Ministar javne uprave, Marash Dukaj, boravio je u zvaničnoj posjeti Briselu, gdje je razgovarao sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a, Jean-Charlesom Ellermann-Kingombeom, o unapređenju saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i jačanja ukupne otpornosti Crne Gore.
Dukaj je sagovornika upoznao sa ključnim reformskim aktivnostima koje Vlada sprovodi u ovom sektoru, uključujući usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, sprovođenje Strategije sajber bezbjednosti i jačanje kapaciteta CIRT-a državne uprave. Posebno je naglasio značaj formiranja i stavljanja u punu operativnu funkciju Agencije za sajber bezbjednost.
Tokom sastanka razmotrene su i mogućnosti za dalje unapređenje tehničke i ekspertske podrške NATO-a, sa fokusom na razvoj institucionalnih kapaciteta i efikasnije upravljanje sajber prijetnjama.
Razgovor je ocijenjen kao vrlo konstruktivan i predstavlja važan korak u produbljivanju partnerstva Crne Gore i NATO-a u domenu sajber bezbjednosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dukaj u Briselu: Jačanje sajber bezbjednosti i otpornosti Crne Gore u fokusu razgovora sa NATO-om

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

1084x550

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Naš prioritet je da našim službenicima, kao i građanima i građankama, osiguramo punu podršku u procesu zapošljavanja u institucijama Evropske unije - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu.
On se susreo sa direktorom Evropske službe za selekciju kadrova – EPSO, Oliverom Salesom. EPSO je institucija koja kreira &nbsp;kadrovski sistem Evropske unije.
- Kroz saradnju sa EPSO, radićemo na pružanju stručne podrške, kao i aktivnom promovisanju ovih prilika. Posebno je značajna mogućnost našeg učlanjenja, na nivou posmatrača, u EPSO ekspertsku mrežu, jer je to direktan način da ojačamo kapacitete naših nacionalnih službi i pomognemo u kreiranju efikasnijeg kadrovskog sistema po evropskim standardima - istakao je Dukaj.
U njegovom resoru su kazali da je ključna tema razgovora bila strateška saradnja u cilju što kvalitetnije pripreme službenika crnogorske &nbsp;javne uprave za rad u institucijama Evropske unije.&nbsp;
Dukaj &nbsp;je istakao da je u toku drugi ciklus obuke “Ready4EU”, koji Vlada Crne Gore organizuje, nakon završenog prvog ciklusa u okviru kojeg su najuspješniji polaznici početkom novembra imali priliku da se u Briselu sretnu i razmijene iskustva sa predstavnicima evropskih institucija.
- U razgovoru sa direktorom EPSO-a ministar Dukaj je naglasio da nam je cilj da ova iskustva prenesemo na našu Upravu za ljudske resurse radi veće efikasnosti, transparentnosti, integracije u cilju jačanja evropskog kadrovskog sistema - naveli su u njegovom resoru.&nbsp;

Dukaj u Briselu: Za lakšu integraciju crnogorske administracije u evropski kadrovski sistem

Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, tokom zvanične posjete Briselu, sastao se sa sa predsjednikom Upravnog odbora Federalne službe za administrativnu politiku i podršku - BOSA, Nikom Voajartom, saopšteno je iz ovog resora.
Ministar Dukaj sa svojim timom predstavio je djelokrug rada Ministarstva javne uprave, te trenutne projekte i prioritete.
- Ovo je za nas dragocjena prilika za razmjenu iskustava i uvid u dobre prakse. Vjerujemo da nam Belgijska praksa u upravljanju promjenama i primjeni vještačke inteligencije može biti dragocjen model modernizacije naše administracije, u pravcu ispunjavanja predpristupnih standarda za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju- istakao je Dukaj.
Predsjednik Voajart je govoreći o nadležnostima BOSA (Federal Service for Policy and Support) predstavio njihove ključne inicijative u oblasti digitalizacije i javne uprave.
Tokom razgovora prepoznate su značajne potencijalne tačke buduće saradnje, među kojima se posebno izdvaja koncept digitalnog novčanika (digital wallet), e - box i druge inovativne digitalne usluge koje mogu unaprijediti javnu administraciju.
- Sastanak je zaključen zajedničkom ocjenom da postoji potreba i prostor za dalje jačanje saradnje i komunukacije, s ciljem modernizacije usluga i unapređenja korisničkog iskustva građana- poručeno je iz MJU.

