Skupština Crne Gore konstatovala je danas na početku sjednice prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju.
Ustavni sud je na sjednici 30. maja jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se 31. maja stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji &nbsp;Šćepanoviću.&nbsp;
Šćepanović je 31. maja stekao uslove za penziju shodno Zakonu o radu.
Izabran je 2013. na predlog tadašnjeg predsjednika države, Filipa Vujanovića.
Predsjednik države Jakov Milatović, sedmicu ranije, uputio je prijedlog da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Skupština konstatovala prestanak funkcije sudiji Šćepanoviću

Svako smanjenje broja sudija dodatno ugrožava rad Ustavnog suda i njegove kapacitete da obavlja svoju funkciju. Zato je važno da što prije bude kompletiran njegov sastav, kako bi ta institucija efikasno obavljala svoje ustavne nadležnosti, rečeno je Portalu ETV iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Odugovlačenje Skupštine u imenovanju makar jednog sudija Ustavnog suda ukazuje, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA), na ozbiljan nedostatak efikasnosti i svijesti o prioritetima, dok određenim političkim akterima otvara prostor za manipulacije. <h2>Pravo na čekanju</h2> Ustavni sud obavijestio je predsjednika Skupštine da su se 31. maja i po Zakonu o radu i Zakonu o PIO, stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću. Ta odluka donijeta je jednoglasno na sjednici suda, bez prisustva Šćepanovića, a informacija je proslijeđena Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115130140_c08033cad3ec654e63a59225608f0242544c852c9e129cc11111262110a52bb3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250115130140_c08033cad3ec654e63a59225608f0242544c852c9e129cc11111262110a52bb3" data-rendition-name="original" width="1024" height="722" loading="lazy" alt="Budimir Šćepanović"> <figcaption>Budimir Šćepanović(Photo: Ivan Petrović)</figcaption> </figure>  Milatović je 15. maja uputio prijedlog da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić, što još nije stiglo na dnevni red Skupštine. Tako je najviša sudska instance, koja broji sedam sudija, od ponedjeljka ponovo na “ivici kvoruma”, jer je u međuvremenu penzionisan sudija Milorad Gogić, a sutkinji Dragani Đuranović konstatovan prestanak funkcije. Nasljednik Gogića traži se duže od godinu, dok je Đuranović prestanak funkcije konstatovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić &nbsp;u kontroverznoj proceduri sredinom decembra prošle godine tokom koje je zaključak Ustavnog odbora donešen bez prethodnog obavještenja Sjednice Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak funkcije, čime se danas bavi Venecijanska komisija. Tako je kreirana još jedna politička kriza, parlament je bio u blokadi do postizanja konsenzusa vladajuće većine i opozicije da se privremeno obustavi izbor njenog nasljednika dok o tom problemu mišljenje ne da VK, koje se očekuje sredinom juna i koje će, prema sporazumu vlasti i opozicije, biti obavezujuće za obje strane.&nbsp; U međuvremenu, Ustavnom sudu ponovo prijeti blokada jer ostaje sa četvoro, od sedam sudija - Farukom Resulbegovićem, Snežanom Armenko, Momirkom Tešić i Desankom Lopičić, kojoj krajem godine svakako ističe 12-godišnji mandat. To je minimum potreban za odlučivanje, ali predstavlja ozbiljno ograničenje u radu ove institucije, posebno u slučajevima kada je na sjednicama Ustavnog suda neophodno odlučivanje većinom glasova svih sudija - odnosno većinom od četiri glasa.&nbsp; <h2>Bez nasljednika</h2> Razlog za dodatnu zabrinutost, upozoravaju u HRA, je što sutkinja Lopičić neustavno obavlja funkciju jer je, kako ističu u toj organizaciji prema Ustavu i Zakonu o PIO ispunila uslove za penziju još u junu prošle godine, a o izboru njenog nasljednika se još ne govori.&nbsp; - Zbog toga Ustavni sud trenutno ima samo troje zakonitih sudija - kazala je za Portal ETV Amra Bajrović, pravna savjetnica u HRA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602230640_5dc618b870255bafbb3cd76ac5202deb0e2d50e5997bad8aae48d070f1c6fbd8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602230640_5dc618b870255bafbb3cd76ac5202deb0e2d50e5997bad8aae48d070f1c6fbd8" data-rendition-name="original" width="947" height="546" loading="lazy" alt="Amra Bajrović"> <figcaption>Amra Bajrović(Photo: Gradska TV - stop kadar)</figcaption> </figure>  Sa druge strane, Milatović očekuje da uskoro, u skladu sa Zakonom o Ustavnom sudu, dobije obavještenje Ustavnog suda o skorom ispunjenju uslova za prestanak funkcije Lopičić.