Nad bošnjačkim stanovništvom Šahovića, prije 101 godinu, u mirnodobno doba, počinjen je genocid koji je ostavio neizbrisiv trag u našoj istoriji - poručio je potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković.
U vremenu kada je trebalo da vlada mir, kako je rekao, razorena su sela, ugašeni životi, a čitave porodice ostale su bez doma, bez imena i bez budućnosti.
- Taj zločin nije samo rana prošlosti, to je ožiljak koji i danas traje, jer nas podsjeća koliko duboko može pasti čovjek kad izgubi osjećaj za pravdu i čovječnost - naglasio je Nurković.
Genocid u Šahovićima obavezuje nas, podvlači on, da ne zaboravimo, da ne šutimo i da istinu ne skrivamo.
- Šutnja pred zlom nije neutralnost, već saučesništvo - decidan je Nurković.
Generacije koje su počinile ovaj strašan zločin otišle su, ali njegova sjenka, kako je rekao, ostaje u kolektivnoj memoriji.
- Ne kao nešto što bismo zaboravili, već kao ozbiljno upozorenje: da, danas slušamo bol i šutnju onih koji su preživjeli, kao i šutnju društva koje je, kako ističu analize, prečesto biralo tišinu pred zlom i time mu poslužilo - naveo je Nurković.
Naša moralna i državna odgovornost jeste, poručuje potpredsjednik Skupštine, da čuvamo sjećanje na žrtve i da budemo glas onih koji su zauvijek utihnuli.
- Samo istina, pravda i iskreno suočavanje sa prošlošću mogu izgraditi temelje trajnog mira i povjerenja među narodima Crne Gore - jasan je Nurković.
Sjećanje na Šahoviće nije okrenuto prošlosti već je, kaže on, put ka budućnosti - da se nikada, nikome i nigdje takvo zlo ne ponovi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Nurković: Genocid u Šahovićima obavezuje nas da ne zaboravimo, ne šutimo i da istinu ne skrivamo

Sastav novog saziva Bošnjačkog vijeća dodatno potvrđuje stranački monopol, kako piše Portal Standard, jer su među izabranima brojni funkcioneri i aktivni članovi Bošnjačke stranke, a mnogi su i u rodbinskim, kumovskim i partijskim vezama s rukovodstvom partije.
Tako su u novo Vijeće ušli: Mirsad Džudžević, član Glavnog odbora BS i bivši predsjednik Bošnjačkog vijeća, Rifat Agović, odbornik BS u Skupštini opštine Petnjica, Mirsada Bošnjak, državna sekretarka u Ministarstvu za regionalni razvoj i saradnju s NVO i funkcionerka BS, Dženana Kuč, članica Glavnog odbora BS i direktorica Radio-televizije Rožaje, Mevludin Dizdarević, odbornik BS u Tuzima, Nedžib Ibrišimović, kum aktuelnog predsjednika Vijeća i član barskog odbora BS.
Pored njih, u novi saziv izabrani su i funkcioneri lokalnih odbora BS iz Bijelog Polja, Plava, Podgorice i Berana: Muradif Grbović, Alija Kujović, Alen Suljević, Haris Šahman, Irfan Redžepagić, Elmir Kurtagić i Elvir Ramčić.
Zanimljivo je da sjednici nisu prisustvovali predstavnici Pokreta Evropa sad (PES) – Maida Gorčević, Naida Nišić, Seid Hadžić i Armen Šehović – iako formalno predstavljaju PES u Bošnjačkom vijeću, kao članovi Vlade ili Skupštine. Podsjetimo, PES i BS trenutno vrše vlast na državnom nivou.
Izostali su i predstavnici opozicionih partija – DPS (Alen Balić, Samir Agović, Mehmed Adrović, Elvir Zvrko) i Socijaldemokrata (Nihad Canović).
Od ukupnog broja članova Vijeća, gotovo svi koji su podržali izbor Sulja Mustafića dolaze direktno iz redova BS ili su joj politički i lično bliski. Jedini izuzetak bio je Almir Muratović iz Stranke pravde i pomirenja (SPP), koji je glasao za Mustafića.
Podsjetimo, dio članova prethodnog saziva Bošnjačkog vijeća, bivši potpredsjednici Sead Šahman i Bejto Šahmanović, još u aprilu ove godine javno su optužili Bošnjačku stranku da je izborni proces u Vijeću svela na partijsku formalnost, pod kontrolom jednopartijske komisije.
U istom mjesecu podnijeli su i tužbu Upravnom sudu, a presuda po tom pitanju još uvijek se čeka.

