Reforma službe ili političke čistke? To se pitanje sve češće postavlja u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, ali i unutar parlamentarne većine, nakon što je direktor Ivica Janović – samo nekoliko dana pošto ga je Vlada imenovala za direktora u punom mandatu - pokrenuo akciju kadrovskih promjena u ANB-u. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611190624_d5adc3078effc505d7db0dd4269f214d55f3d21c41538f02071f2f97d59ddf2e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250611190624_d5adc3078effc505d7db0dd4269f214d55f3d21c41538f02071f2f97d59ddf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt=',,ČIŠĆENJE TERENA": Ivica Janović, direktor ANB-a'> <figcaption>,,ČIŠĆENJE TERENA": Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, Janović je, prema saznanjima ETV, proslijedio Prijedlog zakona o ANB-u Vladi Milojka Spajića. Prijedlogom se, kažu naši izvori, daju veća ovlašćenja direktoru Agencije u pogledu odlučivanja o pravima i obavezama zaposlenih. &nbsp; Sasvim je evidentno da se na ovaj način priprema teren za veću kadrovsku prekompoziciju unutar ANB-a. &nbsp; ,,PROVJETRAVANJE” AGENCIJE &nbsp; -Jedna od zakonskih izmjena je da se donošenjem svakog novog akta o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta može, bez saglasnosti zaposlenog, degradirati službenik u niže zvanje. Tokom ove godine je obavljena jedna zakonska izmjena, koja je preduzeta da bi se eliminisao Artan Kurti sa pozicije generalnog direktora, nakon čega je izvršena izmjena akta o organizaciji i sistematizaciji-kaže za Portal ETV izvor iz Agencije. &nbsp; Donošenje novog akta o organizaciji i sistemazaciji radnih mjesta, prije usvajanja promjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, otkriva namjere Ivice Janovića da odmah pribjegne kadrovskim rezovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611190624_316000cf71d03c74ed2d8fc6515aaa1caeda593ff856a051462eb552eabf5bd7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250611190624_316000cf71d03c74ed2d8fc6515aaa1caeda593ff856a051462eb552eabf5bd7" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PREISPITIVANJE: Boris Milić, bivši čelnik ANB-a"> <figcaption>PREISPITIVANJE: Boris Milić, bivši čelnik ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To se i desilo sredinom maja: dvadesetak službenika je degradirano, a desetak je poslato kući bez radnih zadataka, uz napomenu da će, za sada, ipak primati platu. Među onima koji su poslati kući je i donedavni direktor tajne policije Boris Bato Milić, ali i nekoliko njegovih saradnika. Pojedini operativni službenici su pak raspoređeni da budu radno angažovani van mjesta prebivališta, što – kako kažu izvori ETV - ne doprinosi podizanju operativnosti. &nbsp;&nbsp; ČUDNO TESTIRANJE &nbsp; U međuvremenu, iz vrha Agencije naložene su neke neuobičajene provjere. &nbsp; Posljednje sedmice maja zakazan je sastanak u glavnoj zgradi Agencije u Bulevaru revolucije. Kada su se svi pozvani smjestili u salu, doktori iz Vojnog medicinskog centra obavili su – testove na konzumiranje droga. &nbsp; Izvori ETV ističu da je iznenadno testiranje na prisustvo narkotika u organizmu sa negodovanjem komentarisano kod jednog broja službenika. Prema tim informacijama, upravo je Janović insistirao na provjeri da li ima uživalaca narkotika među službenicima Agencije. &nbsp; Zbog toga su se mogli čuti komentari da je vrlo čudno što čelnik Agencije nije prvi obavio testiranje, da bi pokazao svojim ličnim ličnim primjerom kako treba da se ponašaju službenici ANB-a. &nbsp;&nbsp; U vrhu Agencije nijesu očekivali da će, nakon kadrovskih promjena, uslijediti tužbe jednog broja službenika, koji traže poništavanje rješenja zbog nezakonitog postupanja direktora ANB-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611190628_b3af4d8342e804f3bf0085e2c580ad04da5da55c3028d04dcfca551695870a2a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250611190628_b3af4d8342e804f3bf0085e2c580ad04da5da55c3028d04dcfca551695870a2a" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="PITANJA KOALICIONIH PARTNERA: Premijer Spajić"> <figcaption>PITANJA KOALICIONIH PARTNERA: