Univerzitet Crne Gore, kao najveći stručni kadrovski resurs u državi, sačinio je kadrovsku bazu od, za sada, 630 pojedinaca koji su iskazali spremnost da učestvuju u kreiranju strateških razvojnih politika države.&nbsp;
Ova baza biće ponuđena donosiocima odluka, s ciljem da upravo stručnjaci sa Univerziteta budu okosnica i aktivni učesnici na putu evropskih integracija, posebno u procesu oblikovanja razvojnih pravaca države.&nbsp;
To je poruka dr Branke Bošnjak, savjetnice Rektora za strateške politike i održivi razvoj, sa današnje konferencije za medije.
Kao mala država u smislu broja stanovnika, kazala je ona, ne bismo trebali dozvoliti da, u cilju razvoja države, ostane nedovoljno iskorišćena naučna i stručna kadrovska baza jedinog državnog univerziteta, već se ona, posebno u ovom trenutku, svim svojim kapacitetima mora staviti na raspolaganje razvojnim politikama naše države.
- Sigurni smo, da često nema potrebe za angažovanjem stranih eksperata ako imamo domaću pamet, koja osim stručnosti nosi i patriotsku dimenziju da doprinese svojoj zemlji, koju stranci nemaju - dodala je Bošnjak i kazala da je baza napravljena tako da administratori imaju jasan pregled po mnogim parametrima od njihovog statusa na Univerzitetu, zvanja, iskustva, uske specijalnosti do toga da li su spremni da javno prezentuju rezultate svog angažmana i učestvuju u javnim debatama.
Od 630 koji su se do ovog momenta odazvali da budu dio ove baze, kako je istakla, njih 411 su doktori nauka, a među njima je čak 169 onih sa najvećim zvanjem dakle zvanjem redovnog profesora ili adekvatnog zvanja u nauci naučnog savjetnika, a samim tim i sa velikim iskustvom što je ogroman resurs.&nbsp;
- Razvrstani su po, od Vlade usvojenoj, Fraskatijevoj klasifikaciji oblasti i podoblsti nauka, tako da u bazi je impozantan broj stručnjaka iz prirodnih, tehničko tehnoloških, medicinskih, poljoprivrednih do društvenih i humanističkih nauka, ali je ova podjela precizirana i na uske specijanosti tipa energetika, građevinarstvo, ekonomija a onda još preciznije tipa automatika, hidrotehnika, osiguranje itd. tako da maltene gotovo da nema najuže specijalnosti koje nema zastupljene u našoj bazi - objasnila je savjetnica Rektora.
Cijeneći vrijednost ovog ljudskog kapitala koji je raspoložen da uzme proaktivnu ulogu javno, kaže, apeluju na donosioce najvažnijih strateških i razvojnih odluka u državi, a i onih na lokalnom nivou da uvijek konsultuju Univerzitet Crne Gore i uključe ove kadrove u razne radne grupe i tijela koja se bave kreiranjem strateških politika, zakona, studija, rezolucija, odluka, rješenja itd.
Univerzitet će i sam za dobrobit društva raditi određene studije i analize koje se prepoznaju kao važne po dobrobit društva i razvoj, te ih predstaviti javnosti i donosiocima odluka, najavila je ona jer, kako kaže, Univerzitet ima namjeru da bude proaktivan učesnik društvenih tokova.
- Jer smatramo da nam to kao jedinom državnom univerzitetu i pripada. Apelujemo da se vrati značaj znanju, jer živimo u vremenu degradacije znanja što može imati dugoročno pogubne posljedice. Zato Univerzitet, u ovom istorijski važnom trenutku, zauzma ovu proaktivniju ulogu i nudi svoj stručni kapital državi Crnoj Gori. Iskreno se nadamo da će donosioci odluka, umjeti to da prepoznaju i iskoriste - zaključila Bošnjak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

UCG napravio kadrovsku bazu za one koji su spremni da učestvuju u kreiranju strateških razvojnih politika