610x380

500x500

Novi saziv Bošnjačkog vijeća potvrdio staru praksu: Institucija je pod punom kontrolom BS

Politikološkinja Nevena Kovačević, gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M ocijenila je da je svaki pokušaj kabineta predsjednika Jakova Milatovića da ukaže na to da je obraćajući se u Dejtonu napravio grešku izjavivši da se u Bosni i Hercegovini vodio građanski rat dodatna potvrda da su njegova ideološka uvjerenja onakva kakva imaju i struje koje su ga dovele na političku scenu, zbog čega on nema ni hrabrost ni namjeru da od njih odstupi, iako se deklarativno od tih stavova udaljava.
- Nažalost, moram reći da me ovakvo predsjednikovo, odnosno njegovo tumačenje nečega što su istorijske činjenice, i očigledan pokušaj da se te istorijske činjenice falsifikuju, dakle, na tipičan revizionistički način, uopšte ne iznenađuje. On je samo rekao ono što zaista misli i što je u skladu s njegovim uvjerenjima. Drugačije ovu njegovu izjavu može shvatiti samo onaj lakovjerni dio javnosti. Nažalost, mislim da i kod nas, i u regionu, i na međunarodnom nivou ima previše lakovjernih ljudi, pa je predsjednik dugo doživljavan kao neko ko je prošao gotovo katarzični preobražaj nakon raskola koji se dogodio unutar PES-a, i zaista je smatran korektivnim faktorom onih, da kažem, struktura koje su poznate kao eksponenti malignih uticaja unutar ove vlasti - rekla je ona.
Zapravo je, kaže, predsjednik dio tih struktura.
- On je ponikao iz istog establišmenta iz kojeg su i svi političari koji čine ovdašnju vlast, dakle, on je ili postavio ili uzdigao političke aktere koji su danas na vlasti u Crnoj Gori - rekla je Kovačević.
Smatra da ne bi trebalo očekivati da predsjednik Milatović, kao neko ko je, po sopstvenom priznanju, bio simpatizer SNP-a i kao neko čiji je politički uzor Momir Bulatović, zaista ima jasan stav prema dešavanjima u BiH i da ima hrabrosti da kaže da se u BiH dogodila agresija, dakle, da je rat u BiH bio proizvod velikosrpske agresije.
- To je rečeno od strane Suda u Hagu. Predsjednik kaže da prihvata i poštuje odluke Suda, međutim, njegov stvarni stav, dakle, onaj stav koji je produkt njegovih unutrašnjih uvjerenja, očigledno je suprotan od onoga što su odluke Suda. On je zapravo taj stav iznio, pokušao je da to uradi ispod radara, vjerovatno misleći da će se to protumačiti kao nekakva omaška, zbog toga što govori na engleskom i slično. Međutim, to je zaista apsurd – ne možete upotrijebiti pojam „građanski rat“ ako to zaista i ne mislite, i ne možemo to tretirati kao nekakvo neznanje. To je namjera, i to nam je potvrdilo i ovo saopštenje - istakla je Kovačević.&nbsp;
Bolje, kaže, da nije bilo nikakvog demantija nego ovakvog.
- Oni su samo potvrdili da je predsjednik zapravo rekao ono što misli i da je ta izjava produkt njegovih dubokih uvjerenja, što ne čudi, jer on, i kada je govorio o genocidu u Srebrenici, nikada, makar koliko je meni poznato, nije izgovorio rečenicu: 'U Srebrenici je počinjen genocid'. Dakle, odgovor na to pitanje je vrlo jednostavan: od strane predsjednika Milatovića imali smo samo pokušaje relativizacije i neke interpretacije koje bi odgovarale svakoj strani, koje bi bile dopadljive i međunarodnoj i regionalnoj javnosti, a prije svega bi zadovoljile one kojima on služi, a to je, znamo, zvanični Beograd - istakla je ona.
Osvrnuvši se na ranije Milatovićeve izjave o BiH Kovačević je podsjetila da je tokom predsjedničke kampanje u kojoj mu je protivkandidat bio Milo Đukanović tada rekao nešto što je bio vrlo jasan indikator da apsolutno izjednačava sve politike koje su se vodile devedesetih.
- To je ta čuvena relativizacija, kada je rekao da postoji više nekih svjetova: Miloševićev svijet, Tuđmanov svijet, Alijin svijet i tako dalje. Kada čujete tu interpretaciju, mislim da ne postoji ništa što bi nas moglo uvjeriti da predsjednik zaista realpolitički posmatra dešavanja iz devedesetih i da razumije šta je suština, ko je tu agresor, a ko žrtva. Ovakve izjave su jasan indikator da on želi da abolira počinioce genocida i da u istu ravan stavlja nalogodavce, počinioce genocida i njihove žrtve. Dakle, to je ono čuveno izjednačavanje žrtava i dželata. Na primjeru Bosne i Hercegovine radi se o civilizacijskom pitanju. Na primjeru stava prema Bosni i Hercegovini i dešavanjima u toj zemlji prelama se stav prema svim regionalnim i međunarodnim pitanjima. Kad čujete da neko ima ovakav stav o dešavanjima u Bosni i Hercegovini, onda nemate više šta da ga pitate - pojasnila je Kovačević.
Prema riječima sagovornice, iako javnost stiče utisak da zapadni partneri ostaju nijemi na ovakve izjave, oni itekako prate sve što se u Crnoj Gori dešava – to čine predstavnici institucija Evropske unije, ali i NATO-a, s obzirom na to da je riječ o državi članici u kojoj su konstatovani uticaji koji su suprotstavljeni vrijednostima Alijanse.
