom granicom i prirodnim preprekama poput jezera Peipus i močvara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Estonija gradi bunkere na granici s Rusijom

Njemačka izrađuje popis bunkera koji bi mogli da pruže hitna skloništa za civile, saopštiilo je ministarstvo unutrašnjih poslova, u vrijeme rastućih napetosti s Rusijom.
Popis bi uključivao podzemne željezničke postaje i parkirališta, kao i državne zgrade i privatne posjede, rekao je portparol ministarstva.
Sastaviće se digitalni imenik bunkera i hitnih skloništa kako bi ih ljudi mogli brzo pronaći pomoću planirane telefonske aplikacije. Ljudi bi takođe bili podstaknuti da stvore zaštitna skloništa u svojim domovima prenamjenom podruma i garaža, rekao je portparol na brifingu za novinare.
Odbio je da da vremenski okvir, rekavši da je riječ o velikom projektu koji će potrajati, a u koji će biti uključena Kancelarija za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama i druga tijela.
Zemlja od 84 miliona stanovnika ima 579 bunkera, uglavnom iz Drugog svjetskog rata i hladnoratovske ere, koji mogu pružiti utočište za 480.000 ljudi, što je pad od oko 2.000 bunkera ranije.
Portparol je rekao da su ključne tačke plana dogovorene na konferenciji visokih zvaničnika u junu i da ga posebna grupa razmatra.
Od ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine, raste zabrinutost oko potencijala Moskve da cilja na druge članice NATO-a. U oktobru su šefovi njemačkih obavještajnih službi upozorili da će Rusija vjerovatno biti sposobna da pokrene napad na vojni savez do 2030. godine.
Njemački zvaničnici kažu da zemlja već doživljava nagli porast ruskih špijunskih i sabotažnih aktivnosti. Prošle sedmice je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da sukob u Ukrajini ima karakteristike "globalnog" rata i nije isključio udare na zapadne zemlje.

Njemačka započela izradu popisa bunkera gdje bi se civili mogli skloniti u slučaju potrebe

Košarkaši Podgorice Bemax dočekuju danas (18h) u Bemax areni ekipu Heliosa u okviru 8.kola ABA 2 lige.
Posljednje kolo ligaškog dijela, drugog po kvalitetu regionalnog takmičenja, nema rezultatski značaj za tim Miodraga Kadije, koji ima pobjedu u sedam mečeva, dok Slovenci sa skorom 5-2 igraju presudan meč za prolaz.
Duel protiv Heliosa ujedno je i povratak utakmicama za Podgoricu Bemax nakon dvije nedjelje, ali zbog reprezentativnih obaveza sa timom nisu bili prethodnih dana Mašan Vrbica i Danilo Ivanović.
- Poslije 15 dana pauze vraćamo se utakmicama, a prije raspleta na domaćoj sceni, gdje slijede odlučujući mečevi, imamo duel protiv Heliosa. Iako nam rezultatski ne znači ništa, sigurno ćemo dati sve od sebe da za kraj sezone u ABA2 ligi ostavimo što bolji utisak. Pobjeda nad Radničkim donijela nam je veliko samopouzdanje i vjerujem da nam i ovaj meč može mnogo koristiti u finišu sezone - &nbsp;rekao je za klupski sajt Miodrad Kadija, trener Podgorice Bemax.
Denil Krnić, igrač Podgorice Bemax, smatra da ovaj duel treba iskoristiti kao uvertiru pred posljednje mečeve na domaćoj sceni.
- Pauzu smo iskoristili da se što bolje spremimo za finiš sezone, iako nijesmo bili svi na okupu zbog reprezentacije. Sigurno da je pred nama težak posao, jer Helios ima samo dva poraza, ali bez obzira na to želimo pobjedu za kraj - jasan je Krnić.

