Momci koji su učestvovali u neredima su slično obučeni, slično reaguju, gotovo da nema žena i djevojaka u toj gomili ljudi, što, kako ističe reditelj Branko Baletić, govori da je taj događaj i ranije organizovan i da se čekao povod.&nbsp;
- To je očajnički režirano. Čak i ono što su vikali protiv Vučića da zavaraju trag, dokaz je da ko god hoće može u Crnoj Gori da manipuliše ljudima - rekao je Baletić gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
Prema njegovim riječima, istraga mora utvrditi sve okolnosti incidenta na Zabjelu, u kojem je povrijeđen mladić, iako se, kako napominje, takvi incidenti dešavaju i u drugim zemljama. Problem, tvrdi Baletić, leži u onome što se dogodilo nakon incidenta.
- Ja sam profesor i radim sa mladim ljudima, ovo su momci rođeni u nezavisnoj Crnoj Gori, vrlo mladi. Odakle im ovakvi stavovi, ko radi sa njima, ko priprema ovo? Ono što se dešava u nekoliko gradova istovremeno – tu nema traga spontanosti. Spolja možda tako izgleda, ali ovo je vrlo dobro organizovana priredba, a gro problema koje treba riješiti upravo su ti aspekti. Isto je i sa pogrešno uhapšenim ljudima – ne zna se da li je nož bio unutra pa iznesen napolje ili napolje - rekao je Baletić.
Podsjetio je da postoji snimak cijelog događaja, pa bi stručnjaci mogli precizno utvrditi šta se tačno dešavalo.
- Za mene kao profesora i roditelja ostaje nevjerovatno da mladi ljudi od 18 i 19 godina – doba otkrića ljubavi i svih životnih vrijednosti, želje da nešto postignu u profesiji – ovo rade. Pokušaj da to liči na događanja u Srbiji je tragikomičan. Ona djeca, ti mladi ljudi, bore se za bolje uslove života, a ne za destrukciju. Ne pale automobile, ne jure i ne opkoljavaju druge ljude. Umjesto da traže bolje uslove za razvoj, posao i obrazovanje, oni su oruđe u rukama drugih ljudi - istakao je Baletić.
Podsjetio je i na skandiranje navijača u Podgorici i Kanli kuli u Herceg Novom – „nož, žica, Podgorica“ – na koje, kako kaže, niko nije reagovao, iako je to bila samo proba i uvertira za nešto veće.
- Naslućujem da su ovo probe za mnogo veću priredbu, a zna se ko treba da se suprotstavi kome u sljedećim provokacijama - naglasio je Baletić.
Smatra da stariji ljudi koji baštine pogrešne ideje imaju neku vrstu užegle svijesti, gdje pomoći nema.
- Međutim, kada se mladi uključe u to, nastaje veliki problem. Jedna ekipa radi na tome sa mladim ljudima, a društvo ne radi dovoljno sa mladima - dodao je Baletić.
Prisustvo odbornika i poslanika na neredima Baletić vidi kao neku vrstu kontrole spremljene priredbe, a ne samo kao slučajne prolaznike, ističući da je slično bilo i u Herceg Novom, gdje su učestvovali i ljudi iz lokalne vlasti.
- Bojim se – a to sam već rekao – da je ovo priprema za gore stvari. Ali problem je ipak u nama; izvođači radova smo mi, bez obzira odakle dolazi, ko podgrijava. Izvođači smo mi - poručio je Baletić.
Komentarišući naprasnu odluku premijera Milojka Spajića da uvede vize za turske državljane, reditelj kaže da brzina i pogrešna odluka govore o neiskustvu.
- Ja inače ovu vlast definišem kao nedovršene ljude – prosto nedostatak životnog i političkog iskustva očituje se kroz sve ovo. To jeste diletantizam; ishitrenost u odlukama i gubitak kontrole nad situacijom evidentni su, a popustljivost koju su ranije pokazivali ohrabrila je drugu stranu da čini ovo što čini. Nema zvaničnog dobrog i odgovornog stava - istakao je Baletić.
Baletić, kao primjer odgovornosti, navodi Sloveniju - gdje se gotovo gdje se gotovo u isto vrijeme desio slučaj u Novom Mestu, kada je grupa Roma na smrt pretukla čovjeka, a ministarka pravde i ministar unutrašnjih poslova podnijeli su neopozive ostavke.
- Dva ministra u Sloveniji istovremeno su podnijela zahtjev premijeru za ostavke – i one su usvojene. Šta još treba da se desi ovdje da bi neko pomislio na ostavku, odozdo prema gore? - zaključio je Baletić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Baletić: Neredima upravljaju organizovane grupe - mladi zloupotrijebljeni, ovo je samo proba za ono što tek treba da se desi