- Kada je u pitanju konkretno NATO i ova situacija, moramo se sjetiti da Crna Gora ima ograničen pristup povjerljivim NATO podacima upravo zato što je procijenjeno da, zbog srpsko-ruskih struktura, pogotovo onih koje su otvoreno proruske i eksponenti su otvorene proruske politike, Crna Gora više nema kapacitet, odnosno ne uživa to povjerenje da joj se smije dozvoliti potpuni pristup osjetljivim podacima - kaže Kovačević.
Na taj način već je, cijeni ona, pokazano da je naš kredibilitet u NATO alijansi ozbiljno ugrožen.
- I nemojmo misliti da neko iz NATO-a neće obratiti pažnju na ovaj govor predsjednika Milatovića i da im to neće 'zabosti uši', jer je NATO u prethodnom periodu pokazao da je manje lakovjeran nego Evropska unija, makar se meni to tako čini. Dakle, sve ove izjave i govori i te kako imaju uticaja, s jedne strane, dominantno pogubnog, čini mi se, kada je u pitanju Crna Gora, zato što se vlast dominantno služi prevarantskim floskulama koje, nažalost, prolaze ispod radara - istakla je sagovornica Antene M.
S druge strane, kako dodaje, onom dijelu javnosti koji šire posmatra stvari, to može poslužiti kao dobra prilika da se vidi – da se zapravo u potpunosti razobliči politička platforma na kojoj počiva djelovanje svih političkih aktera u Crnoj Gori, gotovo svih.
- Kada je u pitanju vlast, mislim da je to dominantan dio njih. Nažalost, mislim da smo mi – konkretno, crnogorska javnost – previše uljuljkani u tu dnevno-političku maglu i ne bavimo se jednom real-političkom i širom analizom ukupne slike dešavanja u našem društvu. Prebrzo zaboravljamo stvari – bavimo se nekim klipom dok je viralan, a čim više nije viralan, zaboravimo da se uopšte desilo - navela je ona.
Govoreći o odnosu manjinskih partija prema podršci vladajućoj većini i najavljenom glasanju o prijedlogu za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića Kovačević je podsjetila na prethodne situacije u kojima su postupili suprotno od onoga što je dio javnosti očekivao.
- Manjinske partije su u prethodnom periodu više puta najavljivale izlazak iz vlade, ali to su bili pucnji u prazno. Dakle, bile su to dnevno-političke priče kako bi na neki način, da kažem, anestezirali svoje biračko tijelo i umirili javnost. Pokušavali su da uslove premijera Spajića, odnosno najavljivali su da će pokušati da ga uslove kako bi on bio manje zavisan od Mandića i slično. Na kraju vidimo da svi oni ostaju zavisni i podređeni Andriji Mandiću, te itekako inferiorni u odnosu na njega. On je taj koji je lider i koji konstantno krši ne samo njihove koalicione sporazume, koji su odavno mrtvo slovo na papiru, već i sve moguće propise - rekla je Kovačević.
Najbrutalnijim primjerom smatra kršenje Ustava Crne Gore, ali je, kako dodaje, jednako brutalan primjer i Poslovnik Skupštine, koji je kršen na svaki mogući način, s obzirom na to da već dva mjeseca nema ni premijerskog sata, što najbolje govori koliko se zapravo Spajić i Mandić međusobno podržavaju i kako zajedničkim snagama urušavaju kredibilitet crnogorskih institucija i mogućnost da se na bilo koji način vrši kontrolna uloga izvršne vlasti.
- Ne bi me iznenadilo da do jutra ne dođe do glasanja, ali ukoliko dođe, nažalost, ne očekujem da će manjinske partije podržati smjenu Andrije Mandića. Time uskaču sebi u stomak, jer treba podsjetiti da je prošle godine Bošnjačka stranka glasala za smjenu Andrije Mandića, ali da smo vrlo brzo nakon toga, samo par mjeseci kasnije, imali ulazak Bošnjačke stranke u vladu. Dakle, već tada su pogazili svoje principe. Imali smo i ono čuveno zaklinjanje Milana Kneževića da Bošnjačka stranka neće biti dio vlade, a ipak je postala dio vlade. To znači da su pristali da budu dekor, mimikrijski element zvaničnog Beograda, Andrije Mandića i cjelokupnih tih struktura, da im vjerno služe i zajedno s njima igraju ovu političku utakmicu koja je u potpunosti antidržavna i antijevropska, šta god nam oni govorili - precizirala je Kovačević.
Očekivanja sagovornice Antene M su da sjutra neće doći do smjene Mandića jer su manjinske partije koje su dio vlasti motivisane interesima, a ne vođene idejom da rade u interesu naroda koji predstavljaju.
- Što se tiče manjinskih partija, njihove reakcije svode se na dnevno-političke, retoričko-floskularne izjave i ništa osim toga. Oni ostaju tu gdje jesu i na svaki mogući način ponižavaju svoje biračko tijelo i narod koji predstavljaju, koji živi ne samo u Crnoj Gori nego i u državama širom regiona. Dakle, Bošnjačka stranka ponižava Bošnjake gdje god da žive, isto kao i albanske partije. Time što funkcionišu pod palicom Andrije Mandića i što nijesu spremni da jasno iskažu svoj stav, oni zapravo dokazuju da su inferiorni - naglasila je Kovačević.
Ona očekuje da će biti jako zanimljivo ukoliko se sjutra bude glasalo, a manjinske partije ostanu pri stavu da Andrija Mandić i dalje treba da ostane na čelu crnogorskog parlamenta.
- Tada će biti interesantno vidjeti na koji način će to obrazložiti, a mislim da će takav nedostatak argumentacije predstavljati i realnu sliku crnogorske političke scene, mada je teško očekivati da će se javnost nakon toga probuditi, dobro je što opozicija povlači ovakve inicijative - zaključila je Kovačević.