Podgorica Bemax danas sa Heliosom

Analiza Ustavnog suda Crne Gore pokazuje da ne postoji sistemski problem u pogledu eventualnog neizvršavanja odluka tog suda od strane redovnih sudova, jer se od gotovo četiri i po hiljade riješenih predmeta u posljednje tri godine, svega 58 slučajeva, odnosno 1,2 odsto, ponovo vratilo pred Ustavni sud kao takozvani „ping-pong“ predmeti.
U protekle tri godine Ustavni sud riješio je ukupno 4.486 ustavnih žalbi. U 668 predmeta, odnosno u 15 odsto slučajeva, ukinute su odluke redovnih sudova zbog utvrđenih povreda ustavnih ili konvencijskih prava. Od tog broja, 58 predmeta odnosilo se na ponovna odlučivanja između Ustavnog i redovnih sudova.
Broj predmeta koji su se ponovo našli pred Ustavnim sudom ostaje nizak u odnosu na ukupan broj riješenih ustavnih žalbi.
Tokom 2023. godine, od 1.515 riješenih ustavnih žalbi, 16 predmeta (1,06 odsto) odnosilo se na ponovno odlučivanje, dok je u devet predmeta donijeta odluka o usvajanju ustavne žalbe. U 2024. godini, od 1.509 riješenih žalbi, 21 predmet (1,39 odsto) ponovo je razmatran, a u šest slučajeva ustavna žalba je usvojena. U 2025. godini, od 1.462 riješene žalbe, 21 predmet (1,44 odsto) bio je predmet ponovnog odlučivanja, dok je u osam slučajeva ustavna žalba usvojena.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko istakla je da podaci, zasnovani na evidenciji Ustavnog suda i informacijama dobijenim od redovnih sudova, ne ukazuju na postojanje sistemskog problema u izvršavanju odluka tog suda.
– Broj predmeta koji se ponovo vraćaju pred Ustavni sud ostaje nizak u odnosu na ukupan broj riješenih ustavnih žalbi, što ukazuje na visok stepen poštovanja njegovih pravnih stavova i obavezujuću snagu odluka. U značajnom broju tih predmeta, nakon ponovnog postupka pred redovnim sudovima, ustavne žalbe su odbijene, jer su otklonjene povrede prava na koje je Ustavni sud prethodno ukazao. U 2023. godini ustavne žalbe su odbijene u 44 odsto tih predmeta, u 2024. godini u 71 odsto, a u 2025. godini u 62 odsto slučajeva – navela je Armenko.
Ona je dodala da je, pored efikasnosti u postupanju, prioritet Ustavnog suda jačanje kvaliteta odluka, dosljedna primjena standarda Evropskog suda za ljudska prava i obezbjeđivanje konzistentnosti sudske prakse.
Ustavni sud trenutno odlučuje o ustavnim žalbama primljenim tokom 2024. godine, dok je planirano da se u drugoj polovini 2026. započne odlučivanje o predmetima iz 2025. godine.

Armenko: Visok stepen poštovanja odluka Ustavnog suda od strane redovnih sudova

Trideseta sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, koja je bila zakazana za danas za 10 časova, odgođena je zbog nedostatka kvoruma.
O naknadnom terminu održavanja sjednice, javnost će biti blagovremeno obaviještena.
U međuvremenu, predsjednica Skupštine Milena Vujović, kako je najavljeno, održaće sastanak sa predsjednicima odborničkih klubova.

