Crna Gora je u proteklom periodu, uložila ogroman napor da ispuni sva mjerila i obaveze u oblasti energetike kako iz Reformske agende, tako i iz pregovaračkih poglavlja. Danas vidimo da je taj rad prepoznat i cijenjen u Evropskoj komisiji, saopštio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović tokom radne posjete Briselu,
- Šahmanović j je održao niz sastanaka sa visokim zvaničnicima Evropske komisije: Tomasom Gerasimosom, direktorom Direktorata za takse i carinu u EK, Janom Dusíkom, zamjenikom direktora Direktorata za klimatske akcije, Valentinom Superti, direktoricom Direktorata za tržište, industriju i preduzetništvo, i Barbarom Jesús Gimeno, šeficom Kancelarije za publikacije Evropske komisije - saopšteno je iz njegovog resora.
Takođe, kako navode, podsjetio &nbsp;je da je tokom proteklih osam mjeseci, Ministarstvo energetike i rudarstva sprovelo najintenzivniji reformski ciklus u ovoj oblasti u posljednjoj deceniji: donesen je novi Zakon o energetici, reformski i u potpunosti usklađen sa evropskim standardima, uz desetine pratećih podzakonskih akata, uključujući i one vezane za Zakon o obnovljivim izvorima energije.
- U skladu s tim, pokrenute su i prve aukcije za solarnu tehnologiju, potpisan je Memorandum sa Italijom o market couplingu, nastavljeni su razgovori i definisana okvirna dinamika za izgradnju druge žile podmorskog kabla, te pripremljena još dva zakona, o prekograničnoj razmjeni energije i o izgradnji prekograničnih energetskih objekata, kojima se zaokružuje zakonodavni okvir i usklađivanje sa EU acquisom. Ministar je istakao i da je Crna Gora u finalnoj fazi pred usvajanje Nacionalnog klimatskog i energetskog plana, čime se zaokružuje ključni strateški dokument u energetskoj tranziciji - kazao je Šahmanović.
Razgovori su, dodaje se u saopštenju, bili fokusirani na ključne procese u energetskom sektoru, uz poseban akcenat na Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji predstavlja glavni prioritet Crne Gore u ovom trenutku. Ministar je predstavio sveobuhvatan pregled reformi koje je Crna Gora sprovela, naglasivši da je država danas, u zakonodavnom i strateškom smislu, gotovo u potpunosti usklađena sa evropskim obavezama.
“Predstavnici Evropske komisije prepoznali su i istakli napredak ostvaren u proteklom periodu, ocijenivši da Crna Gora prednjači u regionu po stepenu usklađenosti u oblasti energetike. U tom kontekstu dogovoreno je da se u narednim sedmicama nastave razgovori na tehničkom nivou, kako bi se razmotrili mogući fleksibilniji modeli primjene CBAM-a i omogućilo državama kandidatima da se brže i efikasnije prilagode ovom mehanizmu. Poseban fokus biće na razradi kompromisnih rješenja, posebno onih koja omogućavaju faznu, pravednu i predvidivu implementaciju, uz minimalno opterećenje na crnogorski energetski sektor, značajno oslonjen na izvoz električne energije”, navodi se u saopštenju.
Evropska komisija je prenijela ohrabrujuće poruke da se očekuje manji realni uticaj CBAM-a od ranijih projekcija, te da su u toku predlozi za izmjene regulative koji obuhvataju i zahtjeve koje je Crna Gora iznijela u procesu konsultacija.
- Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskim obavezama, ali da očekuje uvažavanje ostvarenih rezultata, kako bi primjena CBAM-a bila usklađena sa realnostima našeg energetskog sistema i snažnim investicionim ciklusom u obnovljive izvore energije - zaključio je Šahmanović.
Današnjim razgovorima prisustvovali su v.d.generalnog direktora za elektroenergetiku Zvjezdan Vujović, ambasador Misije Crne Gore u EU Petar Marković, šefica kabineta Ministarstva energetike i rudarstva Ivana Smolović, kao i sekretarke MEU Ivana Maksimović i Jovana Žarić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ohrabrujuće poruke iz Brisela, u narednim sedmicama slijedi analiza modela primjene CBAM

