Mještani pivskog sela Brezna, okupljeni u Građansku inicijativu "Spasimo Brezna" podnijeli su ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, zahtjev za obustavu i reviziju postupka izmjena i dopuna PUP Plužine.
Kako su saopštili, zahtjev su podnijeli zbog brojnih nezakonitosti, nepoštovanja procedura i potpunog ignorisanja lokalne zajednice koja je direktno i najviše pogođena planskim rješenjima - mještana sela Brezna, saopštili su iz GI "Spasimo Brezna".
Kako dodaju, Savjet za reviziju dao je negativno mišljenje na Izvještaj o javnoj raspravi, uvažavajući brojne primjedbe koje su na ovaj planski dokument podnijeli mještani Brezana, kao i Akcija za socijalnu pravdu.&nbsp;
GI Spasimo Brezna podnijela je zahtjev zbog, kako su naveli u dopisu, teških povreda zakona, uskraćivanja prava javnosti i indicija nedozvoljenog uticaja investitora na proces planiranja
- U ime lokalne zajednice Gornja Brezna, kao direktno pogođene strane u postupku izrade i usvajanja Izmjena i dopuna PUP-a Opštine Plužine, ovim putem podnosimo formalni zahtjev za hitnu obustavu daljeg postupka usvajanja predmetnih izmjena i dopuna, zbog: 1. teških povreda zakonom propisanog postupka javne rasprave; 2. uskraćivanja prava javnosti na učešće; 3. povrede međunarodnih obaveza države Crne Gore, te indikatora mogućeg nedozvoljenog uticaja energetskog investitora Crnogorskog elektroprenosnog sistema CGES, i drugih, na postupanje Ministarstva, što može ukazivati na postupanje suprotno načelima zakonitosti, nepristrasnosti i integriteta javne uprave - navode u zahtjevu.&nbsp;
U dopisu naslovljenom na čelnika Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića, navode da je ovo Ministarstvo odbilo njihov, sedam puta ponovljen zahtjev, da organizuje centralnu javnu tribinu, i to obrazložio navodima da je, citat, "CGES prethodno detaljno informisao mještane Gornjih Brezana o planiranom energetskom projektu."
Ovim se, kako navode mještani Brazana, Ministarstvo nezakonito poziva na informativni nastup investitora kao zamjenu za zakonom propisanu javnu raspravu, i faktički delegira javna nadležnost privatnom subjektu – što predstavlja povredu javnopravnog integriteta i načela nepristrasnosti organa.
- Ovakvo obrazloženje je nespojivo sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji jasno propisuje obavezu organa da sprovodi javnu raspravu, a ne investitora. Istovremeno, pozivanje Ministarstva na navodni informativni sastanak koji je organizovao investitor (CGES) ne može zamijeniti formalno, transparentno, otvoreno i inkluzivno učešće javnosti, kako to propisuje Aarhuska Konvencija (čl. 6 i 7), Direktive EU o učešću javnosti u odlučivanju, EBRD PR10 standard (2024), Zakon o državnoj upravi – načelo zakonitosti i nepristrasnosti - navode iz GI Spasimo Brezna.&nbsp;
Podsjetimo, mještani pivskog sela Brezna već šest mjeseci se bore da spriječe gradnju visokonaponske trafostanice 400kV i formiranja međunarodnog energetskog čvorišta u centru ovog sela koje snažno razvija ruralni turizam i predstavlja jedno mjesto u Pivi koje raste, razvija se i gdje se doseljava.
- Uprkos faktičkom stanju na terenu, CGES i njihov konsultant ENOVA su, kako navode, u projektnoj doklumentaciji na osnovu koje je EBRD odobrila kreditna sredstva za ovaj projekat, naveli da u krugu od 2 km od planirane lokacije trafostanice nema nijedna kuća niti poslovni objekat. Mještani se bore i protiv kompanije Alcazar Energy koja takođe namjerava da postavi dalekovod preko njihovih privatnih imanja za svoj projekat vjetroelektrane Bijela u Šavniku, i do sada su, kako navode iz GI "Spasimo Brezna" načinili niz nezakonitih radnji, uključujući nezakoniti desant privatnih geometara na imanja mještana bez njihovog znanja i saglasnosti - piše u saopštenju.
