Svakome ko se bavi politikom jasno je da ni Nova srpska demokratija ni Demokratska narodna partija nijesu odstupile od svojih političkih agendi, pa su dešavanja vezana za Botun samo u cilju udaljavanja Crne Gore od evropskog puta i stvaranja unutrašnjih i spoljnopolitičkih problema – rekao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Budimir Mugoša.
Pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kaže Mugoša, maksimalno je ispolitizovano, iako su mještani Botuna s pravom zabrinuti zbog eventualnog štetnog uticaja tog postrojenja, jer, podsjeća on, imaju veoma loše iskustvo sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja.
– Strahovanja mještana Botuna su prilično opravdana, doduše ja mislim da je kolektor rješenje, a ne problem i o tome treba da razgovaraju ljudi kojima je to uža specijalnost. Ono što je sigurno jeste da su strah i iskrena namjera Botunjana i Zećana izmanipulisani u političke svrhe. Ovdje smo od problema postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda došli do nekih imaginarnih identitetskih pitanja – pitanja zastave, himne, statusa srpskog jezika u Crnoj Gori. Mi znamo da je status srpskog jezika, barem u jezičkom smislu, isti kao u Srbiji – to je jezik u službenoj upotrebi, i sada smo došli u situaciju da se, pored toliko problema koje ovaj grad i ova država imaju, bavimo time. Ono što je ovdje sigurno jeste da su svi sadašnji akteri na političkoj sceni u Crnoj Gori, konkretno vlast u Podgorici, a najvećim dijelom i na državnom nivou, bili protiv gradnje kolektora. Danas smo došli u poziciju kako da se kolektor gradi, a da mi opravdamo svoje nastupe, pa je onda, vjerovatno, neko vrlo mudro i politički iskusno odlučio da sav teret gradnje padne na DNP Milana Kneževića, a u posljednje vrijeme i Dajkovića – da oni preuzmu ulogu boraca za ekologiju i boraca za srpski jezik, da oni izigravaju ekstremnu desnicu – rekao je Mugoša.
Smatra da je premijer morao izaći sa jasnim stavom, što nije učinio, a što može imati političke posljedice, jer povlačenjem odbornika DNP-a vlast u Podgorici nema većinu.
Podsjeća i da su izbori zakazani za jun 2027. godine, da se Skupština može ne sazivati šest mjeseci, nakon čega bi uslijedilo uvođenje prinudne uprave od strane Vlade, što je, kako tvrdi, još šest mjeseci, nakon čega dolaze izbori.
– Ovo je, vjerujte mi, izvanredno isplanirana situacija. Sa stava političkog subjekta koji ja zastupam, to je loše po Crnu Goru, ali sa stava koji zastupaju DNP, NS i vladajuća većina u Podgorici, ovo je sjajno odigrano. Oni se tajmingom i deklarativno prilagođavaju svojim biračima. Ono što pričaju, pogotovo DNP, jeste ono što u Zeti vole da čuju njihovih sedam–osam odsto birača, tako da se neće ništa desiti osim što će doći do sunovrata Glavnog grada, jer Glavni grad ne može da funkcioniše bez Skupštine Glavnog grada. Neće se donositi odluke, doći će do ogromne štete, ne samo zbog priče oko kolektora već i zbog mnogih drugih pitanja. Grad će jednostavno biti blokiran, a oni će politički profitirati jer su, očigledno, vrlo rano počeli predizbornu kampanju za izbore 2027. godine – zaključio je Mugoša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Ništa se neće desiti osim što će doći do sunovrata Glavnog grada

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Sistem pod vodom
- Da li su se štete nastale zbog poplava i nevremena mogle ublažiti pravovremenim mjerama?
- Mišljenje stručnjaka o tome što voda u nekim mjestima nije za piće ni nakon prokuvavanja.
- Protesti u Minesoti
- Evropa razmatra odgovor na Trampove prijetnje
Gost emisije je Budimir Mugoša, bivši ministar poljoprivrede.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Informativna emisija 24 sata: Gost Budimir Mugoša, tema dana "Sistem pod vodom"

