Međunarodni poredak se danas dramatično promijenio u odnosu na ono što je trajalo decenijama poslije Drugog svjetskog rata i saglasan sa onima koji smatraju da Amerika, Kina i Rusija hoće da podijele svijet na svoje interesne sfere - rekao je novinar i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Smatra da su zakoni jačeg oduvijek vladali i bili su postavljeni u okvire međunarodnog prava, a demokratske zemlje trudile su se to da poštuju.&nbsp;
- Američki predsjednik Donald Tramp uvažava samo silu i on zbog toga respektuje Kinu i Rusiju, sa kojima nije prijatelj, ali uvažava njihovu silu, kinesku ekonomsku i finansijsku moć, rusku nuklearnu moć. On shvata da s njima treba da se dogovori da podijeli svijet na tri nove imperije koje će vladati bez ikakvog međunarodnog prava, nego će samo postojati diktati Vašingtona, Moskve i Pekinga odakle će se malim i slabijim zemljama diktirati šta moraju da rade - ocijenio je Jakšić.
Smatra da je Tramp pokazao kako vlada Amerikom.&nbsp;
- On nipodaštava Kongres, kidiše na pravosuđe, mijenja desetine hiljada ljudi i zapošljava svoje lojaliste i po istoj matrici se ponašaju u svijetu - naveo je Jakšić.
<h2>Grenland</h2>
Komentarišući Trampove aspiracije i najavu zauzimanja Grenlanda naveo je ako bi došlo do sukoba SAD-a i Danske oko Grenlanda to bi bio sukob dvije članice NATO-a i to bi bio kraj te vojne alijanse.
Podsjeća i da je u prvom mandatu američki predsjednik govorio o nezadovoljstvu Atlantskim savezom i najavljivao izlazak SAD-a iz tog vojnog saveza.
- Tramp nudi da kupi Grenland i njegova ponuda je ucjenjivačka, ona je unilateralna - ili ćete da budete kupljeni ili ćemo vojno da intervenišemo. S druge strane, i vlasti u Kopenhagenu i na Grenlandu ponavljaju da nije Grenland na prodaju i oni to neće. Sada je pitanje da li je Tramp zaista toliko osiono spreman da ruši postojeći međunarodni poredak, da apsolutno sruši zapadno vojno savezništvo - ističe Jakšić.
Smatra da bi to bio katastrofalan potez koji prijeti raspadom NATO savezništva.
- Ali mi imamo posla sa jednim u značajnoj mjeri nepredvidivim liderom kao što je Tramp. Evropljani brane sada suverenitet i teritorijalni integritet svog saveznika u Evropskoj uniji i u NATO-u. Dokle će ići Trampova totalitarnost, koja je SAD udaljila od tradicionalnih saveznika, istovremeno približila istočnim despotijama u Moskvi i Pekingu, to nijesu u stanju da daju odgovor ni Trampovi najbliži saveznici, a kamoli mi na Zapadnom Balkanu - rekao je Jakšić.
<h2>Iran</h2>
Protesti u Iranu su, prema njegovim riječima, najveći izazov iranskim režimu još od Islamske revolucije 1979. godine, jer više od hiljadu mrtvih i nekoliko hiljada uhapšenih nadilaze Zeleni pokret iz 2009. godine i masovne nerede 2022. izazvane smrću djevojke koja nije pravilno nosila hidžab.
- Dodatni problem za vlasti u Teheranu je što je istovremeno suočena i sa snažnim otporom iznutra i prijetnjama Trampa koji govori o veoma oštroj reakciji ukoliko se krene sa pogubljenjima u Iranu. Upravo su egzekucije i represivno ulivanje straha do sada uspijevale da uguše ranije proteste, ali zaista je rano reći da li će taj oslonac, ta stara represivna skripta, biti od pomoći i ovoga puta - kazao je Jakšić.&nbsp;
Ono što se događa i što bi moglo da se nasluti je, kako dodaje, da konzervativno krilo koje predvodi vrhovni vođa Ajatolah Ali Hamnei preuzima kontrolu nad reformskim snagama predsjednika Masuda Pezeškijana koji je govorio o legitimnim zahtjevima demonstranata.
- On je pozivao na otvaranje dijaloga, ali očigledno je od toga pod pritiskom odustao i sada se i on pridružuje optužbama da su neredi izazvani spolja, da iza njih stoje SAD i Izrael, tražeći izgovor za neku vojnu intervenciju, poput one iz juna prošle godine, kada su američki i izraelski avioni na tri lokacije bombardovali iranska nuklearna postrojenja. Ovoga puta nije potpuno jasno kad bi Tramp mogao da napadne, jer svaki napad koji nije usmjeren isključivo na neke vojne ciljeve bi donio velike žrtve. One bi pomogle ugušivanju revolta, jer bi se Iranci homogenizovali pred spoljnom opasnošću, on su već decenijama vaspitavani da im je Amerika najveći neprijatelj, tako da je to jedna rizična igra - ističe Jakšić.
Treba, kako je kazao, imati u vidu prostranstvo Irana, jer je Iran zaista ogromna zemlja, ima teritoriju koliko Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Španija zajedno.
- Bilo kakva vojna intervencija nekog drugog načina je veoma riskantna. U ovom trenutku ne znamo tačno šta sve može da uradi Tramp, a ne znamo da li će vlast u Iranu i Teheranu nastaviti da odgovara represijom, to je jedan rizičan kurs, tako je da je prerano prognozirati. U svakom slučaju ovo je najveći izazov vlastima sa kojima su suočene i veliko je pitanje na koji način će se rješavati - kazao je Jakšić.&nbsp;
Često se pominje da je ovo prilika za promjenu režima.
- Još se nisu stekli da se taj režim, koji je svakako veoma autoritaran, promijeni. Tu Vašington pravi grešku nepoznavanjem mentaliteta Iranaca kada kao spasioca nudi sina pokojnog šaha Reze Pahlavija, koji apsolutno u Iranu nema nikakvu podršku ni od koga, ni urbanog, ni ruralnog stanovništva, ni srednje, ni više klase. Pahlavi samo iritira stanovništvo Irana i mislim da je to potpuno pogrešan i kontraproduktivan projekat iza koga u ovom trenutku stoji Tramp - rekao je Jakšić.
Govoreći o represiji iranskog režima, podsjeća da je i režim u Saudijskoj Arabiji takođe represivan, te da je CIA potvrdila da princ Bin Salman stoji iza ubistva novinara Džemala Kašogija, a isti taj princ, podsjeća on, veličanstveno je dočekan u Vašingtonu.&nbsp;
- To je politika dvostrukih standarda, jer vi imate jedan represivni režim u Saudijskoj Arabiji gdje je prošle godine pogubljeno više ljudi nego što je pogubljeno u Iranu, ali Saudijska Arabija je saveznik, Iran je veliki neprijatelj. Tumačenje svih tih različitih parametara izaziva značajan stepen negodovanja i to je ono gdje Amerika gubi propagandni rat i zato koliko Iranci bili nezadovoljni sopstvenim režimom, oni zahtijevaju da se taj režim reformiše, da se uvede više sloboda, da privreda postane efikasnija, da korupcija se smanji, ali ne diraju same temelje Islamske republike, posebno zato što gledaju u susjedstvu, u Saudijskoj Arabiji, vide da bi mogli da postanu kolonija SAD-a, što ponosni Persijanci apsolutno ne žele - naglasio je Jakšić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLYketPCn5tw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Jakšić: Međunarodni poredak se dramatično promijenio, Amerika, Kina i Rusija hoće da podijele svijet na svoje interese sfere