- U namjeru uništenja cijelog sela Brezna - a to je neizbježno ukoliko dozvolimo formiranje međunarodnog energetskog čvorišta - uključeni su brojni akteri, državna i privatne energetske kompanije, snažan energetski lobi povezan sa pojedincima iz crnogorskih institucija, isključivo radi ostvarivanja ličnih profita. Ukoliko naša država Crna Gora ne zaštiti naše elementarno ljudsko pravo na život, očekujemo da to učini Evropska unija i njene institucije koji nas zovu u članstvo. Država koja radi na uništenju cijelog sela i sprema tihi genocid cijele lokalne zajednice, ne može u EU - zaključuju iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mještani Brezana traže od Radunovića povlačenje PUP Plužine: Plan dogovoren sa investitorima, ne sa mještanima

Mještani Gornjih Brezana predali su tužbu protiv državnog energetskog preduzeća Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) koje namjerava da u centru njihovog sela izgradi veliku trafostanicu 400kV a potom i međunarodno energetsko čvorište.
Mještani Brezana okupljeni u Građanskoj inicijativi "Spasimo Brezna" saznali su za ovaj plan tek prije nekoliko mjeseci i od tada se bore da zaustave projekat koji bi, kako tvrde, uništio njihovo selo i život u njemu.&nbsp;
Oni tužbom traže i da sud sasluša i predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD kako bi se i formalno utvrdile, kako ističu, nesporne činjenice
Pivsko selo Gornja Brezna je jedino selo u opštini Plužine a vjerovatno i cijeloj Crnoj Gori koje se posljednjih godina intenzivno razvija, gdje se doseljavaju mladi i porodice, osnivaju seoska domaćinstva i grade turističke objekte koji su popunjeni, uglavnom stranim turistima, i do 250 dana godišnje. Mještani Gornjih Brezana otkrili su da je CGES u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je dobio kredit od 28 miliona eura za gradnju trafo stanice od Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, sakrio postojanje cijele ljudske zajednice od nekoliko stotina mještana, te EBRD-u dodstavio lažan podatak da u krugu od 2 kilometra od lokacije 400kV trafostanice nema nijedan stambeni niti poslovni objekat.
- Popisali smo samo vlasnike objekata, postojećih i onih u izgradnji u krugu od dva kilometra i ima ih 75, dok je vlasnika zemljišta mnogo više. Kako gotovo svi vlasnici imaju po dva ili više objekata, zbirno u krugu od dva kilometra od lokacije 400 kV trafostance kojui su isplanirali da rade, ima oko 200 kuća, štala i turističkih objekata. Kako to da tako moćna kompanija kompanija kao što je CGES nije vidjela 200 objekata? Zbog navedenog osnovano sumnjamo da je CGES namjerno sakrio postojanje naših kuća i da "nije vidio" cijelo živo selo, upravo kako bi izbjegao stroge procedure i visoke standarde EBRD-a kada su u pitanju loklane zajednice i njihovo očuvanje - navode iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;
Dodaju da EBRD procedure zahtijevaju da lokalne zajednice na koje utiču projekti koje oni finansiraju budu uklkjučene od najranijih faza planiranja projekta, te da uticaj na prirodu i ljude bude minimalan.
- U našem slučaju, intencija CGES-a pa i države Crne Gore, odnosno aktuelne, ali i prethodnih Vlada je bila da sakriju naše postojanje, jer su svjesni da će međunardone energetski projekat u naseljenom mjestu značiti kraj života na toj lokaciji i potpuno obezvrijeđivanje privatne imovine mještana. Sigurni smo da EBRD, da je imao ovu informaciju ne bi podržao ovaj projekat, kao što nije podržao uništenje sela Krallje radi gradnje autoputa. Prema našim pouzdanim saznanjima, Vlada Crne Gore, odnosno Monteput, &nbsp;je izmjestio trasu autoputa upravo na zahtjev Evropske unije i Evropske banke za obnovu i razvoj kako bi se sačuvalo preko 50 kuća i lokalna zajednica u ovom selu - ističu oni.
