Ako se tokom ove nedjelje zaokruže sve neophodne procedure već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Naime, u pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Odnosno, Finansijski nadzor, koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - saopštila je ministarka Gorčević za TVCG u Briselu.
Kako je istakla, crnogorska delegacija imala je danas niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije na temu, prije svega, vladavine prava i obaveza koje imamo za dva ključna poglavlja, odnosno poglavlja 23. i 24.
- Ono što zaista jeste uvjeravanje sa crnogorske strane je da ćemo ispuniti sve neophodne obaveze koje se očekuju na ovom putu, a sa druge strane Evropska komisija očekuje snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno očekuje od nas osnaživanje graničnih prelaza i, na kraju krajeva, jačanje našeg pravosuđa - rekla je Gorčević, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala, sve ono što smo radili u prethodnoj godini prepoznato je od strane Evropske komisije.
- Ali ono što se od nas očekuje jeste još snažnije i još veće zalaganje kako bismo 2028. godine postali dvadesetosma članica. Međutim, ono što me e posebno radovalo danas tokom sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije jeste dodatna činjenica, odnosno informacija, da ako se tokom ove nedelje zaokruže sve neophodne procedure, već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje. U pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Finansijski nadzor – za koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da je to još jedan podsticaj za Crnu Goru i našu administraciju.
- Ali, na kraju krajeva, i nastavak svih onih rezultata koje smo imali u decembru mjesecu kada smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, tako da i početak 2026. godine bude u duhu evropskih integracija, kako bismo sva pregovaračka poglavlja zatvorili do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Navedimo i da bi brzo zatvaranje ovog poglavlja predstavljalo važan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se otvorio put ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.
Poglavlje 32 tiče se usvajanja međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole, standarda eksterne revizije i najboljih praksi EU i njhove primjene na cijeli javni sektor. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola doprinosi unapređenju discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava EU. Osim toga, ovim poglavljem se reguliše i zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura od falsifikovanja.
Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja (posljednjih pet u decembru 2025. – poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13).
Zvaničnici u Podgorici i Briselu ocjenjuju da je tempo pregovora ubrzan u posljednje dvije godine, ali upozoravaju da izazovi predstoje – posebno poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost.
Premijer Milojko Spajić i ministarka Gorčević više puta su ponovili da je cilj realan, uz punu posvećenost reformama i nacionalno jedinstvo oko evropskog puta.
Evropska komisija i komesarka za proširenje Marta Kos nedavno su pohvalile Crnu Goru kao predvodnika među kandidatima, ali su istakli da brzina napretka zavisi od konkretnih rezultata na terenu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gorčević: Ako se završe procedure novo poglavlje zatvaramo naredne sedmice

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da Ukrajina u narednih deset godina od Evropske unije traži čak 800 milijardi dolara, što bi, prema njegovim riječima, za Mađarsku imalo teške socijalne posljedice.
Orban tvrdi da bi se tim iznosom u Mađarskoj penzije mogle isplaćivati narednih 40 godina, a sve porodične pomoći čak 60 godina, piše Index.
U objavi na društvenim mrežama Orban je naveo da ukrajinski premijer Volodimir Zelenski taj novac želi da dobije iz Brisela, dok Brisel, kako tvrdi, planira da teret prebaci na države članice Evropske unije, uključujući Mađarsku.
Orban je otkrio da je na jučerašnjoj sjednici mađarske vlade saslušan izvještaj ministra za evropska pitanja Janoša Boke, u kojem je detaljno objašnjeno kako bi Brisel raspodijelio traženih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva.
- Eto, toliko znači tih 800 milijardi dolara koje ukrajinski premijer želi da izvuče iz Brisela. A oni to, opet, žele od nas. Na jučerašnjoj sjednici vlade saslušali smo izvještaj Janoša Boke o tome kako bi Brisel raspodijelio tih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva. Rezultat je krajnje zastrašujući - poručio je Orban.
Prema njegovim riječima, takozvani „briselski ukazi“ za Mađarsku bi značili ukidanje 13. i 14. penzije, postepeno ukidanje porodičnih pomoći, kao i uvođenje progresivnog poreza na dohodak, kojim bi se dodatno opteretili mađarski poreski obveznici.
- Sve to kako bi se imalo čime da se plate ukrajinski režijski troškovi - dodao je on.
Orban je poručio da Mađarska takav scenario odbacuje i najavio da će izvještaj ministra Boke biti objavljen u cjelosti.
- E, to je ono na šta mi, Mađari, ne pristajemo. Izvještaj ministra Boke objavićemo jer mađarske porodice imaju pravo da znaju kakav im se plan iz Brisela želi nametnuti - rekao je Orban.
Dodao je da će građani Mađarske u aprilu, na parlamentarnim izborima, moći da biraju „između briselskog i puta mira“.