Pad proizvodnje bilježi se godinama, smanjuje se broj poljoprivrednika i gazdinstava, prosječna starost onoga ko gazdnistvom upravlja je 60 godina. Država treba poljoprivrednicima da obezbijedi stabilne uslove da bi mogli da funkcionišu, kao što je to učinila Evropska unija - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede i predstavnik Evropskog saveza Budimir Mugoša.
Proteklih nekoliko godina bile su, kaže Mugoša, katastrofalne za određene segmente poljoprivredne proizvodnje. Rezultati su porazni, bez obzira na to koliki je Agrobudžet, a broj grla u proteklih deset godina gotovo je prepolovljen.
- Ne možete se baviti poljoprivredom pa da “gatate u plećku” da će ova sezona biti dobra za krompir, ona za lubenicu, kupus… Kad se zaređaju loše godine, kao što je ova i prošla za krompir, vjerovatno će naredne doći do drastičnog pada površina zasijanih krompirom. Prošle godine smo imali kupus koji je koštao 80 centi do euro, ove ga ne možemo prodati za 20 centi - rekao je Mugoša.
Inženjer agronomije i dugogodišnji poljoprivrednik objašnjava da je poljoprivreda složen sistem. Kaže da bi svaka sređena zemlja, ili ona koja teži da bude dio Evropske unije, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom, prvo trebalo da obezbijedi dovoljno hrane za svoje stanovništvo. &nbsp;Podsjeća i da Crna Gora uvozi 50 odsto poljoprivrednih proizvoda, a da se u praksi u kontinuitetu bilježi pad proizvodnje.
- Niko ne bježi iz poljoprivrede zato što mu je dobro. Možemo tražiti razloge koji nijesu finansijske prirode. Petnaest hiljada je zaposlenih u državnim preduzećima i administraciji u posljednjih četiri, pet godina. Ostajemo bez radne snage. Desila se liberalizacija sa Evropom, pa su ljudi otišli na zapad. Poljoprivreda je u katastrofalnoj situaciji - istakao je Mugoša.
Pozivajući se na prijedlog budžeta za 2026. godinu Mugoša navodi da je za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede planirano 40.575.000 eura, za poljoprivredu 35.000.000 eura, na izdvajanja za socijalni transfer seoskom stanovništvu 14.123.000 eura, za ruralni razvoj 9.000.000 eura, za sektor ribarstva 1.600.000 od čega su 400.000 eura administrativni troškovi… Smatra da se malo toga može uraditi sa planiranm budžetom.
- Poljoprivredni proizvođači u Evropi, koji će nam biti direktni konkuretni, dobijaju više od 70 odsto ukupnih troškova od države, u raznim vidovima. Ovim poslom ne bave se ljudi koji ne mogu ničim drugo da se bave, već su tu poljoprivrednici, tehnolozi, radnici, investitori, berzanski radnici, trgovci. Riječ je o domaćinu koji čuva svoje domaćinstvo - istakao je Mugoša.
Vjeruje da se novac za poljoprivredu, da postoji volja, može naći. Ono što se u Crnoj Gori proizvede svježe je i kvalitetno i ne može se, kaže Mugoša, porediti sa onim što uvozimo, jer se sve što dolazi iz svijeta mora tretirati raznim termičkim, hemijskim i drugim sredstvima.
- Poljoprivreda mora da se dovede u stanje u kojem će poljoprivredni proizvođač biti zadovoljan i koji će htjeti da se bavi tim poslom, a onda ga i ostaviti u nasljedstvo svojoj porodici. Međutim, rečenica koju najčešće čujem je da ljudi nemaju namjeru da se na duge staze bave poljoprivredom. Veliko je nepovjerenje. Danas uvozimo krompir, kupus... prije dvadeset dana smo imali nestašicu mlijeka, a svake nedjelje dođe bar jedna cistjerna iz uvoza - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Rezultati u poljoprivredi su porazni koliki god da je budžet