&nbsp; - Nakon toga, predsjednik Milatović će raspisati javni poziv za izbor novog sudije koji će, kada se ispune zakonski preduslovi, popuniti njeno mjesto - rečeno nam je iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović odlikovanja"> <figcaption>Jakov Milatović</figcaption> </figure>  U HRA pozitivnim tumače to što je Milatović predložio kandidata za sudiju koji bi zamijenio Budimira Šćepanovića, ali zabrinjava, kako navode, što još nema kandidata za nasljednika Milorada Gogića, čiji je mandat istekao još u avgustu prošle godine. - Akcija za ljudska prava je još u julu prošle godine protestovala zato što poslanici ni na koji način nijesu obrazložili zašto nijesu izabrali nijednog kandidata za nasljednika sudije Milorada Gogića, iako je na konkursu bilo više kandidata koji su ispunjavali sve uslove za funkciju sudije Ustavnog suda. Među njima su bili istaknuti pravnici i stručnjaci sa dugogodišnjim iskustvom. Tada nijedan kandidat nije dobio glas protiv, nego su poslanice i poslanici u odnosu na sve bili većinom uzdržani. Smatramo da je takvo ponašanje primjer postupanja protiv opšteg interesa, radi zadovoljavanja uskopartijskih potreba. Sada, u ponovnom pokušaju izbora nasljednika sudije Gogića, i dalje nije jasno zašto se nije nastavilo sa izborom kandidata - smatra Bajrović. <h2>Manjak političke volje</h2> Prema njenom mišljenju, dosadašnje pokušaje izbora nasljednika Gogića karakteriše izostanak političke volje, trgovina funkcijama i inertnost zakonodavnog doma, što ozbiljno šteti efikasnom i djelotvornom radu Ustavnog suda. - Dok sutkinja Desanka Lopičić, iako je prema Ustavu i Zakonu o PIO ispunila uslove za penziju još u junu prošle godine, ostaje neustavno na funkciji - a o izboru njenog nasljednika se još ne govori. Odugovlačenje Skupštine, uz sve ove okolnosti, ukazuje na ozbiljan nedostatak efikasnosti i svijesti o prioritetima - stava je Bajrović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217111232_fb1c5705a91db678a4b8af2e67b636c2691c596005855fb5d5b4224213c5d0ef.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241217111232_fb1c5705a91db678a4b8af2e67b636c2691c596005855fb5d5b4224213c5d0ef" data-rendition-name="original" width="768" height="576" loading="lazy" alt="Ustavni sud"> <figcaption>Zgrada Ustavnog suda(Photo: Ustavni sud)</figcaption> </figure>  Zbog svega, upozorava ona, Ustavni sud trenutno funkcioniše s ozbiljno ograničenim kapacitetom. Prosječno trajanje postupka pred Ustavnim sudom iznosi oko dvije godine, a ukoliko Skupština ubrzo ne izabere nove sudije, napominje Bajrović, vrijeme rješavanja predmeta moglo bi se znatno produžiti. <h2>Pravna nesigurnost i institucionalna paraliza</h2> - Za odlučivanje o važnim pitanjima, poput normativne kontrole i izbornih sporova, potrebna su najmanje četiri glasa. Zbog nedostatka većine, između ostalog, još uvijek nije riješena ni žalba u vezi sa izborima u Kotoru, pa konačni rezultati još uvijek nijesu proglašeni. Zbog smanjenog broja sudija, trenutno može raditi samo jedno vijeće od troje sudija, što značajno usporava rad i umanjuje efikasnost Ustavnog suda - dodala je Bajrović. Takvo stanje, kaže ona, ne odgovara građanima Crne Gore koji čekaju na pravdu i efikasnu zaštitu Ustavom zagarantovanih prava. - Može odgovarati samo određenim političkim akterima, jer otvara prostor za manipulacije i omogućava da neka važna pitanja, poput izbornih sporova i ocjene ustavnosti zakonskih i podzakonskih akata ostanu neriješena, što nas uvodi u polje pravne nesigurnosti i pravne neizvjesnosti. Time se dodatno narušava vladavina prava i povjerenje u institucije - zaključuje za naš portal Bajrović. Zato je neophodno da Skupština preuzme odgovornost i hitno pristupi izboru novih sudija, vođena principima stručnosti, transparentnosti i javnog interesa, a ne partijskim kalkulacijama. U suprotnom, dalja blokada Ustavnog suda, prema mišljenju stručne javnosti, ne samo da će ugroziti efikasnost i legitimitet ove institucije, već i temeljna prava građana i funkcionalnost pravnog poretka.