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, boravio je u zvaničnoj posjeti Briselu, gdje je razgovarao sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a, Jean-Charlesom Ellermann-Kingombeom, o unapređenju saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i jačanja ukupne otpornosti Crne Gore.
Dukaj je sagovornika upoznao sa ključnim reformskim aktivnostima koje Vlada sprovodi u ovom sektoru, uključujući usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, sprovođenje Strategije sajber bezbjednosti i jačanje kapaciteta CIRT-a državne uprave. Posebno je naglasio značaj formiranja i stavljanja u punu operativnu funkciju Agencije za sajber bezbjednost.
Tokom sastanka razmotrene su i mogućnosti za dalje unapređenje tehničke i ekspertske podrške NATO-a, sa fokusom na razvoj institucionalnih kapaciteta i efikasnije upravljanje sajber prijetnjama.
Razgovor je ocijenjen kao vrlo konstruktivan i predstavlja važan korak u produbljivanju partnerstva Crne Gore i NATO-a u domenu sajber bezbjednosti.

Dukaj u Briselu: Jačanje sajber bezbjednosti i otpornosti Crne Gore u fokusu razgovora sa NATO-om

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Naš prioritet je da našim službenicima, kao i građanima i građankama, osiguramo punu podršku u procesu zapošljavanja u institucijama Evropske unije - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu.
On se susreo sa direktorom Evropske službe za selekciju kadrova – EPSO, Oliverom Salesom. EPSO je institucija koja kreira &nbsp;kadrovski sistem Evropske unije.
- Kroz saradnju sa EPSO, radićemo na pružanju stručne podrške, kao i aktivnom promovisanju ovih prilika. Posebno je značajna mogućnost našeg učlanjenja, na nivou posmatrača, u EPSO ekspertsku mrežu, jer je to direktan način da ojačamo kapacitete naših nacionalnih službi i pomognemo u kreiranju efikasnijeg kadrovskog sistema po evropskim standardima - istakao je Dukaj.
U njegovom resoru su kazali da je ključna tema razgovora bila strateška saradnja u cilju što kvalitetnije pripreme službenika crnogorske &nbsp;javne uprave za rad u institucijama Evropske unije.&nbsp;
Dukaj &nbsp;je istakao da je u toku drugi ciklus obuke “Ready4EU”, koji Vlada Crne Gore organizuje, nakon završenog prvog ciklusa u okviru kojeg su najuspješniji polaznici početkom novembra imali priliku da se u Briselu sretnu i razmijene iskustva sa predstavnicima evropskih institucija.
- U razgovoru sa direktorom EPSO-a ministar Dukaj je naglasio da nam je cilj da ova iskustva prenesemo na našu Upravu za ljudske resurse radi veće efikasnosti, transparentnosti, integracije u cilju jačanja evropskog kadrovskog sistema - naveli su u njegovom resoru.&nbsp;

Dukaj u Briselu: Za lakšu integraciju crnogorske administracije u evropski kadrovski sistem

Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, tokom zvanične posjete Briselu, sastao se sa sa predsjednikom Upravnog odbora Federalne službe za administrativnu politiku i podršku - BOSA, Nikom Voajartom, saopšteno je iz ovog resora.
Ministar Dukaj sa svojim timom predstavio je djelokrug rada Ministarstva javne uprave, te trenutne projekte i prioritete.
- Ovo je za nas dragocjena prilika za razmjenu iskustava i uvid u dobre prakse. Vjerujemo da nam Belgijska praksa u upravljanju promjenama i primjeni vještačke inteligencije može biti dragocjen model modernizacije naše administracije, u pravcu ispunjavanja predpristupnih standarda za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju- istakao je Dukaj.
Predsjednik Voajart je govoreći o nadležnostima BOSA (Federal Service for Policy and Support) predstavio njihove ključne inicijative u oblasti digitalizacije i javne uprave.
Tokom razgovora prepoznate su značajne potencijalne tačke buduće saradnje, među kojima se posebno izdvaja koncept digitalnog novčanika (digital wallet), e - box i druge inovativne digitalne usluge koje mogu unaprijediti javnu administraciju.
- Sastanak je zaključen zajedničkom ocjenom da postoji potreba i prostor za dalje jačanje saradnje i komunukacije, s ciljem modernizacije usluga i unapređenja korisničkog iskustva građana- poručeno je iz MJU.