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Agrokriza
- O sve dubljoj krizi crnogorske poljoprivrede, protestima poljoprivrednika koji traže da se izdvajanja za Agrobudžet povećaju sa sadašnjih 1,65 na pet odsto državnog budžeta.
- O tome šta ovakva struktura Agrobudžeta znači za opstanak proizvodnje, zašto godinama propadaju farme, kako će Crna Gora bez evropskih standarda izdržati ulazak u EU. 
 
- U 24 sata donosimo izvještaj sa Balkan Integration Forum 2025 koji organizuju Evropski pokret u Crnoj Gori i Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije. 
 
- Detalji sa sjednica Skupštine i njenih tijela: 
 
Skupština razmatrala dva polugodišnja izvještaja o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u EU, koje je predstavila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Gost Informativne emisije 24 sata je bivši ministar poljoprivrede, predstavnik Evropskog saveza Budimir Mugoša.
Emisiju večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Budimir Mugoša

U Crnoj Gori se litar mlijeka ne može proizvesti ispod 55 centi po litri mlijeka, iako je otkupna cijena 47 centi. Moraju se stvoriti uslovi u kojima će poljoprivreda i stočarstvo biti stabilni i podržati se premijama - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede i poljoprivrednik Budimir Mugoša.
Među crnogorskim farmerima ima i onih koji su protekle sedmice bili prinuđeni da prospu više od tri tone mlijeka nakon što sz dobili obavještenje mljekara &nbsp;da privremeno obustavljaju otkup. Mugoša napominje da je otkupna cijena mlijeka u Crnoj Gori ispod 47 centi u prosjeku, dok je u Srbiji iz koje se uvozi mlijeko preko 50 centi, pa se postavlja pitanje kako ono ispadne jeftinije nego mlijeko iz Crne Gore.
- Statistički gledano otkupna cijena mlijeka 2020. godine bila je 37 centi, da bi se 2021.godine posle protesta sa traktorima ispred Skupštine podigla sa 37 na 47 centi. I dan danas je ostala ista. Znači 2021. godine kad je otkupna cijena mlijeka bila 47 centi prosječna plata je bila 504 eura, danas je prosječna plata u Crnoj Gori 1.014 eura, a otkupna cijena mlijeka je ispod te koja je bila te 2021. godine - rekao je Mugoša.&nbsp;
Kaže da je preko 50 posto mlijeka popila inflacija od 2021.godine do sada, a u tom periodu je svima povećana plata. Samo su farmeri, kaže Mugoša, &nbsp;ostali da rade za manju zaradu. Sve što farmeri zarade su premije i to je osnovni razlog zašto još uvijek istrajavaju, ali je pitanje do kad će izdržati.&nbsp;
- Vi ne možete jednu privrednu granu vještački održavati intubirajući je premijama, vi morate stvoriti uslove u kojima će ta privredna grana da bude stabilna i da se podrži subvencijama. Uradio sam jednu interesantnu analizu o cijeni bureka. Burek je koštao 2020. godine oko euro, danas košta dva eura, e za nekoga je bolje, neko ko je pravio bureke po euro, pa ih sad pravi za dva eura,a u međuvremenu je postao državni sekretar, e onda je njemu sigurno bolje. Analiza mlijeka je 2020.godine koštala dva eura, mi moramo da uradimo dvije analize mjesečno, danas košta pet eura, i od tih pet eura ide euro Univerzitetu Crne Gore zato što se laboratorija nalazi pri univerzitetu Crne Gore i mi dajemo euro Univerzitetu Crne Gore. Dakle cijena mlijeka ostaje 47 centi, a analiza mlijeka je izašla sa dva na pet eura - zaključio je Mugoša.
Inženjer stočarstva Budimir Mugoša ukazao je na još jedan problem. &nbsp;
- Mi smo imali 2020.godine cijenu nafte 92 centa, danas je 1,34 i izlazilo je na 1,78 u međuvremenu. Jedno azotno đubrivo urea je &nbsp;džak od 25 kg &nbsp;koštao 2020. godine oko 8,5 eura, a izlazio je na 32 eura zbog krize jer se pravi iz gasa, da bi danas koštao skoro 20 eura. Vezivo koje mi farmeri koristimo za vezanje bala nekada je kilogram koštalo euro, danas košta 15 eura. Steona junica je 2020.godine koštala 1.800 eura, danas ona košta 3.000 eura. Za pet junica, koje sam ja kupio, je 1.000 eura porez ovoj državi. Znači, ja kad uvezem junice 1.000 eura platim državi porez na te junice - istakao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm7ljJxxpKGU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mugoša: Ne može se jedna privredna grana vještački održavati intubirajući se premijama

Odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Budimir Mugoša saopštio je da je gostovanje sekretarke Sekretarijata za lokalnu samoupravu Slađane Anđušić u emisiji na TV Vijesti potvrdilo stavove koje je njegov politički klub iznio još tokom pripreme i rasprave o Odluci o mjesnim zajednicama.
- Paktuelne gradske vlasti i sekretarke Anđušić o neposrednoj demokratiji i interesima građana samo je poslužila da se zamaskira stvarna namjera – podjela političkog plijena po partijskim kvotama, čak i na nivou mjesnih zajednica - &nbsp;naveo je Mugoša.
On je ocijenio da su tajni sastanci u prostorijama Glavnog grada postali uobičajena praksa gradske uprave prije donošenja odluka od posebnog značaja za građane.
- Kada su u pitanju partijski interesi, brzo se zaborave obećanja o transparentnosti rada, interesima građana, inkluziji i komunikaciji – principima kojima se prikupljaju glasovi. Ovoga puta, organizator takvog djelovanja bila je predsjednica Skupštine. Očigledno je da su ona i odbornička većina obmanuli građane, pa će umjesto ‘neposredne demokratije’ dobiti još jedno političko preuzimanje mjesnih zajednica po partijskim kvotama, kao što se to radi i sa mnogim drugim funkcijama - &nbsp;poručio je Mugoša.
Posebnu odgovornost, prema njegovim riječima, snosi predsjednica Skupštine Glavnog grada.
- Ona je, otvoreno kršeći odluku za koju je i sama glasala, bez znanja odbornika opozicije održala sastanak sa kandidatima za vršioce dužnosti predsjednika savjeta mjesnih zajednica. Prije toga je, kako je sama sekretarka kazala, sprovela ‘široke konsultacije’ sa građanima – očigledno po partijskom nalogu i u krugu političkih istomišljenika - naveo je Mugoša.
On je dodao da ovakvo djelovanje ne doprinosi izgradnji povjerenja građana u iskrene namjere odborničke većine.
- Zbog toga predsjednica Skupštine duguje građanima odgovore – kada su održane te široke konsultacije, u kojim mjesnim zajednicama i na koji način je građane obavijestila o njima? Kako je došla do kandidata koje namjerava da predloži Odboru za izbor i imenovanja i po kojim kriterijumima? Da li je i kada imala namjeru da o svemu upozna odbornike opozicije, koji su takođe predstavnici građana? - pita Mugoša.
On je zaključio da predsjednica Skupštine mora da objasni građanima i javnosti „zašto je aktuelna vlast, umjesto da promijeni loše prakse prethodnika, odlučila da ih unaprijedi“, te da „odgovori makar dijelom opravdaju povjerenje građana koji finansiraju njen rad i odborničke naknade“.