Proces eurointegracija Srbije ne napreduje, što je posljedica politike koja se vodi čitavu jednu deceniju, kaže spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, ocjenjujući da je prijedlog Aleksandra Vučića da sve zemlje Zapadnog Balkana kolektivno uđu u EU zapravo miniranje drugih partnera, prije svega Crne Gore i Albanije.
&nbsp;Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče da je na sastanku sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i evropskim zvaničnicima predložio da čitav Zapadni Balkan zajedno uđe u EU, navodeći da su ga, kada je iznio tu ideju, saslušali kao pristojni ljudi, ali da nisu ništa rekli na tu temu.
Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić u gostovanju na Televiziji N1 kaže da Vučićeva poruka predstavlja vid opstrukcije partnera u regionu.
- Prije svega, to je miniranje Albanije i Crne Gore, koje su svojim reformskim učincima zaslužile da uđu prije. A Vučić je, čini mi se, motivisan sopstvenom sujetom – ‘kako je moguće da neko prije zemlje koja je lider u regionu, a to je Srbija, uđe u EU’. Dakle, oni su uspješniji. A sada ih vi vučete da čekaju dok se Srbija ne pripremi za EU“, objašnjava Jakšić.
&nbsp;On ocjenjuje da Srbija ne želi da se pripremi za članstvo, te da Vučić to pokazuje svojom politikom.&nbsp;
- To potvrđuju pisanja režimskih medija proteklih deset godina. Zašto bi sada neko čekao Srbiju koja to ne želi? U krajnjoj liniji, taj predlog je potpuno suprotan politici EU. Plan rasta EU, program od šest milijardi eura do 2027. godine, jasno kaže da će finansijski biti nagrađene one zemlje koje se brzo i uspješno reformišu. Albanija je nedavno dobila 100 miliona eura upravo po tom osnovu, zbog brzih reformi. Mi nijesmo dobili ništa – nijesmo ni zaslužili. Zašto bismo dobili? Dakle, ostajemo uskraćeni za sredstva iz tog plana, a onda će neko reći: ‘to je zavjera EU, samo nama ne daju pare, vidi kako daju Albaniji, vidi kako daju Crnoj Gori’- kaže Jakšić.
Zbog svega toga, zaključuje on, Srbija u ovakvom stanju ne zaslužuje da bude dio EU ni po jednom važnom parametru.
- Srbija pune četiri godine nije otvorila nijedno poglavlje. Nema šanse da otvori klaster tri, po svemu sudeći, jer je protivljenje određenih članica EU i dalje veoma aktivno. U isto vrijeme imate Crnu Goru, koja je još 2020. godine otvorila sva poglavlja. Kako da objasnimo činjenicu da su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija stoprocentno uskladile svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom Brisela, a Srbija tek nešto više od 60 odsto? Kako da objasnimo činjenicu da u Albaniji više od 80 odsto stanovništva podržava članstvo u EU, a u Srbiji tek oko 30 odsto? To su sve posljedice politike koja se vodi čitavu jednu deceniju- naveo je Jakšić.
Kakav je bio razgovor sa predsjednicom EK?
 
 Jakšić ocjenjuje da razgovor Aleksandra Vučića sa Ursulom fon der Lajen u Briselu „nije mogao da bude prijatan“.
- Bio bi prijatan samo ako ni predsjednica Evropske komisije ni predsjednik Evropskog savjeta nijesu postavili ona neprijatna pitanja, a nagovijestili su ih tokom ranijih posjeta Beogradu: da očekuju izvještaj od Vučića, neku vrstu raporta, šta je uradio povodom važnih zahtjeva – vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije, usklađivanja spoljne politike itd. Vidimo da ništa nije urađeno. REM – obećano pa neispunjeno. Izborni zakon usvojen, ali smo na nedavnim lokalnim izborima vidjeli da se u praksi apsolutno ne sprovodi. Prema tome, Srbija ovakva kakva jeste, na moju žalost, ni po jednom važnom parametru ne zaslužuje da bude u EU- zaključuje Jakšić.