Tamara Klikovac

Duško Mihailović

Kvorum na klimavim nogama: Politička igra sa sudbinom Ustavnog suda

Zbog neozbiljnosti, neodgovornosti i političkog “piljarenja” vladajuće fotelja koalicije od sjutra Ustavni sud ima četvoro sudija od predviđenih sedam, kazao je šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog Saveza, Boris Mugoša.
Ustavni sud, na jučerašnjoj sjednici, jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se na današnji dan stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću. Odlučivalo se bez prisustva Šćepanovića. Saopštenje je proslijeđeno Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.5078%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbudimir-scepanovic-danas-stekao-uslove-za-penziju-na-potezu-skupstina&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prošle godine, 30. avgusta, penzionisan je i sudija Milorad Gogić, čijeg nasljednika Skupština još nije izabrala.
Mugoša je na mreži X podsjetio da od juna prošle godine većina nije u stanju, jer im se sve svodi na trgovinu raznim funkcijama, da omogući popunjavanje upražnjenog mjesta nakon prestanka mandata Gogiću.
- Prije pola godine su dobili obavještenje od Ustavnog suda da 31. maja prestaje mandat sudiji Šćepanoviću a prije 16 dana su dobili predlog ovlašćenog predlagača (predsjednika Crne Gore) za to upražnjeno mjesto. Njihova vladavina prava se svodi na retoričke floskule dok u praksi sve suprotno rade - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1928737306594156759%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1928737306594156759%7Ctwgr%5Ea5128f06bba5bf83a49f422e576c655435cda500%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

Mugoša: Zbog političkog “piljarenja” vlasti Ustavni sud ostaje na četiri sudije

Ustavni sud, na jučerašnjoj sjednici, jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se na današnji dan stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću. Odlučivalo se bez prisustva Šćepanovića. Saopštenje je proslijeđeno Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države.
Budimir Šćepanović je danas stekao uslove za penziju shodno Zakonu o radu.
Izabran je 2013. na predlog tadašnjeg predsjednika države, Filipa Vujanovića.
S obzirom da je obavještenje poslato Skupštini Crne Gore, zakonodavni dom bi trebalo da na nekoj od narednih sjednica konstatuje prestanak mandata sudiji. 
Takođe, predsjednik države Jakov Milatović prošle sedmice je uputio prijedlog, da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić, što još nije stiglo na dnevni red.
Ukoliko se to ne desi ove sedmice, Ustavni sud ostaće na četvoro sudija.
Podsjetimo, u decembru prošle godine penzionisana je sutkinja Dragana Đuranović, što je zbog različitih tumačenja dovelo do blokade Skupštine. O načinu na koji je penzionisana, predstavnici parlamentarne većine i opozicije poslali su zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji.
Prošle godine, 30. avgusta, penzionisan je i sudija Milorad Gogić, čijeg nasljednika Skupština još nije izabrala.