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, večeras u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Policijska greška
- Policija privela pogrešne strance zbog napada na Zabjelu.
- Obilježeno 119 godina parlamentarizma u Crnoj Gori.
- Nacrt izvještaja EK o Crnoj Gori pokazao nazadovanje u ključnim pregovaračkim poglavljima.
- Četiri prijave na tender za izgradnju druge dionice autoputa Mateševo-Andrijevica.
Gost Informativne emisije 24 sata je filmski reditelj Branko Baletić.
Emisiju večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Branko Baletić, tema dana - policijska greška

Možda se u ovom trenutku u nekoj radionici radi još pet, šest spomenika. Možda se negdje još prave neke metalne crkve. Ovo je, nakon bruke sa Trinaestojulskom nagradom, bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru, predstaviti je kao jednu malu selendru, nesposobnu da vodi svoju kulturnu politiku - kaže televizijski i filmski reditelj Branko Baletić, komentarišući to što je Milutinu Mićoviću dodjeljen status istaknutog kulturnog stvaraoca.
Baletić je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, rekao da se status istaknutog kulturnog stvaraoca zaslužuje doprinosom crnogorskoj kulturi i da se takvo priznanje nikada nije dodjeljivalo negatorima države, društva i crnogorskog identita.
- Kulturu shvatam kao posljednju liniju odbrane i nije ni čudo da je sve tu koncentrisano. Sve ove afere, htjeli ili ne, u domenu su kulture, počevši od limene crkve na Rumiji - rekao je Baletić, koji je i član Komisije koja se bavi odabirom kandidata za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac.
Podsjeća da pet godina nije dodijeljen status stvaraocima, iako su mnoge biografije za to vrijeme priložene. Objašnjava da je najveći broj kandidata status istaknutog kulturnog stvaraoca dobija glasovima većine, gotovo, jednoglasno. Slikar Naod Zorić dobio je sedam glasova za, dok je jedan član Komisije bio uzdržan.
- Kada je riječ o Milutinu Mićoviću bilo je rasprave u vezi sa vrijednosnim sistemom. U uredbi (o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac) piše da kandidat mora imati jedno veliko državno priznanje. Mićović ima Miroslavljevo jevanđelje i mi (članovi komisije) nijesmo ulazili u to da li je to priznanje zasluženo dodjeljeno ili ne. Riječ je o velikom priznanju i on (Mićović) je priložio još sedam, osam od kojih su neka bila manje relevantna. Zaključili smo i prihvatili da ispunjava one osnovne uslove - jedna državna i četiri, pet drugih nagrada i glasali smo. Mićović je dobio samo dva glasa. Da bi ušao u red dobitnika trebalo mu je pet. Konstatovano da on, nažalost, nema pet, već samo dva glasa - istakao je Baletić.
Na sljedećem sastanku, kaže Baletić, Komisiji je stigao prigovor od Novice Đurića koji je, istovremeno i njen član i kandidat za priznanje. U ponovljenom glasanju, nakon dvije sedmice, pet članova Komisije podržali su Mićovića, četiri su bila protiv.&nbsp;
&nbsp;- On (Đurić) je uputio prigovor da treba ponovo da glasamo, jer mi nijesmo razumjeli sve njegove nagrade. U tom prigovoru nije bilo nijednog novog podatka. Predsjednica Komisije je konstatovala da su nagrade bolje posložene i da smo bili u zabludi. To je mogla da kaže za sebe. U tom prostoru od dvije sedmice, odlučeno je da se ponovo glasa. Student prve godine prava reći će da je to apsurd i da se ne može o istom glasati dva puta, jer nije bilo nikakvih novih činjenica - naglasio je Baletić.
Uslijedio je, kaže, prigovor na rad Komisije. Dobili su obavještenje da će se o prigovoru raspravljati na sljedećem sastanku koji nikad nije zakazan.
- U Pravilniku o našem radu, piše da onaj ko ne priznaje državu u kojoj živi, njenu kulturu, njeno ime i njen identitet, ne može dobiti ovo priznanje. Međutim, o tome nije bilo diskusije - rekao je Baletić.
Smatra da Vlada Crne Gore mora hitno formirati nezavisnu komisiju, koja bi ispitala cijelu situaciju, jer sve liči, kako kaže na vodvilj. Baletić kaže i da će dodjela priznanja istaknuti kulturni stvaralac dobiti novu dimenziju i potvrditi da se ništa nije slučajno desilo.
- Ako bi ovo prošlo, šta slijedi? Možda se, u ovom trenutku, u nekoj radionici radi još pet, šest spomenika, možda negdje prave još neke metalne crkve. Ovo je, posle bruke sa Trinaestojulskom nagradom, bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru, predstaviti je kao jednu malu selendru, nesposobnu da vodi svoju kulturnu politiku - napominje Baletić.
Riječ je, dodaje, o flagrantnim prekršajima iz oblasti prava i ekonomije o čemu bi bilo dobro da struka upozna javnost.
- Ima možda Milutin Mićović pravo da tako misli o državi u kojoj živi. Ali, patologija je da od te države tražite da vas izdržava do kraja života i plaća vam da bi govorili protiv nje. Pozadina je da se unizi Crna Gora i predstavi kao mali rezervat nesposoban da vodi bilo kakvu politiku. Ponoviću, kultura je posljednja odbrana imena, smisla ove države. Zato nije ni čudo što sve ove akcije imaju veze sa kulturom - zaključio je Baletić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTWIg9N_Zlh0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Baletić: Poslije bruke sa Trinaestojulskom nagradom ovo je bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
- Belivuk: iza pokušaja državnog udara u Crnoj Gori stajala strana ambasada
- Sporne dodjele statusa istaknutih kulturnih stvaralaca 
 
