Poslanici opozicije nijesu dozvolili održavanje vanredne sjednice Skupštine na čijem dnevnom redu je više tačaka, među kojima Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je otvorio sjednicu nešto nakon 12 sati, ali su se poslanici opozicije odmah spustili kod njegovog stola ne dozvoljavajući mu da nastavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw3wFlPlIFug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Poštovani građani Crne Gore, vidite u kakvim uslovima radimo. Sloboda znači ograničavanje samog sebe, a ne drugih. Mi treba da raspravljamo o važnoj stvari, a to je budžet Crne Gore i želim ministru i timu dobrodošlicu. Uvažavam i poštujem poslanike opozicije koji nam na ovoja način saopštavaju odnos prema parlamentu. Ovakvim ponašanjem se dovodi u pitanje autoritet ovog parlamenta, ali građani moraju da znaju da će mnogi biti oštećeni ako danas ne budemo rasrpavljali i usvojili budžet - rekao je Mandić.
Na to mu je šef Poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao da za pet minuta može da riješi pvu situaciju.
Mandić je odgovorio da svako pokazuje svoje lice.
- Prvo bih zamolio režiju da snimi sve ljude koji su izašli iz poslaničkih klupa, da ne bih napravio grešku jer vam na osnovu člana 106 Poslovnika Skupštine, a zbog povrede rada sjednice izričem mjeru o kojoj ćete biti, kao i ranije, pisano obaviješteni - poručio je Mandić, dajući pauzu i navodeći da će o nastavku Skupštine biti naknadno obaviješteni.
Crna Gora je u ovu godinu ušla sa privremenim finasiranjem, jer Skupština do 31. decembra nije usvojila državni budžet.
Opozicija je nastavila bojkot sjednica zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda 17. decembra kada je i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao je ranije da će do ispunjenja uslova opozicije Skupština biti blokirana, te da će ustavni poredak štititi po svaku cijenu.
Živković je rekao da je u subotu, u razgovoru sa premijerom Milojkom Spajićem, uz prisustvo šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johana Satlera, potvrdio zahtjeve opozicije povodom prevazilaženja parlamentarne krize.
- Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu - podcrtao je Živković.
Sa druge strane, iz parlamentarne većine pozivaju opoziciju da prekinu bojkot i dozvole usvajanje budžeta.
I ministar finansija Novica Vuković apelovao je na poslanike da usvoje budžet neophodan za nesmetano funcionisanje javnih finansija. Ukoliko se to ne desi najveći rizik ministar Vuković vidi u otplati 650 miliona eura starih dugova, jer ako ne platimo jednu ratu, na naplatu će, kaže, stići kompletan dug. Zbog privremenog finansiranja već kasni isplata socijalnih davanja.
Na dnevnom redu vanredne sjednice, pored Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, su i brojni zakoni koje je Vlada predložila.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spriječeno održavanje sjednice, Mandić izrekao mjere protiv poslanika opozicije