Premijer Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NEZGODNA PITANJA ZA SPAJIĆA &nbsp; Istovremeno, premijer Milojko Spajić se, nakon prih premještenja u ANB-u, našao pod baražnom vatrom pitanja koalicionih partnera, prevashodno iz Mandićeve Nove srpske demokratije i Kneževićevog DNP-a. &nbsp; Tražena su objašnjenja zbog čega se neki operativci degradiraju ili im se prijeti prevremenom penzijom, dok Janović i ekipa iz vrha ANB-a istovremeno zapošljava novi kadar. &nbsp; U strankama Mandića i Kneževića smatraju da ovim mjerama Janović pokušava što više pristalica Spajićevog PES-a da ubaci u Agenciju, kako bi se donekle smanjio disbalans iz vremena kada je čelnik bio Boris Milić. Tada je angažovan dio kadra po preporukama srpskih partija koje su na vlasti u Crnoj Gori. &nbsp; -Koalicioni partneri zamjeraju Spajiću što ne reaguje na informacije da se zapošljavaju lica koja nisu prošla bezbjedonosne provjere. Neki se angažuju uprkos negativnim provjerama, kao u slučaju novouposlenog operativca za kojeg je konstatovano da u prethodnom periodu nije poštovao simbole države Crne Gore. I pored upozorenja koje je Janović dobio od načelnika Sektora za kontraobavještajnu zaštitu Dragutina Šipčića, zapošljen je upravo na insistiranje direktora ANB-a – ističu izvori iz Vlade. &nbsp;&nbsp; Sva ova saznanja ukazuju da su novozaposlena lica, po pravilu, pristalice ili podržavaoci programskih opredjeljenja PES-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611190628_6fd703044e4f2a63f010951a67364feb67129ecbe95967819134570780df2b11.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250611190628_6fd703044e4f2a63f010951a67364feb67129ecbe95967819134570780df2b11" data-rendition-name="original" width="768" height="426" loading="lazy" alt="NEZADOVOLJSTVO: Knežević i Mandić "> <figcaption>NEZADOVOLJSTVO: Knežević i Mandić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,ČIŠĆENJE” SE NASTAVLJA... Istovremeno, upućeni sagovornici Televizije E, ističu da postoji mnogo razloga za ovakvu akciju, metaforički rečeno, ,,čišćenja”. &nbsp; Za vrijeme prethodne uprave, naglašavaju izvori iz ANB-a, omogućeno je pojedincima da izbrišu neke kompromitujuće podatke iz dosjea, ali i da se nekima izdaju pozitivne procjene kako bi mogli da se angažuju u MUP-u ili Upravi policije. &nbsp;&nbsp; Sve su to znaci da će se, oko upravljanja Agencijom za nacionalnu bezbjednost, &nbsp;nastaviti žestoke – iako ne tako javne - konfrontacije unutar parlamentarne većine. Janović, ističu diplomatski izvori ETV, ima za sada podršku sa Zapada za kadrovsku rekontrukciju crnogorske tajne službe. &nbsp; Što znači da ona ideja Andrije Mandića – o brzom i potpunom rasformiranju ANB-a i stvaranju starije i ljepše Agencije - nema podršku zapadnih partnera Crne Gore. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Janovićevi rezovi u ANB-u izazivaju podozrenje Mandića i Kneževića

Vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović ubrzano sprovodi kadrovske promjene u menadžmentu, ali i na nižim nivoima u ANB-u.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, na udaru smjena i promjena pozicija u ANB-u su ljudi koji su se našli na rukovodećim pozicijama za vrijeme kada je Dritan Abazović bio koordinator svih službi bezbjednosti a njegov bliski prijatelj Artan Kurti generalni inspektor.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KONTOLA KAO MOĆ: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KONTOLA NAD INFORMACIJA KAO MOĆ NAD LJUDIMA: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,USUD“ BORISA BATA MILIĆA Nije, međutim, ,,čistka“ samo usmjerena na kadrove Ure i ne čini to Janović sam. Sve se radi uz direktnu operativnu podršku šefa Sektora za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ) Dragutina Šipčića, kao i generalnog inspektora Predraga Burića, koji su postavljeni kao ljudi koji će sprovoditi nakane vrha PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Zanimljivo, i Šipčić i Burić su zasjeli na pozicije u ANB-u za vrijeme kada je Boris Bato Milić bio direktor. Upravo je ta uslužnost prema vlasti, od vlada Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, sve do sadašnje Milojka Spajića i promovisala Milića za čelnog čovjeka Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure Dritan Abazović i Filip Adžić"> <figcaption>DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure, Dritan Abazović i Filip Adžić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U doba kada je Dejan Vukšić - kadar Demokratskog fronta, kao &nbsp;predsjednik Skupštine opštine Kotor, mimo Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, imenovan za čelnika u ANB-u - spretni Boris Milić je uspio da se ,,dokopa“ funkcije šefa KOZ-a. I to upravo odlukom tek postavljenog direktora ANB-a Vukšića.