1250x600

1084x550

Orban: Zelenski želi novac od Brisela, mi ne pristajemo na taj scenario

Nacrt izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je prošle sedmice stigao u crnogorski parlament kao prijedlog izvršne vlasti za razmatranje po hitnom postupku, biće usaglašen sa stavovima zvaničnog Brisela, rečeno je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vlada-ce-izmjene-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-usaglasiti-sa-misljenjem-zvanicnog-brisela" target="_blank">Pobjedi</a> iz Vlade Crne Gore, te precizirano kako je u toku intenzivna komunikacija tim povodom.
To bi mogla biti naznaka da Zakonodavni odbor neće razmatrati ovaj akt na sjutrašnjem nastavku 111. sjednice, na čijem su dnevnom redu i sporne izmjene pravnog akta veoma važnog za Poglavlje 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji, ali i za Crnu Goru uopšte.
<h2>Stavovi</h2>
Pobjeda je u petak objavila kako su se na dnevnom redu Sedme sjednice jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, koja je počela prošle sedmice, ponovo našle kontroverzne izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima. U odnosu na verziju koju su ranije ove godine predložile Demokrate, a čiji je Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, novi prijedlozi se razlikuju samo u neznatnim detaljima, ali ih je kao predlagač potpisao premijer Milojko Spajić.
Brojne kritike civilnog sektora i evropskih institucija upravo zbog spornih rješenja o načinu reorganizacije i zapošljavanja koja su se našla u prvobitnom (stranačkom) prijedlogu, krajem jula su imale za posljedicu povlačenje prijedloga sa dnevnog reda parlamenta u posljednjem trenutku.
Nakon što su nove izmjene započele svoj izuzetno kratak put kroz skupštinske odbore, iz Delegacije EU u Crnoj Gori je za naš list rečeno kako je revidirana verzija Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena Evropskoj komisiji.
- Trenutno je u fazi procjene od strane nadležnih službi Komisije. EK će u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na Nacrt izmjena Zakona. Uopšteno govoreći, Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama, kao i da postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona - ukazali su iz Delegacije EU.
Akcija za ljudska prava (HRA) pisala je, zatim, EK ukazujući na predložene sporne izmjene „posebno u odnosu na ljudska prava policijskih službenika i rizik od politizacije policije“.
- EK je podsjetila da je vladavina prava temeljna vrijednost EU i naglasila da se sve izmjene Zakona moraju uskladiti sa pravom EU i međunarodnim standardima. Posebno je značajno to što je Evropska komisija ukazala na potrebu postojanja „odgovarajućih proceduralnih garancija radi sprečavanja neprimjerenog političkog uticaja u organima za sprovođenje zakona“, čime se direktno potvrđuje suština zabrinutosti na koje je HRA ukazala - rečeno je iz ove crnogorske NVO.
Za njih je posebno značajno što su izmjene zakona „trenutno predmet procjene nadležnih službi Komisije u cilju provjere usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima“.
- Ovakva formulacija jasno ukazuje da predložena zakonska rješenja nijesu unaprijed prihvaćena i da će tek biti ocijenjena u odnosu na zaštitu ljudskih prava, institucionalne nezavisnosti policije i zabrane političkog uticaja - rečeno je iz HRA.
Ova NVO je zato upozorila da bi usvajanje zakonskog rješenja koje bi omogućilo „proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole“, predstavljalo „ozbiljno nazadovanje u oblasti vladavine prava“, što bi moglo imati negativne posljedice po proces evropskih integracija.
- Zbog toga očekujemo da Vlada Crne Gore povuče Prijedlog zakona iz skupštinske procedure do dobijanja mišljenja Evropske komisije, kako je ranije i obećano - pozvala je HRA.
Povodom stavova EK i dijela crnogorskog civilnog sektora, Pobjeda je juče uputila direktno pitanje Vladi Crne Gore da li će povući sporni prijedlog iz skupštinske procedure sve dok ne stigne mišljenje evropskih institucija.