Budžet se nije predstavljao juče, jer nije bio prezentovan i pitanje je, šta je Vlada usvojila u petak 15. novembra, jer je budžet postao javno dostupan 18. novembra, poslije 17 sati - što je, suprotno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti - poručila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Ona je, gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, podvukla da o budžetu ne može da se priča neozbiljno.
- Ako premijer Spajić neće da služi građanima Crne Gore, posebno poreskim obveznicima, onda neka se igra keksićima jer o budžetu Crne Gore ne može da se priča na neozbiljan način. Analizu je ubila 44. Vlada, odnosno gospodin Spajić i njegovo neistinovanje javnosti Crne Gore. Ako je trebalo da prozove koga da mu izađe na crtu, onda ću ja njega da pitam itekako ,,Đe si ti bio dječače nezreli?” Jer ima nas dobrano koji smo uložili svoju struku, svoje znanje i svoj integritet, kako u sve što se dešavalo do 30.avgusta, tako i u sve što se dešavalo posle 30. avgusta - rekla je Kasalica.
BDP je, ističe ona, rastao zbog potrošnje - i to lične potrošnje građana, a ne zato što su se, kako je kazala, donosile neke izuzetne ekonomske mjere.
- Dug od 105 posto BDP-a je napravio Spajić, i sad je to svedeno na 62, tako što smo iz onoga što se zadužio obveznicom od 750 miliona 2020. godine, pola je vraćeno duga, a onda je pola vraćano 2022, 2023. i 2024. godine, odnosno smanjivao se dug, a rastao je bruto društveni proizvod, koji je rastao zbog potrošnje, lične potrošnje, a ne zato što su se donosile neke izuzetne ekonomske mjere. Mi smo ušli u osjetljivost kriznih razmjera, jer naša lična potrošnja na nivou makro parametara ušla u procente preko 93, 94, a investiciona pala skoro na pet procenata do sedam, ukupnog bruto društvenog proizvoda. Tako se ne obnavlja investicioni ciklus, tako se ne mogu razmišljati i promišljati održivosti javnih finansija - zaključila je Kasalica.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Portal ETV

Kasalica: Spajić je prekršio zakon o budžetu, on je neozbiljan i neodgovoran premijer

Savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović kazala je da Crna Gora može biti zadovoljna kretanjem inflacije.
- Imamo dva mjeseca za redom pad cijena hrane, pri čemu je mjesečna inflacija iznosila nula odsto. Mi smo projektovali inflaciju na 3.8 odsto što je gotovo na nivou koju je projektovala Evropska komisija. U prethodnim godinama smo imali situacije da smo nadmašili njihova očekivanja - navela je ona na konferenciji Vlade na kojoj se predstavlja budžet za 2025. godinu.
Inflantorni pritisci su, ističe ona, posustali.
- Tome svjedoči godišnja inflacija od 1.2 odsto. Crna Gora ima godišnju inflaciju u oktobru ima nižu nego u eurozoni. Srbija je imala 4.3 posto, Rumunija 4.8 odsto, Poljska 4.2 odsto, Belgija 4.3 podsto.. Kada je u pitanju inflacija možemo biti zadovoljni sa tim kretanjem - poručila je Milović.