Jakšić: Prijedlog Vučića o zajedničkom ulasku država Zapadnog Balkana u EU je miniranje drugih partnera

Evropa čvrsto stoji uz predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i njegov stav da ne ustupi ni pedalj ukrajinske teritorije, što je predviđeno američkim mirovnim planom za koji se smatra da je neka vrsta kapitulacije koja bi omogućila dalje osvajačke ambicije Rusije prema baltičkim zemljama i Poljskoj - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, novinar i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Razlika između američkog plana za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije i evropskog plana je, kako ističe, dramatična.
Podsjeća da je plan američkog predsjednika Donalda Trampa od 28 tačaka, kasnije svedenih na 19, imao početne pozicije da Ukrajina treba da se odrekne svoje teritorije, uključujući i teritorije na istoku - Donbas koji je pod ukrajinskom kontrolom.
- Ruski predsjednik Vladimir Putin hoće da zaokruži čitav jedan koridor koji bi vodio sve do Crnog mora. S druge strane Evropska unija podržava i apsolutno brani suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i brani ono što predsjednik Zelenski stalno govori da on nije spreman da preda ni jedan pedalj ukrajinske teritorije. Ove druge stvari lakše je dogovoriti, lakše se dogovoriti oko toga da li će Ukrajina ulaziti u NATO ili će se obavezati da ne uđe, lakše je dogovoriti se da li će svoje vojne potencijale sa nekih 880 000 vojnika smanjiti na 600 000, to je predmet nekih pregovora koji su manje više tehnički, ali pitanje teritorije i suvereniteta je od suštinskog značaja i za sada kako stvari stoje Evropa čvrsto uz predsjednika Zelenskog i suprostavlja se Trampu. Da li je Tramp spreman na neke ustupke, a to bi onda značilo da se zamjera i otežava svoju pregovaračku poziciju sa Putinom, jer ruski predsjednik ponavlja veoma maksimalistički da ne želi da odustane od teritorije i čini mi se da se na neki način krećemo u jednom začaranom krugu, bez obzira na optimizam koji okružuje ovaj intenzivan diplomatski saobraćaj posljednjih dana - rekao je Jakšić.
Smatra da Putin može saslušati prijedloge američkog izaslanika Stiva Vitkofa, ali ti prijedlozi, kako tvrdi, suštinski neće promijeniti poziciju ruskog predsjednika.
- Sve može da se svodi na to da Amerikanci čine ustupke Rusima na račun Ukrajine i nedavno sam vidio jedan naslov u Njujork tajmsu koji je odličan i kaže da bi trebalo Donaldu Trampu dodijeliti nagradu Nju Čemberlejn (New Chamberlain). Da podsjetim Čemberlejn je bio premijer Velike Britanije u vrijeme kad zajedno sa francuskim kolegom potpisivao pakt sa Adolfom Hitlerom ‘38.godine po kome su se zapadne sile saglasile da Njemci uzmu Sudetsku oblast od Čehoslovačke tadašnje i ta kapitulantska politika je navodno posle ohrabrila Hitlera i Treći Rajh. Upravo o tome se sada radi, u mnogim analizama se upozorava da ono kako sada izgleda prijedlog američki da je on faktički neka vrsta kapitulacije i da bi se time ohrabrile moguće osvajačke ambicije Rusije, poslije Ukrajine recimo prema baltičkim državama ili prema Poljskoj. Sve to očigledno ima bitne i jake geostrateške posljedice, kao što je u krajnjoj liniji ukrajinski rat već i do sada u velikoj mjeri promijenio svijet i povukao je neke linije. Ili ste na jednoj strani ili ste na drugoj strani, ovdje više prostora za neku neutralnost manje više i nema - istakao je Jakšić.
Podsjeća da je u stavovima prema američkom planu Evropa gotovo jedinstvena, ako se izuzmu Mađarska i Slovačka, koje će jednom morati da usklade s evropskim stavovima.
Smatra &nbsp;da Evropu vodu zabrinutost za bezbjednost u budućnosti, a ne, kako dodaje, kao Ameriku trgovačke namjere i bilateralni odnosi sa Rusijom kad se jednom ukinu sankcije.
- (Mađarskog predsjednika Viktora) Orbana odavno optužuju da djeluje kao Putinova krtica unutar Evropske unije, sa druge strane on ima zaštitu Trampa, jer se oni nalaze ideološki po toj jednoj autokratskoj liniji i bliskosti, ali i Mađarska će, bez obzira na ta svoja podrivanja. Mađarska je uvijek bila protiv sankcija Rusiji, protivila se isporukama pomoći Ukrajini, ali će ipak morati da legne na rudu, kako se to kaže, u krajnjoj liniji. Mađarska je dobila povlastice od Trampa da bude isključena iz sankcija zato što uvozi naftu iz Rusiji, ali je istovremeno odluke EU obavezuju da do kraja 2027. godine apsolutno obustavi taj uvoz i nađe alternativni izvore energije kao što je uspjela da nađe Republika Češka. Taj remetilački faktor Mađarske ipak ne treba uzimati previše ozbiljno imajući u vidu visok stepen kohezije koji postoji u Evropi i u krajnjoj liniji Evropa je mnogo više zainteresovana i zabrinuta za svoju budućnost nego što je to Amerika - zaključio je Jakšić.