- Vlada Crne Gore je u intenzivnoj komunikaciji sa Briselom u vezi sa predlogom izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima kako bi sve bilo usaglašeno - zvanično je rečeno Pobjedi.
<h2>Nove reakcije</h2>
Udruženje pravnika Crne Gore juče se pridružilo zahtjevu HRA i drugih NVO da se obustavi dalja procedura o usvajanju pomenutih izmjena Zakona, a povodom stavova koji su izneseni iz EK.
Iz ove stručne asocijacije su podsjetili kako je njihov Upravni odbor još prvom prilikom, u julu ove godine, „izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja EK pristupi izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima“. Kako su precizirali, o tome, kao i o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima, upoznali su i šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera.
- Ponavljamo stav da usvajanje zakona koji omogućava proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole nije saglasno proklamovanom ustavnom principu vladavine prava, stvara pravnu nesigurnost i nije dio proklamovane EU agende. Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika još jednom upozorava na opasnost „ishitrenih zakonodavnih intervencija“ koje mogu ozbilno narušiti osnovne ustavne principe i zaštićena ljudska prava, te očekuje da predstavnici zakonodavne vlasti uvaže, po ovom pitanju, javno izraženi apel stručne javnosti, nevladinih organizacija i relevantih međunarodnih adresa - zaključuje se u saopštenju ove asocijacije.
Podsjećamo, izmjene će omogućiti lakše zapošljavanje i otpuštanje, i to samo na osnovu odluke vrha MUP-a, konkretno - ministra Šaranovića. U prijedlogu je iznesen stav da, umjesto što ovakvo zakonsko rješenje „predstavlja povod za zabrinutost“, izmjene koje se nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih par mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“.
- Navedene izmjene i dopune nijesu usklađivane sa primarnim i sekundarnim izvorima prava Evropske unije - navode odmah nakon toga.
Među ključnim novinama je određivanje podobnosti za zapošljavanje u MUP-u i UP-u, koje će biti povjereno posebnoj Komisiji za provjeru bezbjednosnih smetnji koju formira direktno ministar (do daljnjeg – Šaranović).
- Najvažniji funkcionalni pomak odnosi se na to da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sada predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima, u kojima su moguće i brojne procesne zloupotrebe, koje idu u pravcu izbjegavanja odgovornosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je do sada bio slučaj - navedeno je u predlogu izmjena Zakona.
S ozbirom na to da je stav evropskih institucija da „Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama“, ali i da „postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona“, predloženi novi zakonski okvir teško da će zadovoljiti te kriterijume.
<h2>USSCG: Prostor za zloupotrebe i kršenje ljudskih prava</h2>
Da su predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima sporne i za one na koje će se to ubuduće odnositi, stav je Unije slobodnih sindikata Crne Gore. U saopštenju su podržali isti stav Nezavisnog sindikata policije Crne Gore, koji zahtijeva od Vlade da se sporni zakonski akt povuče iz procedure.
- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji može da ih zadesi svakog dana. Potpuno je jasno da bi u situaciji stalnog straha za posao službenici bili vrlo zavisni od dobre volje poslodavca, podložni manipulaciji svake vrste, ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što bi značajno uticalo na kvalitet njihovog rada - naveli su iz USSCG.
Dalje su ukazali da „predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava“.
- Time se omogućava i da se partijska čistka policije maskira kao zakonit „veting“... Poštovanje prezumpcije nevinosti, prava na odbranu, prava na pravično suđenje i konačno prava na pravni lijek su osnovni elementi svakog demokratskog i transparentnog postupka kojim se utvrđuje nečija odgovornost, ali su svi oni poništeni ovim prijedlogom Vlade - stoji na kraju saopštenja USSCG.