Dukaj u Briselu: Nastavljamo sa snažnim angažmanom u procesu modernizacije javne administracije

Crna Gora je ostvarila snažan napredak na svom putu ka EU i ima našu punu podršku za transformativne reforme koje sprovodi - poručila je izvršna potpredsjednica EK za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripremljenost Roksana Minzatu.
Ona se sastala sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović u Briselu.
Kako je saopšteno iz MPNI, razgovarale su o ključnim reformama u obrazovanju i koracima ka punopravnom učešću Crne Gore u programu Erasmus+.
- Prioritet za mene je puno pridruživanje Crne Gore programu Erasmus+, što bi ojačalo njen obrazovni sistem i podstaklo još jaču razmjenu sa EU i regionom - navela je Mizantu.
Ministarka Jakšić- Stojanović istakla je da je obrazovanje prvi put postavljeno među najviše državne prioritete i potvrdila posvećenost Crne Gore programu Erasmus+. Predstavila je ključne reformske procese, uključujući Strategiju obrazovanja 2025-2035, usklađenu sa EU strategijom vještina, najveći investicioni ciklus u obrazovanju u istoriji Crne Gore, modernizaciju stručnog obrazovanja, osnivanje Fonda za podršku dualnom obrazovanju, više od 100 EdTech laboratorija i plan za uspostavljanje regionalnih centara vještina širom države.
Sagovornice su poseban fokus stavile na razvoj osnovnih, mekih, digitalnih i zelenih vještina, te na novu Strategiju karijernog vođenja i savjetovanja 2025-2030. Ministarka je najavila i kampanju za povećanje interesovanja djevojčica za STEM oblasti i uvođenje stipendija za buduće nastavnike, naglašavajući potrebu za fleksibilnom i inovativnom politikom razvoja vještina u skladu sa promjenama na tržištu rada.
Minzatu je dodala da obrazovanje treba da bude u centru evropskog odgovora na izazove vještačke inteligencije, najavivši evropski Tech &amp; AI paket sa novim resursima i kompetencijama, te evropske platforme za anticipaciju vještina i potreba tržišta rada, koje Crna Gora može koristiti i unapređivati.
Na kraju, Minzatu je čestitala Crnoj Gori na uspjesima – izboru Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture 2030 i Glavnog grada Podgorica za Evropsku prijestonicu mladih 2028 i najavila posjetu Crnoj Gori naredne godine.

Jakšić-Stojanović - Minzatu: Reforme u obrazovanju dobijaju evropski vjetar u leđa