Razvoj doktorskih studija medicine od suštinskog je značaja za unapređenje zdravstvenog sistema Crne Gore – kroz jačanje domaćih istraživačkih kapaciteta, povezivanje nauke i kliničke prakse i usmjeravanje kadrova ka stvarnim potrebama društva. 
Upravo tim temama bila je posvećena tribina „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, održana u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Na ovu temu govorili su ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, te profesori Medicinskog fakulteta prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović, dok je moderatorka bila dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj.
- Zdravstveni sistem Crne Gore ne može da se razvija bez snažne domaće nauke. Doktorske studije medicine moraju da budu orijentisane ka realnim problemima našeg društva – od hroničnih nezaraznih bolesti do mentalnog zdravlja i onkoloških terapija — kazao je Šimun.
Moderatorka tribine, dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj, istakla je da su doktorske studije medicine ključne za razvoj zdravstvene politike, inovacije u dijagnostici i liječenju, kao i za stvaranje kvalitetnog akademskog kadra.
Šimun se saglasio i naglasio važnost pomjeranja fokusa zdravstvene politike: „Ministarstvo zdravlja mijenja paradigmu – sa liječenja ka prevenciji. Naše zdravstvene politike moraju biti zasnovane na istraživanjima, a doktorske studije su mjesto gdje takva istraživanja nastaju.“
Dodao je da istraživanja treba da budu usmjerena na ono što najviše opterećuje naš zdravstveni sistem:
- Srčana oboljenja, hipertenzija, maligne bolesti, mentalno zdravlje – to su oblasti gdje nam je potrebna nova znanja, koja mogu da nastanu upravo na doktorskim studijama. To je put ka efikasnijem, pravednijem i savremenijem sistemu zdravstvene zaštite kazao je Šimun. 
Ministar je posebno istakao značaj modernih tehnologija i digitalizacije u razvoju zdravstvenog sistema:
- Digitalna medicina više nije budućnost – to je sadašnjost. Vještačka inteligencija, automatizacija analiza, digitalni kartoni... sve su to alati koji mogu pomoći menadžerima zdravstva da nadoknade manjak kadra i unaprijede dostupnost usluga. Na doktorandima je da istraže kako ih možemo najbolje primijeniti u crnogorskom kontekstu - naglasio je Šimun. 
Na pitanje o sistemskoj podršci studentima doktorskih studija, ministar Šimun je poručio da bez jasne strategije razvoja doktorskih studija, nema ni napretka zdravstvene politike. 
- Ministarstvo je spremno da podrži istraživanja koja odgovaraju prioritetima države, ali i da jača institucionalnu saradnju sa univerzitetima, kako bi se obezbijedila strukturalna i finansijska podrška doktorandima - zaključio je Šimun. 
Prof. dr Mileta Golubović podsjetio je da doktorske studije na Medicinskom fakultetu u Podgorici postoje od 2006/07. godine, dok su od 2017. akreditovani zasebni doktorski programi za medicinu, stomatologiju i farmaciju. 
Od 2017. godine licencom je dozvoljen upis: 10 studenata na medicini, pet na stomatologiji i pet na farmaciji.
- U posljednje tri godine evidentan je izuzetan porast odbranjenih disertacija, što implicira da se u tom periodu kvalitetnije pristupalo ovom obliku studija. Upravo iz tog razloga, neophodan je sistematičan i studiozan pristup, koji će biti u skladu sa savremenim razvojnim tendencijama medicinske nauke, kao i kreiranju prosperiteta sveukupnog zdravstvenog sistema u Crnoj Gori - kazao je Golubović.
Prof. dr Milica Martinović istakla je da se doktorske studije medicine u svijetu ubrzano razvijaju i postaju sve više usmjerene ka liderstvu, multidisciplinarnosti i snažnijem povezivanju bazičnih istraživanja sa kliničkom praksom.
- U našoj zemlji potrebno je nastaviti sa radom na dodatnom unapređivanju uslova za naučnoistraživački rad, daljem usklađivanju programa doktorskih studija sa međunarodnim standardima, što će podstaći već uočeni porast efikasnosti studiranja. Istraživački i postdiplomski programi na medicinskim fakultetima imaju jednu od ključnih uloga u oblikovanju budućnosti zdravstvene zaštite i medicinskog obrazovanja - kazala je Martinović.
Diskusiju su obogatila i pitanja publike. Na kraju je zaključeno da je za uspješan razvoj doktorskih studija medicine neophodna sinergija nauke i kliničke prakse, strateška saradnja između Univerziteta i Ministarstva zdravlja, te osmišljavanje novih, društveno relevantnih i međunarodno konkurentnih modula.