Vlada će izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima usaglasiti sa mišljenjem zvaničnog Brisela

Ambiciozni planovi Crne Gore za narednu godinu postaju mnogo realniji nakon zatvaranja pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, rekao je premijer Milojko Spajić.
On je u intervjuu za Dojče vele kazao da je Crna Gora zasluženo prepoznata kao lider u procesu evropskih integracija.
Spajić je podsjetio da je Crna Gora u utorak zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. 
- Zatvorili smo ukupno 12 poglavlja od 33. Tako da mislim da sa velikim optimizmom možemo da uđemo u narednu godinu - naveo je Spajić. 
Prema njegovim riječima, Crna Gora za narednu godinu ima ekstremno ambiciozne planove.
- Mislim da sada ti planovi postaju dosta realističniji i ostvarljiviji, poslije jednog ovakvog koraka koji smo imali u Briselu prije samo par dana - rekao je Spajić.
On je istakao ulogu Njemačke kao partnera na evropskom putu Crne Gore.
- Njemačka je “backbone”, odnosno glavna podrška putu naše zemlje ka Evropskoj uniji (EU). Zahvalni smo Vladi Njemačke, kao i Bundestagu koji je, takođe, iskazao veliku podršku našem evropskom putu - poručio je Spajić.
Govoreći o izazovima, on je naveo da je Crna Gora mala zemlja i da male države uvijek imaju limitirane administrativne kapacitete.
- Međutim, to smo uspjeli da prevaziđemo uz veliku pomoć koju dobijamo od zemalja članica EU - rekao je Spajić.

Spajić: Ekstremno ambiciozni planovi Crne Gore sada mnogo realniji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je danas u Briselu, uoči plenarne sjednice Samita EU–Zapadni Balkan, da je Crna Gora spremna za završnu fazu evropskih integracija i punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
U izjavi za javnost, Milatović je istakao da Crna Gora s ponosom predstavlja rezultate koje je ostvarila na evropskom putu.
– Danas smo ovdje zaista ponosni na sve ono što je Crna Gora do sada učinila – kazao je predsjednik.
On je naglasio da Crna Gora važi za najnapredniju državu kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
– Jasno i glasno poručujem svim evropskim liderima da je Crna Gora najnaprednija zemlja kandidat i da očekujemo da budemo 28. članica Evropske unije 2028. godine – rekao je Milatović.
Predsjednik je izrazio uvjerenje da će tokom predsjedavanja Kipra Savjetom Evropske unije, u prvoj polovini naredne godine, biti pokrenut i formalni proces izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore EU.
– Vjerujem da ćemo u toku predsjedavanja Kipra Savjetom EU započeti formalnu izradu Ugovora o pristupanju. To će biti jasan i konačan dokaz da smo na samom pragu cilja, odnosno punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji – poručio je Milatović.
On je ocijenio da Crna Gora iz Brisela danas šalje snažnu i optimističnu poruku u pogledu svoje evropske budućnosti.
– Odavde iz Brisela šaljemo izuzetno optimističnu poruku kada je u pitanju evropski put Crne Gore – zaključio je predsjednik.
Predsjednik Jakov Milatović obratiće se večeras evropskim liderima na plenarnoj sjednici Samita EU–Zapadni Balkan, kojoj će prisustvovati i predsjednik Francuske Emanuel Makron, kao i njemački kancelar Fridrih Merc.