- Tvrdnje Veljko Belivuka o umješanosti jedne strane amabasade za terorizam u pokušaju u Crnoj Gori 2016. 
 
- Nastavak izborne reforme u Crnok Gori 
 
- Pobjeda proevropskih snaga u Moldaviji na izborima koje pratio jak proruski uticaj
Gost emisije je reditelj Branko Baletić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Branko Baletić

Vlada Crne Gore prije nekoliko dana objavila je spisak sa imenima 15 dobitnika statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, među kojima je i kontroverzni književnik Milutin Mićović, u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji, negiranju crnogorske nacije i identiteta.
Iako je odluka Vlade objavljena, član stručne komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić ističe da čitav proces zapravo nije ni završen.
"Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga što se desilo”, kaže Baletić.
Kako pojašnjava, desilo se nešto nevjerovatno.
“Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspješnije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje”, otkriva on.
Podsjetimo, Baletić je ranije kazao da zapisnik sa sjednice, osim njega, nijesu potpisali ni Radmila Vojvodić, Marko Eraković i Tatjana Krkeljić.
Istaknuti reditelj naglašava da im se dva mjeseca nakon završetka sastanaka niko nije obraćao, da bi, kako navodi, dobili zapisnike o kojima treba da se izjasne u roku od dva dana.
“I to smo ispoštovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mišljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost”, podvlači Baletić i dodaje:
“Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, zašto je Vlada to tako objavila, a da uopšte ne postoji finalno rješenje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena”, objašnjava.
Baletić ukazuje da je najvažniji povod cijele ove priče to što je predsjednica komisije, Isidora Damjanović, drugi put stavila na glasanje slučaj Milutina Mićovića.
“U redovnom i prvom glasanju, gospodin Mićović dobio je svega dva glasa, a neophodno je pet glasova da bi on većinski stekao to priznanje. S tim što vam moram reći da mi to predlažemo Vladi, a Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija daje posljednju riječ”, pojašnjava on..
Problem je, dodaje Baletić, nastao zbog njihove tvrdnje da se ne može drugi put glasati o istom.
“Dakle, mi smo u prvom glasanju razmatrali kvalifikacije odnosno priznanja koja on ima. Tu jeste bilo malih vrijednosnih sudova, ovakvih i onakvih, ali mi smo usvojili to kao relevantno, glasali i on je od osam glasova dobio svega dva, a većina je bila uzdržana”, napominje Baletić.
Jasno je, kaže, da je neko naredio da se slučaj Mićovića vrati na ponovno razmatranje.
“Tu postoji jedno pravilo. Da mi nismo prihvatili nagrade koje on ima i koje je prezentovao, ne bismo ni glasali. Pošto smo prihvatili te nagrade kao relevantne, mi smo glasali, ali on nije dobio dovoljan broj glasova. Dakle, postoji i taj sud, nije automatski ako vi imate priznanja, jer zašto onda postoji komisija”, objašnjava reditelj.
Komisija, kako dodaje, utvrđuje relevantnost nagrada, ali i djela.
“Ja sam naročito insistirao na članu 10, odnosno u uredbi je to član 3, a u Pravilniku o radu komisije piše da to priznanje ne može dobiti onaj koji negira postojanje države Crne Gore, njeno ime i njen identitet. Da se tu razvila diskusija, ja bih to pokušao i da dokažem”, naglašava Baletić.
Zatim im je, kako ističe, komisija poslala dopis za koji je kasnije rečeno da je sastavni dio treće sjednice.
“Ja sam inače to shvatio kao uputstvo o ponašanju – jedan besmislen tekst, u kojem ona, doduše, priznaje da se dva puta glasalo, a održala je mali govor o tome da njoj ne pada na pamet da izigrava policiju, da ona nije nikakva vještica, pa ako je neko sudski gonjen zbog širenja mržnje, ona bi to usvojila, što je nonsens, jer je to predmet sudskog spora. A ovdje nije riječ o sudskom sporu, nego o tumačenju tekstova koje je objavio gospodin Mićović”, objašnjava dalje Baletić.&nbsp;