Odgođena sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje

Advokat Zoran Piperović kazao je ispred Višeg suda da protiv njegovog branjenika Aleksandra Mijajlovića nema nijedan dokaz i stiče se utisak da neko van institucija pravosudnog sistema debelo utiče i debelo određuje kad će ko da bude tužen, ko će da bude osuđen, a ko da bude pritvoren.
-Poručujem onima koji kažu da je Mijajlović u tri organizovane kriminalne grupe da nemaju dokaz ni za jednu okg. Znate li kako utvrđuju fakat da je Mijajlović imao kriptu? Kažu da su svi korisnici kripte, jedino je Mijajlović osnovano sumnjiv da je imao kriptu. Ako je osnovano sumnjiv to nije fakat koji tvrđuje da se u realnom životu to zbilja desilo. A onda je na drugoj strani logično da je on imao kriptu i na jednom mjestu kaže da je definitivno to da on ima kriptu. On je tu od Aca do Šefa do Mikija, Novog Mikija, iako u aktima koju su dobili iz Francuske nigdje ne piše da je korisnik taj i taj. Da imaju pin koji govori da je to pin osobe XY. Ali za to je bila pauza u ovom predmetu na osam mjeseci dok su čekali rezultate na traženje njihovo da im dođu iz Francuske. I kad nijesu dobili ništa onda su ovo izlogicirali po znacima navoda. Mislim da je to evidento da je to očito. Ima tu još nekih stvari koje sada ne bi da otkrivam iz prostog razloga što ne bi želio da dam šansu onima koji su podigli optužnicu da se isprave – istakao je advokat Piperović.
On je očekivao da danas njegov branjenik Mijajlović iznese odbranu, prvo kratko.
- A kratko zato što iz samog spisa ne može da se dokaže, zapravo nijesu dokazali, iako guraju taj narativ, da je Aleksandar Mijajlović imao, kako se kaže kriptu. U ovoj optužnici, pola optužnice je neki prepis, između lica A i lica B na skaju, koji je tretiran i u optužnici zapravo u naredbu za kokain. I to je toliko evidentno, i to su uradili neskriveno, uradili su tako ladno, kao da je to normalno, kao da to neće niko da vidi, A to ne može – decidan je advokat Piperović.
On je dodao da optužnici protiv Mijalovića nema ispravke, ali, kako je naveo, „opekao“ sam se u slučaju njegovog klijenta Zorana Lazovića i više ništa nije sigurno.
On se osvrnuo i na jučerašnje izlaganje poslanika Demokrata koji je saopštio da je 44. vlada uhapsila Zorana Lazovića.
- Mi znamo da ga je ona uhapsila, ali lijekovito je što je on priznao da ga je uhapsila. Dakle, poslanik koji u stvari rukovodi i Demokratama i sužbama bezbjednosti kaže 44 Vlada je uhapsila Zorana Lazovića. Zamislite u zemlji članici kandidatu za Europsku uniju gdje poslanik kaže da je on uhapsio neko lice, a onda kaže za to lice da je on izvor svog zla pa zbog toga i trebali da ga uhapse. Dakle, Zorana Lazovića da znamo, nije uhapsio ni tužilac, ni sud, uhapsio ga je Boris Bogdanović i njegova potička grupacija. To je juče kazao, u tome učestvuje izgleda i premijer Milojko Spajić kao presednik 44 Vlade. Eto to smo dobili juče direktnim priznanjem ko je uhapsio Zorana Lazovića – istakao je advokat Piperović.
On je rekao da se zbog kompletne situacije morao osvrnuti na jučerašnje izjave. Piperović je saopštio da mu je Dritan Abazović u sudu, u prolazu u Ulcinju, rekao da je „Mijajlović šef svih mafija u Crnoj Gori“.
- To mi je rekao. Dakle, ne znam odkud im to, ali pošto izgleda da nemaju više na koga, mada oni vazda mogu, sad im je fokus na Aleksandra Mijajlovića – kazao je Piperović.
Ako im je sve kao ove tri optužnice onda, prema njegovim riječima, mi nemamo problem. Problem je, kako dodaje, jedino taj što je Mijajlović u Spužu.
- A znate kako je u Spužu, znate koji sud određuje trojku i četvorku, znate da o tome već kruže legende, samo ne znam da li taj sud zna što mu priča stručna javnost. Kolege iste iz ove zgrade, skoro svi advokate i skoro svi ozbiljni pravnici sa Pravnog fakulteta. Oni ne znaju u kojem kontekstu oni pominju taj sud i njihovo dodavanje trojke i četvorke. Što ne postoji. Zato su svi tamo gdje su. Jer ovdje ako nema pritvora, nema predmeta, njima nije zanimljivo ni da tuže, ni da sude. Ako taj neki nije u pritvoru, otud upornost, po 150. put da se Ranko Ubović iz decembra vrati, evo proljeće u Spuž. To je taj narativ. Protiv kojega se mora boriti pravna država. A onaj ko se bori da se premjenjuje zakon, taj je sudija mafije, advokat mafije. Svi su mafija. Koji samo pokušava da kaže stanite ljudi ima zakon, samo poštujmo zakon i ništa više. Zamislite državu u kojoj Boris Bogdanović određuje, ko će da se hapsi, kad će da se hapsi, ko je mafijaš, ko nije mafijaš, ko je zlo, ko nije zlo – upozorio je advokat Piperović.
On je ukazao da je Bogdanović tako označio pola Crne Gore i to mu je dopušteno i to neko sluša i neko cijeni što je najgore. A najgore, prema riječima Piperovića, je kad to cijene pravosudni radnici, ljudi koji rade u Tužilaštu.
- To nikada u Crnoj Gori nije bilo. Zamislite u Bundestagu da neki poslanik odeđuje ko će da bude uhapšen. I da neki poslanik prijeti ko će da primi kiseonik i vitamin D i koga će gledati sunce ko neće i kako će da krenu na sudiju. Pa kaže poslanik Demokrata, kukala im majka kad mi krenemo na sud. I to neko sluša. I tome se neko divi. Imate pola medija da im je drago što to on kaže. Niko se ne pita čakaj da li je ovo normalno. Ne, bravo mu ga. E to je komentar. Dotle smo došli. I ja mislim da na duže staze ođe sreće nema – zaključio je advokat Piperović.

PIPEROVIĆ: Protiv Mijajlovića ne postoji nijedan dokaz, neko van institucija utiče ko će da bude tužen, osuđen a ko pritvoren!

Kolumne

,,SLUČAJ MEDENICE”: Zloupotreba državne sile u političke svrhe

Politika

Nikolić: Ako policija može čuvati Cetinjski manastir i Botun, može nadzirati i osumnjičene; Šćepanović: Ako nijedan sudija ne bude sankcionisan zbog bjekstva Medenice, neće ni policajac

Tag: bunkeri