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boravio je u Briselu na zasijedanju Savjeta za vanjske poslove (FAC) u proširenom formatu. Učešće Crne Gore na ovom skupu još jednom je potvrdilo značaj mehanizma „rane integracije“, koji državama kandidatima omogućava postepeno uključivanje u političke procese i strateške rasprave Evropske unije.
- Ibrahimović je u obraćanju istakao da se sastanak održava u trenutku dubokih geopolitičkih transformacija, koje testiraju otpornost institucija i solidarnost evropske porodice. On je naglasio da Crna Gora, vođena strateškom posvećenošću evropskim i evroatlantskim integracijama, odgovorno pristupa aktuelnim izazovima, promovišući dijalog, partnerstvo i zajedničke evropske vrijednosti - saošteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kako se navodi, poseban akcenat stavio je na pitanje migracija, ocjenjujući da kompleksni migratorni tokovi zahtijevaju uravnotežen pristup koji osigurava zaštitu granica, ali i puno poštovanje ljudskih prava i dostojanstva. U tom kontekstu, ministar je izrazio zahvalnost na kontinuiranoj saradnji sa specijalizovanim agencijama Evropske unije.
- Ibrahimović je posebno naglasio da je vladavina prava u samom središtu evropskog puta Crne Gore, ističući da su nezavisno i efikasno pravosuđe, jednakost pred zakonom i dosljedna primjena evropskih standarda trajne strateške obaveze države - dodaje se u saopštenju.
Ibrahimović je ponovio da je pozicija Crne Gore u vezi sa Ukrajinom jasna i nedvosmislena – Crna Gora ostaje uz svoje partnere u odbrani međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Istovremeno, izrazio je snažnu podršku humanitarnim naporima za zaštitu civila u Palestini, naglašavajući važnost deeskalacije, dijaloga i poštovanja međunarodnog humanitarnog prava.
- Ibrahimović je poručio da Crna Gora ostaje konstruktivan i pouzdan partner, posvećen jačanju regionalne saradnje, očuvanju evropskog jedinstva i promociji mira, pravde i vladavine prava kao temelja zajedničke evropske budućnosti - zaključuje se u saopštenju.

Ibrahimović u Briselu: Vladavina prava u centru evropskog puta Crne Gore

Delegacija Glavnog grada predstavila je danas u Briselu kandidaturu Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine, a odluka o gradu koji će ponijeti tu prestižnu titulu biće objavljena 28. novembra.&nbsp;
Iz Glavnog grada su naveli da su, pored Podgorice, u finalu za Evropsku prijestonicu kulture 2028. i Leuvarden, Paralimni, Pernik i Kišinjev.&nbsp;
Kandidaturu Podgorice međunarodnom žiriju zvanično su predstavili gradonačelnik Glavnog grada Saša Mujović i generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore Vladimir Perazić.
Kako se navodi u saopštenju oni koji su predstavili viziju Podgorice kao grada koji stvara prilike, podstiče učešće mladih i gradi inkluzivnu i održivu budućnost.
- Ova kandidatura predstavlja još jednu potvrdu da Glavni grad istinski brine o mladima i da se ubrzano pozicionira na evropskoj mapi gradova koji sprovode inovativne i inkluzivne politike za mlade - ističe se u saopštenju.
Dodaju da je izrada aplikacije trajala više od godinu i po, tokom koje je uložen trud, kroz posvećenost i saradnju sa mladima, omladinskim organizacijama, institucijama i međunarodnim organizacijama.
- Upravo njihova energija, ideje i potrebe bile su osnov kandidature koja reflektuje ambiciju Podgorice da bude grad koji mladi stvaraju - navode u saopštenju.
Iz Glavnog grada su poručili da će, bez obzira na konačni ishod, nastaviti da unapređuju lokalne politike za mlade, realizuje nove programe i osnažuje mlade ljude da postanu aktivni nosioci društvenih promjena.&nbsp;
Mujović je, u izjavi nakon predstavljanja kandidature, kazao da je pred njima bio težak zadatak.
- Mnogobrojni žiri koji je imao veliki broj pitanja, na koje smatram da smo sa uspjehom odgovorili - rekao je Mujović.
Kako je naveo, cilj im je da kroz kandidaturu Podgoricu učine boljim mjestom za život mladih ljudi, da mladi dobiju značajniju priliku.
- Cilj nam je i da mladi dobiju bolje uslove nego što je na primjer moja generacija imala, ja sam bio dva puta na pragu napuštanja Crne Gore, upravo zbog nedostatka mogućnosti koje je Podgorica tog vremena pružala - dodao je Mujović.
On je istakao da kroz kandidaturu i titulu koju priželjkuju, žele da Podgorica bude grad mladih.
- Ova kandidatura je podržana od svih partija i svih činilaca, tako da je to jedan pokazatelj da je ovo zajednički projekat, od opšteg interesa, za dobro Podgorice i Crne Gore - poručio je Mujović.&nbsp;
Perazić je smatra da su predstavljajući kandidaturu Podgorice ostavili sjajan utisak na žiri.
On je dodao da se nada da će vrlo brzo dočekati lijepe vijesti i da će Podgorica postati Evropska prijestonica mladih.
- Ta 2028. godina je veoma važna, imajući u vidu proces proširenja Evropske unije (EU) i da svi željno iščekujemo da Crna Gora upravo te godine postane dio EU - rekao je Perazić.
On je istakao da bi ta titula dala jedan dodatan prostor za uključivanje mladih i da se glas mladih zapravo čuje.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović rekla je da Podgoricu danas predstavljaju kao inkluzivan i evropski grad i kao grad mladih.
Ona je kazala da Podgoricu predstavljaju i kao grad u kojem se pruža šansa da mladi odlučuju i da se uključuju u procese.