&nbsp; No, dobra saradnja između Vukšića i Milića nije baš dugo trajala. Počeli su sa Kolegijuma ANB-a, iz sedmice u sedmicu, da cure podaci i tadašnja Pobjeda je u nekoliko istraživačkih priča raskrinkala plan Dejana Vukšića, političara ,,avgustovske većine“, ali i BIA.&nbsp; BIRN KAO UDARNA PESNICA ANB-A Javnost je saznala za plan, skovan prije protesta na Belvederu septembra 2021. godine, koji je Vukšić i ANB trebalo da realizuju: da se crnogorski građanski aktivisti, koji su se suprotstavljali klero-nacionalističkoj vlasti - proglase za ekstremiste. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ,ekstremista u Crnoj Gori"> <figcaption>SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ekstremista u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  Kao platforma za akciju targetiranja izabran je BIRN, a za te moralno i profesionalno skaredne stvari uvijek spremne novinarke - Jelena Jovanović i Dušica Tomović koje su, na osnovu doturenih i politički obojenih informacija iz ANB-a, sačinile mapu ekstremista i organizacija na kojoj su se našle, osim sedam građanskih aktivistkinja i aktivista i dvije novinarke Pobjede Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević.&nbsp; <blockquote>Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Brđaninom. Milić je teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu.</blockquote> Kada je, preko medija, provaljen plan ANB-a, ispostavljen iz vrha vlasti, Vukšić je zatražio od Milića da otkrije kako cure podaci. Uprkos nastojanjima Milić nije uspio da otkrije kanal kojim su informacije dostavljane istraživačkim novinarima, pa je u krugu obavještajaca oko Vukšića čak počela da se razrađuje ,,opasna teza“ - da je sam Boris Milić bio ,,veza“ sa Pobjedom jer je svojevremeno radio sa bratom jednog člana uređivačkog kolegijuma te novine?!&nbsp; Tako je Milić, za kratko vrijeme od Vukšićevog ,,čovjeka od povjerenja“ došao u poziciju da ,,bude sumnjiv i na ledu“.&nbsp; U vrh ANB-a Milić se vratio nakon što je Ditan Abazović, tadašnji premijer, smijenio Sava Kenteru, tada je Boris Milić konačno postao prvi čovjek Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti"> <figcaption>SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I kada je za generalnog inspektora ANB-a postavljen Artan Kurti, odmah je Milić napravio bitne konekcije i ostao na položaju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, sve dok mu – prije mjesec – premijer Milojko Spajić nije objasnio, na nagovor svog šefa kabineta Branka Krvavca, kako je najbolje da se Milić sam povuče i podnese ostavku.&nbsp; SPAJIĆEVA LAŽNA OBEĆANJA Zauzvrat, Borisu Batu Miliću je lično Milojko Spajić obećao će, sve do penzije, ostati na važnoj poziciji šefa operacija u Agenciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68" data-rendition-name="original" width="1080" height="679" loading="lazy" alt="POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, prema informacijama Portala ETV, Spajić, Krvavac i novi v.d. direktor ANB Janović nijesu održali obećanje: bivši direktor Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Bržaninom koji je, po ranijem dogovoru, da ostavku da bi bio savjetnik u Agenciji.&nbsp; Više izvora iz ANB-a ističe da je Milić teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu. Prema tim informacijama Milić je svojim dojučerašnjim saradnicima u ANB-u komentarisao ,,da je izigran od Spajića i Janovića, da ne želi da ih više gleda i da će do daljnjeg da bude u porodičnoj kući u Kučima“.