1084x550

Razvoj doktorskih studija od značaja za unapređenje zdravstvenog sistema

Univerzitet Crne Gore organizuje tribinu na temu „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, koja će se održati u petak u Plavoj sali Rektorata Univerziteta Crne Gore, sa početkom u 11.00 časova.
Na tribini će govoriti ministar zdravlja Crne Gore, dr Vojislav Šimun, profesori Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović. Moderatorka tribine je savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj, dr Branka Bošnjak.
- Ova tribina biće posvećena ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore. Imajući u vidu značaj Univerziteta Crne Gore u stvaranju kadrovskog potencijala za državni sistem, a posebno za zdravstveni sektor kao jedan od temelja savremenog društva, panel će okupiti istaknute stručnjake i donosioce odluka kako bi se sagledali aktuelni trendovi i definisale preporuke za dalji razvoj- navodi se u saopštenju Univerziteta.
Događaj je otvoren za javnost, a Univerzitet Crne Gore posebno poziva akademsku i stručnu zajednicu da prisustvuju diskusiji i doprinesu ovom važnom razgovoru o budućnosti medicinskog obrazovanja u Crnoj Gori.

UCG: U petak o ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić posjetio je 1. marta predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, prvostepeno osuđenog na Sudu Bosne i Hercegovine, kako bi mu pružio podršku.
Posjeta je izazvala dilemu da li je Mandić u Banja Luci predstavljao instituciju ili svoju političku partiju.
Njegovi koalicioni partneri, stranka premijera Milojka Spajića i Bošnjačka stranka šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića, ogradili su se ističući da Mandićev gest ne odražava zvanične stavove Vlade Crne Gore.
Da u javnom djelovanju državnih funkcionera često ima preplitanja državnih i partijskih stavova za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje Mirsad Nurković potpredsjednik crnogorskog parlamenta.
U Mandićevom slučaju je jasno da plasira lične i partijske stavove kaže Nurković zbog čega Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova imaju obavezu da se ograde.
- Politički stavovi Mandića ne korespondiraju sa stavovima Vlade, državnom spoljnom politikom, niti politikom parlamentarne većine a još manje sa stavovima svih građana Crne Gore - rekao je Nurković.
I bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kaže za RSE da odgovorna državnička funkcija podrazumijeva državničko ponašanje i poštovanje strateških opredjeljenja države.
- Posebno je to važno kada nastupate van zemlje, jer vi ste tamo predstavnik svoje države Crne Gore i svih njenih građana, a ne predsjednik partije ili predstavnik određenog naroda - kaže Bošnjak.
Iz Mandićevog kabineta RSE nije dobio komentar na pitanje o miješanju partijskih i državnih stavova.
<h2>Mandićeva promocija partijskih stavova</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je lider Nove srpske demokratije, članice nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta. Politički je blizak sa Miloradom Dodikom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Izražavajući političku podršku Dodiku i Vučiću, više puta je izazvao negativne reakcije.
Tako je u januaru čestitao Dan Republike Srpske, iako je taj praznik Ustavni sud u BiH proglasio neustavnim. Ministar Ibrahimović je taj potez ocijenio narušavanjem dobrosusjedskih odnosa.
Prethodno je BiH uputila protestnu notu Crnoj Gori jer je Mandić na Svesrpskom saboru 8. juna u Beogradu, entitet RS nazvao državom. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je taj stav ocijenio pokušajem "udara na ustavno uređenje BiH".
To je bila druga protestna nota BiH zbog Mandićevih poteza.