1250x600

Jakšić: Ili ste na jednoj ili na drugoj strani u rusko ukrajinskom ratu, prostora za neutralnost manje-više nema

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Nasilje nad ženama
- Izbor sudije Ustavnog suda
- Problemi u zdravstvenom sistemu Crne Gore
- Dva mirovna plana za rat u Ukrajini, sličnosti i razlike?
Gosti emisije su poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković i novinar Boško Jakšić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gosti Ivan Vuković i Boško Jakšić

U 24 sata na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić predočio nove dokaze i razobličio navode optužnice&nbsp;
- Od vršnjačkog nasilja do resocijalizacije: CGO predstavio analizu maloljetničkog pravosuđa&nbsp;
- Crna Gora treću godinu bilježi pad u bezbjednosti novinara
Gosti 24 sata biće advokat bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića - Ljubomir Raković i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi: Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gosti Ljubomir Raković i Boško Jakšić

Boško Jakšić: Vučić je dio ’autoritarne internacionale’. Krenuo je s eliminacijom svih protivnika

<h3>Piše: Boško Jakšić</h3>
Sklon tumaranju između divljenja i pretnji vladaru Kremlja, predsednik Donald Trump je tokom dugo očekivanog samita sa Vladimirom Putinom još jednom napravio zaokret, odustao od zahteva za hitnim prekidom vatre u Ukrajini ili sankcija i tako ruskom vlastodršcu omogućio nastavak agresije do neizvesnog početka mirovnih pregovora. Nema dogovora dok ne bude dogovora, ali ima velikog progresa, sumirao je američki predsednik rezultate tročasovnog susreta sa Putinom, prvog od početka rata. Progres? Oko čega? Nema primirja. Ljudi i dalje ginu. Dok se predsednik Volodimir Zelenski spremao za put u Washington, ruska vojska je provokativno zasula Ukrajinu balističkim raketama i dronovima. Čitava porodica, uključujući dvoje dece i baku, stradala je u Kharkivu. U Zaporizhzhia još troje. Putin je poslao jasnu poruku koliko ga zanima prekid vatre.
Trump je odabrao da veruje Putinu. Tvrdi da je njemu do mira stalo koliko i Zapadu. To je ono što najviše brine Zelenskog i njegov tim za podršku – petoro evropskih lidera, predsednicu Evropske komisije i generalnog sekretara NATO – koji su došli u Washington strahujući da bi šef Bele kuće mogao da proda Ukrajinu, zamrzne konflikt i prihvati status quo.
Moglo bi lako da se ispostavi da je to bio Dan D i više od samita u Anchorageu. Zelenski je shvatao ozbiljnost situacije i ni po koju cenu nije želeo da se ponove neprijatne scene iz februara, kada mu je Trump u Ovalnoj sobi bahato držao lekcije. Ukrajinski lider je ovoga puta obukao odelo, i čak osam puta zahvaljivao Amerikancu. Bio je to najbolji razgovor sa Trumpom do sada, rekao je kasnije.
Trump je doček svojih nominalno najbližih saveznika prepustio šefici protokola Bele kuće, ali to nije uticalo da evropska “koalicija voljnih” ne pokaže jedinstvo kakvo se ne pamti od rata u Iraku. Lideri su insistirali da prekid vatre mora da prethodi mirovim pregovorima, da ne sme da se dopusti da primirje bude Putinov čip u pregovorima, i da Ukrajina mora da dobije čvrste bezbednosne garancije koje će Evropu učiniti sigurnijom i sprečiti neku novu rusku agresiju.
Trump nije objašnjavao motive odustajanja od svog prvog principa, insistiranja na hitnom primirju koje je predstavljalo temelj njegove mirovne ukrajinske politike. Najavio je trojni samit SAD – Rusija – Ukrajina kao “istorijski korak” ka miru, iako Moskva nije javno prihvatila taj format. Istovremeno je Zelenskom prepustio da se dogovara oko vrućih tema, kao što je razmena teritorija – što Trump podržava – i savetovao ga da prihvati gubitak Donbasa i Krima koji je Rusija anektirala još 2014. – što je Ukrajincu neprihvatljivo. Kakva razmena! Ukrajinska teritorija za ukrajinsku zemlju!