Milatović u Briselu: U prvoj polovini naredne godine očekujemo početak izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće danas i sjutra, 17. i 18. decembra, u Briselu na poziv predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte, gdje će učestvovati na Samitu EU - Zapadni Balkan sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, italijanskom premijerkom Đorđom Meloni i ostalim EU liderima, najavljeno je iz njegovog Kabineta.
Uoči Samita, kako je precizirano, Milatović će imati bilateralni sastanak sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom.&nbsp;
- Razgovor je prilika da se, na najvišem nivou, sagledaju naredni koraci evropske agende Crne Gore, kao i dinamika priprema za istorijski Samit EU - Zapadni Balkan koji će u junu 2026. godine biti održan u Crnoj Gori, a čiji će domaćin biti upravo Milatović - istaknuto je u saopštenju.
Samit, kao i važni sastanci sa liderima EU u Briselu koje će imati Milatović dolazi neposredno nakon što je Crna Gora privremeno zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja, čime je ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja povećan na dvanaest.
- Predsjednik države će ukazati da je sada ključno da se postojeći zamah pretoči u fokusiran završni dio procesa, kroz jasne naredne korake, uključujući i pripremu Ugovora o pristupanju - navodi se u saopštenju.
Na Samitu će lideri EU i regiona razgovarati o jačanju strateškog partnerstva, Planu rasta, bezbjednosnoj i odbrambenoj saradnji, otpornosti na hibridne i sajber prijetnje, kao i zajedničkom odgovoru na izazove migracija i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Na kraju Samita biće usvojena i zajednička deklaracija.
- Na marginama Samita Milatović će imati susrete sa više evropskih lidera i predstavnika institucija EU, sa ciljem jačanja političke podrške za završnu fazu pregovora, koja se i u kontekstu snažne diplomatske ofanzive Milatovića prema Parizu, pokazala kao ključna - kazali su iz Kabineta predsjednika.

Milatović danas u Briselu sa evropskim liderima: Sada ključno da se zamah pretoči u fokusiran završni dio procesa

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Brisel da planira da sruši njegovu vladu i nametne vlast koja bi otvorila granice za migrante.
Orban ističe da Evropska unija "želi zemlju po mjeri Njemačke, Austrije i Francuske". Sa druge strane, kaže kako njegova administracija "svakodnevno slijedi drugačiji kurs".
Orban je rekao da je to razlog zbog kojeg je, prema njegovim riječima, postojala namjera da se vlast u Mađarskoj obori 2018. i 2022, kao i planovi za 2026, dodajući da je stranka Tisa oličenje te namjere, prenosi MTI.
Podsjetimo, opoziciona Tisa prema nizu najnovijih ispitivanja javnog mnjenja stoji bolje u odnosu na Orbanov Fides.

Orban: Brisel planira da mi sruši Vladu

Mađarska je oštro kritikovala današnje glasanje u Briselu o zamrznutoj ruskoj imovini, tvrdeći da se time krše temeljni evropski ugovori i princip jednoglasnosti.&nbsp;
Iz Budimpešte poručuju da ova odluka označava kraj vladavine prava u Evropskoj uniji i najavljuju borbu za povratak zakonitog poretka.
Orban: Zavladala je „briselska diktatura“
 
 Mađarski premijer Viktor Orban oglasio se tim povodom na društvenoj mreži X.
&nbsp;- Danas Brisel prelazi Rubikon. U podne će se održati pismeno glasanje koje će nanijeti nepopravljivu štetu Evropskoj uniji- naveo je.
Istakao je da se o zamrznutim ruskim sredstvima do sada odlučivalo jednoglasno svakih šest mjeseci.&nbsp;
- Današnjom procedurom Brisel jednim potezom pera ukida zahtjev za jednoglasnošću, što je očigledno protivzakonito. Time završava vladavina prava u Evropskoj uniji, a evropski lideri stavljaju se iznad pravila- poručio je Órban.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F1999358779763183953%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1999358779763183953%7Ctwgr%5E0aa74a281cc568d506b5d18696b3c4f207ed6ea0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Orban je kazao da umjesto da štiti poštovanje evropskih ugovora, Evropska komisija sistematski krši evropsko pravo.&nbsp;
- To čini kako bi nastavila rat u Ukrajini, rat koji očigledno nije moguće dobiti. Sve se to dešava usred bijela dana, manje od nedjelju dana prije sastanka Evropskog savjeta... Vladavinu prava u EU zamjenjuje vladavina birokrata. Drugim riječima, zavladala je briselska diktatura- poručio je mađarski premijer,
Naime, države članice EU postigle su dogovor o neograničenom zamrzavanju ruske državne imovine, čime je uklonjena ključna prepreka za odobravanje „reparacionog zajma“ Ukrajini u iznosu od 210 milijardi eura. Odluka je donesena samo dan nakon što je belgijski premijer Bart de Vever javno izrazio sumnju u zakonitost prijedloga Evropske komisije o trajnom zamrzavanju ruske imovine.
Ključan „članak 122.“
 