U Briselu predstavljena kandidatura Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028

Delegacija Glavnog grada Podgorice uspješno je predstavila kandidaturu za prestižnu titulu Evropske prijestonice mladih 2028. pred međunarodnim žirijem u Briselu, saopšteno je iz Glavnog grada.
Pored Podgorice, navode, u finalnoj trci za titulu nalaze se i Leuvarden, Paralimni, Pernik i Kišinjev.
Zvaničnu prezentaciju žiriju održali su gradonačelnik Glavnog grada prof. dr Saša Mujović i generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore Vladimir Perazić, koji su predstavili viziju Podgorice kao grada koji stvara prilike, podstiče učešće mladih i gradi inkluzivnu i održivu budućnost.
- Ova kandidatura predstavlja još jednu potvrdu da Glavni grad istinski brine o mladima i da se ubrzano pozicionira na evropskoj mapi gradova koji sprovode inovativne i inkluzivne politike za mlade - saopšteno je iz Glavnog grada.
Proces izrade aplikacije trajao je više od godinu i po dana, tokom kojih je, kako kažu u Glavnom gradu, uložen trud, posvećenost i saradnja sa mladima, omladinskim organizacijama, institucijama i međunarodnim organizacijama, na čemu smo zahvalni.
- Upravo njihova energija, ideje i potrebe bile su osnov kandidature koja reflektuje ambiciju Podgorice da bude grad koji mladi stvaraju. Rezultati o gradu koji će ponijeti titulu Evropske prijestonice mladih 2028. godine biće poznati 28. novembra 2025.godine - ističe se u saopštenju.
Poručeno je da će Glavni grad će, bez obzira na konačni ishod, nastaviti da unapređuje lokalne politike za mlade, realizuje nove programe i osnažuje mlade ljude da postanu aktivni nosioci društvenih promjena.

Glavni grad u Briselu predstavio kandidaturu za titulu Evropske prijestonice mladih 2028.