Dodaju da je u Gornjim Breznima direktno ugroženo oko 200 objekata i cijela ljudska zajednica od nekoliko stotina ljudi. ukoliko se realizuje gradnja 400kV trafostanice i međunarodnog energetskog čvorišta. Kako dodaju, oni traže da se trafo stanica i eneretsko čvorište izmjeste na drugu lokaciju gdje će imati minimalan uticaj na prirodu i ljude.&nbsp;
- Takvih lokacija je u Pivi mnogo, jer je sjever Crne Gore opstošen pogubnim politikama proteklih decenija i godina. Umjesto da opština Plužine i Vlada ohrabe i konkretno podrže svakog mladog čovjeka koji se vraća na selo, oni su ujedinjeni u namjeri da naše selo unište a nas protjeraju sa naše zemlje. To nećemo dozvoliti ni po koju cijenu - decidni su u GI "Spasimo Brezna". &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Mještani Brezana javno su se u proteklih nekoliko mjeseci obraćali brojnim adresama, pa i državnom vrhu Crne Gore, predsjedniku, premijeru i predsjedniku Skupštine, insistirajući da se uključe i pomognu u spasavanje njihovih života, imovine i budućnosti njihovog sela, ali ih do sada niko od njih nije čuo, ni vidio.&nbsp;
- Još smo za našu državu i sve institucionalne adrese "selo koje ne postoji", ali nećemo odustati dok nas ne vide, priznaju da postojimo, i dok ne izmjeste planirano energetsko čudovište na bezbjednu udaljenost od naših kuća i imanja - zaključili su oni.

1250x600

Mještani Brezana predali tužbu protiv CGES-a, traže i saslušanje predstavnika EBRD-a

Kompanija Alcazar Energy Partners, koja je osnivač crnogorske firme Vjetro park Bijela, nastavlja da brutalno gazi crnogorske zakone, Ustav i međunarodne konvencije, i pokušava nasilnim putem da otme privatne posjede mještana Brezana kako bi preko njih napravila dalekovod do trafo stanice u Breznima za vjetro elektranu Bijela koju namjerava da gradi u Šavniku - poručili su mještani okupljeni u Građanskoj inicijativi „Spasimo Brezna“.
Oni naglašavaju da je današnja, navodna, prezentacija projekta u Plužinama organizovana od strane Alcazar Energy kompanije isključivo u cilju fingiranja procesa dijaloga sa mještanima, što im je, kako su kazali, neophodno kako bi međunarodnim finansijim institicujama, predstavili dokument pod nazivom ESIA (Procjena uticaja naživotnu sredinu i društvo) i aplicirali za kreditna sredstva.
- Međunarodne finansijske institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, Evropske investicione banke EIB, Svjetske banke WB, i druge imaju visoke standarde i veoma stroge kriterijume kada je u pitanju uticaj na lokalne zajednice, i ovaj dokument bi trebalo da pokaže d investitor te standarde poštuje kako bi mu bila odobrena sredstva. Da je u pitanju samo fingiranje dijaloga, govori činjenica da je Alcazar Energy poziv na prezentaciju - ne govoreći kakvu i zbog čega - uputio samo medijima, a ne i građanima, te da su na prezentaciju doveli nekoliko zaposleih iz jedne PR agencije iz Podgorice, koja je potom sastavila i distribuirala saopštenje koje sadrži niz neistina - naveli su u GI Spasimo Brezna.
Kako dodaju, niko od mještana Brezana nije pozvan, naprotiv.
- Pokušali su da ovo obave ispod žita, nadajući se da se niko od nas neće pojaviti, te da će mediji i plaćena PR agencija prenijeti njihovu verziju i odati im hvalospjev kao dobrotvorima Pive i Crne Gore - istakli su oni.&nbsp;
Naglašavaju da su slučajno saznali za događaj i došli kako bi poručili kompaniji Alcazar Energiy da nisu dobro došli u nihovo selo,&nbsp;
- Posljednje što su uradili je da su poslali dvojicu svojh službenika, tajno, kod najstarijeg stanovnika našeg sela, koji ima 95 godina i živi sam, da ga ubjeđuju da im proda svoju zemlju, i pritom naglasili da mu je bolje da im dobrovoljno proda nego da mu zemlja bude uzeta eksproprijacijom. Kako se ovo zove ako nije - nasilje, ucjenjivanje, prijetnja? Ići tajno kod čovjeka od 95 godina koji živi sam i prijetiti mu eksproprijacijom ako im ne proda zemlju - kako se to zove? - pitaju mještani Brezana.&nbsp;
Navode i kako su saznali za namjeru Alcazar Energy Partners kompanije da prave dalekovod u nihovom selu.