Budimir Šćepanović danas stekao uslove za penziju, na potezu Skupština

Nakon odluke Agencije za sprečavanje korupcije da je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović u sukobu interesa, jer je odlučivao o prestanku svoje funkcije, čeka se izjašnjenje tog suda zato što je iznad svih instanci, kaže profesor i advokat Miloš Vukčević.
Za Radio Crne Gore on pojašnjava da su stoga i odluke Agencije podložne preispitivanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fask-scepanovic-prekrsio-zakon-jer-je-odlucivao-o-prestanku-sopstvene-funkcije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mogu biti i jesu predmet preispitivanja pred sudom, dakle one nijesu samim tim konačne, jer mogu biti poništene od strane samog suda, a znamo da je Ustavni sud iznad ne samo redovnih sudova u pogledu ocjene ustavnosti i zakonitosti nego svakako iznad Agencije za sprečavanje korupcije - kazao je Vukčević.
Sudija Šćepanović je za Radio Crne Gore saopštio da je za odluku Agencije za sprečavanje korupcije saznao iz medija, te da će komentarisati nakon što je zvanično i dobije.
- Elementarni red bi bio da se odluka prvo dostavi stranci, pa kasnije objavljuje na sajtu i u medijima. Međutim, očigledno da su oni krenuli nekim obrnuto redosledom, narodski rečeno naopačke - istakao je Šćepanović.
Na pitanje da li će reagovati Ustavni sud, Šćepanović je odgovorio: “Ta odluka se odnosi i na Ustavni sud, pa će Ustavni sud, vjerujem, s tim u vezi isto odlučivati ili šta već, vidjet ćemo”.
Da po zakonu sudije Ustavnog suda nijesu obavezne da se izuzmu kada odlučuju o sebi, ističe profesor Vukčević.
- Ja bih podsjetio da ovdje Zakon o Ustavnom sudu ne predviđa jasno obavezu sudije da se izuzme u ovakvim slučajevima, nego samo u slučajevima kada je riječ o Ustavnoj žalbi. A inače ovakvu situaciju kao što je ova, zakon o Ustavnom sudu niti Ustav eksplicitno ne propisuje. Tako da smatram da ipak je na Ustavnom sudu i na samim sudijama da u pogledu ovog pravnog pitanja i dileme donesu odluku - kazao je Vukčević.
Tea Gorjan Prelević iz Akcije za ljudska prava na čiju inicijativu je reagovala Agencija za sprečavanje korupcije, ipak očekuje da će njihova odluka uticati na sudije da se izuzmu iz odlučivanja kada je o njima riječ.
- Nadamo se da će ova odluka ostati na snazi i da će dodatno učvrstiti praksu u Crnoj Gori da javni funkcioneri ne mogu proizvoljno da odlučuju o tome kada treba da im prestane funkcija - kazala je ona.
Reagovali su i predstavnici partija vlasti. Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović ocijenila je da je odluka Agencije za sprečavanje korupcije u slučaju sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića još jedna potvrda ispravnosti odluka Ustavnog odbora i Skupštine Crne Gore.
A potpredsjednik Vlade Milun Zogović ističe da bi trebalo što prije izabrati troje sudija Ustavnog suda, a vlast i opozicija da otvore dijalog o tom pitanju u okviru Odbora za izborno zakonodavstvo.
Time će, kako ističe Zogović, biti riješena kriza u Šavniku i u Kotoru kao i druga otvorena pitanja koja opterećuju izborne procese.