Prvu su uputili nakon Dodikove posjete Mandiću u Skupštini Crne Gore februara prošle godine, kada je u kabinetu Mandić umjesto zastave BiH istakao zastavu RS.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Spajić su tada saopštili da nisu imali "zvaničnih informacija o posjeti Dodika".
Oštre kritike izazvalo je Mandićevo prisustvo pres konferenciji u izbornom štabu Aleksandra Vučića, dok je ovaj proglašavao izbornu pobjedu u Srbiji decembra 2023. Osim partija kritikovao ga je i predsjednik Milatović rekavši da mu tamo nije bilo mjesto.
No, nisu sve Mandićeve inicijative koje se odnose na susjede naišle na kritike.
Inicijativu da se usvoji Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, parlamentarna većina, izuzev partija manjinskih naroda, prihvatila je i izglasala u Skupštini.
Zbog toga je Mandića Hrvatska proglasila za personu non grata.
Rezolucija je rezultirala blokadom zatvaranja poglavlja 31 sa Evropskom unijom, od strane Hrvatske.
<h2>Nurković: Skupština bez zakona, poslanici bez ograničenja</h2>
Potpredsjednik Skupštine Nurković kaže da ne postoje ograničenja da li će poslanici nastupiti u ime institucije ili partije, jer ne postoji Zakon o Skupštini.
Konstatuje da je to surova realnost navodeći da Vlada priprema platformu za nastup ministara, dok u Skupštini nema te prakse.
- Obrazloženje je da su poslanici birani od strane građana kao zastupnici naroda i svojih politika, pa se nastupi poslanika ne ograničavaju - kaže Nurković.
On kaže da ni poslovnikom Skupštine nije definisano kako i u kom svojstvu "predstavnici naroda" ispoljavaju političke stavove.
- Bilo bi neophodno i državnički odgovorno da ne odstupaju u stavovima od utvrđene državne i spoljne politike u međunarodnim kontaktima. Na žalost to za sada nije tako - zaključuje Nurković.
<h2>Bošnjak: Važno je ponašati se državnički u regionu</h2>
A da je ranije bila praksa da se 'prema spolja' promovišu državni interesi potvrđuje bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak.
- I sama sam poštovala tu dobru praksu. Nažalost danas, koliko vidim, mnogo je toga urušeno i obesmišljeno i svako 'vuče' na svoju stranu. Nepodnošljiva je doza neozbiljnosti i diletantizma u ponašanju na najvažnijim državnim adresama - kaže Bošnjak.
Ukazuje da je posebno važno državnički se ponašati u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana koji je, kako kaže, uvijek bio potencijalno "bure baruta".
- Mora se biti vrlo senzibilan. Ako nema jedinstvenog utvrđenog stava vladajuće većine, kao što ga nažalost nema u ovoj neprirodnoj većini, predstavljamo se kao neozbiljni i nedorasli. Jednom riječju, brukamo se, pa počinjem da sumnjam da je to nekome cilj - navela je Bošnjak.
Ona ističe da se ranije poštovao poslovnik Skupštine po pitanju sastava parlamentarnih delegacija u kojima su uvijek bili i predstavnici opozicije, što sada nije slučaj.
- Vidim da su sada neke međunarodne aktivnosti jednopartijske pa čak i nedopustivo privatizovane - kaže Bošnjak.
<h2>Prozivke na račun premijera Spajića</h2>
Najjača opoziciona stranka Demokratska partija socijalista je posljednju Mandićevu posjetu Dodiku ocijenila kao novi šamar evropskoj integraciji Crne Gore, ali i premijeru Milojku Spajiću.
A da će od premijera Spajića tražiti da se odredi prema potezima Mandića najavile su stranke nacionalnih manjina koje su u Vladi.
Kako su objavile Vijesti pozivajući se na izvore iz manjinskih stranaka, one planiraju izradu zajedničke platforme kojom će od premijera tražiti određenje o potezima predsjednika Skupštine za koje smatraju da izazivaju podjele i narušavaju odnose Crne Gore sa susjedima.
Parlamentarnu većinu koja je formirala Vladu Crne Gore od juna prošle godine čine Pokret Evropa sad premijera Spajića, Demokrate, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta i partije manjinskih naroda Bošnjaka i Albanaca.