Kovačević: Nemojmo misliti da NATO ne prati izjave Milatovića, BS ponižava Bošnjake gdje god da žive

Bošnjačka zastava simbol je postojanja, trajanja i istorijskog utemeljenja Bošnjaka - poručio je predsjednik Bošnjačke stranke (BS) i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović. 
 
On je, na svečanosti povodom Dana bošnjačke zastave u Rožajama, naglasio značaj cjelokupnog bošnjačkog naroda u izgradnji modernog, demokratskog i evropskog društva Crne Gore. 
 
Ibrahimović je čestitao Dan bošnjačke zastave svim Bošnjacima u Crnoj Gori i regionu. 
 
- Ova naša zastava, ovaj naš barjak na koji smo veoma ponosni, simbol je našeg postojanja kao naroda, našeg trajanja i istorijskog utemeljenja, simbol naše nacionalne svijesti i nacionalnog dostojanstva - istakao je Ibrahimović. 
 
On je, kako je saopšteno iz BS-a, rekao da današnji datum dodatno obavezuje da nastave djelovanje na planu afirmacije bošnjačkog nacionalnog identiteta, sa obzirom na to da Bošnjaci još nijesu dovoljno zastupljeni u svim sferama života u Crnoj Gori, s posebnim akcentom na broj obilježja u kulturi i obrazovanju. 
 
- Neka ovogodišnja poruka ovog našeg barjaka bude poziv na jedinstvo, poziv na jedinstveno djelovanje ka zaštiti i afirmaciji naše kulture i tradicije i poziv na djelovanje da naša kultura i tradicija, kao dio zajedničkog kulturnoistorijskog naslijeđa današnje Crne Gore, bude adekvatno zastupljena i uvažena u našoj Crnoj Gori - kazao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Zastava simbol trajanja Bošnjaka