Milović: Možemo biti zadovoljni kretanjem inflacije

Kad pravimo naslove, članke, analize i javne nastupe - nemojte da govorimo državi fali ovo ili ono - državi ne fali ništa ako imate tekući suficit - poručio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.
Rekao je da se sjeća slične interakcije sa predstavnicima medija 2021. godine kada smo, kaže, bili u drugačijoj situaciji.&nbsp;
- Imali smo 105 odsto dug po BDP - oko 4 i po milijarde. Koliko i danas. Nominalni dug je isti kao prije tri i po godine. Tada smo imali prosječne zarade od 500 i nešto eura. Jednom sam spomenuo da će prosječna zarada do 2025. godine biti 1000 eura. Niko to ni u tekstu nije spomenuo jer niko nije vjerovao u to. Do te mjere nije vjerovato da nije smatrao za shodno da pomene u tekstu. Ne krivim predstavnike medija zbog toga. Vjerovatno niko nije vjerovao da ćemo 2025. imati prosječnu zaradu 1.000 eura. Nikoga ne krivim uopšte što u to nije vjerovao. U međuvremenu kako smo postigli tu prosječnu zaradu? Jesmo li povećali deficit i zlatno pravilo - tekući deficit? Možemo li malo da se fokusiramo svi na tekući deficit? To je jedan koncept koji bih volio da svi obrate pažnju - naveo je on.
To je, ističe, onaj deficit kada od svih prihoda oduzmete tekuće rashode - plate, penzije... koji, kako je istakao, ne uključuju kapitalne investiicije.
- I taj tekući balans je to štp svi treba da prate u finansijama jedne države. Mi smo samo dva puta imali tekući suficit iznad nule. To se dešavalo kada smo podigli opštu stou PDV-a. Imali smo suficit tekućeg budžeta samo dva puta. Zamislite razliku filozofije javnih finansija kada posljednje četiri godine imamo tekući suficit. Nijedna reforma za vrijeme 43. Vlade nije napravljena. To znači da njihov suštinski rezultat od decembra 2020. godine kada se napravio rez sa nepravilnim radom u finansijama - više nema onoga što se dešavalo od 2011. do 2020. godine. Tada smo zatekli sprženu zemlju. Plate duplo manje od Hrvatske, a sad su manje 25 odsto. To je veliki napredak za tri godine. Mislim da je to sve jednostavno rečeno činjenicom da je tekući deficit potpuno pod kontrolom - poručio je Spajić.
Kazao je da će odgovoriti analitičarima lično.
- Ko god bude kao analitičar pomenuo da državi nešto fali, lično ću da se javim i da pitam što fali i gdje je bio kad je tekući deficit bio dubok kao Kanjon Tare. Sa 105 odsto duga po BDP-u stigli smo do današnjih 62 odsto bruto duga po BDP. Mi sada ispunjavamo kriterijume. U teoriji Crna Gora može da postane članica eurozone prvog dana po ulasku u Evropsku uniju zbog nove filozofije razmišljanja i revolucije u razmišljanjima u javnim finansijama koja se desila 2020. godine - naveo je Spajić.
Dug po BDP-u je, poručuje, ispod 60 odsto.
- Deficit je ispod tri odsto, od prvog januara imaćemo SEP-u. Mi čekamo političku odluku da budemo članica eurozone, da neko iz Centralne banke kaže da Crna Gora treba da bude članica eurozone. Suštinske uslove ispunjavamo - istakao je Spajić.
Tekući suficit je, kaže, najbitnija stvar za jednu državu.
- Naročito koja nema monternu politiku. Kada nemate svoju valutu, fiskalna politika postaje sve. Šta smo mi uradili sa tom fiskalnom politikom? BDP je porastao sa četiri i nešto milijardi eura, koliko smo zatekli u januaru 2021. On će se skoro pa duplirati sljedeće godine. Tada možemo da očekujemo skoro osam milijardi BDP-a za malu Crnu Goru. Broj stanovnika nije porastao. Kako se duplirao BDP? Realnim rastom. Ako isključimo inflaciju, prosječan realni rast je bio preko šest i po odsto - rekao je premijer.
<h2>Deficit 2020.</h2>
Deficit smo 2020. godine imali, navodi, 10.2 odsto.
- Masnih, užasnih 10.2 odsto.. Zamislite dvocifreni deficit. Pritisak mi skoči. To je nešto što nijedna država ne smije da ima. To je isto kao da vas neko sačeka iza ugla i isprebija. Tako treba da se osjećate kad imate dvocifreni deficit - ocijenio je Spajić.
Nema, kaže, izvođača koji tada nije pretplaćen.