- Slučajno smo saznali za javnu raspravu o Ekološkom elaboratu, i imali šta da vidimo - oni su u Ekološki elaborati upisali naše parcele i napisali da su napravili dogovor sa vlasnicima zemljišta i potpisali ugovore o zakupu. A mi tada prvi put čujemo za to. &nbsp;Poslije nekoliko dana prave desant na našta imanja - šalju geometre da premjere što će od privatne svojine da nam uzmu, bez našeg znanja i saglasnosti. Podnose zahtjev Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da proglasi javni interes, te da onda država uz aspisteniciju policije otme našu zemlju i preda je njima - naveli su oni.
Pitaju na osnovu čega privatna firma Alcazar Energy Partners mještanma Brezana prijeti eksproprijacijom.
- Ko im je iz sistema obećao proglašenje javnog interesa i šta stoji iza toga? Poručujemo njima i svima ostalima koji žele da u Gornjim Breznama instaliraju ogromne energtske objekte i protjeraju nas sa naših ognjišta, unište naše domove i imanja, da ćemo životima braniti ono što nam je najsvetije - naše kuće, našu djecu i našu budućnost - zaključili su oni.

Mještani Brezana: Alcazar Energy Partners nas ucjenjuje i prijeti eksproprijacijom

Mještani pivskog sela Brezna, okupljeni u Građansku inicijativu „Spasimo Brezna“, danas su u minut do 12, na pola sata, blokirali magistralni put Nikšić- Šćepan Polje kako bi poslali poruku crnogorskom državnom vrhu i javnosti da neće dozvoliti da se u centru njihovog sela izgradi visokonaponska trafo stanica 400kV i međunarodno energetsko čvorište.
To bi, cijene oni, značilo „tihi genocid“ i raseljavanje brojne lokalne zajednice. &nbsp;
Mještani su imali transparente na engleskom sa natpisima: „Premijeru Milojko Spajiću, da li će naša Vlada uništiti naše selo?“, „CGES i EBRD da li nas sada vidite?!“ i „Alcasar Energy, ovo je naša zemlja, mi smo javni interes naše države“...
Jedna od okupljenih, Vesna Radojević, poručila je da bi to značilo kraj sela.
- Gornja Brezna su jedino selo u Crnoj Gori u koje se ljudi, naročito mladi. doseljavaju, grade turističke objekte, razvijaju svoje poslove, rade na održivom razvoju, sprovode strateško opredjeljenje države Crne Gore. I umjesto da ova država pomogne te ljude, da pomogne povratak njihov na selo, ova država pravi plan da uništi ovo selo. To traje već 15 godina, a da niko u selu o tome ništa ne zna - istakla je Radojević.
Dodala je da su, tokom dvomjesečne borbe da spriječe ovakvu namjeru, otkrili da je državna energetska kompanija Crneogorski elektroprenosni sistem (CGES), u projektnoj dokumentaciji za kredit Evropske banke za obnovu i razvoj, a na osnovu koje su dobili 28 miliona eura za gradnju 400kV trafo stanice, navela da u krugu od dva kilometra od lokacije trafostanice koja se planira graditi nema nijedne kuće, niti poslovnog objekta. To je, kaže, apsolutna neistina, jer tu ima preko 100 kuća u kojima ljudi stalno ili povremeno žive, a prva kuća je na oko 100 metara od trafo stanice.&nbsp;
Nadaju se, kaže, da će, konačno, ova država vidjeti svoje građane i reagovati na njihov zahtjev da se energetsko čvorište izmjesti na drugu lokaciju. Ukoliko se to, ipak, ne desi, razmatraju postojanje osnova za podnošenje tužbe Evropskom javnom tužilaštvu u dijelu u kojem je u proces uključena Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).&nbsp;
Radojević je rekla da su, nakon što su javnost upoznali sa netačnim tvrdnjama CGES-a u projektnoj dokumentaciji za EBRD, dobili &nbsp;“prilično neugodnu poruku od CGES-a”, gdje su ih nazvali “državnim neprijateljima”.
