Nekoliko stotina domaćih pomoraca izgubiće radni angažman usljed prodaje brodova "Kotor" i "Dvadeset prvi maj" Crnogorske plovidbe, saopšteno je iz Samostalnog sindikata radnika u pomorskom brodarstvu i transportu Crne Gore.
- Poznato nam je da će prodajom brodova Crnogorske plovidbe posao izgubiti značajan broj naših pomoraca. Govorimo o stotinama ljudi koji su do sada bili vezani za te brodove i koji su preko njih ostvarivali svoj radni angažman. Nažalost, o njihovoj sudbini nije se vodilo računa prilikom donošenja odluke o prodaji brodova - rekli su iz tog Sindikata za Dan.&nbsp;
Oni su procijenili da je ugroženo više stotina domaćih pomoraca svih struka – od oficira i inženjera, do članova palube i strojne posade.&nbsp;
- To je veliki udar ne samo za njih lično i njihove porodice, već i za čitavu pomorsku zajednicu u Crnoj Gori - ukazali su iz Sindikata.
Kako su istakli, prodaja brodova Crnogorske plovidbe ugrožava kontinuitet i razvoj njihove pomorske struke, prenosi Dan.
- Ova odluka znači da Crna Gora praktično ostaje bez državne brodarske kompanije, jer nakon prodaje brodova Crnogorske plovidbe ostaje samo Barska plovidba sa dva broda. Naši pomorci sada su prinuđeni da sami traže angažman kod stranih brodara, što je mnogo teže i nesigurnije, naročito u uslovima velike konkurencije na svjetskom tržištu rada na moru. Time se ugrožavaju kontinuitet i razvoj naše pomorske struke, koja je vjekovima bila stub crnogorske privrede i identiteta - upozorili su iz tog Sindikata.
Oni su naveli da će zbog prodaje brodova državne kompanije najviše izgubiti naši mladi pomorci i kadeti.
- Crnogorska plovidba bila je glavni garant da će oni moći da dobiju prvo ukrcanje i neophodno iskustvo. Sada ostaju bez te mogućnosti i prepušteni su sami sebi, da pripravnički staž traže u Barskoj plovidbi ili kod stranih kompanija. To je ogroman problem za naš obrazovni sistem i za budućnost pomorske struke u Crnoj Gori, jer bez mladih kadrova nema ni opstanka profesije. Bez podrške države i odgovarajuće institucionalne pomoći, mladima će biti izuzetno teško da pronađu prvi angažman i ostvare napredovanje u struci - naveli su iz Sindikata.
Brodovi državnog preduzeća Crnogorska plovidba nedavno su prodati danskoj kompaniji K/S Navision Group za ukupno 13,25 miliona dolara, nakon što je Vlada dala saglasnost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prodajom brodova ugrožen razvoj pomorske struke, nekoliko stotina pomoraca izgubiće angažman

Grčka će garantovati sigurnu plovidbu brodova koji se trenutno nalaze u njenim vodama kao dio međunarodne flotile koja ide prema Gazi, rekao je u četvrtak grčki ministar vanjskih poslova.
On je dodao da je Atina obavijestila Izrael da se u flotili nalaze grčki državljani, prenosi Klix.
Globalna flotila Sumud koristi oko 50 civilnih brodova kako bi pokušala probiti izraelsku pomorsku blokadu Gaze. Na brodu su mnogi pravnici i aktivisti, uključujući švedsku klimatsku aktivisticu Gretu Tunberg.
- Trenutno se u vodama Krete nalazi mali broj brodova i garantovaćemo sigurnu plovidbu. Već smo obavijestili izraelsku vladu o učešću grčkih građana u ovome i pobrinućemo se da sve prođe dobro - rekao je Giorgos Gerapetritis za Rojters u intervjuu na marginama Opšte skupštine UN-a, prenosi Klix.ba.
Italija je poslala brod u pomoć flotili nakon što su plovila napadnuta od strane 12 dronova u međunarodnim vodama 56 kilometara od grčkog ostrva Gavdos.
Gerapetritis je rekao da Atena ne planira da se pridruži italijanskim i španskim ratnim brodovima u ovoj fazi.
Umanjio je značaj incidenta s dronom, ali je rekao da će se sprovesti potpuna istraga kako bi se utvrdilo što se dogodilo.
- Trenutno se čini da je sigurno, ali smo u punoj pripravnosti - rekao je.