- Ništa nije pomoglo da se zaustavi pad od 15.2 odsto. To je ono što nas je sačekalo. Jesmo li se žalili tada i lamentirali nad sudbinom? Svi su očekivali da ćemo smanjiti plate i penzije a nijesmo. To su svi čekali. Imali su svi durbin i čekali da nam se smanje plate i penzije. Uključujući i MMF čuveni koji je oštrio sablju i dao nam sjajnu ideju kako linearno da pokidamo penzije i plate. To moja baba može da sprovede jednu fiskalnu politiku. Petlja i znanje se pokazuje kada ne smanjite plate i penzije, a smanjite neproduktivnu potrošnju za preko 200 miliona eura. Ostvarili smo rast plata i penzija koji se nije desio u istoriji Crne Gore - naveo je Spajić.
To je, kaže, samo početak.
- Mora da se promijeni svijest svih nas da bi brže napredovali. Ovo je brzina kojom je realno napredovati - poručio je premijer.
<h2>Povećanje od preko 100 miliona eura</h2>
Ove godine će, ističe, budžet da ima povećanje od preko 100 miliona eura.
- Uprkos tome što smo smanjili doprinose, povećanje prihoda za preko 100 miliona eura - iako smo smanjili doprinose. Imaćemo tekući suficit. Čitav deficit koji će Crna Gora da plaća će biti isključivo za kapitalni budžet. Čak će i jedan dio kapitalnog budžeta da se plaća iz tekućih prihoda. Najbolja stvar koja se desila ove godine je što je od skoro 500 miliona vraćenih starih dugova od prije 2020. godine - čak 250 miliona je vraćeno iz tekućih prihoda. To se nikada nije desilo. Ne iz novog zaduživanja - naveo je on.
Saldo, podvlači on, nije nula - prvi put.
- Saldo je plus 250 miliona eura jer smo iz tekućih prihoda vratili 250 miliona eura kredita. Nema više saldo je nula. Ne dozvoljavamo saldo nulu. Nama ne treba saldo nula, nama treba agresivan, veliki rast, veće plate, penzije, kapitalne investicije, autoputeve - kazao je Spajić.
Nominalni dug, smatra on, ne treba da se smanjuje.
- Sve države u Evropi imaju značajno veće dugove nego u vremenu prije korone. Vrlo je malo onih koji su održali dug po BDP-u na stabilnom nivou. A niko nije smanjio dug po BDP-u tako značajno kao mi. Bruto je sa 105 odsto na 62 smanjen, a neto sa 80 i nešto na 50 i nešto - dodao je Spajić.
On je poručio da je htio da svi obrate pažnju na koncept tekućeg suficita.
- Na koji Crna Gora treba da se navikne, kao i na koncept da saldo nije nula - zaključio je Spajić.
<h2>Velje brdo minimalno opterećenje budžeta</h2>
Državni budžet, kaže, žele da minimalno opterete budžet projektom Velje brdo.
Velje brdo je, kaže, već u kapitalnom budžetu.
- Za oko 10 miliona eura koji predviđa pristupne puteve, infrastrukturu koja je potrebna sa državnog niova za prvu fazu radova i stanova iz projekta Velje brdo - dodao je Spajić.
Cifre koje se tiču puta Mataševo - Andrijevica se tiču, kaže Spajić, ERBD.
- Oni su raspisali tender, razgovaraju sa ponuđačima i daće procjene - dodao je Spajić.
<h1>Vuković: Građani će moći da uzmu učešće u retail obveznicama</h1>
Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da će građani moći da uzmu učešće u retail obveznicama.
Krenuće, kaže, sa limitom do 50 miliona.
- To su dodatni izvori kako će se praviti rezerva za narednu godinu. Mi smo vrlo konzervativno postavili prag da u narednu godinu uđemo sa depozitima od 250 miliona. Zato izraz nedostajuća sredstva su postavljena u odnosu na formiranje samog budžeta - da dospijeva 820 miliona obveznica i da imamo kapitalni budžet za 280 miliona. To treba obezbijediti kroz finansiranje i to ne ulazi u tekuću potrošnju. Od milijardu i 140, kada oduzmete konzervativni pristup depozita koji će biti, do 900 smo stavili kao mogućnost - naveo je Vuković.
Odluka o zaduženju, kaže, nije za finansiranje dugova iz prethodnog perioda.&nbsp;
- Nego su to projekti koji su definisani za razvoj naše države: kao što je bolnica, autoput... - dodao je on.
Ove godine su definisali ugovorom na nivou od 80 miliona.
- Ali oni nijesu ušli u dug jer nije počelo povlačenje sredstava. Kad bude prva tranša on se definiše u sami dug. To je ostavljeno, ne kao zaduživanje, da ne bude negdje akcenat da je to zaduživanje za potrebe finansiranja budžeta. To je kroz odluku definisano tačno za koji projekat se što odnosi - naveo je on.