&nbsp; PENZIONISANJE VUKŠIĆEVIH LJUDI&nbsp; Međutim, Boris Milić je bio samo kolateralna šteta operacije koju je Ivica Janović dobio kao zadatak koji mora da se izvrši.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POLITIKA I CRKVA SRBIJE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović"> <figcaption>POLITIKA I CRKVA: Vukšić i pop Crkve Srbije Backović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema izvorima iz ANB-a, na udaru su tokom posljednjih petnaestak dana ,,preostali“ kadrovi Dejana Vukšića, koji su, kažu sagovornici portala ETV, ,,degradirani i ostavljeni da budu na marginama“, što je diktat koji je Ivica Janović dobio od Branka Krvavca, odnosno Milojka Spajića. Novi čelnik ANB-a dobio je zadatak da, kako se to kaže, ,,pripremi uslove za odlazak u penziju jednog broja pripadnika Agencije za koje se pretpostavlja da podržavaju DPS“. Da li će, i kako, Janovićevi ljudi detektovati ko su simpatizeri DPS-a, ostalo je nepoznato. Prema informacijama iz ANB-a, konačni spisak ,,penzionisanja“ ipak neće praviti novi vršilac dužnosti, već ljudi koji savjetuju iz sjenke Spajića i Krvavca.&nbsp; Prema ocjenama upućenih u ,,planiranu reorganizaciju ANB-a“ Janović još nije obavio sve promjene na pozicijama načelnika sektora i centara, ali se očekuje da će narednih dana uslijediti ,,kadrovska vrteška“ na ovim pozicijama. Uostalom, to je i svrha Janovićevog iznenandnog dolaska na čelo ANB-a. Čak i po cijenu kršenja Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590" data-rendition-name="original" width="1080" height="619" loading="lazy" alt="PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naime, novi direktor ANB-a, osim što nema iskustva u bezbjednosnom sektoru, nema završenu VSS, odnosno diplomu fakulteta (VII – 1), nije završio pripravnički staž sa VSS, te samim tim nema položen stručni ispit za rad u državnim organima.&nbsp; To su uslovi koji eliminišu Ivicu Janovića za funkciju direktora ANB-a, ali i otvaraju suštisnko pitanje – da li odluke čovjeka koji ne ispunjava osnovne uslove za rad na toj osjetljivoj poziciji mogu opstati ukoliko se neko bude žalio sudovima pa i Ustavnom sudu.&nbsp; Srećom po vlast – ako nastave sa ruiniranjem pravosuđa, ako završe razbijanje Ustavnog suda, neće biti ikoga da potvrdi nezakonite radnje aktuelne Vlade Crne Gore Milojka Spajića.&nbsp; Sada je možda jasnija pozadina akcije razbijanja pravosuđa u Crnoj Gori - omogućavanje donošenja političkih odluka koje ne mogu biti sudski osporene...&nbsp; &nbsp;

1250x600

1084x550

Uz podršku vrha Spajićeve Vlade, Janović ubrzano uklanja iz ANB-a ljude Vukšića, Kurtija, ali i Milića

Poslanik Pokreta Evropa sad i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković kazao je da su za novoimenovanog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivicu Janovića vršene provjere u Agenciji od juna do novembra.
- Premijer je vjerovatno imao u planu kolegu Janoviću za tu poziciju jer su za njega vršene provjere u ANB-u od juna do novembra, koliko sam upoznat - rekao je Laković u emisiji "Načisto" na TV Vijesti, dodajući da je Janović "možda bio planiran za neku drugu poziciju".
- Ovdje se radi o diskrecionom pravu premijera da predloži direktora ANB-a... - istakao je Laković.
On je rekao i da je Boris Milić podnio ostavku na mjesto direktora ANB-a i da ne zna pod kojim okolnostima se to desilo.

Portal ETV

Laković: Za Janovića vršene provjere od juna do novembra

Aktuelni direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boris Bato Milić više neće biti prvi čovjek ANB-a, a na njegovo mjesto bi, prema informacijama Portala ETV, Vlada Milojka Spajića trebalo da postavi Ivicu Janovića, kuma Branka Krvavca, šefa kabineta premijera.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212231220_1526ff2c3a0bf241a8e889638db76baccee0691035d34467804af22fcec0f275.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241212231220_1526ff2c3a0bf241a8e889638db76baccee0691035d34467804af22fcec0f275" data-rendition-name="original" width="1274" height="1600" loading="lazy" alt="Ivica Janović"> <figcaption>VEZE SA KRVAVCEM KAO PREPORUKA: Ivica Janović, vršilac dužnosti direktora ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su našoj redakciji kazala dva izvora iz vrha Vlade, premijer Spajić je danas obavio razgovor sa Milićem i obavijestio ga o kadrovskoj kombinatorici i kandidatu Janoviću.