Šćepanovićev glas završio na Ustavnom sudu

Nije sudija Budimir Šćepanović prvi slučaj da neki sudija Ustavnog suda učestvuje u odlučivanju po nekom pitanju koje tiče direktno njegovih prava i interesa. Imali smo puno tih primjera u praksi, a ono što nijesmo imali do sada to je reakcija Agencije za sprječavanje korupcije, i to može da izazove sumnju da je ova odluka, možda, politički motivisana - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, advokat Veselin Radulović.
Oslobađajuću presudu za ubistvo i pljačku pošte u Nikšiću, kaže Radulović, može komentarisati samo u dijelu, ističe on, sadržine kratkog obrazloženja koje je, kako navodi, predsjednik vijeća u konkretnom predmetu iznio, a kasnije, kako podsjeća, i mediji prenijeli
- Ovakva presuda uvijek mora izazvati opravdano uznemirenje javnosti. Možemo samo pretpostaviti kako je oštećenoj porodici, i kroz šta sve ti ljudi prolaze svih ovih godina, zaključno.sa jučerašnjim danom kad je izrečena presuda. Ja bih rekao da ova presuda, ovakva presuda, uvijek treba da bude alarm za paljenje jedne vrste alarma u pravosuđu, jer je očigledno da je neko zakazao. Ja lično smatram, iz mog iskustva u praksi, da je predsjednik vijeća sudija Radovanović stručan i dobar sudija, čuli smo njegovo obrazloženje, i čuli smo da je on rekao da je sud bio doveden pred svršen čin, na neki način, da morao da sprovodi istragu na glavnom pretresu. Moram vam reći da to nije rijetka situacija, nažalost, pred crnogorskim sudovima. Tu dolazimo do jednog od problema zbog čega je crnogorsko pravosuđe, prvenstveno sudstvo, zbog čega je neefikasno, to je samo jedan od bitnijih problema Ako su zakazali organi koji vode istragu, mislim na tužilaštvo i policiju, ako je zakazala ta, možda, i međunarodna pravna pomoć, znamo da su ova lica, jedan dio njih hapšen i u drugim državama, da li je tu bilo adekvatne međunarodno pravne saradnje, da li su prikupljeni svi dokazi koji su mogli i trebali biti prikupljeni u drugoj državi, da li su na adekvatan način oni dostavljeni nadležnim organima Crne Gore, da li su Tužilaštvo i policija uradili sve što su mogli da taj predmet obrade na najbolji mogući način, to su sve ključna pitanja prema rezultatu, odnosno ovoj oslobađajućoj presudi koju smo mogli da čujemo juče. Vrlo je vjerovatno da je odgovor na sva ova pitanja negativan, i onda mora to biti razlog za alarm, zašto je do toga došlo - rekao je Radulović.
Braniocima je dobra situacija, objašnjava Radulović, kada Tužilaštvo ne odradi dobro svoj posao, ističe on, ne uradi istragu kako treba i podigne optužnicu, dodaje, a sud bez djelotvorne kontrole tu optužnicu, kako kaže, potvrdi bez ulaska u suštinu.
- Mi veoma često govorimo o tome da je ta kontrola optužnice, čuveno ročište za ispitivanje opravdanosti i zakonitosti optužnice u praksi izgubilo svaki smisao. To nije djelotvorno pravno sredstvo, da se pravnički izrazim, i stiče se utisak da se te optužnice, u najvećem broju slučajeva, kao na traci potvrđuju, i ide se olako suđenje. Kad uđemo na glavni pretres ta situacija najviše odgovara okrivljenima, najviše odgovara braniocima - istakao je Radulović.&nbsp;
Trebalo bi izmijeniti Zakon o Ustavnom sudu, objašnjava Radulović, i preciznije definisati određene oblasti ,ali ni tada se neće riješiti problem penzionisanja sudija, dodaje on, kada se uzme u obzir, kako kaže, ustaljena praksa.
- Nije sudija Šćepanović prvi slučaj da neki sudija Ustavnog suda učestvuje u odlučivanju po nekom pitanju koje tiče direktno njegovih prava i interesa. Imali smo puno tih primjera u praksi, a ono što nijesmo imali do sada to je reakcija Agencije za sprječavanje korupcije, i to može da izazove sumnju da je ova odluka, možda, politički motivisana. Ako ona bude prvi korak u nastavku neke prakse, da Agencija postupa dosljedno, u svim drugim slučajevima ubuduće, to će biti dobro. Ako ne, onda nećemo uraditi ništa - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4aGarItESyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Šćepanović nije prvi sudija koji odlučuje o pitanju koje se tiče njegovih prava, možda je odluka ASK-a politički motivisana