 Komisija se pozvala na tzv. „članak 122.“ evropskih ugovora, kako bi se izbjegla obaveza vraćanja ruske imovine u slučaju ukidanja sankcija. Bez ove odredbe, Belgija bi mogla biti primorana da Rusiji vrati stotine milijardi eura ukoliko se zajam realizuje.
Do sada su sankcije na rusku imovinu morale biti produžavane jednoglasnom odlukom svih članica svakih šest mjeseci. Mađarski premijer Viktor Órban, poznat po proruskim stavovima, više puta je prijetio blokadom, iako je na kraju uvijek odustajao.
Jedan diplomata EU potvrdio je da je velika većina članica podržala novu odluku. Drugi izvori navode da će Mađarska i Slovačka vjerovatno glasati protiv prijedloga na današnjem formalnom glasanju, dok se očekuje da će Belgija biti uzdržana.

Orban: Brisel danas prelazi Rubikon, nema više evropske vladavine prava

Crna Gora je u proteklom periodu, uložila ogroman napor da ispuni sva mjerila i obaveze u oblasti energetike kako iz Reformske agende, tako i iz pregovaračkih poglavlja. Danas vidimo da je taj rad prepoznat i cijenjen u Evropskoj komisiji, saopštio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović tokom radne posjete Briselu,
- Šahmanović j je održao niz sastanaka sa visokim zvaničnicima Evropske komisije: Tomasom Gerasimosom, direktorom Direktorata za takse i carinu u EK, Janom Dusíkom, zamjenikom direktora Direktorata za klimatske akcije, Valentinom Superti, direktoricom Direktorata za tržište, industriju i preduzetništvo, i Barbarom Jesús Gimeno, šeficom Kancelarije za publikacije Evropske komisije - saopšteno je iz njegovog resora.
Takođe, kako navode, podsjetio &nbsp;je da je tokom proteklih osam mjeseci, Ministarstvo energetike i rudarstva sprovelo najintenzivniji reformski ciklus u ovoj oblasti u posljednjoj deceniji: donesen je novi Zakon o energetici, reformski i u potpunosti usklađen sa evropskim standardima, uz desetine pratećih podzakonskih akata, uključujući i one vezane za Zakon o obnovljivim izvorima energije.
- U skladu s tim, pokrenute su i prve aukcije za solarnu tehnologiju, potpisan je Memorandum sa Italijom o market couplingu, nastavljeni su razgovori i definisana okvirna dinamika za izgradnju druge žile podmorskog kabla, te pripremljena još dva zakona, o prekograničnoj razmjeni energije i o izgradnji prekograničnih energetskih objekata, kojima se zaokružuje zakonodavni okvir i usklađivanje sa EU acquisom. Ministar je istakao i da je Crna Gora u finalnoj fazi pred usvajanje Nacionalnog klimatskog i energetskog plana, čime se zaokružuje ključni strateški dokument u energetskoj tranziciji - kazao je Šahmanović.
Razgovori su, dodaje se u saopštenju, bili fokusirani na ključne procese u energetskom sektoru, uz poseban akcenat na Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji predstavlja glavni prioritet Crne Gore u ovom trenutku. Ministar je predstavio sveobuhvatan pregled reformi koje je Crna Gora sprovela, naglasivši da je država danas, u zakonodavnom i strateškom smislu, gotovo u potpunosti usklađena sa evropskim obavezama.
“Predstavnici Evropske komisije prepoznali su i istakli napredak ostvaren u proteklom periodu, ocijenivši da Crna Gora prednjači u regionu po stepenu usklađenosti u oblasti energetike. U tom kontekstu dogovoreno je da se u narednim sedmicama nastave razgovori na tehničkom nivou, kako bi se razmotrili mogući fleksibilniji modeli primjene CBAM-a i omogućilo državama kandidatima da se brže i efikasnije prilagode ovom mehanizmu. Poseban fokus biće na razradi kompromisnih rješenja, posebno onih koja omogućavaju faznu, pravednu i predvidivu implementaciju, uz minimalno opterećenje na crnogorski energetski sektor, značajno oslonjen na izvoz električne energije”, navodi se u saopštenju.
Evropska komisija je prenijela ohrabrujuće poruke da se očekuje manji realni uticaj CBAM-a od ranijih projekcija, te da su u toku predlozi za izmjene regulative koji obuhvataju i zahtjeve koje je Crna Gora iznijela u procesu konsultacija.
- Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskim obavezama, ali da očekuje uvažavanje ostvarenih rezultata, kako bi primjena CBAM-a bila usklađena sa realnostima našeg energetskog sistema i snažnim investicionim ciklusom u obnovljive izvore energije - zaključio je Šahmanović.
Današnjim razgovorima prisustvovali su v.d.generalnog direktora za elektroenergetiku Zvjezdan Vujović, ambasador Misije Crne Gore u EU Petar Marković, šefica kabineta Ministarstva energetike i rudarstva Ivana Smolović, kao i sekretarke MEU Ivana Maksimović i Jovana Žarić.