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je spise predmeta zbog izjave izvjesnog Petra Kljajevića iz Bijelog Polja, koji je juče na protestu mještana Vraneške doline u mjestu Slijepač most, nedavno dvostruko ubistvo u selu Sokolac, doveo u vezu sa „islamskim fundamentalizmom“ i zaprijetio da Muslimani/Bošnjaci više neće klanjati na Badnji dan u ovom gradu. Bjelopoljac Alija Balijagić, bandit za kojim je policija i tada tragala zbog drugih krivičnih djela, ubio je 25. oktobra uveče, Milanku i Jovana Madžgalja, sestru i brata, u njihovoj kući u Sokolcu, gdje je prethodno tokom dana, kako su ranije prenijeli mediji, jeo i pio. Balijagić je i dalje u bjekstvu i policijske snage i Vojska Crne Gore su u potrazi za njim, kao i bezbjednosne službe susjedne Republike Srbije, gdje je ovaj brutalni ubica nedavno viđen, na teritoriji Prijepolja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119181124_45ae7fdaeb30a3f95198252068a6d5393c58c98edfab39a3d92b0ad86a4585c3.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241119181124_45ae7fdaeb30a3f95198252068a6d5393c58c98edfab39a3d92b0ad86a4585c3" data-rendition-name="original" width="1024" height="703" loading="lazy" alt="Policija i Vojska bezuspješno tragaju za Balijagićem"> <figcaption>Policija i Vojska bezuspješno tragaju za Balijagićem(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  Kako je Portalu ETV saopšteno iz Višeg tužilaštva, predmet su formirali po krivičnoj prijavi koja im je dostavljena mejlom. - U cilju provjere navoda iz krivične prijave i predmetnog video materijala Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju preduzima mjere i radnje radi utvrđivanja da li u radnjama lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti – naveli su u odgovoru na naša pitanja. A krivičnu prijavu protiv Kljajevića, zbog podsticanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, podnio je bjelopoljski opštinski odbor Stranke pravde i pomirenja (SPP). Kako su saopštili, istup Kljajevića na protestu mještana Vraneške doline tumače kao javni poziv na nasilje i mržnju protiv bošnjačkog–muslimnaskog naroda u Bijelom Polju i Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119181124_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241119181124_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df" data-rendition-name="original" width="328" height="242" loading="lazy" alt="Petar Kljajević"> <figcaption>Petar Kljajević</figcaption> </figure>  U saopštenju su upozorili da ovo nije prvi put da on poziva na nasilje i mržnju prema bošnjačkom–muslimanskom narodu, već to čini još od 1992. godine. Iskazali su očekivanje da Više državno tužilaštvo odmah reaguje i privede ga. - Javnosti je dobro poznato, da je kroz zajedničko saopštenje MUP-a i ANB-a navedeno da ne postoje podaci koji upućuju na to da je Alija Balijagić sklon vjerskom ekstremizmu. Bjelopoljski odbor SPP podržava proteste građana na Slijepač mostu i poziva organizatore, da se ograde od ovog ekstremiste, koji pokušava da vrati 1992. i zavadi građane - saopštili su oni. Oni nijesu precizirali što je Kljajević govorio devedesetih godina prošlog vijeka, ali ono što je rekao juče, za ozbiljnu je zabrinutost. - Mi smo digli glas srpski protiv islamskog fundamentalizma. Tako ćemo zaustaviti i gradnju džamije u centru grada. Neka se ne nadaju, neće moći to uspjeti. Ovo je opomena. Hoće da obilježavaju 100. godišnjicu progona muslimana iz Vraneške doline. Ne može to više. Svijet je krenuo. Jevreji, Amerika i NATO se bore protiv islamskog funfamentalizma – rekao je on, pored ostalog. Zbog Kljajevićeve izjave oštro su reagovali juče i iz Bošnjačke stranke čiji je potpredsjednik i poslanik Jasmin Ćorović, na konferenciji za novinare zakazanoj ovim povodom, upozorio da je „Petar Kljajević iznio opsane poruke“. - On je htio ovo ubistvo da dovede u vezu sa vjerskom i nacionalnom pripadnošću ubice – dodao je on i podsjetio na nedavnu izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je iznio sličnu tezu. Ćorović