Promocija partijskih stavova sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore

Evropska komisija izrekla je danas kaznu od 120 miliona eura kompaniji X zbog kršenja obaveza transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), saopštila je Komisija. Ovo je prva odluka Komisije o neusklađenosti sa ovim zakonom.
Prekršaji kompanije X uključuju obmanjujući dizajn njenog „plavog bedža“ (plave oznake za verifikaciju naloga), nedostatak transparentnosti u njenoj arhivi oglasa i neuspjeh da obezbijedi pristup javnim podacima za istraživače, navodi se u saopštenju.
<h2>Obmanjujući dizajn „plavog bedža“</h2>
- Upotreba "plavog bedža" za "verifikovane naloge" obmanjuje korisnike. Ovo krši obavezu iz DSA prema kojoj platforme moraju da zabrane obmanjujuće dizajnerske prakse u svojim uslugama - navodi Evropska komisija.
Kako se pojašnjava, na platformi X svako može da plati da dobije "verifikovani" status bez da kompanija suštinski proveri ko stoji iza naloga, što korisnicima otežava procjenu autentičnosti naloga i sadržaja sa kojima stupaju u interakciju.
- Ova obmana izlaže korisnike prevarama, uključujući krađu identiteta, kao i drugim oblicima manipulacije od strane zlonamjernih aktera. Iako DSA ne zahteva verifikaciju korisnika, on izričito zabranjuje platformama da lažno tvrde da su korisnici verifikovani kada takva provjera nije izvršena - upozorila je Komisija.
<h2>Nedostatak transparentnosti u arhivi oglasa na X</h2>
Arhiva oglasa kompanije X ne ispunjava zahteve DSA u pogledu transparentnosti i pristupačnosti, navodi Evropska komisija.
- Pristupačne i pretražive arhive oglasa od ključnog su značaja za istraživače i civilno društvo u otkrivanju prevara, hibridnih prijetnji, koordinisanih operacija informisanja i lažnih reklama - navodi se u saopštenju.
X uvodi dizajnerske elemente i barijere za pristup, kao što su prekomjerna kašnjenja u obradi, što, kako se ocjenjuje - podriva svrhu arhiva oglasa.
Arhiva takođe ne sadrži ključne informacije, poput sadržaja i teme oglasa, kao ni pravnog subjekta koji ga je platio. Ovo, prema navodima iz saopštenja - otežava istraživačima i javnosti da nezavisno ispitaju potencijalne rizike u onlajn oglašavanju.
<h2>Neuspjeh u obezbejđivanju pristupa javnim podacima za istraživače</h2>
X ne ispunjava svoje obaveze prema DSA u vezi s pružanjem pristupa javnim podacima platforme istraživačima, utvrdila je Komisija.
Na primjer, uslovi korišćenja kompanije X zabranjuju kvalifikovanim istraživačima da samostalno pristupaju javnim podacima, uključujući scraping (scraping je tehnika automatskog prikupljanja podataka sa veb stranica pomoću specijalnih programa).
Pored toga, kako se navodi, procesi za pristup javnim podacima nameću nepotrebne prepreke, čime se efektivno podriva istraživanje sistemskih rizika u Evropskoj uniji.
- Kazna izrečena danas izračunata je uzimajući u obzir prirodu ovih prekršaja, njihovu težinu u pogledu broja pogođenih korisnika u EU, kao i njihovo trajanje. Ovo je prva odluka o neusklađenosti prema DSA - zaključuje se u saopštenju.
<h2>Šta su sljedeći koraci</h2>
X sada ima 60 radnih dana da obavijesti Komisiju o konkretnim mjerama koje namjerava da preduzme kako bi okončala kršenje člana 25(1) DSA, koje se odnosi na obmanjujuću upotrebu plavih bedževa.
Dalje, X ima 90 radnih dana da Komisiji dostavi akcioni plan u kojem će navesti neophodne mjere za rješavanje kršenja članova 39 i 40(12) DSA, koji se odnose na arhivu oglasa i pristup javnim podacima za istraživače. Odbor za digitalne usluge imaće mjesec od prijema akcionog plana kompanije X da iznese svoje mišljenje.
Komisija će zatim imati još mjesec da donese konačnu odluku i odredi razuman rok za sprovođenje.
Neispunjavanje obaveza iz odluke o neusklađenosti može dovesti do periodičnih kazni, ukazuje se u saopštenju i dodaje da Komisija nastavlja da sarađuje sa X "kako bi obezbijedila poštovanje ove odluke i DSA uopšte".
Podsjetimo, 18. decembra 2023. Evropska komisija pokrenula je formalni postupak radi procjene da li je X možda prekršio DSA u oblastima povezanim sa širenjem nezakonitog sadržaja i delotvornošću mjera za borbu protiv manipulacije informacijama, za koje se istraga nastavlja.
Ovi postupci takođe su obuhvatali upotrebu obmanjujućeg dizajna, nedostatak transparentnosti oglašavanja i nedovoljnu dostupnost podataka za istraživače, za šta je Komisija 12. jula 2024. usvojila preliminarne nalaze i danas donijela odluku o neusklađenosti.