Baletić ukazuje da svaka analiza tih tekstova odiše nerazumijevanjem prema svim narodima koji žive u Crnoj Gori, sem onog kojem Mićović pripada. Uz nacionalizam, međutim, problem je i mizoginija!
“Što se tiče mizoginije, tu ima jedan tekst za koji je neshvatljivo da je promakao članovima komisije koji otprilike kaže 'ko bi silovao te dvije novinarke'. Ti tekstovi su objavljeni”, naglašava Baletić.
Ponavlja raniji stav da je ponovno razmatranje Mićovićevog slučaja naređeno.
“Imam utisak da je neko naredio da se Mićović po svaku cijenu priključi ovoj ekipi i da je zato izveden taj manevar. Šta se poslije desilo da umjesto zakazane sjednice Vlada na svom sajtu objavi da je komisija donijela odluku I da su svi, uključujući i gospodina Mićovića dobili to priznanje, a mi nijesmo ni održali sjednicu. Treba potpisati zapisnike I obrazložiti sve to. I sad dobijamo informaciju da će sastanak ipak biti”, navodi Baletić.
Ne zna, kaže, o čemu će na tom sastanku pričati, ali ističe da će zahtijevati odgovornost onih koji su vodili komisiju.
“Sastanak je negdje prvog ili drugog oktobra. Da vidimo ko je to poslao Vladi. Znate, Vlada to ipak rješava, vjerovatno u nekom paketu. Koliko ja znam, ono o čemu se Vlada izjašnjava stiže utorkom. Vlada četvrtkom rješava te probleme, a utorkom se formiraju predmeti”, navodi.
Naglašava da najveću odgovornost snosi predsjednica komisije Isidora Damjanović, jer, kako podvlači, nije smjela da vrati slučaj na ponovno glasanje.
“Ona je rekla da je to vratila na prigovor jednog člana komisije, Novice Đurića, koji je uzgred i kandidat i član komisije i rekla je kako gospodin Đurić na to ima pravo. Prvo, dogovorena je tajnost rada. Ne znam kako se saznalo da mi nismo usvojili Mićovićeva priznanja. Da smo odbili I rekli da to nije dovoljno, ja bih čak shvatio. Međutim, mi smo to prihvatili, ali ocjenom kvaliteta dobio je samo dva glasa”, napominje Baletić.
Komentarišući dodjelu statusa istaknutog kulturnog stvaraoca Draganu Koprivici, o čemu se polemisalo u javnosti, Baletić objašnjava da se o njegovom slučaju ne diskutuje.
“On je dobio dvostruku Trinaestojulsku nagradu, dobio je nagradu za životno djelo i u tom slučaju nema rasprave oko tog kandidata. Automatski se podrazumijeva da dobija i ovo priznanje, tako da to nijesmo ni razmatrali, jer smo se strogo držali pravilnika o dodjeli priznanja, gdje stoji da oni koji su dobili navedene nagrade automatski stiču pravo i na ovu”, podvlači Baletić.
Kad je riječ o Naodu Zoriću, ističe da je Zorić dobio sedam glasova, dok je samo jedan član komisije bio uzdržan.
“Dakle, većina je dobila jednoglasno, eto on je dobio sedam glasova. Gospodin Zorić je odličan slikar. Ja ga nikad nisam čuo da nešto negativno govori u smislu člana 10 i 3 o zemlji u kojoj stvara”, naglašava sagovornik Antene M.
Smatra da se o Zorićevom slučaju govori kako bi se prikrio slučaj Mićovića.
Baletić naglašava da je ovo veća afera od one kojoj smo nedavno svjedočili prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade.
“Ja sam poslije afere oko dodjele Trinaestojulske nagrade mislio da su ljudi izvukli neke pouke – da se ne može na silu nešto raditi. Tamo je, ipak, završeno neko glasanje, kako god je ko glasao i naknadno je pitanje da li uopšte postoji knjiga postavljeno. Ovdje je zapravo došlo do prisilnog ponovnog glasanja”, pojašnjava on.
Neki ljudi su, kaže, promijenili mišljenje.
“Što ja ne sporim, jer svako ima pravo na to. Ja samo sporim zašto se drugi put glasalo, kada nema nikakvih promjena u priloženom materijalu, sem suludog objašnjenja da je dokumentacija koju smo već razmatrali bolje složena. Ovakve stvari se ne mogu nasilno raditi. Drugo, potpuni je diletantizam ljudi koji su ovo pokušali na silu da riješe. Na kraju, odgovornost snosi i Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija jer oni vode čitav proces”, zaključuje Baletić.
Podsjetimo, Milutin Mićović je brat mitropolita Crkve Srbije Joanikija.