je ukazao i na Kljajevićevu prijetnju muslimanima iz Bijelog Polja da neće moći više da sprovode molitve na trgu. - Pozivam SDT da ispitaju koja je to organizacija kojoj pripada Kljajević i za čije interese on radi, ovakvim izjavama doveden je u pitanje i sam skup mi sad ne znamo koji su stvarni ciljevi tog skupa – ocijenio je on. Oglasili su se i iz Opštine Bijelo Polje s porukom da aktuelna situacija ne smije biti povod za izlive netrpeljivosti i nacionalizama. - Trenutna situacija ne smije biti povod za izlive netrpeljivosti i nacionalizama bilo koje vrste. Očekujemo od svih aktera društvenog života da šalju poruke mira i strpljena kako bi očuvali vjekovni sklad, multikulturalnost i toleranciju kojom se Bijelo Polje ponosi – poručeno je sa sjednice Kolegijuma predsjednika Opštine Petra Smolovića, prenio je Portala Antena M. Istakli su da od državnih organa očekuju efikasnost u očuvanju mira i stabilnosti. Iz Crnogorskog PEN centra ocijenili su da je protest građana u Bijelome Polju poslužio kao paravan za širenje šovinističkih poruka koje plasira velikosrpska politika duže od jednoga vijeka. - Činjenica da je vlast u Crnoj Gori u rukama četničkoga vojvode Mandića ohrabrila je lokalne nacional-šoviniste da protest iskoriste kao binu s koje će poslati uznemiravajuće i ratnohuškačke poruke protiv muslimana u Crnoj Gori dehumanizujući ih u zvijeri koje se identifikuju sa zlikovcem, siledžijom i hladnokrvnim ubicom Alijom Balijagićem za kojim policija i vojska uzaludno neđeljama tragaju – saopšteno je iz PEN centra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119181128_a8ce51e12e63ac43867f5728fbc81936537f2e6905f765f56a32800a293a5979.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241119181128_a8ce51e12e63ac43867f5728fbc81936537f2e6905f765f56a32800a293a5979" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Alija Balijagić"> </figure>  Upozorili su da su umjesto „očekivanoga pritiska na državne organe da što hitnije uhapse i pravedno osude zlikovca, velikosrpski politički aktivisti protest upotrijebili za širenje mržnje koja je prije sto godina rezultirala užasnim etničkim čišćenjem muslimanskoga stanovništva na prostoru Vraneške doline te za antiislamske teorije zavjere koje muslimane predstavljaju kao remetilački faktor za opstanak svjetskoga poretka“. I oni su podsjetili da je „monstruzonu konstrukciju o islamskom fundamentalizmu kao uzročniku stradanja familije Madžgalj prije desetak dana u javnom prostoru prvi formulisao tutor aktuelne Vlade Crne Gore Aleksandar Vučić, svjesno plasirajući dezinformacije s ciljem raspirivanja vjerske i nacionalne mržnje u Crnoj Gori“. - ...pozivamo one političke činioce aktuelne Vlade koji ne podržavaju politiku velikosrpskog fašizma da izađu iz vlasti kojom rukovode oni čiji su heroji osuđeni zlikovci za zločine protiv Bošnjaka – zaključili su iz PEN centra. Predsjednik Srbije početkom novembra pozabavio se Balijagićem i na konstataciju urednika emisije „Ćirilica“ na Hepi televiziji da je Balijagić „muslimanski fanatik“ koji je sestru i brata Madžgalj ubio kada je u njihovoj kući vidio ikone, potvrdio da je to jedna od mogućih opcija. Kazao je i kako od „obavještajnih veza iz Crne Gore“ imaju podatke da je Balijagić u zatvoru postao „pravi fanatik, ekstremni, radikalni islamist“. Onda se nadovezao na užasni zločin počinjen prije 100 godina u Vraneškoj dolini, tadašnjim Šahovićima, kada su po nalogu državnih vlasti Kraljevine SHS pobijene i prognane muslimanske porodice koje su naseljavale taj kraj, pokušavajući da ubistvo Madžgalja dovede u vezu sa tim, a Balijagića je predstavio kao osvetnika?! Crnogorske vlasti nijesu reagovale upozorile Vučića da lažima koje saopštava može da ugrozi građanski mir u Crnoj Gori. Jedino su Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost zajedničkim saopštenjem dementovale njegove tvrdnje. Alija Balijagić je teški prestupnik, osuđivan za razna krivična djela, čak i za silovanje starice. Više od polovine života proveo je u zatvoru.