Mugoša: Mjesne zajednice postaju partijski plijen

Po podacima Monstata uvoz hrane i pića u odnosu na prošlu godinu porastao je za više od 47 miliona eura, zbog čega domaći proizvođači trpe velike gubitke. Gostujući u 24 sata Televizije E, bivši ministar poljoprivrede, Budimir Mugoša, kazao je da ko god se bavi agrarnom politikom i poljoprivrednom proizvodnjom, zna da je problem enormnog uvoza – sistemski.
Mugoša podsjeća da su 2021. godine protestovali proizvođači mlijeka, koji su tadašnjem ministru poljoprivrede dostavili 18 zahtijeva. Do danas, nijeda nije ispunjen.
- Jedan od zahtjeva bio je pet odsto budžeta za poljoprivredu, zatim da se ukinu akcize i porezi na gorivo za poljoprivredne mašine, što Zakon o akcizama omogućava (u članu 26 kaže da poljoprivrednici mogu da budu oslobođeni od poreza i akciza). Posljednji put akcize su bile vraćene kad sam ja bio ministar 2016. godine. Postoji i problem dvostrukog oporezivanja, iako zakon omogućava da se prizna ulazni PDV na otkupljenu robu. Zemlje iz okruženja dobijaju PDV na granici za robu izvezenu i mnogi od tih trgovaca rade samo za povraćaj PDV-a – kaže Mugoša.
Napominje i da nije bilo isplata subvencija za 2025. godinu, osim za mlijeko. Ali, za četiri procenta je opao otkup mlijeka od crnogorskih mljekara.
- Danas kad je frka sa mlijekom, imamo situaciju da je subvencija 20 centi, a otkupna cijena 47 centi. Ista otkupna cijena bila je 2021. godine, kad je prosječna plata u Crnoj Gori iznosila 504 eura, a danas je 1.014 eura… Na sjeveru je otkupna cijena i smanjena, jer nijedna mljekara ne može da propadne od manjka mlijeka, nego od viška. Džabalebaroši u državnim organima su duplo povećali plate, a nama je otkupna cijena mlijeka realno pala - istakao je Mugoša.
Kaže da se poljoprivrednik ne može u isto vrijeme baviti proizvodnjom i rješavanjem sistemskih problema, već bi trebalo svako da radi svoj posao. Podsjeća da veliki trgovinski lanci distribuiraju domaće proizvode ali da im je dobit na prvom mjestu.
- Nije ovdje upitna ni cijena, niti kvalitet, već količina i kontinuitet. Znam ljude kojima su ostale lubenice na imanju, a znamo da se svakog dan uvoze iz Grčke. Veliki lanci imaju svoju logiku i potpuno ih razumijem. Da li država može tu da interveniše, to je vrlo kompleksno pitanje - kaže Mugoša.
Dodaje da je država nespremna, jer u Ministarstvu poljoprivrede rade ljudi koji se nikada nijesu bavili poljoprivredom, već su učili, kako kaže, iz skripti i sa interneta.
- To su google stručnjaci i to je strašan problem. Oni će primiti platu jednako, propao ja kao poljoprivrednik ili ne. Oni ne postoje zbog sebe, nego zbog nas. Oni nama ne daju ništa, nego mi dajemo njima. Od naših poreza im plaćamo plate. Kad budu ispunili sve obaveze prema nama, pa onda primili plate, e onda će biti neke sreće - poručio je Mugoša.
Smatra da nadležni pokušavaju biološke cikluse prilagoditi onim administrativnim.
- Svako ko se iole bavi ozbiljno poljoprivredom, već u decembru zna šta će da radi za narednu godinu. Država ne zna do aprila mjeseca šta će da radi za tu godinu. Moje kolege i ja ne možemo da planiramo narednu godinu, zato što se agro budžet usvaja u februaru, martu, aprilu, pa čak i julu. Javni pozivi se kasno raspisuju i ne možemo da planiramo proizvodnju - rekao je Mugoša.
Mugoša je objasnio i da je osiguranje poljoprivrednih dobara još samo mrtvo slovo na papiru, pa će ljudi koji su imali štete u posljednjim požarima teško doći do sredstava za naknadu te štete.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5C2edXvHf3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Mugoša: Džabalebaroši u državnim organima povećali su plate duplo, a nama je otkupna cijena mlijeka pala