Ohrabrujuće poruke iz Brisela, u narednim sedmicama slijedi analiza modela primjene CBAM

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, boravio je u zvaničnoj posjeti Briselu, gdje je razgovarao sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a, Jean-Charlesom Ellermann-Kingombeom, o unapređenju saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i jačanja ukupne otpornosti Crne Gore.
Dukaj je sagovornika upoznao sa ključnim reformskim aktivnostima koje Vlada sprovodi u ovom sektoru, uključujući usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, sprovođenje Strategije sajber bezbjednosti i jačanje kapaciteta CIRT-a državne uprave. Posebno je naglasio značaj formiranja i stavljanja u punu operativnu funkciju Agencije za sajber bezbjednost.
Tokom sastanka razmotrene su i mogućnosti za dalje unapređenje tehničke i ekspertske podrške NATO-a, sa fokusom na razvoj institucionalnih kapaciteta i efikasnije upravljanje sajber prijetnjama.
Razgovor je ocijenjen kao vrlo konstruktivan i predstavlja važan korak u produbljivanju partnerstva Crne Gore i NATO-a u domenu sajber bezbjednosti.

Dukaj u Briselu: Jačanje sajber bezbjednosti i otpornosti Crne Gore u fokusu razgovora sa NATO-om

Košarkašice Budućnosti Bemaksa savladale &nbsp;su danas u gostima ekipu Zagreba 73:63, u utakmici 12. kola WABA lige.
Budućnost je upisala osmi trijumf i ostala u trci za prvo mjesto.
Budućnost je, nakon slabije prve četvrtine, ostatak meča bila bolji rival i zasluženo došla do pobjede.
Podgorički tim do pobjede vodile su Zorana Radonjić sa 15 i Dilejn Birn sa 14 koševa.
U ekipi Zagreba istakla se Franka Cuklin sa 14 poena.

Budućnost Bemaks pobijedila u Zagrebu

Ministar zdravlja Vojislav Šimun učestvovao je na svečanoj ceremoniji potpisivanja ugovora o donacijama koje je Ambasada Japana, kroz šemu Projekta za osnovne potrebe stanovništva (POPOS), dodijelila u sektorima zdravstva i životne sredine. Kako je saopšteno iz njegovog resora, potpisani su ugovori za dvije donacije Vlade Japana namijenjene opštinama Pljevlja i Kolašin, u ukupnom iznosu od 104.900 eura, od čega je 50.000 eura namijenjeno nabavci savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata za Opštu bolnicu u Pljevljima.
- Dok će preostali dio sredstava biti iskorišćen za jačanje tehničkih kapaciteta Službe zaštite i spašavanja Opštine Kolašin - naveli su u Ministarstvu zdravlja. 
 