Kada je Snežana Armenko kao sutkinja Ustavnog suda glasala i izabrala sebe za predsjednicu te sudske instance - Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije reagovala ni cijenila je li ona prekršila Zakon o korupciji - kao što je danas učinila u slučaju Budimira Šćepanovića.&nbsp;
On se, prema mišljenju ASK, oglušio o Zakon o sprečavanju korupcije jer je glasao o prestanku svoje funkcije - i to iako takva ograničenja nema prema Zakonu o Ustavnom sudu.
Šćepanoviću inače, prema saznanjima Portala ETV, odluka ASK-a još nije dostavljena.
<h2>SUMNJA NA POLITIČKU MOTIVACIJU</h2>
Ovo, naravno, nijesu jedini primjeri kada su sudije Ustavnog suda glasale o odlukama koje su ih se direktno ticale, ali slučaj Šćepanovića jeste jedini primjer da je ASK o tome donosila bilo kakvu odluku.
Na to je u razgovoru za Portal ETV ukazao i advokat Veselin Radulović.
- Ključna je dosadašnja praksa Agencije za sprečavanje korupcije. Činjenica je da su sudije Ustavnog suda, ne samo u ovom slučaju, dale sebi za pravo da odlučuju o stvarima koje se direktno tiču njihovih prava i interesa. To nikada nije dobro i dozvoljeno, to bi u svakom slučaju podrazumijevalo da se sudije koje imaju integriteta izuzmu od odlučivanja. Sudije Ustavnog suda to do sada nijesu radile, a ni ASK nije reagovala - konstatovao je on.
Sada reakcija ASK-a povodom Šćepanovića može, cijeni Radulović, pobuditi sumnje kod javnosti da se radi o politički motivisanoj odluci.
<h2>NARUŠENI INTEGRITET</h2>
On smatra i da je većina sudija Ustavnog suda prilično narušila integritet te institucije u više slučajeva - ne samo u situacijama u kojima su donosili odluke koje se tiču direktno njihovih prava i interesa.
- Podsjetiću na odluke koje su se ticale prestanka funkcije sudija Ustavnog suda, gdje su oni, po mom mišljenju, najviše odgovorni za ovu krizu koja suviše dugo traje i koja se svako malo ponavlja rekao bih kad je u pitanju Ustavni sud - naveo je Radulović.
Podsjetimo, upravo predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je omogućila neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović - kada je njene, ali i podatke drugih sudija, dostavila predsjednici Ustavnog odbora Jeleni Božović kako bi bili razriješeni. Đuranović je tako smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija izvjesno vrijeme blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
- To nam sve govori da nemamo kredibilne i odgovorne institucije koje bi trebalo da reaguju u svakom momentu bez izuzetka i da primjenjuju zakon u svim slučajevima onako kako treba - neselektivno. Uvijek kada imamo neselektivno postupanje ostaju sumnje da se radi o odlukama koje su politički ili drugačije motivisane - podvukao je Radulović.
Na pitanje Portala ETV je li rješenje u izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, on je odgovorio potvrdno.
- Svakako da treba razmišljati u pravcu da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu. I kod ovakvog zakonskog teksta, moje mišljenje je da bi sudije svakog suda trebalo da imaju toliko integriteta da se same izuzmu u predmetima koji se tiču njihovih prava - poručio je advokat.
To je, podvlači on, osnovni princip: da niko ne može biti sudija u svom slučaju.&nbsp;
- Nažalost većina sudija to do sad nije radila i zato imamo praksu kakvu imamo godinama - naglasio je Radulović.

Anja Ivanović

Armenko je mogla da bira sebe za predsjednicu, a Šćepanović ne može da glasa o prestanku svoje funkcije?!

Sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer se nije izuzeo od odlučivanja je li on ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije.
To je ocijenjeno u odluci Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
- Utvrđuje se da je javni funkcioner Budimir Šćepanović prekršio član 10 stav 1 i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, na način što se obavljajući javnu funkciju nije izuzeo od odlučivanja u postupanju u pogledu utvrđivanja ispunjavanja zakonskih uslova o prestanku funkcije sudija Ustavnog suda, a time i svoje funkcije sudije Ustavnog suda, odnosno nije se uzdržao od preduzimanja radnje za koju postoji rizik od postojanja sukoba interesa - piše u odluci ASK.
Oni napominju da je nadležni organ vlasti - tj. Ustavni sud Crne Gore dužan da spriječi izvršenje odluke donijete suprotno članu 10 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, u skladu sa zakonom i o tome obavijesti Agenciju.

1250x600

ASK: Šćepanović prekršio Zakon jer je odlučivao o prestanku sopstvene funkcije

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pokrenula je postupak protiv sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića, kazao je Televiziji Crne Gore direktor ASK-a Dušan Drakić.
Prijavu protiv Šćepanovića Agenciji je juče podnijela Akcija za ljudska prava, jer je na sjednici 25. decembra učestvovao u odlučivanju o prestanku vlastite funkcije, što je u sukobu interesa.
Drakić je za TVCG kazao da su imali prijavu od juče, ali su oni pokrenuli taj postupak dan ranije.
- To je za člana odnosno predstavnika Ustavnog suda. Norme su jednostavne. Sad pričamo o zakonu - javni funkcioner ne smije javni interes da podredi privatnom, odnosno ukoliko učestvuje u glasanju, odnosno u odlučivanju, u stvari gdje on ima privatni interes, on mora da se izuzme, da traži od Agencije ili u ovom slučaju i od predsjednice suda da traži da li postoji mogućnost sukoba interesa i da se možda izuzme iz postupka odlučivanja - navodi Drakić. 
Drakić ističe da to zakon kaže.
- Imamo prijavu za ovo dešavanje u Ustavnom sudu, prikupljamo takođe dokaze da vidimo šta se tu desilo - zaključio je Drakić.