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Poruke predsjednika države uoči vanredne sjednice Skupštine
- Koliko uvoz šteti domaćim proizvođačima?&nbsp;
- Što je uzrok spora u crmničkom selu Brčeli?
Gost emisije je bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Budimir Mugoša

Ni robnih rezervi, ni državnog preduzeća, ni stabilnih cijena. I, najvažnije – ni traga od ispunjenog obećanja premijera Milojka Spajića. Građani svakodnevno ispaštaju dok cijene nezaustavljivo rastu, a oni koji bi morali da reaguju – ćute. Premijer ne osjeća odgovornost za izgovorene riječi, a još manje za stvarnost u kojoj je ostavio građane. Još 10. avgusta prošle godine, Spajić je pompezno najavio osnivanje državnog preduzeća koje bi bilo zaduženo za upravljanje robnim rezervama i direktnu distribuciju osnovnih životnih namirnica građanima. Najavljeno je da će to biti trajno rješenje za borbu protiv inflacije. - To je jedan održiv način da se borimo protiv visokih cijena. Ograničenje marži može pomoći budžetu građana, ali moramo imati dugoročno rješenje za stabilizaciju cijena u Crnoj Gori - izjavio je tada Spajić. Godinu dana kasnije – nema ni preduzeća, ni robnih rezervi. Umjesto toga, građani plaćaju osnovne namirnice skuplje nego mnogi građani razvijene Evrope. Turisti s boljim standardom nerijetko su zatečeni visinom cijena u crnogorskim marketima. <h2>CIJENE PAPRENE</h2> Prema poređenju koje je sproveo portal ETV, cijene u domaćim marketima su i do 20 odsto više nego u hrvatskom “Lidlu”. Kada bi se ista analiza sprovela sa tržištem Njemačke, razlika bi bila još poraznija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032707038_44c279583c1700ec0198c5433d2de9002eab79d9288f277f73b20f8538084cf3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032707038_44c279583c1700ec0198c5433d2de9002eab79d9288f277f73b20f8538084cf3" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Prodavnica, market"></figure>  U međuvremenu, vladajući funkcioneri se ne oglašavaju. Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, koji je bio zadužen za kontrolu cijena, od maja ne daje izjave za javnost – izuzev političkih prepiski s predsjednikom države Jakovom Milatovićem, za koje očigledno ima dovoljno vremena. <h2>PREKO LEĐA DOMAĆEG STANOVNIŠTVA</h2> Dok državni vrh ćuti, građani plaćaju danak nestručnosti i pasivnosti vlasti. Sezona je u punom jeku, a budžet, kao po pravilu, puni se preko leđa domaćeg stanovništva. Niti ima pomoći, niti ima razumijevanja. Premijer Spajić se više ne oglašava o ovom pitanju. Nema pojašnjenja gdje je zapelo s „održivim rješenjem“ koje je sam najavio. S obzirom na nedavne izjave njegovog ministra zdravlja Vojislava Šimuna, koji je građane optužio za duge liste čekanja u zdravstvu, nije isključeno da i premijer smatra da su sami krivi za poskupljenja. UKINUTO JOŠ 2003. Crna Gora od 25. decembra 2003. nema robne rezerve. Tadašnja Vlada ih je ukinula uz obrazloženje da su „nekomercijalne“. Kao zamjena, donesen je Zakon o interventnim nabavkama, koji je trebalo da omogući brzu reakciju države u kriznim situacijama. Ali – nije zaživio. Za razliku od većine evropskih zemalja, Crna Gora nema mehanizam da zaštiti tržište u slučaju iznenadnih šokova – bilo da se radi o skoku cijena goriva, hrane, inflaciji usljed pandemije ili rata. UPOZORENJE BIVŠEG MINISTRA POLJOPRIVREDE Nekadašnji ministar poljoprivrede Budimir Mugoša još ranije je upozoravao na značaj robnih rezervi: - Sve ozbiljne države EU ih imaju. One su ključne u slučaju poremećaja tržišta, prirodnih katastrofa, ratova… Robne rezerve omogućavaju stabilizaciju cijena, čuvanje poljoprivrednih proizvoda i sigurnost građana u vanrednim okolnostima - naglasio je Mugoša. U Crnoj Gori, međutim, ozbiljnost izostaje. Jedino što je postojano – jesu neispunjena obećanja i visoke cijene koje građani više ne mogu da prate.