Osnovne poruke samog budžeta jesu, rekao je, kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog ekonomskog rasta od 4.8 u 2025. godini, ograničavanje inflantornih pritisaka kroz smanjenje stope inflacije sa projektovanih prosječno 2.9 procenata u periodu 2025-2026 godine...
<h2>Pokretači ekonomskog rasta</h2>
On je naveo koji su glavni pokretači ekonomskog rasta.
- Lična potrošnja domaćinstva, započinjanje novog investicionog ciklusa koji će biti stimulisan unaprjeđenjem biznis ambijenta kroz regulatorne reforme i smanjenjem sive ekonomije, nastavak povoljnih trendova u turizmu, sprovođenje strukturnih reformi, inveziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova i sprovđenje plana rasta Zapadnog Balkana - rekao je Vuković.
Započinjanjem novog investicionog ciklusa podržaće se, kaže, prospekti ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija.
- Posebno u sektoru turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora komunikacije i IT uz nastavak izgradnje autoputa Bar - Boljare, zadržavanje deficita budžeta na 3.3 procenta BDP-a prosječno u naredne tri godine, nivo javnog duga na nivou od 61 procenat u periodu potrebe vraćanja starih dugova u iznosu od 2.1 milijarde u narednom trogodišnjem periodu, ostvarenje suficita tekuće potrošnje u periodu 2025-2027, nivo zaduživanja 2025-2027 isključivo za finansiranje kapitalnih projekata i kroz kapitalno izdvajanje u naredne tri godine biće uloženo milijardu i 42 miliona eura - što će značajan dio reformi i investicija biti podržan kroz plan rasta za Zapadni Balkan i ostale inicijative koje Crnoj Gori stoje na raspolaganju kao kandidatu za članicu EU - naveo je Vuković.
On je pomenuo i nastavak druge dionice Bar - Boljare, nastavak ulaganja u javno zdravstvo, kao i stvaranje fiskalnog prostora.
- Kada govorimo o makroekonomskim trendovima, osnovni scenario ukazuje na prosječan godišnji realni rast crnogorske ekonomije u srednjem roku u 3.7 - tj 3.8 2024, 4.8 2025 i 3.2 i 3.1 u 2026. i 2027. godini - dodao je Vuković.
Izvorni prihodi budžeta u 2025. godini planirani su, kaže, u iznosu od dvije milijarde 886.1 milion - ili 36.2 procenta prosječnog BDP-a.
<h1>Milović: Možemo biti zadovoljni kretanjem inflacije</h1>
Savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović kazala je da Crna Gora može biti zadovoljna kretanjem inflacije.
- Imamo dva mjeseca za redom pad cijena hrane, pri čemu je mjesečna inflacija iznosila nula odsto. Mi smo projektovali inflaciju na 3.8 odsto što je gotovo na nivou koju je projektovala Evropska komisija. U prethodnim godinama smo imali situacije da smo nadmašili njihova očekivanja - navela je ona na konferenciji Vlade na kojoj se predstavlja budžet za 2025. godinu.
Inflantorni pritisci su, ističe ona, posustali.
- Tome svjedoči godišnja inflacija od 1.2 odsto. Crna Gora ima godišnju inflaciju u oktobru ima nižu nego u eurozoni. Srbija je imala 4.3 posto, Rumunija 4.8 odsto, Poljska 4.2 odsto, Belgija 4.3 podsto.. Kada je u pitanju inflacija možemo biti zadovoljni sa tim kretanjem - poručila je Milović.
Podsjećamo, Vlada je na sjednici u petak usvojila Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu i odluku o zaduživanju, uz predviđeni suficit tekuće budžetske potrošnje.&nbsp;
To znači, kako su ranije pojasnili u Ministarstvu finansija, da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje kapitalnih projekat.
Iz tog Vladinog resora su kazali da se tim ispunjava „zlatno pravilo“ budžeta da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda.
Kako su ranije rekli iz Ministarstva finansija, izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,88 mililijardi eura i u odnosu na planirane za ovu godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade.
Iz Ministarstva su naveli da su rashodi budžeta planirani u iznosu od 3,16 milijardi eura.