Trump nije smatrao za potrebno da precizira zašto je Putina upozoravao na “teške posledice” ukoliko se rat ne prekine posle samita, a ispostavilo se da su to bile prazne reči. Potrudio se, ipak, da ublaži strepnje obećanjem da će Evropljanima pomoći da obezbede toliko neophodne bezbednosne garancije za Ukrajinu. Da li to znači “snažnu ukrajinsku armiju u godinama i decenijama koje dolaze”, kako je precizirao francuski predsednik Emmanuel Macron, što je sasvim suprotno od Putinovog plana demilitarizacije?
Na koji način? Kada? Ko bi ih garantovao? Zasad je samo jasno da SAD glavni teret prebacuju na Evropu. “Daćemo im veoma dobru zaštitu, vrlo dobru sigurnost”, glasio je Trumpov odgovor uz dodatak: “Videćemo da li to možemo”. Nema naznake spremnosti da pritisne Putina, ali je bila prilika da Amerikanac prisutne zaspe salvama svoje hvalisavosti. Tvrdio je da je, bez prekida vatre, isposlovao šest mirovnih sporazuma, uključujući i u “Republici Kondo”.
Sporazum o bezbednosti podrazumeva mesece pregovaranja, a Rusija za to vreme može samo da proširi kontrolu nad Ukrajinom i petinom njene zemlje koju već sada okupira. Pitanje je i da li je i kako Putin spreman da garantuje posleratnu bezbednost Ukrajine? Šta ga košta? Moskva je pre invazije ponavljala da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Ruska Duma može da pruži garancije, ali šta ako se ispostavi da one ne vrede papira na kome su štampane?
Trump je nastavio da hvali Rusa. “Mislim da ćete videti da i predsednik Putin zaista želi da učini nešto.” Ispostavlja se da je to “nešto” očekivanje da Rusija oslobodi 1.000 ukrajinskih zarobljenika. Takav dogovor mogao je da se postigne i u Istanbulu. Suviše skroman rezultat samita na Aljasci i susreta u Washingtonu.
Trump se sa takvom ocenom ne bi složio. On je uveren da će trajno rešiti ukrajinski konflikt i dobiti Nobela za mir. Dok američki predsednik nestrpljivo čeka sporazum o primirju kao krunski dokaz svoje maestralnosti u sklapanju dilova, Putin eksploatiše njegovo nestrpljenje i vešto laska njegovoj sujeti optužujući druge da su prepreka okončanju rata.
To je samo jedna, manje važna razlika između stanara Bele kuće i vlastodršca iz Kremlja. Samit je pokazao dva pristupa, dva koncepta, dva mentaliteta kojima je autoritarnost retka zajednička osobina.
Putin je na Aljasci, ko zna koji put, istakao da želi da otkloni korene konflikta. Da, on hoće čitav Donbas kao nagradu, kao opravdanje pred ruskim narodom da stotine hiljada žrtvi specijalne vojne operacije nisu bile uzaludne, ali njegov strateški cilj je više od teritorije.
Ruski lider i dalje smatra da je raspad SSSR-a najveća katastrofa 20. veka i želi Rusiju koja će imati svoju sferu uticaja i bezbednu granicu na zapadu. Nije slučajno Sergej Lavrov na Aljasku doputovao u majici na kojoj je pisalo SSSR. Putin traži demilitarizaciju Ukrajine i neutralan status zemlje van NATO-a, ali i širi dogovor o bezbednosti koji evropske zemlje ne bi torpedovale. Putin hoće dugoročna strateška rešenja i pobedu.
Predsednik Sjedinjenih Država jeste pravi sagovornik na te globalne teme, ali ne i Donald Trump. On nema geostrateški potencijal. On više razmišlja u biznis-kategorijama, o “fantastičnim” mogućnostima poslova sa Rusima, nego o Ukrajini ili Evropi. Vođen je istim kalkulantskim pragmatizmom kada pregovara carine i mir. Trumpovu kratkoričnu taktičku površnost zadovoljava sporazum.
Imate jednog ko zna šta hoće i kako do toga da dođe. I drugog koji se čas divi, čas preti. Kako misli da okonča rat bez pregovora o primirju? Dok se oslanja na teatralnost, njegov cik-cak pristup je manifestacija nedostatka strateške vizije.
Trumpov stav nosi i elemente moralne kratkovidosti. On Rusiju i Ukrajinu stavlja u istu ravan, posmatra ih kao aktere, stranke u konfliktu koji treba rešiti. Propušta da jasno napravi razliku između prozapadne demokratije i istočnjačke autokratije, između žrtve i agresora. Velika je šteta što država koja pretenduje da bude lider slobodnog sveta ima ovakvog berzanskog predsednika.