Grčka obećala da će u svojim vodama zaštiti brodove flotile koja plovi ka Gazi

Vlada Crne Gore odobrila je na današnjoj elektronskoj sjednici prodaju dva broda državne kompanije Crnogorska plovidba – “Kotor” i “Dvadesetprvi maj”. Ukupna vrijednost transakcije iznosi 13.2 miliona dolara, a novi vlasnik biće danska kompanija K/S Navision Group.
Brod MV “Kotor” (IMO 9575981), koji je izgrađen 2012. u Šangaju, prodat je za 5,75 miliona dolara.
Kupac je obavezan da uplati depozit od 39,12 odsto na escrow račun, dok je isporuka predviđena u luci Tajn u Velikoj Britaniji, najkasnije do 1. decembra 2025.
Drugi brod, MV “Dvadesetprvi maj” (IMO 9582427), takođe izgrađen u Kini 2012, dostavljen je na prodaju po cijeni od 7,5 miliona dolara.
Dogovorom je predviđeno da kupac uplati depozit od 30 odsto, a isporuka se očekuje u luci Paradip u Indiji do 22. septembra 2025.
Krajnji rok za eventualno otkazivanje transakcije postavljen je na 1. decembar iste godine.

Danci kupuju brodove Crnogorske plovidbe za 13.2 miliona dolara

U kotorsku luku danas su uplovila dva kruzera sa ukupno 4.758 putnika.
Prema informaciji iz AD "Luka Kotor", brod “MSC Opera”, sa 2.249 putnika na na vezu ostaje do 18 sati, kada isplovljava za Bari.
Na sidrištu jedan do 18 sati ostaje 295 metara dug “Main Schiff 6” sa 2.536 putnika.

U Kotoru dva broda sa skoro 5.000 putnika

Najmanje deset osoba poginulo je nakon što su se četiri broda prevrnula na rijeci Vu, u iznenadnom nevremenu koje je pogodilo jugozapad Kine, javili su državni mediji. 
 
Brodovi su se prevrnuli u nedjelju, kada su iznenadna kiša i grad pogodili gornje djelove rijeke Vu, pritoke najduže kineske rijeke Jangce. 
 
U prvim izvještajima objavljeno je da su se prevrnula dva turistička broda, ali su državni mediji danas su javili da se radi o četiri, prenosi AP. 
 
Dva broda nijesu imala putnike, a sedam članova posade uspjeli su sami da se spasu, prenosi CCTV. 
 
Ta televizija je objavila da su brodovi imali maksimalni kapacitet od oko 40 osoba i da nijesu bili pretrpani. 
 
Planine i rijeke provincije Guidžu privlače turiste i mnogi Kinezi boravili su tu tokom petodnevnom nacionalnog praznika koji se završava danas. 
 
Očevici su kazali za medije da su mnogi ljudi uspjeli da doplivaju do obale, uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima i gustoj magli.

Kina: Najmanje desetoro stradalih u prevrtanju turističkih brodova

Brodovi 1. stalne pomorske grupe NATO-a usidreni su u staroj luci u Talinu 29. i 30. novembra, piše ruski Komersant.
Posljednji put brodovi Sjevernoatlantskog saveza bili su u Estoniji u aprilu 2023. godine.
Britanska fregata HMS Iron Duke, norveški komandni brod HNoMS Maud, francuska fregata FS Auvergne, holandska fregata HNLMS Van Amstel, belgijska fregata BNS Louise-Marie i patrolni brod FS Commandant Blaison nalaze se u luci Talin.
Estonski komandant Ivo Vark je istakao da je 1. stalna pomorska grupa NATO-a glavna pomorska udarna snaga saveza.
- Prisustvo saveznika u Estoniji i estonskim vodama danas je prvenstveno povezano sa bezbjednosnom situacijom u blizini i oko nas, regionalnim planovima odbrane NATO-a i odgovorom na pomorske prijetnje - rekao je Verk.
Stalne pomorske grupe NATO-a su jedinice koje su u stanju pripravnosti.

Šest NATO brodova ušlo u Estoniju: „Prisustvo saveznika povezano sa bezbjednosnom situacijom“

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: brodovi