Anja Ivanović

Spajić: Saldo nije nula nego plus 250 miliona, ispunjavamo suštinske uslove da budemo članica eurozone

Glavni grad pozvao je građane, stručnu javnost, nevladine organizacije i sve zainteresovane subjekte da učestvuju u javnoj raspravi o Nacrtu budžeta Glavnog grada za 2025. godinu koja traje do 22.novembra.
Cilj javne rasprave je, kako navode, omogućavanje transparentnog i inkluzivnog procesa planiranja budžeta za narednu godinu.
- Centralna javna rasprava biće održana 19. novembra 2024. godine sa početkom u 11h u Skupštini Glavnog grada. Svi zainteresovani mogu dostaviti svoje predloge, sugestije i komentare u pisanoj formi na adresu: Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta Glavnog grada Podgorica, Njegoševa ulica br. 13 ili na e-mail: finansije@podgorica.me do isteka roka za javnu raspravu - navodi se u saopštenju.

Javna rasprava o Nacrtu budžeta Glavnog grada za 2025. godinu do 22. novembra

Vaterpolo reprezentacije Crne Gore, sa jednim od najmlađih sastava na šampionatu Evrope, nije uspela da stigne do polufinala.
Izabranici Dejana Savića su pobijedili Francusku i Holandiju, sada čekaju duel sa Srbijom, pa meč za sedmo mjesto.
Veoma su blizu osvajanja pozicije, koja ih poslije šestog mjesta na Svjetskom prvenstvu u Singapuru, a uoči Svjetskog kupa u Sidneju koji je na programu tokom ljeta 2026. godine, praktično vodi na Svjetsko prvenstvo 2027. godine u Budimpeštu.
U meču koji je lišen rezultatskog značaja vaterpolisti Crne Gore nastojaće da poprave utisak posle poraza od Mađarske i Španije, selekcija koje su trenutno, daleko ispred Crne Gore.
Slijedi duel sa Srbijom. Očekivali smo da će značaj utakmice za nas biti daleko veći, ali… Srbija će pred dupke punom Arenom nastojati da stigne do prvog mjesta u grupi, a mi ćemo se boriti da u odličnoj atmosferi popravimo utisak poslije poraza od Mađarske i Španija, selekcija koje su u samom vrhu svjetskog vaterpola, kojem i mi težimo – naglasio je Vasilije Radović.
Crna Gora i Srbija igraju u utorak, 20. januara sa početkom u 20 časova i 30 minuta.
Meč dana će biti okršaj između Španije i Italije, jer je na talonu plasman u polufinale.

Ajkule u utorak sa Srbijom

Crna Gora je na najvažnijem sajmu turizma u Beču, Ferien – Messe Wien, plijenila ponudom i atraktivnim štandom, saopšteno je iz Turističke organizacije Budva (TOB).
Sajam, koji se održavao od četvrtka do nedjelje, okupio je brojne svjetske top destinacije, a Budva je kao domaćin Crne Gore u Beču, kreirala za svjetska emitivna tržišta, autentičan vodič posvećen odmoru i proputovanju ljepotama naše zemlje.
Učešće na sajmu uzela je i crnogorska privreda, a Budvu predstavljaju i hotel Avala, agencija Talas M, agencija MN Holidays i agencija Balkan Montenegro Travel.
Pored Budve, na Međunarodnom sajmu učestvuju Nacionalna turistička organizacija, lokalne TO Tivta, Kotora, Ulcinja, Podgorice, Žabljaka kao i Turistički centar Vučje i Klinci Village Resort.
Na sajmu turizma u Beču, koji okuplja na hiljade posjetilaca, a koji je posjetila ambasadorka Crne Gore u Austriji, Stanica Anđić, pored međunarodnih top destinacija, u fokusu je bio i austrijski region sa svojom raznovrsnom ponudom.&nbsp;