Da li Tramp prodaje Ukrajinu, i Evropu?

Susret Donalda Trampa i Vladimira Putina, na Aljasci, nije donio nikakav rezultat u postizanju primirja između Rusije i Ukrajine. Tramp je legalizovao poziciju ruskog predsjednika, koji je na potjernici Međunarodnog krivičnog suda i ponovo ga postavio na mjesto svjetskog igrača - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E geopolitički analitičar Boško Jakšić.
Sastanak američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci protekao je bez konkretnog rezultata, kaže Jakšić, sa određenim progresom u komunikaciji. Smatra da je to više nego skroman rezultat susreta, od kojeg se mnogo više očekivalo.
- Američki predsjednik uložio je dosta, da bi šefa Kremlja nagovorio na prekid vatre, da bi se prekinulo ubijanje (u Ukrajini). Pred njim je postavio crveni tepih, u više navrata mu se obraćao sa Vladimire, što je bio veliki kontrast u poređenju sa njegovim februarskim susretom sa Volodimirom Zelenskim u Ovalnoj sobi. Putin je, takođe, srdačno uzvraćao susjedu Donaldu. Kako i ne bi, on je na potjernici Međunarodnog krivičnog suda, prijeti mu hapšenje od 125 država, ali je dobrodošao u Americi, koja nije članica tog suda. Na taj način u mnogome je legalizovao svoju poziciju, mada u tome ne vidim ništa istorijski. Važnije je to što je Rusiju vratio na mjesto svjetskog igrača - rekao je Jakšić.
Podsjeća da je američki predsjednik sastanak ocijenio izuzetno produktivnim, iako nije postignut nikakav dogovor, naročito ne u vezi sa onim što je trebalo da bude glavna tema - rat u Ukrajini. Do primirja nije došlo. Isitče i da je poslednji njihov susret pokazao koliko su dvojica lidera različiti. Putin je isticao korijen konflikta, demilitarizaciju Ukrajine i njen neutralni status.
- Predsjednik Sjedinjenjih Država jeste pravi sagovornik o globalnim temama, ali ne i Donald Tramp. Šef Bijele kuće nema u svom pristupu neophodnu dubinu. Putin razmišlja strateški i želi pobjedu, Tramp razmišlja u biznis kategorijama i želi sporazum, možda i Nobelovu nagradu za mir. Velika je to razlika, mimo one u stavovima Moskve i Kijeva, koji su i dalje dijametralno suprotni. Sve to faktički je doprinijelo da se samit završi tako kako se završio. Pretjerano bi bilo reći da je to fijasko, nije, sama činjenica da su se našli je dobrodošla, ali rezultat je izostao - istakao je Jakšić.
Smatra da predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nema izbora nego da vjeruje američkom predsjedniku i zahvaljujući evropskim saveznicima dobije obećanje da se neće razgovarati o razmjeni teritorija.
- Razmjena teritorija bi podrazumijevala da Rusija pod punom kontrolom, koju za sada nema, zadrži četiri oblasti na istoku Ukrajine u zamjenu za djelove petine sada okupirane ukrajinske zemlje. I Evropljani i Zelenski zaziru od takvog scenarija. Nez obzira što je Tramp rekao da toga neće biti, jer bi bilo pogubno po Ukrajince, problem je u tome što se sa njim nikada ne zna - naglasio je Jakšić.
Ukrajina ne može ući u NATO, ocijenio Jakšić, jer su po tom pitanju saglasni i američki predsjednik i evropski saveznici. Od tog plana bi, smatra on, Zelenski trebalo da odustane.
- Ono od čega Zelenski ne želi da odustane je da svaki pedalj ukrajinske teritorije mora da ostane pod ukrajinskom kontrolom i to je veliki znak pitanja. Tramp nije prvi sa Zapada koji je nagovijestio da neko rješenje mora da se traži u tome da se, faktički, Rusiji priznaju neka teritorijalna osvajanja na istoku zemlje, tamo gdje žive Ukrajinci koji govore ruski, koji su mnogo skloniji Moskvi, nego Kijevu. Tu vrstu dogovora Zapad bi bio spreman da proguta, kao što je 2014. godine veoma lako prešao preko aneksije Krima - podsjeća Jakšić.
Govoreći o eskalaciji nasilja u Srbiji tokom protesta studenata u blokadi Jakšić je ocijenio da je situacija veoma neizvjesna i opasna. Gradovi po Srbiji se, kaže, pretvaraju u neke ratne zone, jer pristalice vladajuće stranke napadaju demonstrante, a policija ih u tome ne sprječava.
- Ova neočekivano agresivna kampanja koju je pokrenuo predsjednik Aleksandar Vučić, dovela je do najveće eskalacije nasilja u posljednjih devet mjeseci. Ispostavlja se da oni koji su oteli državu brutalno kidišu na one koji samo traže da država funkcioniše kako je to propisano Ustavom i zakonima - zaključio je Jakšić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTUwptvDcuLg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Jakšić: Putin razmišlja strateški i želi pobjedu, Tramp razmišlja u biznis kategorijama