Drakić: Pokrenut postupak protiv sudije Šćepanovića

Akcija za ljudska prava (HRA) podnijela je Agenciji za sprečavanje korupcije prijavu protiv sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića.
U HRA ističu da Šćepanović i dalje obavlja funkciju, iako je ona na osnovu Ustava i zakona morala da prestane u maju ove godine.&nbsp;
- Prijava je podnijeta jer je sudija Šćepanović juče učestvovao u odlučivanju o prestanku vlastite funkcije, čime se našao u očiglednom sukobu interesa koji nije prijavio ASK-u - naglasili su iz HRA.&nbsp;
On je, dodaju, glasao za to da na funkciji ostane još šest mjeseci.
- Ova sjednica Ustavnog suda je neosnovano bila zatvorena za javnost čime je interes pojedinaca ponovo stavljen ispred interesa cjelokupnog crnogorskog društva - dodaju, između ostalog, iz HRA.

HRA prijavila sudiju Šćepanovića ASK-u: Odlučivao o prestanku vlastite funkcije

Istoričar i univerzitetski profesor Adnan Prekić ocijenio je da Crna Gora već godinama svjedoči procesu „normalizacije nenormalnog“, komentarišući pjevanje četničkih pjesama tokom događaja na kojem se plivalo za časni krst.
Gostujući u emisiji E-uživo na Televiziji E, Prekić je kazao da su u aktuelnim dešavanjima svi akteri odavno zauzeli unaprijed određene uloge.
- I mislim da u čitavoj priči svi ljudi igraju utvrđene uloge koje su jasno poznate. Imate, sa jedne strane, djelove političkih struktura iz vlasti koji podržavaju cijelu tu priču, ali – na neki način – zbog svojih fotelja, ne žele o tome javno da govore. Imate i ovaj drugi dio vlasti – u kojem imate tačno jednog ili dvojicu ljudi, koji su navodno začuđeni nekim stvarima. Onda imate predstavnike Bošnjačke stranke, koji ponovo postavčjaju neke crvene linije - kazao je Prekić.
Komentarišući ulogu Crkve u aktuelnim dešavanjima, Prekić je podsjetio da je riječ o vjerskoj organizaciji koja je, kako je naveo, u avgustu organizovala podizanje spomenika ratnom zločincu.
- Tako da u čitavoj priči niti ima nevinih, niti neznavenih, niti ima bilo koga ko već ne igra jednu ulogu koja je već ranije dodijeljena. Mislim da se političke elite ovdje ponašaju kao neko udruženje književnika, udruženje ribolovaca, da oni imaju nešto da smtraju, da razmatraju, ali u suštini – svi čekaju. Svi znamo šta će se desiti, šta je bilo, da ovo nije posljednji slučaj, da je ovim stvarima već davno trebalo da se pozabavi tužilaštvo. Vidjeli smo i neko šturo saopštenje tužilaštva, koje takođe nešto izviđa, oni takođe imaju neku svoju ulogu. Nažalost, i mediji isto tako ponovo otvaraju iste priče, iste teme, koje nikada nemaju kraja - rekao je Prekić.
Prekić je naglasio da osjeća obavezu da stane u zaštitu istorije kao naučne discipline.
- Ona je dala potpuno jasne i precizne odgovore ko je Pavle Đurišić, ko su ratni zločinci, ko je bio na pravoj strani, ko je bio na krivoj strani, tako da mislim da u cijeloj ovoj priči, po meni, nema ništa nepoznato, nema ništa nejasno, sve je kristalno jasno i dalje svjedočimo jednom procesu urušavanja osnovnih civilizacijskih vrijednosti savremenog crnogorskog društva, procesu koji – opet kažem – liči na normalizaciju nenormalnog - kazao je on.
Na pitanje može li, ukoliko se nastavi sprega političke većine i Crkve, doći do toga da se Pavle Đurišić u javnosti tretira kao heroj, Prekić je bio kategoričan.
- Ne može Pavle Đurišić nikada biti heroj. To mogu da urade samo ljudi koji žele da afirmišu ideologiju o kojoj sam ranije govorio, u kojoj je taj Pavle Đurišić simbol tog vremena. Ta ideologija – ona je poražena i 1945. godine, poražena je i 1995. godine. Poražena je i 1999. godine. Nemam ja nikakvu dilemu da će ona i sada biti poražena - kazao je Prekić.
Kako je dodao, ključno pitanje je koliku će štetu taj proces proizvesti.
- Mislim da smo i sada u tom nekom dijelu kada otprilike pokušavamo da percipiramo kakvu će štetu napraviti, kakvu već sada štetu pravi. A meni se čini da smo već ušli u neku fazu erozije svih tih političkih ideja i svih tih političkih ideologija kojima svjedočimo posljednjih godina. I da će se tek sada otvoriti pravo pitanje – kada ti ljudi koji su bili nosioci tih ideja počnu da shvataju da im polako izmiče tlo pod nogama ili fotelja. Tako da će, u tom dijelu, biti zanimljivo kako će se ponašati - zaključio je Prekić.