Kaćuša Krsmanović

U ime koga i za čiji račun prijeti Kljajević bjelopoljskim Muslimanima/Bošnjacima?!

Procenat Bošnjaka iskazan na popisu navodi na zaključak da su Bošnjaci većinski odbili da se asimiliraju, da nestanu i da se definišu kao vjerska skupina, što je bio cilj pojedinaca kao i pojedinih politika, navela je na mreži X poslanica Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić-Harbić.
Strujić-Harbić je rekla da statistika pokazuje da je bošnjačko stanovništvo najmlađe i da će vremenom taj broj samo rasti i da „proces objedinjavanja bošnjačkog nacionalnog korpusa uspijeva“.
- Naš najveći nacionalni i politički zadatak je da zaustavimo iseljavanje što možemo uraditi stvaranjem sigurnog i bezbjednog okruženja za Bošnjake, društva jednakih šansi i infrastrukturnih pretpostavki za privredni razvoj i zapošljavanje - istakla je Strujić-Harbić.
Ona je ponosna na činjenicu da je dio porodice BS koja je, kako kaže, dala najveći doprinos ovom uspjehu na popisu.
- I koja će dalje biti predvodnik i zaštitnik bošnjačke ideje u Crnoj Gori, ali i koja je prepoznala da nakon definisanja nacionalno identitetskih pitanja moramo raditi na egzistencijalnim - zaključila je Strujić-Harbić.