U Evropi bi za deceniju mogli da ovladaju krajnje desničarski ekstremisti, koji ugrožavaju pravnu državu, pokoravaju i ruše institucije i krše ljudska prava, ocijenio je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Jakšić je u intervjuu agenciji MINA, govoreći o sukobima u Ukrajini i Pojasu Gaze i budućnosti međunarodnog poretka, ocijenio da je svijet globalno u lošem stanju, a demokratija svuda u krizi.
Odgovarajući na pitanje da li je međunarodno pravo i dalje relevantno, ili je moć prava u potpunosti zamijenjena pravom moći, Jakšić je istakao da je međunarodno pravo oduvijek bilo pitanje dogovora najmoćnijih.
Ukazujući na riječi antičkog istoričara i vojskovođe Tukidida da veliki rade ono što hoće, a mali ono što moraju, Jakšić je naglasio da milenijumi ništa nijesu izmijenili.
- Mada, ima perioda kada se dogovorena načela više krše. Živimo u toj etapi. Sila prava se suviše često zamjenjuje pravom sile - istakao je Jakšić.
Upitan kako vidi izlaz iz situacije u Pojasu Gaze i da li je rješenje o dvije države i dalje realna opcija, on je rekao da nije sve dok je aktuelna struktura na vlasti u Izraelu.
Jakšić je podsjetio da je formula dvije države dogovorena još izraelsko-palestinskim sporazumom iz Osla 1993. godine i da je dobila podršku najšire svetske javnosti, uključujući i najvećeg izraelskog saveznika – Sjedinjene Američke Države (SAD).
On je kazao da se onda pojavio Benjamin Netanjahu, premijer „najdesnije Vlade u istoriji Izraela, koji dijeli mesijanske stavove ekstremističko militantnih cionista, svojih koalicionih partnera, obnoviti biblijski Izrael od reke Jordan do Sredozemlja“.
- Palestincima tu nema mjesta. Dok god je ova vlast u Izraelu, od rješenju po principu dvije države nema ništa - ocijenio je Jakšić.
Upitan koliko je insistiranje na rješenju dvije države u ovom trenutku smisleno s obzirom na dešavanja u Pojasu Gaze i da li je najava pojedinih država da će priznati Palestinu neka vrsta trenutnog pritiska na režim Netanjahua ili najava dugoročnog stava, on je istakao da je podrška rješenju dvije države podrška međunarodnom kontinuitetu.
- Svijet nije odustao od te formule, jedine koja može da razriješi sedam decenija dug konflikt - naveo je Jakšić.
Sa druge strane, kako smatra, to što sve više država Zapada priznaje ili će priznati Državu Palestinu jeste pritisak na Netanjahuovu vladu i to su potezi trajne prirode.
- Optužbe iz Izraela da su to antisemitski potezi su smiješne - dodao je Jakšić.
Odgovarajući na pitanje o sukobu u Ukrajini, on je ukazao na cik-cak kretanja u odnosima dvije sile koje određuju sudbinu Ukrajine – SAD-a i Rusije, i poručio da će eventualno rješenje zavisiti od dugo najavljivanog susreta lidera dvije države.
- Složena situacija. Donald Tramp voli da komanduje i traži da ga slušaju. Vladimir Putin ne trpi diktate i takođe voli da ga slušaju. Njihove vizije rješenja su, zasad, oprečne: Tramp želi sporazum, Putin hoće pobjedu - naveo je Jakšić.
On je kazao da Tramp prijeti razornim sankcijama, a Putin uzvraća najrazornijim napadima na Ukrajinu od početka rata.
Sve će zavisiti od njihovog najavljenog skorog susreta, prvog poslije onog u Helsinkiju 2018. godine”, rekao je Jakšić.
Upitan o sve bržem naoružavanju i novoj ravnoteži snaga u nastajanju, on je kazao da je globalna ravnoteža straha neophodna, jer ona sprečava upotrebu nuklearnog oružja.
- Regionalna ravnoteža straha je besmislica. Čemu trošiti milijarde eura, kao što to rade Srbija i Hrvatska? Kupovine naoružanja najviše koriste nacionalističkoj promociji lidera koji sebe predstavljaju kao branitelje sopstvenih država, kao i svjetskim prodavcima oružja koji gluposti regionalnog nadmetanja umješno naplaćuju - naveo je Jakšić.
Na pitanje o poziciji Crne Gore u tom kontekstu, on je rekao da je za Crnu Goru povoljna okolnost to što je mala država.
- Ne mora mnogo da troši na kupovinu oružja. Kao članica NATO-a maksimum svoje odbrane treba da kovertira zapadnoj vojnoj alijansi - kazao je Jakšić.
To će, kako je rekao, ubuduće koštati, jer je Tramp uspio da od NATO saveznika iznudi obećanje da će za odbranu izdvajati više.
- Ako to bude ispunjavala, Podgorica ne mora da brine - ocijenio je Jakšić.
Upitan o ulozi Zapadnog Balkana u aktuelnom trenutku na međunarodnoj sceni i zašto zašto region, uključujući i Crnu Goru, ostaje tih kada su u pitanju kršenja međunarodnog prava i globalne bezbjednosne krize, on je kazao da je Zapadni Balkan tradicionalno sklon preuveličavanju svoje uloge u svjetskoj areni.
- A takve ambicije su znale da neke njegove države gurnu između čekića i nakovnja velikih sila. Pametnije je držati se po strani, voditi politiku usklađenu sa spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije (EU), kojoj države regiona žele da se pridruže - poručio je Jakšić.
Prema njegovim riječima, pragmatizam je majka mudrosti.
- Što ne znači da ne postoje situacije kada treba ispoljiti sopstveni autonomni stav koji je u vašem interesu, ali ne vodi direktnoj konfrontaciji sa partnerima - istakao je Jakšić.
Odgovarajući na pitanje da li je ta tišina rezultat političkog opreza, straha od svrstavanja, ili odsustva dugoročne vizije, on je kazao da je pametno jasno se opredijeliti oko rata u Ukrajini, ali izbjeći uplitanje u transatlantski konflikt između SAD-a i EU.
Prema njegovim riječima, često je dovoljno svoje stavove obznanti glasanjem u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, ili povodom raznih rezolucija.
- Sasvim je druga stvar ćutati kada svijet masovno progovori. Mislim na situaciju u Gazi. Pogledajte Sloveniju, članicu NATO i EU. Priznala je Palestinu i kao prva evropska zemlja najavila sankcije Izraelu - rekao je Jakšić.
On smatra da je potez Slovenije više moralni, nego politički stav. 
 