Evropska komisija kaznila X sa 120 miliona eura

Grupa građanskih i NVO aktivistkinja najoštrije je reagovala na, kako navode, seksističke i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućene direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Milki Tadić Mijović.
Vraneš je, iskrivljujući Njegoševe stihove, uputio javne uvrede na njen račun, nazvavši je „babom“ i „vješticom“, što aktivistkinje ocjenjuju kao „nedostojno javne funkcije i demokratske komunikacije“.
One poručuju da takva retorika predstavlja „još jedan u nizu pokušaja da se putem mizoginih i populističkih istupa uruši javni dijalog i degradira uloga žene u društvu“.
U saopštenju se ističe i očekivanje da se koalicioni partneri iz Pokreta Evropa sad, na čelu s premijerom Milojkom Spajićem, jasno odrede prema ponašanju predsjednika Pljevalja.
– Očekujemo da se obezbijedi njegova smjena sa funkcije koju zloupotrebljava na sramotu građana Pljevalja i države – navodi se u reakciji.
Aktivistkinje upozoravaju da je etiketiranje žena kao „vještica“ dio šireg obrasca diskriminacije.
– To nije samo uvreda, već poruka čiji je cilj da se ženama ospori dostojanstvo i glas u javnom prostoru – ističe se u saopštenju.
Reakcija je zaključena simboličnom porukom:
– Sve smo mi vještice.
Saopštenje su potpisale:&nbsp;
Tea Gorjanc, Dina Bajramspahic, Maja Raicevic, Ervina Dabizinovic, Milena Popovic Samardzic , Paula petricevic, Ivana Vojvodic , Ana Jaredic , Anita Stjepcevic, Olivera Nikolic, Marina Vujacic, Maja Boricic, Andrea, Tijana, Ðurdja Radulovic, Jelena Nelevic , Teodora Ciriviri, Martina Markolovic, Elizabeta Mrnjavcevic ,Bojana i Amra iz HRA