- U komunikaciji smo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i očekujemo njihovu reakciju prije svega da bi ova ugledna finansijska institucija zaštitila svoj integritet i svoj međunarodni kredibilitet. Tražili smo da se odobrena sredstva zamrznu i da se kompletna procedura ponovi te da se ispoštuju jako visoki standardi EBRD kada su u pitanju upravo lokalne zajednice koje dotiču projekti koje oni finansiraju, a to je da se od najranijih faza planiranja projekata uključe lokalne zajednice, da se čuje njihov glas i njihov stav i da se ne finansiraju projekti koji imaju negativan uticaj na prirodu i ljudske zajednice - ističe Radojević.
Ona navodi i da su za cijelu priču o namjerama gradnje viskokonaponskog energetskog čvorišta u selu Gornja Brezna saznali kada je privatna kompanija Alcazar Energy poslala svoje geometre na njihova imanja, potpuno nezakonito, a da niko nije znao, niti je pitan.&nbsp;
- Oni su podnijeli ekološki elaborat Agenciji za zaštitu prirode u kojem su naveli naše parcele, privatne parcele mještana Brezana, i tvrdili da su napravili dogovor i sklopili ugovor sa mještanima o zakupu privatnih parcela kuda će proći njihov dalekovod. To je apsolutna neistina. Niko od mještana nije znao za to, nismo znali da su naše parcele u njihovom elaboratu - poručila je Radojević.
Drugi dio priče, kako je navela, je da su otkrili da su urbanističko tehnički (UTU) uslovi koje je Alcazar Energy dobio od resornog ministarstva nezakoniti, jer su ti uslovi dobijeni po bivšem zakonu o gradnji, odnosno spornom članu 218 C, gdje se, citira Radojević, precizno kaže da vlada izdaje, bez svih procedura koje predviđaju regulani zakoni, da se ti uslovi izdaju na zahtjev vlasnika zemljišta.
- Znači ovdje taj uslov nije ispoštovan i to je očigledno i jasno i nedvosmisleno kršenje zakona i to pitanje ćemo takođe otvoriti pravnim sredstvima u skladu sa zakonima - dodala je ona.&nbsp;
Vlasnik jednog od prvih etno sela u Crnoj Gori koje se nalazi u Breznima, Mićo Blagojević, kazao je da ne vjeruju CGES-u koji je već gradio jedan dalekovod 400kV u Breznima i ulestvovao u gradnji postojeće trafo stanice a da mještani ni o tome nijesu ništa znali dok nisu došle mašine.
- Tada su nam uništili put, tokom dvije godine gradnje nije se moglo prići selu, turisti nisu mogli doći, trpjeli smo torturu i ogromne štete. Tek smo se malo oporavili, i nećemo dozvoliti da se isto ponovi, u još većem obimu. Branićemo ako treba i životima svoja imanja i đedovinu, nije nas briga za prijetnje kaznama, preko nas mašine neće proći - kazao je Blagojević.
Sličnog je stava i Milorad Blečić, mještanin koji je na svom imanju zatekao geometre firme Alcasar Energy, uzeo im skice koje su pravili i upozorio ih da se više ne približe njegovoj privatnom posjedu. Najavio je tužbu i ponovio da će svim sredstvima braniti svoju imovinu. Blečić veći dio godine živi sa porodicom u Gornjim Breznima, bavi se poljoprivredom i eko turizmom.&nbsp;
Mještani Gornjih Brezana naveli su ranije da gradnja ovakvog energetskog giganta, kakav se planira u njihovom selu, ne bila moguća u centru naseljenog mjesta nigdje u civilizovanom svijetu.
Mještani su su već otvorenim pismima obraćali CGES-u, predsjednicima države, Skupštine i Vlade i ministrima, a prije dva dana i ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću tražeći od njega da ispoštuje najavu i obećanje svojih planera da će produžiti javnu raspravu o izmjenama i dopunama PUP Plužine, napominjući da je proces izrade tog dokumenta urađen netransparentno te da insistiraju da im se obezbijedi vrijeme i uslovi da budu aktivno uključeni.&nbsp;
- Strahujemo i za svoju bezbjednost jer smo upali u osinjak. Pokušavaju da nas zastraše i zaustave. O svojim strahovima obavijestili smo nadležne institucije u Crnoj Gori, kao i međunarodni faktor - kazali su oni.