&nbsp; Iako je suštinski smijenjen, Milić je tokom večeri podnio ostavku kako se ne bi stvarala afera, a Spajić mu je obećao da će dobiti ,,fino namještenje" unutar ANB-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212231240_beeff699b5b684133b778ecbed76ab2ba30c366a4ce24d68233d52da7a85930e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241212231240_beeff699b5b684133b778ecbed76ab2ba30c366a4ce24d68233d52da7a85930e" data-rendition-name="original" width="863" height="726" loading="lazy" alt="Tekst ostavke Borisa Milića"> <figcaption>,,DOBROVOLJNI" ODLAZAK: Tekst ostavke Borisa Milića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Za Miličevog nasljednika određen je Ivica Janović, inače brat od strica Tonćija Janovića, poslanika i funkcionera Pokreta Evropa sad.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Ivica Janović nije do sada bio, makar zvanično, involviran u bezbjednosni sektor već se bavi turizmom i drži apartmane ,,L Palace“ u Budvi i vlasnik kompanije ,,La Botega company".&nbsp; Njegova supruga Zvezdana Janović je član UO Morsko dobro.&nbsp; -Za funkciju čelnika ANB preporučilo ga je prijateljstvo sa Brankom Krvavcem – kaže izvor naše redakcije.&nbsp; Prema Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, član 25, direktora ANB-a imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade. Potom prijedlog za imenovanje direktora Agencije, Vlada dostavlja Skupštini Crne Gore radi davanja mišljenja.&nbsp; Direktor se imenuje na period od pet godina i može biti ponovo imenovan, a ne smije biti član političke stranke ni politički djelovati. &nbsp; Milić je 8. oktobra 2022. postavljen za vršioca dužnosti (v.d.) šefa ANB, a potom je u maju 2023. godine dobio pun mandat na čelu tajne službe. Izvori iz ANB-a kazali su Portalu ETRV da je već večeras počelo ,,veliko spremanje dokumentacije“ u zgradi Agencije, što znači da je Milić prihvatio ponudu da bude premješten. Prema raspoloživim informacijama, Milić je i želio da napusti mjesto prvog čovjeka ANB-a, da ne bi snosio odgovornost za brojne propuste koji su se dešavali, a prevashodno za potpuno prepuštanje ANB-a agenturi srpske BIA.&nbsp; U slučaju prestanka funkcije direktoru ANB-a prije isteka vremena na koje je imenovan, Vlada može imenovati vršioca dužnosti najduže na period od šest mjeseci. &nbsp;

Milić smijenjen iako je formalno podnio ostavku, na njegovo mjesto dolazi Ivica Janović, prijatelj Branka Krvavca

Uzalud je 23. jula 2022. godine ostao vapaj tadašnjeg ministra odbrane Raška Konjevića u Vladi Dritana Abazovića, da Artan Kurti ne ispunjava minimalne uslove da uđe u sistem bezbjednosti, odnosno da bude imenovan za generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, za koju poziciju ga je kandidovao premijer. Kurti je podrškom većine ministara, s izuzetkom Konjevića i tada ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića, imenovan na tu funkciju. - Treba nam čovjek koji može da odradi složene zadatke vezano za ANB. Tamo isto imamo imenovanja od ranijeg perioda koja možda nijesu po mom ukusu, a ni po vašem, a možda nijesu ni po ukusu građana Crne Gore i treba da idemo dalje – poručio je Abazović na sjednici Vlade Konjeviću. Rekao je i da je „jako dobro provjerio kandidata“ i da u kaznenoj evidenciji nema ništa, ali da smatra da je problem nešto drugo. - Što čovjek može da odgovori zadatku... - kazao je Abazović. I Kurti je zaista za godinu i četiri mjeseca, koliko je bio na poziciji generalnog inspektora u ANB, odgovorio zadatku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131124_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241124131124_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Agencija za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>NA METI: (Photo: Agencija za nacionalnu bezbjednost)</figcaption> </figure>  KAZNENA EVIDENCIJA Ali, da bi preuzeo potpunu kontrolu u Agenciji, Kurti je trebalo da dobije dozvolu tadašnjeg direktora Sava Kentere za pristup tajnim podacima. Međutim, bezbjednosne provjere sa terena – iz njegovog rodnog Ulcinja i Podgorice gdje živi - očekivano su bile negativne. Kentera je odbio da mu dozvoli pristup bazama ANB i istog dana kada je potpisao taj dokument Abazović ga je, dva sata kasnije, 7. oktobra 2022, na elektronskoj sjednici koju je hitno sazvao smijenio.