1250x600

Dukaj u Briselu: Nastavljamo sa snažnim angažmanom u procesu modernizacije javne administracije

Crna Gora je ostvarila snažan napredak na svom putu ka EU i ima našu punu podršku za transformativne reforme koje sprovodi - poručila je izvršna potpredsjednica EK za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripremljenost Roksana Minzatu.
Ona se sastala sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović u Briselu.
Kako je saopšteno iz MPNI, razgovarale su o ključnim reformama u obrazovanju i koracima ka punopravnom učešću Crne Gore u programu Erasmus+.
- Prioritet za mene je puno pridruživanje Crne Gore programu Erasmus+, što bi ojačalo njen obrazovni sistem i podstaklo još jaču razmjenu sa EU i regionom - navela je Mizantu.
Ministarka Jakšić- Stojanović istakla je da je obrazovanje prvi put postavljeno među najviše državne prioritete i potvrdila posvećenost Crne Gore programu Erasmus+. Predstavila je ključne reformske procese, uključujući Strategiju obrazovanja 2025-2035, usklađenu sa EU strategijom vještina, najveći investicioni ciklus u obrazovanju u istoriji Crne Gore, modernizaciju stručnog obrazovanja, osnivanje Fonda za podršku dualnom obrazovanju, više od 100 EdTech laboratorija i plan za uspostavljanje regionalnih centara vještina širom države.
Sagovornice su poseban fokus stavile na razvoj osnovnih, mekih, digitalnih i zelenih vještina, te na novu Strategiju karijernog vođenja i savjetovanja 2025-2030. Ministarka je najavila i kampanju za povećanje interesovanja djevojčica za STEM oblasti i uvođenje stipendija za buduće nastavnike, naglašavajući potrebu za fleksibilnom i inovativnom politikom razvoja vještina u skladu sa promjenama na tržištu rada.
Minzatu je dodala da obrazovanje treba da bude u centru evropskog odgovora na izazove vještačke inteligencije, najavivši evropski Tech &amp; AI paket sa novim resursima i kompetencijama, te evropske platforme za anticipaciju vještina i potreba tržišta rada, koje Crna Gora može koristiti i unapređivati.
Na kraju, Minzatu je čestitala Crnoj Gori na uspjesima – izboru Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture 2030 i Glavnog grada Podgorica za Evropsku prijestonicu mladih 2028 i najavila posjetu Crnoj Gori naredne godine.

Jakšić-Stojanović - Minzatu: Reforme u obrazovanju dobijaju evropski vjetar u leđa

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boravio je u Briselu na zasijedanju Savjeta za vanjske poslove (FAC) u proširenom formatu. Učešće Crne Gore na ovom skupu još jednom je potvrdilo značaj mehanizma „rane integracije“, koji državama kandidatima omogućava postepeno uključivanje u političke procese i strateške rasprave Evropske unije.
- Ibrahimović je u obraćanju istakao da se sastanak održava u trenutku dubokih geopolitičkih transformacija, koje testiraju otpornost institucija i solidarnost evropske porodice. On je naglasio da Crna Gora, vođena strateškom posvećenošću evropskim i evroatlantskim integracijama, odgovorno pristupa aktuelnim izazovima, promovišući dijalog, partnerstvo i zajedničke evropske vrijednosti - saošteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kako se navodi, poseban akcenat stavio je na pitanje migracija, ocjenjujući da kompleksni migratorni tokovi zahtijevaju uravnotežen pristup koji osigurava zaštitu granica, ali i puno poštovanje ljudskih prava i dostojanstva. U tom kontekstu, ministar je izrazio zahvalnost na kontinuiranoj saradnji sa specijalizovanim agencijama Evropske unije.
- Ibrahimović je posebno naglasio da je vladavina prava u samom središtu evropskog puta Crne Gore, ističući da su nezavisno i efikasno pravosuđe, jednakost pred zakonom i dosljedna primjena evropskih standarda trajne strateške obaveze države - dodaje se u saopštenju.
Ibrahimović je ponovio da je pozicija Crne Gore u vezi sa Ukrajinom jasna i nedvosmislena – Crna Gora ostaje uz svoje partnere u odbrani međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Istovremeno, izrazio je snažnu podršku humanitarnim naporima za zaštitu civila u Palestini, naglašavajući važnost deeskalacije, dijaloga i poštovanja međunarodnog humanitarnog prava.
- Ibrahimović je poručio da Crna Gora ostaje konstruktivan i pouzdan partner, posvećen jačanju regionalne saradnje, očuvanju evropskog jedinstva i promociji mira, pravde i vladavine prava kao temelja zajedničke evropske budućnosti - zaključuje se u saopštenju.