- Svako ima svoj izbor. Srbija nastavlja da prodaje municiju Izraelu i rizikuje da bude postavljena na stub srama - upozorio je Jakšić.
Na pitanje kako vidi budućnost međunarodnog poretka, on je ocijenio da je svijet globalno u lošem stanju.
- Ne radi se o ratovima, njih je oduvijek bilo, već o kvalitetu politike. Demokratija je svuda u krizi. Evropi prijeti da za jednu deceniju ovladaju krajnje desničarski ekstremisti, koji ugrožavaju pravnu državu, pokoravaju i ruše institucije, krše ljudska prava, guše medijske slobode - smatra Jakšić.
Ipak, kako je istakao, male zemlje ne moraju obavezno da budu žrtve takvih trendova.
- Neka se same izbore za demokratski poredak. Neki će se tome obradovati, neki će pokušavati da spolja miniraju, ali samo je sopstvena pobjeda utemeljena pobjeda - poručio je Jakšić.

Jakšić: U Evropi bi za deceniju mogli da ovladaju krajnje desničarski ekstremisti

Saveznici iz NATO-a ne pokazuju želju da se pridruže ratu protiv Irana, u koji je američki predsjednik Donald Tramp uvukao Sjedinjene Američke Države (SAD), kazao je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić i ocijenio da treba isključiti širi svjetski sukob.
Jakšić je to rekao agenciji MINA, upitan da li postoji opasnost od šireg svjetskog sukoba, s obzirom na američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja u Fordu, Natanzu i Eshafanu.
- Širi svjetski sukob treba isključiti. Nijedan od mnogih bliskoistočnih ratova nije zapalio svijet - kazao je Jakšić.
On je rekao da je u pitanju „privatni rat“ izraelskog premijera Benjamina Netanjahua protiv ajatolaha, u koji je uspio da „uvuče“ Trampa.
- Ali saveznici iz NATO ne pokazuju želju da se pridruže, niti za time postoji potreba. Pamte iskustva koja su ponijeli iz Avganistana - naveo je Jakšić.
On je, upitan o jutrošnjim napadima SAD-a na nuklearna postrojenja Irana, rekao da je Tramp godinama govorio govorio da je protiv američkih intervencija po svijetu, a da je bombardovanjem Irana je iskazao nedosljednost tog stava.
- Istovremeno je pokazao da i najosjetljivije spoljnopolitičke odluke donosi impulsivno, bez mnogo razmišljanja o dugoročnim posljedicama - dodao je Jakšić.
Kako je kazao, Tramp je nedjeljama podržavao pregovore sa Teheranom oko iranskog nuklearnog programa, da bi istovremeno prijetio.
- Govorio je da je uspjeh pregovora u Omanu „na dohvat ruke“, da će obezbijediti iransko-izraelski mir, a potom je rekao da će konačnu odluku donijeti za dvije nedjelje. Dva dana kasnije odlučio se za uvlačenje SAD u rat sa nesagledivim posljedicama - istakao je Jakšić.
On je kazao da će se tek utvrditi kakve su štete nanijete iranskim postrojenjima za obogaćivanje uranijuma.
Prema ocjeni Jakšića, Netanjahu je zadovoljan što je, poslije dvije decenije, jednog američkog predsjednika uvukao u rat.
- Tramp je na doborom putu da ponovi katastrofalnu grešku Džordža V. Buša kada se 2003. godine odlučio na invaziju Iraka - smatra Jakšić.
Upitan kakav odgovor Irana se može očekivati na američke napade, on je podsjetio da je iranski vrhovni vođa Ali Hamnei jasno dao do znanja da neće prihvatiti američki zahtjev za potpunom obustavom obogaćivanja uranijhuma, koji je Iranu neophodan za mirnodopske svrhe i da odbija Trampov zahtjev za „bezuslovom kapitulacijom“.
Jakšić je istakao da obnove pregovora neće biti dok traje izraelska agresija.
- Islamska Repubika nastaviće da lansira rakete na Izrael i da na sve načine spriječi Netanjahuov plan o promjeni režima u Teheranu - rekao je Jakšić.
On je podsjetio da je vrhovni vođa Irana Amerikance upozorio da slijedi „nepopravljiva šteta“, navodeći da je samo pitanje kakva.
- Blokada tesnaca Hormuz koja bi unijela haos na svetskom tržištu nafte? Napadi na vojne baze SAD po regionu po kojima je stacionirano 40 hiljada američkih vojnika koje najavljuje iranska Islamska revolucionarna garda? Napadi na američke diplomatske misije - naveo je Jakšić.
Kako je rekao, Iran računa na Hezbolahe u Libanu, šiitske milicije po Iraku kao i Hute u Jemenu“.
Jakšić je, odgovarajući na pitanje kako se novi veliki sukobi mogu odraziti na Zapadni Balkan, kazao da je, sem ekonomski, zbog moguće dramatičnijeg skoka nafte na svjetskim tržištima, Zapadni Balkan pošteđen i „može slobodno da nastavi da se bavi svojim temama kao što su Kosovo ili Republika Srpska“.

Jakšić: NATO saveznici ne pokazuju želju da se pridruže ratu protiv Irana

Čileanski predsjednik Gabrijel Borić proglasio je vanredno stanje u dvije regije na jugu zemlje, dok su razorni šumski požari prisilili najmanje 20 hiljada ljudi na evakuaciju i odnijeli najmanje 18 života.
Prema podacima čileanske šumarske agencije CONAF, vatrogasci su se u nedjelju ujutro borili sa 24 aktivna požara širom zemlje, pri čemu su najveći bili u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je vlada proglasila vanredno stanje. Te regije nalaze se oko 500 kilometara južno od glavnog grada Santijaga.
- S obzirom na ozbiljne šumske požare koji su u toku, odlučio sam da proglasim stanje katastrofe u regijama Nubl i Bio Bio. Svi resursi su na raspolaganju - naveo je Borić u objavi na mreži Iks (X), prenosi Rojters.
Požari su do sada zahvatili gotovo 8,5 hiljada hektara u te dvije regije, ugrožavajući više zajednica u tom području, zbog čega su vlasti izdale naredbe za evakuaciju.
Čileanska agencija za katastrofe saopštila je da je gotovo 20 hiljada ljudi evakuisano, a najmanje 250 domova uništeno.
Vlasti kažu da su nepovoljni uslovi, poput jakih vjetrova i visokih temperatura, pomogli širenju šumskih požara i otežali vatrogascima kontrolu nad njima.

U požarima u Čileu stradalo najmanje 18 osoba

&nbsp;Državljanin Republike Albanije N. D. (51) osuđen je na 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkhola, odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Ulcinju Anke Rašović.
On je, kako se navodi u saopštenju, 16. januara oglašen krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u visokoj koncentraciji.&nbsp;
Kako okrivljeni novčanu kaznu nije platio odmah po izricanju, zamijenjena je za zatvorsku kaznu.&nbsp;
- &nbsp;Sutkinja je odlučila da se kao strani državljanin uputi u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja motornim vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od šest mjeseci, koju će po izdržanoj kazni sprovesti Uprava policije.

Državljaninu Albanije 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkohola

Golmanka Marija Marsenić i naredne sezone nosiće dres OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog ženskog rukometnog kluba.
Marsenić ima 21 godinu, rođena je u Beranama, a kroz mlađe reprezentativne selekcije izrasla je u standardnu članicu seniorske reprezentacije Crne Gore.
Bila je u sastavu „lavica“ na Svjetskom prvenstvu koje je u novembru i decembru prošle godine održano u Njemačkoj i Holandiji, gdje je Crna Gora zauzela osmo mjesto.
- Iako ima samo 21 godinu, Marsenić već četiri sezone nastupa u EHF Ligi šampiona, tokom kojih je iskoristila svaku pruženu priliku i potvrdila da predstavlja značajan potencijal za budućnost kluba i crnogorskog rukometa - navodi se u saopštenju OTP group Budućnost.
Dodaju da je produžetak saradnje sa Marsenić još &nbsp;jedna potvrda jasnog opredjeljenja podgoričkog kluba da zadrži fokus na mladim igračicama, koje predstavljaju temelj daljeg razvoja i kontinuiteta na domaćoj i evropskoj sceni.

Marsenić produžila ugovor sa OTP Group Budućnost

The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

Tag: bosko-jaksic