Sva pregovaračka poglavlja ćemo zatvoriti do kraja naredne godine i na tom putu ne tražimo ni prečice ni izgovore. Kvalitet reformi ostaje neupitan - kazao je premijer Milojko Spajić na Forumu o proširenju Evropske unije koji se pod nazivom „Dovršavanje Unije, obezbjeđivanje naše budućnosti” održava danas u Briselu.
- Politika proširenja ima zadatak da vrata Evropske unije budu otvorena. Ne samo za Crnu Goru već i za ostale kandidate. Njena uspješnost je posebno važna i za Evropsku uniju - kazao je Spajić.
Istakao je da je u ostvarenju tog cilja presudna politička volja koja proces čini realnim.&nbsp;
&nbsp;- Vidjeli smo to ranije na primjeru pojedinih članica. Zrelo je vrijeme da Evropa kroz ovaj mehanizam još jednom potvrdi svoju moć da u vremenu izazova ne samo opstane već i dodatno ojača - poručio je Spajić.
Premijer je govorio u okviru uvodnog panela Foruma posvećenog temi "Geopolitički imperativ za proširenje” i istakao da je prethodnom vremenu na terenu geopolitičkih izazova Evropska unija dokazala otpornost, te dodao da je upravo politika proširenja stub koji Uniju čini snažnijim i uticajnijim globalnim akterom.
Odgovarajući na pitanje publike o ulaganju u odbranu premijer je kazao da će Crna Gora Budžetom za 2026. godinu povećati udio izdvajanja za odbranu.&nbsp;
- Ne smijemo potcijeniti pitanje odbrane. To nije ni pitanje troška - već investicija u sigurnu budućnost - rekao je Spajić.
Poručio je da i na ovom planu Crna Gora želi da bude predvodnica procesa integracije.
- Ona država koja je primjer ostalima i koja isporučuje rezultate - istakao je Spajić.
Na toj liniji premijer je istakao značaj jačanja ekonomije i kazao da je cilj Vlade da reformama dodatno strukturno ojača Crnu Goru kako bi bila otpornija na spoljnje izazove.
Forum o politici proširenja EU je inicijativa Evropske komisije, pokrenuta sa ciljem da se proširenje Unije definiše kao zajednički politički, društveni i generacijski projekat i istovremeno da se, kroz njegov interaktivni i inkluzivni karakter, proces proširenja približi građanima i podstakne istinski evropski dijalog o budućnosti Evropske unije.

Spajić: Sva poglavlja ćemo zatvoriti do kraja sljedeće godine

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) pisala je ambasadoru delegacije Evropske unije Johanu Satleru sa molbom za hitan prijem i razgovor nakon što je policija prekršajno procesuirala 35 osoba zbog nenasilnog, spontano održanog skupa građana kod Vile Gorica povodom nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Među procesuiranima su poslanik Oskar Huter i članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aida Petrović.
U STEGA su istakli da je duboko zabrinjavajuće što je narušeno je ustavno pravo građana na slobodu mirnog okupljanja i izražavanja. Decidni su da je okupljanje u njihovoj organizaciji imalo karakter mirnog javnog protesta, sa jasno izraženim građanskim stavovima.
- Uprkos tome, učesnici su tretirani kao počinioci prekršaja, dok se istovremeno zanemaruje činjenica da su brojni pripadnici policije tokom događaja koristili fizičku silu, zbog čega niko nije procesuiran, niti je javno saopšteno da li je sproveden interni nadzor zakonitosti njihove intervencije - jasni su u STEGA.
Ovakva selektivna primjena zakona, poručuju oni, ugrožava povjerenje u institucije, produbljuje društvene tenzije i šalje opasnu poruku da se građansko pravo na protest može tumačiti kao prekršaj po automatizmu, dok postupanje policije ostaje bez nezavisne kontrole.
- STEGA ni u jednom trenutku nije bila obaviještena o pokretanju prekršajnih postupaka protiv građana. O ovim procesuiranjima informisani smo isključivo preko medijskih naslova, što smatramo nedopustivim, posebno imajući u vidu da smo organizatori skupa i da smo očekivali transparentnu komunikaciju nadležnih organa - dodali su oni.
Zbog svega navedenog Satlera mole za prijem kako bi ga detaljno upoznali sa činjenicama, dostavili prikupljenu dokumentaciju i razgovarali o implikacijama ovakvog postupanja na: zaštitu ljudskih prava, slobodu okupljanja i izražavanja, demokratske procese u Crnoj Gori, obaveze države u okviru poglavlja 23 i 24.
- Uvjereni smo da Evropska unija ostaje posvećena podršci institucijama u Crnoj Gori u jačanju demokratije, vladavine prava i zaštite građanskih sloboda. Stoga smatramo da je Vaša pažnja na ovom pitanju od izuzetnog značaja - ocijenili su u STEGA.