Prekić o veličanju Pavla Đurišića: Političke elite se ponašaju kao neko udruženje književnika

Protiv bivšeg načelnika kolašinske policije Zorana Braunovića podnijet je optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu kojim rukovodi tužiteljka Maja Šćepanović.
Optužnim aktom osim Braunovića obuhaćena je još jedna osoba – B. LJ. takođe zbog krivičnog djela zloupotreba položaja.
Protiv Braunovića bila su formirana dva predmeta zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj. Kako se navodi u odgovorima iz kolašinskog tužilaštva u jednom slučaju je odbačena krivična prijava, jer ne postoji osnovana sumnja da je Braunović počinio „krivično djelo koje mu se stavljalo na teret prijavom, a ni drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“. U drugom slučaju epilog izviđaja je optužni prijedlog koji je Tužilaštvo podnijelo Osnovnom sudu.
Za sada nije poznato u kojem predmetu je Braunović ima status optuženog. U jednom slučaju krivičnu prijavu protiv njega podnio je policajac Dragomir Gaga Živković, dok je druga prijava bila anonimna.
Živković je, u prijavi naveo, da je Braunović krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. 
- Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja– piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. 
Osim ove prijave Tužilaštvo se bavilo i anonimnom prijavom kojom se sumnjičio da je sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika.

Optužni prijedlog protiv Braunovića zbog zloupotrebe položaja

Protiv državljanina Hrvatske Đ.Č. (32), sa stalnim boravkom u Herceg Novom, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara.&nbsp;
Đ.Č. se sumnjiči da je, kao osnivač, ovlašćeni zastupnik i izvršni direktor privrednog društva „F.T.“ doo iz Herceg Novog, početkom 2024. godine sa državljaninom Poljske sa privremenim boravkom u Herceg Novom ugovorio izradu i montažu PVC stolarije na stambenom objektu u naselju Mojdež, koji je u vlasništvu poljskih državljana.
Đ.Č. je sa oštećenim tom prilikom ugovorio ukupnu cijenu radova i montaže od 3.450 eura, od čega je oštećeni kao avans predao 2.450 eura, dok je preostali iznos trebalo da plati nakon završetka radova.
Nakon toga, tokom 2025. godine, oštećeni i prijavljeni su zaključili dodatni ugovor, prema kojem je oštećeni prijavljenom predao još 500 eura, uz obavezu da Đ.Č. u roku od 15 dana od zaključenja ugovora izvrši ugovorene radove.&nbsp;
- S obzirom na to da prijavljeni nije ispunio ugovorne obaveze, stalno prolongirajući rokove i dovodeći oštećenog u zabludu, a da pritom nije oštećenom vratio preuzeti novac, oštećeni je protiv njega podnio krivičnu prijavu. Imajući u vidu navedeno, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom je naložio da se protiv Đ.Č. podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Herceg Novi: Ugovorio izradu i montažu PVC stolarije, pa nije ispunio obaveze

Č.P. (72) uhapšen je zbog sumnje da je neprikladno gestikulirao i dodirivao maloljetnu osobu.
On se, kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnjičo za krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba zloupotrebom položaja.
- Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je upoznat sa događajem naložio je da se Č.P. uhapsi. On je uz krivičnu prijavu u zakonskom roku priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - zaključili su u policiji.

Tag: budimir-scepanovic