Ibrahimović u Briselu: Vladavina prava u centru evropskog puta Crne Gore

Delegacija Glavnog grada predstavila je danas u Briselu kandidaturu Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine, a odluka o gradu koji će ponijeti tu prestižnu titulu biće objavljena 28. novembra.&nbsp;
Iz Glavnog grada su naveli da su, pored Podgorice, u finalu za Evropsku prijestonicu kulture 2028. i Leuvarden, Paralimni, Pernik i Kišinjev.&nbsp;
Kandidaturu Podgorice međunarodnom žiriju zvanično su predstavili gradonačelnik Glavnog grada Saša Mujović i generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore Vladimir Perazić.
Kako se navodi u saopštenju oni koji su predstavili viziju Podgorice kao grada koji stvara prilike, podstiče učešće mladih i gradi inkluzivnu i održivu budućnost.
- Ova kandidatura predstavlja još jednu potvrdu da Glavni grad istinski brine o mladima i da se ubrzano pozicionira na evropskoj mapi gradova koji sprovode inovativne i inkluzivne politike za mlade - ističe se u saopštenju.
Dodaju da je izrada aplikacije trajala više od godinu i po, tokom koje je uložen trud, kroz posvećenost i saradnju sa mladima, omladinskim organizacijama, institucijama i međunarodnim organizacijama.
- Upravo njihova energija, ideje i potrebe bile su osnov kandidature koja reflektuje ambiciju Podgorice da bude grad koji mladi stvaraju - navode u saopštenju.
Iz Glavnog grada su poručili da će, bez obzira na konačni ishod, nastaviti da unapređuju lokalne politike za mlade, realizuje nove programe i osnažuje mlade ljude da postanu aktivni nosioci društvenih promjena.&nbsp;
Mujović je, u izjavi nakon predstavljanja kandidature, kazao da je pred njima bio težak zadatak.
- Mnogobrojni žiri koji je imao veliki broj pitanja, na koje smatram da smo sa uspjehom odgovorili - rekao je Mujović.
Kako je naveo, cilj im je da kroz kandidaturu Podgoricu učine boljim mjestom za život mladih ljudi, da mladi dobiju značajniju priliku.
- Cilj nam je i da mladi dobiju bolje uslove nego što je na primjer moja generacija imala, ja sam bio dva puta na pragu napuštanja Crne Gore, upravo zbog nedostatka mogućnosti koje je Podgorica tog vremena pružala - dodao je Mujović.
On je istakao da kroz kandidaturu i titulu koju priželjkuju, žele da Podgorica bude grad mladih.
- Ova kandidatura je podržana od svih partija i svih činilaca, tako da je to jedan pokazatelj da je ovo zajednički projekat, od opšteg interesa, za dobro Podgorice i Crne Gore - poručio je Mujović.&nbsp;
Perazić je smatra da su predstavljajući kandidaturu Podgorice ostavili sjajan utisak na žiri.
On je dodao da se nada da će vrlo brzo dočekati lijepe vijesti i da će Podgorica postati Evropska prijestonica mladih.
- Ta 2028. godina je veoma važna, imajući u vidu proces proširenja Evropske unije (EU) i da svi željno iščekujemo da Crna Gora upravo te godine postane dio EU - rekao je Perazić.
On je istakao da bi ta titula dala jedan dodatan prostor za uključivanje mladih i da se glas mladih zapravo čuje.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović rekla je da Podgoricu danas predstavljaju kao inkluzivan i evropski grad i kao grad mladih.
Ona je kazala da Podgoricu predstavljaju i kao grad u kojem se pruža šansa da mladi odlučuju i da se uključuju u procese.

U Briselu predstavljena kandidatura Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028

Delegacija Glavnog grada Podgorice uspješno je predstavila kandidaturu za prestižnu titulu Evropske prijestonice mladih 2028. pred međunarodnim žirijem u Briselu, saopšteno je iz Glavnog grada.
Pored Podgorice, navode, u finalnoj trci za titulu nalaze se i Leuvarden, Paralimni, Pernik i Kišinjev.
Zvaničnu prezentaciju žiriju održali su gradonačelnik Glavnog grada prof. dr Saša Mujović i generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore Vladimir Perazić, koji su predstavili viziju Podgorice kao grada koji stvara prilike, podstiče učešće mladih i gradi inkluzivnu i održivu budućnost.
- Ova kandidatura predstavlja još jednu potvrdu da Glavni grad istinski brine o mladima i da se ubrzano pozicionira na evropskoj mapi gradova koji sprovode inovativne i inkluzivne politike za mlade - saopšteno je iz Glavnog grada.
Proces izrade aplikacije trajao je više od godinu i po dana, tokom kojih je, kako kažu u Glavnom gradu, uložen trud, posvećenost i saradnja sa mladima, omladinskim organizacijama, institucijama i međunarodnim organizacijama, na čemu smo zahvalni.
- Upravo njihova energija, ideje i potrebe bile su osnov kandidature koja reflektuje ambiciju Podgorice da bude grad koji mladi stvaraju. Rezultati o gradu koji će ponijeti titulu Evropske prijestonice mladih 2028. godine biće poznati 28. novembra 2025.godine - ističe se u saopštenju.
Poručeno je da će Glavni grad će, bez obzira na konačni ishod, nastaviti da unapređuje lokalne politike za mlade, realizuje nove programe i osnažuje mlade ljude da postanu aktivni nosioci društvenih promjena.