Predstavili ponudu u Beču

Prohodnost kanala Mareza predstavlja javni interes od izuzetnog značaja, jer njegova funkcionalnost direktno utiče na mještane više podgoričkih naselja – Mareze, Tološa, Donje i Gornje Gorice – ali i na sve građane Podgorice koji se snabdijevaju vodom sa vodoizvorišta Mareza, saopštio je za RTCG gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
On je poručio da u ovom procesu nema i neće biti privilegovanih.
– Svjedoci smo da više od dvadeset godina kanal Mareza trpi intenzivne atake nelegalne gradnje. Posljednje poplave u Podgorici ogolile su stvarnost i jasno pokazale koliko je situacija alarmantna – istakao je Mujović.
Gradonačelnik je naveo da su već preduzete hitne mjere.
– Uklanjanje svih objekata koji se nalaze u koritu kanala Mareza dio je hitnih aktivnosti koje smo započeli. Današnje akcije treba posmatrati isključivo u tom kontekstu. Apelujem da se ovaj proces ne politizuje – poruka je jasna: zakon i red će se poštovati, nema selektivnosti, nema velikih i malih imena. Javni interes je iznad svih i iznad svega – poručio je Mujović.
Podsjetimo, danas je započeto rušenje betonske ograde stadiona DG Arena u Donjoj Gorici. Ispred stadiona se okupilo oko 30 simpatizera FK Podgorica, koji su pokušali da spriječe uklanjanje ograde i reflektora izgrađenih u koritu kanala Mareza. Rušenje reflektora najavljeno je za srijedu.
Kanal Mareza je godinama van pune funkcije, a na više mjesta je zatrpan. Utvrđeno je da su u njegovom koritu izgrađeni betonska ograda i jedan od reflektora DG Arene, zbog čega je Uprava za inspekcijske poslove naložila njihovo hitno uklanjanje.
Početku rušenja prethodio je mirni protest nezadovoljnih građana, među kojima su bili djeca koja treniraju na stadionu, njihovi roditelji i treneri, koji su mehanizacijom privremeno blokirali prilaz gradilištu.
Biznismen Tomislav Tomo Čelebić, poslovni partner počasnog predsjednika DPS-a Mila Đukanovića, predložio je nadležnim institucijama da se kanal Mareza izmjesti, kako bi se izbjeglo rušenje dijela stadiona DG Arena.
Njegov predlog podrazumijeva izmještanje kanala na dijelu parcele u vlasništvu Vlade Crne Gore, kojom upravlja Univerzitet Crne Gore, o čemu će se, kako je najavljeno, nadležni organi tek izjasniti.

Mujović: Javni interes iznad svih, nema privilegovanih u Podgorici

Veći broj danskih borbenih vojnika, koji se opisuje kao “značajan doprinos”, trebao bi večeras stići u Kangerlusak na Grenlandu. Tu informaciju danske oružane snage potvrdile su za dansku televiziju TV 2.
Kako izvještava TV 2, s njima će na Grenland doputovati i zapovjednik danske kopnene vojske Peter Bojsen.
Na Grenlandu su već stotine vojnika, sad stiže još
Pristigli vojnici trebali bi učestvovati u jačanju kontingenta danskih snaga koji se trenutačno raspoređuje na Grenlandu.
Ranije je zapovjednik Arktičkog zapovjedništva Soren Andersen izjavio da je u Nuk već stiglo oko 100 danskih vojnika, dok je sličan broj raspoređen i u Kangerlusaku. Tamo bi trebalo da započnu vojnu vježbu pod nazivom “Arctic Endurance”, koja je ubrzana i pojačana nakon nedavnih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je u više navrata izjavio da želi pripojiti Grenland Sjedinjenim Američkim Državama.

Tag: budzet-za-2025