Baletić: Odluka o istaknutim kulturnim stvaraocima donijeta bez potvrde na finalnoj sjednici komisije, veća afera od dodjele Trinaestojulske nagrade

To što je projekcija filma „Roda“, u režiji Ise Ćosje, u okviru Džada Film Fest-a prekinuta, prema riječima reditelja Branka Baletića, nije slučajni incident ni mali mangupluk, već kontinuitet dešavanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Poražavujaća je, naglašava Baletić, spremnost mladih ljudi da učestvuju u takvim radnjama.
- Ako pogledate čak i kontekst vremena i situacije u regionu, neki hrabri mladi ljudi u Srbiji odlučuju da preuzmu u svoje ruke sopstvenu sudbinu, a vidite čime se mi ovdje bavimo - dodaje Baletić.
On je podsjetio i na dešavanja na Kanli kuli kada je, najavljen kao humanitarni događaj, održan skup koji je prerastao u četničko orgijanje sa nacionalističkim pjesmama i slavljenjem ratnog zločinca Pavla Đurišića. A sve to, kako dodaje, prošlo je ispod radara.
- To je prošlo gotovo nezapeženo, kao što nije bilo ni krajnjih rezultata ni oko one akcije 'Nož, žica, Podgorica', te je očigledno da je neko manipulisao sa tim mladim ljudima. Ali, ja i dalje mislim da je najtužnija ta spremnost mladih ljudi u ovome. A paralelno slušam dok se to dešava izjave nekih nedovršenih ljudi iz vlasti kako blebeću da samo to nijesmo ušli u Evropsku uniju. Pa čekajte, ko ulazi? Ne ulaze propisi, ulazi kompletno društvo. To društvo treba da pokaže određenu zrelost, a ne da se vraćamo u devedesete godine, koje su nama izgleda sudbina i limit još neki period - ističe sagovornik Antene M.
Najgore je, naglašava Baletić, što izostaje reakcija nadležnih institucija. A cilj je, objašnjava, urušavanje slike o građanskoj Crnoj Gori.
- Izvanredna je slika kad vidite da neki ljudi izlaze na ulice, sjede jedni pored drugih, uživaju u tom zajedničkom događaju, gledanju filma. I onda se tom narodu zbog tog zajedništva ovo i radi. Da se ta priča o građanskoj Crnoj Gori ospori. Gdje je reakcija na društva? To je ključno pitanje. Za ove i očigledno buduće slične događaje, koji će se dešavati - ističe sagovornik Antene M.
Znajući raspoloženje jednog dijela javnosti, neke stvari su se, naglašava Baletić, mogle i predvijeti.
- Mi stalno govorimo o posljedicama, a ne o tome da nešto spriječimo. Ako se pojavi na kraju krajeva reakcija, pa mi saznamo ko su ti ljudi imenom i prezimenom, za neke buduće stvari. Ja vam tvrdim biće većina onih koji su još i onda učestvovali u “Nož, žica, Podgorica”. Čućemo mi još te mlade ljude u nekim sljedećim akcijama, jer posljedica nije bilo - kaže Baletić.
Situacija se, kaže, neće promijeniti, jer ne postoji niti svijest niti spremnost, a mišljenja je da sve ovo dobrim dijelom potiče od ljudi koji vrše vlast u Crnoj Gori.
- Možda su neki od tih koji treba da se izjasne i kolovođe i naručioci ovih stvari - upozorava Baletić.
Kako bi se ova situacija iole popravila, ključna je, kategoričan je Baletić, reakcija institucija.
&nbsp;- A postoji odgovornost - ne samo na izvođačima radova, nego i na onima koji su morali da vode računa da do ovoga uopšte ne dolazi više - naglašava Baletić.
Važno je da i ovaj događaj ne ode u sjutrašnji zaborav, kaže Baletić dodajući da je sve ovo što se dešava mnogo ozbiljnije nego što izgleda.&nbsp;
Potebno je, kaže, o ovome govoriti, ali i, kako zaključuje, izvršiti pritisak na institucije da odrade svoj posao do kraja.