&nbsp; Sjutradan je za direktora tajne službe imenovao Kurtijevog saradnika iz službe - Borisa Bata Milića, koji je i danas na toj poziciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131128_c009a001c0f49c3ec8f4f9644102d6123346dea4d808e6649be1a32ac1d6cb77.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241124131128_c009a001c0f49c3ec8f4f9644102d6123346dea4d808e6649be1a32ac1d6cb77" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>USLUŽAN SVIM VLASTIMA: (Photo: Boris Milić)</figcaption> </figure>  Tako su Kurtiju otvorena vrata da preuzme rukovođenje Agencijom. Čovjek koji u biografiji ima dvije pravosnažne presude za nasilničko ponašanje, obije vezane za pokušaj ubistva – prvi put je ubistvo pokušao kao maloljetnik, a drugi put, nekoliko godina kasnije, kao punoljetni mladić, kada je sasuo u jednog Ulcinjanina šest metaka i pobjegao, čovjek sa vezama u kriminalnim strukturama, tako je postao „alfa i omega“ crnogorske tajne službe.&nbsp; Ispostavilo se da je Artan Kurti uspio da „očisti“ svoju kaznenu evidenciju, a njegov karton izbrisan je u Ministarstvu pravde u junu 2020. godine. Prethodno je 2017. pokrenuo postupke za brisanje kaznene evidencije, ali pošto su ga Viši i Vrhovni sud odbili, uspio je da 2019. godine izdejstvuje za sebe pozitivnu odluku Ustavnog suda, koji je po njegovoj ustavnoj žalbi naložio ponavljanje postupka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131144_5f8e0cf68cb2021c7c2feb7c260167792489723f010f2026352e3d448800f9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241124131144_5f8e0cf68cb2021c7c2feb7c260167792489723f010f2026352e3d448800f9ad" data-rendition-name="original" width="721" height="480" loading="lazy" alt="Zgrada Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>KO JE SVE ,,ČISTIO" KAZNENU EVIDENCIJU: (Photo: Zgrada Višeg suda u Podgorici)</figcaption> </figure>  Prema dostupnim informacijama, pred Vrhovnim sudom postupak nije ponovljen, međutim Kurtiju je kaznena evidencija, ipak „očišćena“ 8. juna 2020. Vjerovatno zahvaljujući vezama koje je uspostavio sa nosiocima institucija, nakon što je kao diplomirani pravnik počeo 2016. godine dvogodišnji pripravnički staž u Privrednom sudu u Podgorici, gdje je potom dobio posao savjetnika. Da je Kurti čovjek spreman na sve, pokazuje i njegova izjava dnevniku Vijesti, nakon što je imenovan za generalnog inspektora, kada je ustvrdio da je neosuđivan i da ta informaciju može da se provjeri u Ministarstvu pravde?! MILOVIĆ VRATIO DOSJE Istina, u tom trenutku njegov dosje u Ministarstvu pravde bio je prazan, ali ga je ubrzo nakon imenovanja za ministra pravde ponovo popunio Andrej Milović 25. aprila ove godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131128_8d9ece29d00492cc3122fcec983568e6378b411df21fd6d2c0ae47a93e19a6b4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241124131128_8d9ece29d00492cc3122fcec983568e6378b411df21fd6d2c0ae47a93e19a6b4" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Andrej Milović"> <figcaption>UČINIO DOSTUPNIM KURTIJEVU KAZNENU EVIDENCIJU: (Photo: Andrej Milović)</figcaption> </figure>  Upravo zbog ove odluke Kurti je podnio tužbu Upravnom sudu, koja je nedavno odbijena kao neosnovana. - Iz pravosnažnog rješenja Višeg suda u Podgorici utvrđeno je da je A.K., ovdje tužilac, pored presude Višeg suda u Podgorici, osuđivan i presudom tog suda koja je preinačena presudom Apelacionog suda Crne Gore od 2006. godine, tako što je tužiocu izrečena kazna maloljetničkog zatvora u trajanju od 10 mjeseci, što znači da je tužilac lice koje je više puta osuđivano - pojašnjeno je u odluci Upravnog suda, koju je juče citirao Portal Antena M. Iako Kurti više neće moći da obmanjuje javnost da je neosuđivan, šteta koju je nanio sistemu bezbjednosti u Crnoj Gori, za vrijeme dok mu je kaznena evidencija bila „počišćena“, čini se nenadoknadiva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131136_360c23ea8eab56e552ffdf0f036ad939039c8e9758cc037041b33a2b4a7e52e6.