Strujić-Harbić: Bošnjaci većinski odbili da se asmiliraju što je bio cilj pojedinih politika

Uprava za statistiku (Monstat) odgovorila je na zahtjev Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) i dostavila podatke iz popisa koji se odnose isključivo na domicilno stanovništvo - u odnosu na etničku, odnosno nacionalnu pripadnosti i jezik kojim govore.
Prema tim podacima, Crnogoraca ima 252207 – tj 44.57 odsto; Srba 187309 – odnosno 33.10 odsto; Bošnjaka 55493 iliti 9.81 odsto; Albanaca 28388 – 5.02 odsto; Muslimana 9705 – 1.72 odsto; Hrvata 4082 – 0.72 odsto; Bosanaca 199 – 0.04 odsto.
Crnogoraca muslimana ima 290 – tj 0.05 odsto; Crnogoraca – Srba 1216 – 0.21 odsto; Egipćana 518 – 0.09 odsto; Goranaca 153 – 0.03 odsto; Jugoslovena 1397 – 0.25 odsto; Mađara 120 – 0.02 odsto; Makedonaca 395 – 0.07 odsto; Muslimana – Crnogoraca 214 – 0.04 odsto; Njemaca 43 – 0.01 odsto; ostalih nacija: 935 – 0.16 odsto.
U podatak „ostalo“ spada 940 ljudi – sa 0.17 procenata, a u „regionalnu pripadnost“ 354 sa 0.06 odsto.
Bokelja ima 628 – 0.11 odsto; Roma 3376 – 0.60 odsto; Rusa 124 – 0.02 odsto, Slovenaca 151 – 0.03 odsto; Srba – Crnogoraca 1618 – 0.29 odsto; Turaka 71 – 0.01 odsto; Ukrajinaca 25 – 0.00 odsto; a 15853 ne želi da se izjasni – odnosno 2.80 procenta je bez odgovora.
Prema podacima koji se odnose na domicilno stanovništvo, crnogorskim jezikom govori 211259 – 37.34 odsto; srpskim 249665 – 44.13 odsto; bosanskim 40583 – 7.17 odsto; albanskim 28605 – 5.06 odsto; ruskim 101 – 0.02 odsto; srpsko-hrvatskim 12014 – 2.12 odsto.
O ovom pitanju na popisu nije željelo da se izjasni 9644 osoba, tj 1.70 odsto.
Romskim govori 2781 – 0.49 odsto; ostalim jezicima 1267 – 0.22 odsto; ukrajinskim 15 – 0.00 odsto; hrvatskim 1580 – 0.28 odsto; bošnjačkim 1841 – 0.33; turskim 18 – 0.00 odsto; crnogorsko-srpsko-bosansko-hrvatskim 1653 – 0.29 odsto; maternjim 1377 – 0.24 odsto; crnogorsko-srpskim 1290 – 0.23 odsto; srpsko-crnogorskim 1121 – 0.20 odsto; makedonskim 182 – 0.03 odsto; engleskim 33 – 0.1 odsto; njemačkim 28 – 0.00 odsto; hrvatsko-srpskim 146 – 0.03 odsto; goranskim 115 – 0.02 odsto; bokeljskim 158 – 0.03 odsto; jugoslovenskim 152 – 0.03 odsto, a ostalim jezicima govori 176 ljudi – 0.03 odsto.

Podaci o domicilnom stanovništvu: Crnogoraca ima 44.57 odsto, Srba 33.10, Bošnjačka 9.81, Albanaca 5.02...

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: bosnjaci