Baletić: To što je projekcija filma „Roda“ prekinuta je kontinuitet dešavanja, najgore je što izostaje reakcija nadležnih

Član stručne komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac, reditelj Branko Baletić, objasnio je kako je odluka da se književniku Milutinu Mićoviću prihvati kandidatura za ovaj prestižan status koji vodi do nacionalne penzije - donesena pod jako čudnim okolnostima.
Baletić je pojasnio da je prva sjednica održana na Cetinju, da se glasalo o Mićovićevoj kandidaturi i da je on dobio svega dva glasa „za“, dok je ostalih šest članova bilo uzdržano. Jedan član nije prisustvovao prvoj sjednici. Međutim, na sljedećoj sjednici u Podgorici, na kojoj je trebalo da se raspravlja da li kandidature Šerba Rastodera i Radovana Radonjića mogu da potpadnu pod oblast „kulturne baštine“, ponovo je aktuelizovana kandidatura Mićovića, a ovoga puta su bili prisutni svi članovi.
„Ja sam bio u Beogradu, pa sam se, nažalost, javio preko video-poziva. Drugi članovi komisije su se skupili i pojedini su kazali „prvo da vidimo ovo oko Mićovića“... Meni je to bilo neprihvatljivo jer smo već glasali i njegova kandidatura je odbačena. Međutim, morali smo da glasamo da li on uopšte ispunjava uslove i onda je bilo pet glasova za i četiri glasa protiv. Radmila Vojvodić, Marko Eraković, Tatjana Krkeljić i ja, nakon što smo nadglasani, izjavili smo da ne želimo da učestvujemo u tome ni na koji način“, rekao je Baletić za Pobjedu.
Pored pomenuta četiri člana komisije, o kandidaturi su odlučivali i Aleksandar Čilikov, Svetlana Dragojević, Isidora Damjanović, Dalibor Elezović i Novica Đurić.
„Uoči glasanja o kandidaturi Mićovića, ja sam rekao da ne samo da nema dovoljno drugih relevantnih domaćih ili međunarodnih nagrada, već da su njegovi tekstovi loši i puni mržnje. Saznajem da su se telefoni bili usijali i da je izvršen veliki pritisak na pojedine članove Savjeta da promijene mišljenje“, tvrdi Baletić.
Pobjeda je, podsjetimo, juče objavila informaciju da je književnik Milutin Mićović, poznat po osporavanju crnogorske nacije, istorije i kulture, na korak od statusa istaknuti kulturni stvaralac i državne penzije koja iznosi od jedne do dvije prosječne zarade. Izvor Pobjede iz stručne komisije objasnio je, podsjetimo, da je na prvoj sjednici bilo dosta nedoumica oko prijave Mićovića jer je „u brojnim folderima poslao gomilu dokumenata i 'nekih ugovora' koje članovi komisije nijesu mogli da rastumače.“
Već na drugoj sjednici, kako je tvrdio izvor Pobjede, Mićović je poslao uredniju prijavu i to je bilo dovoljno komisiji da većinom glasova konstatuje da zadovoljava uslove. Objavili smo, takođe, da su u glasanju uzdržani bili Baletić, Vojvodić i Eraković.
Baletić sada osporava to viđenje našeg izvora i za Pobjedu podsjeća i na član 3 Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa, u kojem se navodi da se ovaj status ne može dodijeliti „umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu“. Po svemu opisanom, Mićović ne može, prema uvjerenju Baletića, dobiti taj status.
„Sve je ovo pritisak Ministarstva kulture i medija koje se uvijek trudi da u sve žirije ili stručne komisije okupi većinu članova na koje iz nekih razloga može da utiče, te da oni koji brane dostojanstvo države, njen identitet i kulturu, kao i profesionalni integritet umjetnika, budu nadglasani. Ključno pitanje je ko je intervenisao i nametnuo preko drugih članova da na drugoj sjednici ponovo tema bude kandidatura Mićovića. Ja još čekam zapisnik, u kojem bi moralo da bude istinito naveden cio tok sjednice, jer članovi komisije taj zapisnik treba i da potpišu“, rekao je Baletić.