Glavni grad u Briselu predstavio kandidaturu za titulu Evropske prijestonice mladih 2028.

Sva pregovaračka poglavlja ćemo zatvoriti do kraja naredne godine i na tom putu ne tražimo ni prečice ni izgovore. Kvalitet reformi ostaje neupitan - kazao je premijer Milojko Spajić na Forumu o proširenju Evropske unije koji se pod nazivom „Dovršavanje Unije, obezbjeđivanje naše budućnosti” održava danas u Briselu.
- Politika proširenja ima zadatak da vrata Evropske unije budu otvorena. Ne samo za Crnu Goru već i za ostale kandidate. Njena uspješnost je posebno važna i za Evropsku uniju - kazao je Spajić.
Istakao je da je u ostvarenju tog cilja presudna politička volja koja proces čini realnim.&nbsp;
&nbsp;- Vidjeli smo to ranije na primjeru pojedinih članica. Zrelo je vrijeme da Evropa kroz ovaj mehanizam još jednom potvrdi svoju moć da u vremenu izazova ne samo opstane već i dodatno ojača - poručio je Spajić.
Premijer je govorio u okviru uvodnog panela Foruma posvećenog temi "Geopolitički imperativ za proširenje” i istakao da je prethodnom vremenu na terenu geopolitičkih izazova Evropska unija dokazala otpornost, te dodao da je upravo politika proširenja stub koji Uniju čini snažnijim i uticajnijim globalnim akterom.
Odgovarajući na pitanje publike o ulaganju u odbranu premijer je kazao da će Crna Gora Budžetom za 2026. godinu povećati udio izdvajanja za odbranu.&nbsp;
- Ne smijemo potcijeniti pitanje odbrane. To nije ni pitanje troška - već investicija u sigurnu budućnost - rekao je Spajić.
Poručio je da i na ovom planu Crna Gora želi da bude predvodnica procesa integracije.
- Ona država koja je primjer ostalima i koja isporučuje rezultate - istakao je Spajić.
Na toj liniji premijer je istakao značaj jačanja ekonomije i kazao da je cilj Vlade da reformama dodatno strukturno ojača Crnu Goru kako bi bila otpornija na spoljnje izazove.
Forum o politici proširenja EU je inicijativa Evropske komisije, pokrenuta sa ciljem da se proširenje Unije definiše kao zajednički politički, društveni i generacijski projekat i istovremeno da se, kroz njegov interaktivni i inkluzivni karakter, proces proširenja približi građanima i podstakne istinski evropski dijalog o budućnosti Evropske unije.

Spajić: Sva poglavlja ćemo zatvoriti do kraja sljedeće godine

Predsjednik Vlade Milojko Spajić na poziv evropske komesarke za proširenje Marte Kos učestvovaće sjutra (utorak, 18. novembra) na Forumu o proširenju Evropske unije.
Kako je saopšteno iz Kabineta premijera, forum se održava u trenutku kada proces proširenja ponovo dobija na zamahu kao pokretač stabilnosti, prosperiteta i demokratskih reformi širom kontinenta.
"Forum će okupiti visoke zvaničnike EU, nacionalne i regionalne lidere, predstavnike civilnog sektora, preduzetnike, mlade i eksperte za javne politike iz EU institucija, država članica i zemalja kandidata", saopštili su iz Vlade.
Tokom posjete Briselu, kako je najavljeno, Spajić će se sastati sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, visokom predstavnicom za vanjsku politiku i potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas, komesarkom za finansijske usluge i štedno-investicionu uniju, Marijom Luizom Albukerke te sa komesarom za budžet, sprečavanje prevara i javnu upravu, Pjotrom Serafinom.

Spajić na poziv Marte Kos sjutra na Forumu o proširenju EU u Briselu

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Tag: brisel