Miraš Dušević

Građani papreno plaćaju Spajićeva obećanja: Ni preduzeća, ni robnih rezervi - a cijene galopiraju

Klimatski uslovi su bili veoma loši za poljoprivrednike, čak su se i u okolini Podgorice susreli sa kasnim proljetnim mrazovima koji su desetkovali voćnjake, rekao je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, inženjer agronomije i bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.
Mugoša kaže da je poljoprivredu gledao iz žablje i ptičje perspektive, jer je i sam poljoprivrednik, a imao je priliku da u jednom kratkom periodu bude i ministar poljoprivrede, čega se, kako kaže, nikad ne bi prihvatio da je znao kako će se odvijati stvari tada.
Za poljoprivredu kaže da je teška poljoprivredna grana, inertna i spora, neatraktivna, pa je bavljenje poljoprivredom i globalni problem, a ne samo u Crnoj Gori.
- Sve što je automatizovano u poljoprivredi - dovedeno je do savršenstva, prije svega mislim na proizvodnju ratarskih kultura, danas su traktori bez vozača, voze i na džojstik, satelitske navigacije i slično, ali grašak se bere ručno, jagoda se bere ručno, paprike se beru ručno, paradajz se bere ručno, e tu nastaju veliki problemi u nedostatku radne snage - rekao je Mugoša.
Na poljoprivrednu proizvodnju, objašnjava on, utiče više faktora, a prvenstveno prirodni uslovi, a ova godina se ne može pohvaliti optimalnim prirodnim uslovima. 
- Ova godina je bila izuzetno loša, zima je bila blaga, što nije dobro, sa aspekta pčelarstva nije dobro, u biljnoj proizvodnji se susretali sa velikim brojem patogena, koje obično hladne zime uništavaju. Kao veliki problem se pojavio kasni proljetni mrazevi, ja sam iz Podgorice, imam plantažu bresaka i za mojih 60 godina ovo je prvi put da mi je breskva izmrzla u cvijetu, 4.aprila je bilo -4° i breskva je bila u najosjetljivijoj fazi, to je kad je već procvjetala i kada su se oformili plodovi, to je desetkovano, od 12-13 redova koje imamo po sortama samo su dvije rodile, na ostalim nije bilo ni za lijek, što bi rekli. Trešnje takođe nijesu rodile, kajsija nijedna nije bila - istakao je Mugoša. 
Što se stočarstva tiče ljudi koji se bave tom granu na jugu i u centralnom dijelu Crne Gore su pokosili dovoljno sijena, dok su stočari već u 7. mjesecu počeli da kupuju sijeno, jer ga na sjeveru nije bilo dovoljno. 
Kaže da se problemi od ove godine reflektuju u pripremi sljedeće poljoprivredne sezone, efekti će se osjetiti, kako kaže, u februaru i martu iduće godine. 
- Nećemo imati novca da pripremimo narednu sezonu, u tom momentu kad se to desi treba da se pomogne da pripremim iduću sezonu, jer ako ja dvije sezone kiksam onda se odustaje” - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Ova godina je izuzetno loša za poljoprivrednike

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: budimir-mugosa