Baletić: Mićović nije prošao, ali onda su se „usijali telefoni“

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) odbacila je odgovornost u u vezi sa bjekstvom Miloša Medenice, kome je juče Viši sud izrekao kaznu zatvora od deset godina i dva mjeseca zatvora i odredio pritvor.
Iz ANB-a navode da su nadležnosti, obaveze i odgovornosti u konkretnom slučaju jasno definisane Zakonikom o krivičnom postupku, te da Agencija, u skladu sa važećim propisima, nije nadležna za izvršenje mjere zabrane napuštanja stana.
- Agencija za nacionalnu bezbjednost nema zakonska ovlašćenja za nadzor mjera u krivičnom postupku, niti prati izvršenje izrečenih mjera nadzora od strane suda, uključujući zabranu napuštanja stana. Takođe, ANB nema operativnu odgovornost za fizičko obezbjeđenje ili nadzor lica - navodi se u saopštenju ANB-a.
U Agenciji poručuju da nemaju ni procesnu ni izvršnu nadležnost u sprovođenju mjera krivičnog postupka, zbog čega ne može snositi odgovornost za događaj u ovom slučaju.
- Pominjanje ANB-a u tom kontekstu zasniva se na nepoznavanju Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i njene pozicije i uloge u bezbjednosnom sektoru Crne Gore - poručeno je u saopštenju ANB-a.

ANB odbacuje odgovornost u slučaju Medenice: Nijesmo zaduženi za izvršenje mjere zabrane napuštanja stana

U okviru saradnje Specijalne Olimpijade Crne Gore i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u Podgorici je izvršena primopredaja sportske opreme za 15 osnovnih i srednjih škola.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129090144_49a4ff3a38bf4f7ae934a0d671d663a2025f15ecf3aaf09c184c305217f1b976.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260129090144_49a4ff3a38bf4f7ae934a0d671d663a2025f15ecf3aaf09c184c305217f1b976" data-rendition-name="original" width="2048" height="1367" loading="lazy" alt="Sa dodjele opreme"> <figcaption>Sa dodjele opreme(Photo: MPNI)</figcaption> </figure>  Ovim činom nastavljena je realizacija programa „Inkluzivni sport u školama“, koji se sprovodi u sklopu globalnog projekta „Global Coalition of Inclusion“. Događaju su prisustvovali predstavnici 15 podgoričkih škola kojima su uručeni rekviziti neophodni za sprovođenje inkluzivnih treninga. Opremu su dobile škole: JU OŠ „ 21. maj“, JU OŠ „ Milor Musa Burzan“, JU OŠ „ Pavle Rovinski“, JU OŠ „ Novka Ubović“, JU OŠ „ Vuk Karadžić“, JU OŠ „ Oktoih“, JU OŠ „ Savo Pejanović“, JU OŠ „Radojica Perović“, JU OŠ „Vladimir Nazor“, JU OŠ „Vlado Milić“, Srednja Medicinska škola, SGGŠ „Inž. Marko Radević“, SSŠ „Ivan Uskoković“, SSŠ „Spasoje Raspopović“ i ŠSVSO „Sergije Stanić“.&nbsp; Primopredaji su prisustvovali Ivan Radović, direktor Specijalne Olimpijade Crne Gore, Dragan Mijušković, u ime Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, kao i predstavnici i koordinatori iz partnerskih osnovnih i srednjih škola. - Ova aktivnost direktan je rezultat potpisanog Memoranduma o razumijevanju (MoU) i projektnog ugovora koji za cilj imaju stvaranje ravnopravnog sportskog okruženja za svu djecu. Program ,,Unified Champion Schools" je akreditovan od starne Special Olympics International , koji se uspješno primjenjuje u preko 100 zemalja svijeta - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129090144_ae9bb17785bf5185e701db3ca162f946109f3714319deefbf702ce0414910fc1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260129090144_ae9bb17785bf5185e701db3ca162f946109f3714319deefbf702ce0414910fc1" data-rendition-name="original" width="2048" height="1367" loading="lazy" alt="Sa dodjele opreme"> <figcaption>Sa dodjele opreme(Photo: MPNI)</figcaption> </figure>  Kako su rekli u tom resosu, njegova snaga leži u tri ključne komponente: zajednički treninzi i takmičenja djece sa i bez intelektualnih smetnji, osnaživanje učenika da postanu nosioci promjena u svojim zajednicama i kreiranje školske klime koja promoviše prihvatanje, poštovanje i dostojanstvo za svakog pojedinca - Oprema koju uručujemo samo je alat, a prava suština je u povezivanju mladih ljudi i rušenju barijera kroz sport. Ponosni smo što su škole iz Podgorice dio ove globalne porodice inkluzije - poručeno je tokom događaja.