Mještani Brezana sa blokade poručili: Nećemo dozvoliti uništenje našeg sela ni po koju cijenu

Skupštinska sala Opštine Plužine bila je prepuna tokom javne rasprave o izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na kojoj su mještani Gornjih Brezana jasno i glasno poručili: plan države da u centru sela izgradi veliko energetsko čvorište – za njih je neprihvatljiv.
Nakon prezentacije plana, mještani su predstavnicima Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i predsjedniku Opštine Slobodanu Deliću, poručili da bi takav potez značio uništenje sela i budućnosti njegovih stanovnika.
Sa sobom su donijeli pano sa slikama – “Brezna danas” i “Brezna sjutra”, uz natpis: „Ko ima pravo da uništi cijelo selo? U čijem interesu?“
Predstavnici Ministarstva i predsjednik Delić naveli su da je plan preuzet iz Prostornog plana Crne Gore starog više od decenije, te da je samo „precrtan“, a da su oni u ovom trenutku – „nemoćni“.
Mještanka Vesna Radojević oštro je reagovala, upozorivši da nije ispoštovana Arhuška konvencija, koju je Crna Gora potpisala, a koja ima zakonsku snagu:
- Ova konvencija nalaže da lokalne zajednice budu uključene od samog početka procesa, te da o tome budu obaviještene preko javnih glasila ili lično. To je trebalo da uradite – da ih obavijestite lično o tome šta im se sprema, jer ti ljudi ne prate sajt Vlade i sekciju 'dokumenta', gdje se zavuku sve informacije od životnog značaja.
Radojević je podsjetila da su Gornja Brezna jedino selo u Pivi koje demografski raste, i da tamo ljudi ulažu u poljoprivredu, turizam i život.
- Ovo što se sprema Gornjim Breznima ima pravne elemente zločina nad čovječnošću. Riječ je o dugoročnom planiranju egzodusa cijele jedne zajednice – i to bez njihovog znanja i saglasnosti - poručila je.
Rade Mićanović istakao je da je selo proglašeno turističkom zonom i da su brojni mještani investirali u razvoj turizma i poljoprivrede:
- Šta mi da radimo ako nam usred sela napravite trafo stanicu i dalekovode? Šta ćemo sjutra da ponudimo turistima – da razgledaju trafostanice? Još ni ne znamo sve što je planirano – informacije dobijamo iz raznih izvora - kazao je on.
Predstavnici Ministarstva su odgovorili da je sva dokumentacija dostupna na sajtu, ali su mještani odgovorili da ne umiju da je tumače, niti prate internet svaki dan.
Mićo Blagorjević rekao &nbsp;da nema televizor, ne prati sajtove, te nije znao ništa o izradi prostornog plana.
Bobana Mićanović podsjetila je na medicinska i ekološka istraživanja koja upozoravaju na opasnosti po zdravlje:
- Povećan je rizik od leukemije kod djece i do 69%. Elektromagnetna zračenja utiču na neurološki razvoj, povećavaju rizik od kancera. Tu je i konstantna buka, uništenje obradivog zemljišta, pad vrijednosti imovine. Gornja Brezna imaju potencijal za eko turizam, ali ko će ovdje dolaziti da gleda trafo stanice?- kazala je ona.
Gordana Đurković, koja je sa sobom dovela dva sina, emotivno je reagovala:
- Oni nijesu bili ni rođeni prije 12 godina, kada je ovo inicirano. Ja sam majka ova dva dječaka i dužna sam da pred njima kažem – mi nismo livade i šume, mi smo živi ljudi. Ovi ljudi proizvode ono bez čega ne možemo – mlijeko, sir, meso. Nisu imali kad da gledaju portale i elaborate od 1000 strana.
Andrijana Mićanović podsjetila je da su ranije podnošene zvanične primjedbe i ekspertska mišljenja protiv sličnih projekata, ali bez rezultata:
- Učestvovala sam u raspravama ispred NVO koja se protivi HE Komarnica. Dostavili smo sve – i primjedbe, i mišljenja međunarodnih eksperata. Nikada nismo dobili odgovor od Ministarstva. Toliko o značaju učešća u raspravama.