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241124131136_360c23ea8eab56e552ffdf0f036ad939039c8e9758cc037041b33a2b4a7e52e6" data-rendition-name="original" width="812" height="532" loading="lazy" alt="Dejan Vukšić"> <figcaption>UPRAVLJAO AKCIJOM KLASIFIKOVANJA PATRIOTA KAO EKSTREMISTA: (Photo: Dejan Vukšić)</figcaption> </figure>  Ono što je 2020. godine počeo Dejan Vukšić, proruski i prosrpski kadar imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, nakon što su vlast u našoj zemlji preuzele političke i društvene snage bliske Beogradu i Moskvi, Kurti je, zajedno sa Abazovićem, dovršio, a njihovo nasljeđe prilježno čuva i nova izvršna vlast. ZAUSTAVLJANJE KENTERINIH AKCIJA&nbsp; Prvi zadatak koji su Abazović i Kurti po preuzimanju ANB ispostavili Borisu Miliću bio je smjena najbližih saradnika smijenjenog direktora Sava Kentere. Sljedeći nalog je bio čišćenje dokaza koji su upućivali na povezanost Abazovića i njegove Ure sa ruskom špijunskom mrežom u Crnoj Gori i državnim švercom duvana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131132_9619b942b7f593e0d5a1ca69bf23c5821ba35d8ee2ba889165fb2fde5e6ec29e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241124131132_9619b942b7f593e0d5a1ca69bf23c5821ba35d8ee2ba889165fb2fde5e6ec29e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Savo Kentera"> <figcaption>SMETNJA ZA RUŠENJE SISTEMA BEZBJEDNOSTI: (Photo: Savo Kentera)</figcaption> </figure>  Baš to su bile dvije velike međunarodne akcije pokrenute tokom kratkotrajnog upravljanja Agencijom Sava Kentere, ali su zaustavljene njegovom smjenom. U obije akcije uhapšeni su ljudi bliski Abazoviću i Uri, međutim, do danas je sudbina tih predmeta u tužilaštvu javnosti nepoznata. Milić je bio pod potpunom kontrolom Abazovića i Kurtija i prihvatio je da bude u potpunoj sjenci generalnog inspektora. Njihov izbor da on bude na čelu Agencije bio je očekivan, a s obzrom na to da je bio Kurtijeva glavna „krtica“ u službi, koja je odavala podatke Abazoviću, dok je na čelu te institucije bio Dejan Vukšić. A Milić je, kako se ispostavlja, „igrao na sve karte“ postavgustovskih proruskih i prosrpskih vlasti. Prvo se bezrezervno stavio na raspolaganje Vukšiću, čim je ovaj imenovan krajem 2020. Kada je bilo jasno da će ga Abazović smijeniti nakon što preuzme premijersku funkciju, preko Kurtija je ponudio saradnju budućem premijeru kojem je, sa još nekolicinom službenika, špijao što rade Vukšić i njegov tim. Ne samo to – dostavili su mu sve podatke o brojnim službenicima Agencije i drugih organa - njihovoj političkoj i nacionalnoj pripadnosti, kontaktima i vezama… Špijanje je naplaćeno funkcijom, ali pod uslovom da Kurti bude taj koji odlučuje. S obzirom na to da je i dalje na čelu Agencije, jasno je da se na vrijeme stavio i u službu nove izvršne vlasti u kojoj sektor bezbjednosti kontrolišu kadrovi prorsuke i prosrpske partije Demokrate, koja je na vanredne parlamentarne izbore 2023. izašla u koaliciji upravo sa Abazovićevom Urom. ,,ČIŠĆENJE“ SLUŽBE Kako su Abazović, Kurti i Milić sklonili sve operativce koji su u službi radili za interese države Crne Gore, situacija koju su zatekli novoj vlasti je potpuno odgovarala. Demokrate su jedino morale napraviti ustupak Spajiću da iz Agencije ukloni Kurtija, kojeg je ovaj smatrao najodgovornijim za plasiranje afere „Do Kvon“. Sistematizacijom radnih mjesta koja je rađena pod strogim Kurtijevim nadzorom, u Agenciji je upošljeno više desetina njegovih i Abazovićevih ljudi, ali su posao dobili i mnogi koje su preporučile Demokrate, kao i političke strukture koje kontroliše Andrija Mandić, aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore i neformalni lider crnogorske vlasti. Svi novi upošljenici angažovani su bez ikakvih provjera i obaveznih procedura. &nbsp; „Linija rada“ – crnogorski ekstremizam, koju je u službu uveo Dejan Vukšić 2021. godine, u susret nasilnom ustoličenju, u Cetinjskom manastiru, Joanikija Mićovića za mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije, do danas je aktivna.