(FOTO) Sportska oprema za 15 podgoričkih škola

Predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković saopštio je da u skladu s Odlukom Ustavnog suda treba otkloniti normativnu neusaglašenost u vezi s radom nedjeljom, ali da nedjelja treba da ostane dan za porodicu.
- Presudu Ustavnog suda treba poštovati i otkloniti normativnu neusaglašenost. Ali odluka o očuvanju nedjelje kao dana za porodicu, kao dio društvene brige o čovjeku i zaposlenom treba da ostane na snazi - napisao je Marković na mreži X.
Marković je podsjetio na odluku Vlade iz marta 2019. godine, navodeći da i danas misli da u fokusu treba da bude čovjek, a ne profit.

Marković: Otkloniti normativnu neusaglašenost, ali sačuvati neradnu nedjelju

Ukidanjem člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je bila propisana neradna nedjelja, zaposleni u trgovini nijesu izgubili nijedno pravo, poručila je šefica Sektora za pravna pitanja i socijalni dijalog u Uniji poslodavaca Crne Gore, Rumica Kostić.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Kostić je podsjetila da zaposleni i dalje imaju pravo na slobodan dan, definisan broj radnih sati i uvećanje zarade, što je regulisano Opštim kolektivnim ugovorom iz 2023. godine.
- Ukidanjem člana 35 a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je ukinuta neradna nedjelja zaposleni nije izgubio nijedno pravo, jer i dalje ima pravo na slobodan dan, broj radnih sati i uvećanje zarade koje su regulasane Opštim kolektivnim ugovorom iz 2023.godine koji garantuje uvećanje dnevnice za rad nedjeljom od 80 odsto - rekla je Kostić.
Govoreći o odluci Ustavnog suda da poništi član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, Kostić je kazala da je riječ o potvrdi stava koji Unija poslodavaca zagovara godinama.
Ustavni sud je poništio član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, ukidanje neradne nedjelje, što je, kaže Kostić, potvrda onoga što je Unija poslodavaca zagovara sve vrijeme, da se &nbsp;ekonomske i socijalne politike ne mogu voditi mimo Ustava i osnovnih tržišnih pravila.
Kostić je pojasnila da objavljivanje odluke u Službenom listu ne znači obavezu rada nedjeljom za sve trgovce.
- U onom trenutku kada se objavi u Službenom listu ne znači da je trgovac obavezan da radi nedjeljom, već zapravo ostavlja slobodu i pravo trgovcu da odluči saglasno svojim kapacitetima, mogućnostima i u dogovoru sa zaposlenima da li će raditi ili ne - rekla je Kostić.
Podsjetila je da je Unija poslodavaca još 2019. godine podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji, smatrajući da se takvim rješenjem narušavaju sloboda preduzetništva i jednakost pred zakonom.
- Ono što se u međuvremenu dešavalo je to da su socijalni partneri razgovarali o ovoj temi i došli do nekog kompromisnog rješenja, jer se upravo ovakva odluka očekivala, da li je ona mogla biti ranije - svakako je mogla, ali je bila za pretpostaviti - zaključila je Kostić.

Tag: branko-baletic