STEGA traži prijem kod Satlera: Učesnici protesta procesuirani prekršajno, a zanemaruje se činjenica da su brojni policajci koristili fizičku silu

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) najoštrije je osudilo procesuiranje trideset i pet građana zbog njihovog učešća na protestima povodom sramne odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade. 
Iz ovog Odbora su podsjetili da su tada, kao što je javnost bila obaviještena, upriličili sastanak da predstavnicima ambasada zemalja Kvinte i Delegacije EU u Podgorici i, citiramo, “izrazili svoju zabrinutost pogoršanjem situacije koja se odnosi na tretman ljudskih prava od strane predstavnika vlasti, kao i na učestalost sve težih i opasnijih slučajeva u kojima se pokazuje spremnost Vlade Crne Gore i predstavnika parlamentarne većine da ignorišu jasne zakonske i ustavne norme. 
- Posebno su istakli nezakonitu upotrebu sile od strane Policije prema mirnim demonstrantima koji su protestovali zbog skandalozne odluke vlasti da se dodijeli najveća državna nagrada licima koja su za to apsolutno nedostojna, i osudili prisustvo pripadnika Vojske Crne Gore u toj akciji, što je opasni presedan, koji ugrožava same temelje vladavine prava i ustavnog poretka - dodaje se u saopštenju. 
Danas, kako se dodaje, poslije pet mjeseci, Policija, odnosno vođe bezbjednosnog sektora u Vladi Crne Gore, procesuiraju - na način koji jasno ukazuje na njihovu nedopustivu arbitrarnost i selektivnost, to jest na političke motivacije takvog postupka - građane Crne Gore koji su mirno protestovali.
- CHO se obraća ambasadama Kvinte i Delegaciji EU u Podgorici da ukažu aktuelnim vlastima na neprihvatljivost i neodrživost takve politike, koja ne kompromituje samo institute pravne države i vladavine prava, već jasno pokazuje da nacionalistička vlast, koja, svim sredstvima, pa i nasiljem, promoviše i brani velikosrpski nacionalizam i šovinizam, koji ima za cilj uništenje crnogorskog identiteta i kulture - što je i bio povod demonstracija kod vile “Gorica” - urušava vrijednosti demokratskog i gradanskog društva i eklatantno krši ljudska prava - ističe se u saopštenju. 
CHO očekuje da, ovim povodom, reaguje i Ombudsman, samostalno ili zajedno sa svojim novim zaštitnikom i promoterom - Jakovom Milatovićem, i time pokaže da se brine za ljudska prava, makar i ne bio opet izabran - jer i on, nažalost, kao što smo se nebrojeno puta uvjerili tokom njegovog mandata, arbitrarno i selektivno ćuti na toj funkciji. 
- CHO podsjeća uvaženog ambasadora Johana Satlera na naš zahtjev za sastankom, koji on, iz razloga koji ga kompromituju, izbjegava mjesecima, znajući da naša organizacija ne pripada etabliranim NVO koje su tu zbog sponzorstva i apanaža, nego zbog otvorenog ukazivanja na probleme i procese koji zahtijevaju reakciju svih koji žele da istinski pomognu demokratskoj, građanskoj i evropskoj državi Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenu.

CHO: Nedopustiva arbitrarnost, selektivnost i politička ostrašćenost

Nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv B. Ć. (33) koji je osumnjičen da je pobjegao nakon učestvovanja u saobraćajnoj nezgodi u kojoj je jedna osoba zadobila teške tjelesne povrede.
Kako su precizirali na mreži Iks, saobraćajna nezgoda se desila 1. decembra, a - tada nepoznati učesnik nezgode - nepoznatim vozilom se udaljio sa mjesta nezgoda.
- Pripadnici nikšićke policije su nakon niza preduzetih aktivnosti identifikovali ovu osobu, vozača B. Ć, te sa događajem upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji je kvalifikovao krivično djelo teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u sticaju sa ugrožavanjem javnog saobraćaja - ističu u objavi na mreži Iks.
Po njegovom nalogu protiv B. Ć. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1998341033399140361%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krivična prijava: Učestvovao u saobraćajnoj nezgodi u kojoj je jedna osoba teže povrijeđena, pa pobjegao