Šimun je rekao da nabavkom savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata ulažu, ne samo u opremu, već i u zdravlje ljudi, prevenciju, sigurnost pacijenata i efikasniji rad zdravstvenih radnika.
- Ovo je ulaganje koje se višestruko vraća kroz spasene živote i pravovremenu dijagnozu - istakao je Šimun. 
 
Ministar je naglasio da bolesti srca i krvnih sudova decenijama predstavljaju vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti, te da je rano otkrivanje i kontinuirano praćenje stanja srca od izuzetnog značaja. 
 
- Ova donacija predstavlja nastavak ulaganja u sistem zdravstvene zaštite Pljevalja, a ministar je podsjetio da je ta opština mjesto na kojem će uskoro početi izgradnja nove Opšte bolnice, što će biti najznačajnija zdravstvena investicija u ovom dijelu Crne Gore u posljednjih nekoliko decenija - naveo je on. 
 
Šimun izrazio je neizmjernu zahvalnost Vladi Japana i Ambasadi Japana u Beogradu na kontinuiranoj podršci crnogorskom zdravstvenom sistemu. Podsjetio je da je zahvaljujući toj podršci Opštoj bolnici Danilo I na Cetinju prošle godine obezbijeđen novi CT skener u vrijednosti od preko 80.000 eura, a Opštoj bolnici u Baru je 2024. godine dodijeljeno 62.000 eura za nabavku bipolarnog resektskopa. 
 
- U narednom periodu Ministarstvo zdravlja sprovešće niz aktivnosti kojima će se poboljšati kvalitet zdravstvene zaštite, kako u ovim opštinama, tako i u svim drugim crnogorskim opštinama - poručio je Šimun.

Šimun: Jačamo kapacitete zdravstvene zaštite, potpisan ugovor o donacijama sa OB Pljevlja i Opštinom Kolašin

Premijer Milojko Spajić poručio je da je neprihvatljivo što je Miloš Medenica, danas pravosnažno osuđen kao organizator kriminalne grupe, postao nedostupan nadležnim institucijama, te najavio hitan sastanak sa vrhom policije i resornim ministrom radi utvrđivanja odgovornosti.
Spajić je na društvenoj mreži X naveo da je informacija o nedostupnosti Miloša Medenice posebno zabrinjavajuća, imajući u vidu težinu krivičnih djela za koja je danas osuđen.
– Informacija da je Miloš Medenica nedostupan nadležnim institucijama za mene je neprihvatljiva, jer je, prema današnjoj presudi, riječ o organizatoru ozbiljne kriminalne grupe koja je izvršila brojna krivična djela u Crnoj Gori – poručio je Spajić.
Premijer je najavio da će već večeras inicirati sastanak sa direktorom Uprave policije i ministrom nadležnim za bezbjednost.
– Zahtijevaću sve detalje u vezi sa ovim slučajem, kako bi se što prije utvrdilo gdje je došlo do propusta i ko za njih mora snositi odgovornost – naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2016575490710982783&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Spajić: Neprihvatljivo da je Medenica nedostupan institucijama, tražiću hitnu odgovornost od policije i ministra

U večerašnjem izdanju emisije "Građanski ugao", čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvorena tema koncepta takozvanog „srpskog sveta“ – ideje koja se u dijelu srpske javnosti često predstavlja kao briga za građane srpske nacionalnosti u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, ali koja u praksi nerijetko nosi snažne političke i bezbjednosne implikacije.
U fokusu razgovora biće način na koji se ovaj koncept definiše, kako se sprovodi u praksi i kakve posljedice proizvodi u regionu i susjednim državama.
Na pitanja autorke i voditeljke Zvezdane Kovač odgovaraće: Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Šaćir Filandra, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Srđa Pavlović, istoričar iz Crne Gore, i Toma Marković, publicista iz Beograda.
Emisiju Građanski ugao možete pratiti večeras u terminima od 18 i 22 sata, na Televiziji E.

Tag: brisel