Mještani Gornjih Brezana poručuju da neće odustati, jer je u pitanju opstanak zajednice i pravo na dostojanstven život, dok od nadležnih očekuju da konačno pokažu odgovornost prema građanima, a ne samo prema dokumentima starim deceniju.

Mještani Brezana na javnoj raspravi: Energetsko čvorište u srcu sela ugrožava naše živote i budućnost

Crnogorski PEN centar izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom Tamarom Vujović, postupa prema Crnogorskom društvu nezavisnih književnika (CDNK), ali i zbog šire slike selektivne primjene zakona, procedura i javnog interesa u oblasti kulture.
- Dok se CDNK, jedna od rijetkih organizacija koja dosljedno zastupa savremenu crnogorsku književnost i kulturni pluralizam, eliminiše s konkursa pozivanjem na navodne proceduralne propuste, u isto vrijeme se Udruženje književnika Crne Gore, čiji predśednik i brojni članovi dosljedno plutaju na valu velikosprske ideologije i ratnohuškačke prošlosti koju su etablirali 90-ih, finansira direktno iz tekuće budžetske rezerve Vlade Crne Gore, dakle izvan redovne konkursne procedure - naveli su u PEN Centru.
Takva praksa, cijene oni, ozbiljno dovodi u pitanje argumentaciju Ministarstva da se odluke donose isključivo na osnovu formalno‑pravnih kriterijuma.
- Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo pokazuje potpunu administrativnu i inspekcijsku inertnost u slučajevima koji se tiču otvorenog istorijskog revizionizma i javne rehabilitacije zločinačkih ideologija – od neadekvatnog postupanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, do izostanka reakcije na imenovanje ulice u Pljevljima po Pavlu Bulatoviću, kao i kroz netransparentno i sporno prekrajanje odluka o spomeniku Ristu Radoviću – da o skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade i ulozi Ministarstva u tom sramnom činu i ne govorimo - naglasili su u PEN Centru.
Cijene da, u tom kontekstu, opravdanja Ministarstva o „proceduralnoj dosljednosti“ u slučaju CDNK‑a postaju krajnje neuvjerljiva.
- Crnogorski PEN centar smatra da se ovđe više ne radi o administrativnim greškama, već o sistemskoj pristrasnosti u kulturnoj politici, u kojoj se jedni subjekti strogo formalno eliminišu, dok se drugi politički i ideološki preferiraju direktnim budžetskim intervencijama - jasni us oni.
PEN pita Vujović o kojim kriterijumima se iz tekuće budžetske rezerve finansira jedno književno udruženje.
- Ako su propisi prema svima jednaki, zašto ne primjenjuje zakonske mehanizme u slučajevima javne rehabilitacije fašističkih i ratnohuškačkih figura? - dodali su oni.
Crnogorski PEN centar upozorava i da se ovakvim postupanjem ozbiljno urušavaju principi ravnopravnosti, povjerenja u institucije i demokratski karakter kulturne politike.
- Posebno je zabrinjavajuće što Ministarstvo reaguje na javne prigovore CDNK‑a optužujući ih za narušavanje ugleda, čime se dodatno obeshrabruje svaka legitimna kritika. Umjesto da preispita transparentnost i dosljednost sopstvenih odluka, Ministarstvo pokušava da delegitimiše one koji na te odluke ukazuju. No, ukoliko Ministarstvo kulture i medija zaista brine o svom ugledu, onda mora znati da taj ugled daleko više urušava ćutanje pred spomenicima ratnim zločincima, institucionalna tolerancija simbola fašizma i podrška organizacijama koje baštine ideološko nasljeđe devedesetih od javnog protesta protiv selektivne i politički motivisane raspodjele sredstava u kulturi - jasni su u PEN Centru.
Zaštita kulturnoga pluralizma, antifašističkih vrijednosti i dosljedna primjena zakona ne mogu, podvlače oni, biti selektivne.
- Stoga će PEN nastaviti da javno prati i kritički reaguje na svaki oblik institucionalne pristrasnosti, ideološkog favorizovanja i erozije kulturne autonomije - zaključili su u saopštenju.

PEN Centar: Ministarstvo kulture sprovodi ideološku selekciju u oblasti književnosti

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: brezna