Osim potplaćenosti mladih novinara i loših uslova prisutno je i međugeneracijsko nerazumijevanje, a osnovni bazični novinarski posao je sve teži i teži, nije kreativan i nije ono što podrazumijeva pod novinarstvom. Motivi za ostanak u novinarstvu jesu što je to izuzetno važan posao, posao koji je jako lijepo raditi, i da posao koji uprkos pritiscima, napadima i svemu onome što se događa u svakodnevnom životu ima tako sjajne trenutke da oni uvijek pobjeđuju - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, novinarka i predstavnica Evropske federacije novinara Maja Sever.
Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore nedavno je u omladinskom klubu Zona mladih organizovala okrugli sto pod nazivom ,,Mladi novinari pod pritiskom i kako ih štitimo”.&nbsp;
Kako je saopšteno mladi novinari se često suočavaju sa pritiscima, nesigurnim uslovima rada, nedovoljnom podrškom i sve češćim online nasiljem.
Prema njenim riječima, ista tema i vječno pitanje kako privući i zaštiti mlade novinare dosta glasno otvorena je i u Hrvatskoj, a slična situacija je i ostalim evropskim zemljama.
Dodaje i da su mladi novinari puno manje plaćeni i rade u lošijim uslovima isti posao kao starije generacije.
- Mladim ljudima pri ulasku na tržište rada u medijskom prostoru i medijskim okruženjima nude se vrlo slaba primanja, vrlo često slabi ugovori, često su to neke freelance saradnje ili ugovori na određeno vrijeme za sredstva koja nijesu dovoljna za preživjeti. Prisiljeni su, kako mi je rekla neki dan jedna mlada kolegica, raditi uglavnom copy paste novinarstvo i u jednom osvrtu koji je napisala za naš Sindikat novinara kako za razliku od moje generacije koji smo ako ništa drugo bar išli na tržnicu i teren da bi donosili novinarske priče, mladi novinari i novinarke danas uglavnom sjede za kompjuterom i vrlo često cijeli dan provedu prepisujući samo agencijske vijesti ili vijesti koje stižu na nekim drugim platformama, što je mnogo daleko od onog nekog sna o novinarstvu - rekla je Sever.
Smatra da je osim potplaćenosti i loših uslova prisutno međugeneracijsko nerazumijevanje, a osnovni bazični novinarski posao je sve teži i teži, ne kreativan i ne ono što podrazumijeva pod novinarstvom.
Podsjeća da ona kao novinarka Javnog medijskog servisa Hrvatske zna provesti cijeli dan na terenu zbog pet minuta priloga, te da je taj poziv najljepši posao na svijetu bez obzira na sve pritiske.
- Svako malo imamo priliku ili razgovarati sa sjajnim ljudima, ili otkriti nekakve malverzacije i korupciju, učiniti društvo boljim, ili provesti dan kao ja juče na prekrasnom terenu sa super saradnicima i evo nadam se pripremiti jednu dobru priču. Motivi za ostanak u novinarstvu jesu da je to izuzetno važan posao, da je to posao koji je jako lijepo raditi i da je to posao koji uprkos pritiscima, napadima i svemu onome što nam se događa u svakodnevnom životu ima tako &nbsp;sjajne trenutke da oni uvijek pobjeđuju sve ovo o čemu pričamo. Naravno, mladim koleginicama i kolegama je teže nego meni, jer ja ipak imam dobru poziciju u odličnoj redakciji, a oni moraju vrlo često raditi one početničke poslove koji su danas vezani za redakciju, kako mi to zovemo ,,rudnik”, agencijske vijesti, punjenje web portala. Ali, tražimo puteve, tražimo prilike, recimo naš Sindikat novinara Hrvatske je ovdje upravo da prvo otvori ova pitanja, Evropska federacija novinara takođe da progovori o novim formama, novom pristupu publici, otvaranju radnih mjesta za kreativne poslove mladim novinarima - zaključila je Sever.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F-M3RxWC5xs8%3Fsi%3DmTkZtXWk6BW6xZa_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sever: Novinarstvo je izuzetno važan posao, prisutno međugeneracijsko nerazumijevanje

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: brisel