Aktivistkinje osudile seksističke izjave predsjednika Opštine Pljevlja: Sve smo mi vještice

Ekonomska redakcija STEGA, u saradnji sa stručnjacima za ekologiju, upozorila je da će Termoelektrana Pljevlja u narednim godinama, najkasnije do kraja 2030, morati da prestane sa radom zbog novih evropskih klimatskih propisa i ekonomskih ograničenja.
Kako navode, od 1. januara 2026. godine EU uvodi mehanizam CBAM, što znači da emisije ugljen-dioksida iz termoelektrana više neće biti besplatne.
– TE Pljevlja godišnje ispusti više od milion tona CO₂. Ako cijena po toni bude 70–80 eura, Crna Gora će morati da plati oko 100 miliona eura godišnje samo zbog zagađenja iz termoelektrane – ističu iz STEGE.
Zbog toga bi, kažu, proizvodnja struje iz uglja postala najskuplja opcija u energetskom sistemu Crne Gore.
Propali efekti ekološke rekonstrukcije
Organizacija podsjeća da je u ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja uloženo oko 70–80 miliona eura, uz obećanje da će elektrana biti modernizovana i bez štetnih emisija.
– Taj projekat nije smanjio emisije CO₂, a postoje i ozbiljne sumnje da rekonstrukcija nije urađena kvalitetno. Javnost i dalje svjedoči istim problemima – navode u saopštenju, uz očekivanje hitne reakcije ekološke inspekcije zbog nedavnih snimaka prašine i otpada na prostoru termoelektrane.
Takođe upozoravaju da Direktiva o industrijskim emisijama, čije poštovanje je garantovano, i dalje nije ispunjena.
Iz STEGE ističu da bi gašenje termoelektrane imalo najteže posljedice upravo u Pljevljima – gradu čiji su radnici, privreda i javne finansije direktno zavisni od energetskog i rudarskog sektora.
– Čitave porodice decenijama su vezane za taj sistem: neko radi u elektrani, neko u rudniku, neko u firmama za održavanje, neko u transportu, neko u opštini koja se puni prihodima od uglja – poručuju.
U saopštenju se navodi da, uprkos jasnim rokovima i troškovima, Vlada još nema plan za pravednu tranziciju i dekarbonizaciju energetskog sektora, niti program podrške Pljevljima.
– Iako Reformskom agendom EU obezbjeđuje više od 20 miliona eura, nema plana za zapošljavanje i prekvalifikaciju radnika, niti pripreme novih investicija u obnovljive izvore energije. Nema ni razgovora sa lokalnom zajednicom o onome što slijedi – navodi STEGA.
Upozoravaju da se i dalje insistira na roku 2041. godine za zatvaranje TE Pljevlja, „uprkos činjenici da je ekonomski i regulatorno nemoguće održati rad do tada“.
Zahtjevi STEGE
Iz ove organizacije traže:
- Transparentno obavještavanje građana o stvarnom stanju i rokovima
- Istraživanje odgovornosti za propuste u rekonstrukciji
- Zaštitu građana od pokrivanja troškova lošeg nadzora i upravljanja
- Plansku i pravednu tranziciju za Pljevlja
Poručuju da je neophodno je spriječiti da Pljevlja sama plate cijenu tranzicije koju država nije pripremila.

STEGA: Termoelektrana Pljevlja pred zatvaranjem, potreban hitan plan za pravednu tranziciju

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv službenika Uprave policije S.P, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zlostavljanje.
S.P. se stavlja na teret da je u noćnim satima, 13. jula ove godine, u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, prilikom izvršavanja službenih radnji, fizički napao uhapšenog V.C. postupajući na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo. 
- Oštećeni je tom prilikom zadobio laku tjelesnu povredu - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Optužni prijedlog protiv policajca: U OB Podgorica nasrnuo na uhapšenog

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: branka-bosnjak