&nbsp; I upravo po toj „liniji“ jedan od ključnih zadataka ANB, krajem 2022. godine bio je, o čemu je tada izvijestila Pobjeda, da diskredituju masovne građanske proteste „Ima nas“. Operativcima je proslijeđen cirkularni dopis da dostave informacije i saznanja o namjerama navodnog nasilnog ulaska građana u zgradu Skupštine Crne Gore i pripremama za izazivanje nereda koji se navodno planiraju na protestima. U aktu koji je pripremljen pod Kurtijevim nadzorom i koji je dostavljen opertivcima, pored ostalog, pisalo je da nasilne akcije planiraju osobe koje se „protive borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije koja se trenutno vodi“?! - Sve te aktivnosti u Agenciji se vode pod stavkom „crnogorski ekstremizam“ – rekli su tada izvori iz Agencije. AFERA ..DO KVON“ Artan Kurti crnogorsku tajnu službu potpuno je podredio Abazovićevim političkim interesima i njegovim nalogodavcima iz Beograda, pa je ona zloupotrijebljena u susret vanrednim parlamentarnim izborima u junu 2023. za obračun sa Milojkom Spajićem, liderom tada nove partije u Crnoj Gori – Pokret Evropa sad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131136_ac51932d899a2ace030b1251c4e1ca019a75ea6d2ce032c1b51aff4b3a926482.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241124131136_ac51932d899a2ace030b1251c4e1ca019a75ea6d2ce032c1b51aff4b3a926482" data-rendition-name="original" width="946" height="682" loading="lazy" alt="Do Kvon"> <figcaption>TAJNE VEZE I POLITIČKA POZADINA:(Photo: Do Kvon)</figcaption> </figure>  U koordinisanoj akciji sa srpskom službom bezbjednosti – Bezbjednosno informativnom agencijom (BIA) otvorena je afera „Do Kvon“.&nbsp; Bjegunac za kojim su raspisane dvije međunarodne potjernice, mag kriptovaluta, Huing Do Kvon, koji se skrivao u Beogradu, zajedno sa svojim prijateljem Džon Hon Čangom transportovan je u Crnu Goru, da bi krajem marta bili uhapšeni na podgoričkom aerodromu zbog falsifikovanih dokumenata.&nbsp; Od tog trenutka krenula je hajka na Spajića. Abazović je tvrdio da je Do Kvon njegov prijatelj, da je finansirao kampanju Pokreta Evropa sad, da ga je Spajić posjećivao u Beogradu iako je znao da su za njim raspisane potjernice, a onda se pojavilo i Do Kvonovo navodno pismo sa opasnim optužbama na račun Spajića.&nbsp; Budući premijer branio se kako sadržaj pisma nije istinit i da su Do Kvona crnogorskim vlastima prijavili on i njegovi prijatelji iz „blokčejn“ zajednice, jer ih je sve prevario.&nbsp; Lider PES-a je osnovano strahovao da Abazović, Kurti i Milić pripremaju teren za Spajićevo hapšenje, kako bi ga onemogućili da sastavi vladu, odnosno dobije većinsku podršku u parlamentu. Nijesu uspjeli i jedna od prvih odluka Vlade Milojka Spajića bila je, 9. novembra 2023. razrješenje Kurtija sa pozicije generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Međutim, kako je Kurti uspio da u Agenciji angažuje desetine ljudi lojalnih Abazoviću, on i bivši premijer i danas su na izvoru mnogih informacijama kojima raspolaže tajna služba. Osim toga, sačuvali su od krivično-pravnog progona i operativce za koje je u okviru međunarodne akcije sprječavanja ruskog malignog uticaja ustanovljeno da sarađuju sa ruskom službom.&nbsp; Služba, prema izvorima Portala ETV, štiti i neke kriminalne grupe povezane sa Abazovićem i njegovom Urom, ali i krije podatke o Kurtijevim vezama sa jednim narko-klanom koji djeluje u Ulcinju... Kada je postalo izvjesno da neće srušiti Spajića i da će on dobiti podršku za vladu svi podaci iz kompjutera koje je u Agenciji koristio Kurti su izbrisani. - Tehnika je angažovana da prikrije sve elektronske tragove. Istovremeno, krivotvore se papiri i evidencije gdje je on sve vršio uvid i imao pristup dokumentima službe – rekli su ranije izvori Pobjede. Uništena je i dokumentacija koga su sve operativci pratili, kao i podaci o informacijama koje su prikupljali. Artan Kurti i Boris Milić, prem informacijama Portala ETV, zaratili su nakon što se Milić stavio u službu nove izvršne vlasti.&nbsp; Agencija za nacionalnu bezbjednost i dalje je pod potpunom kontrolom ruske i srpske agenturne mreže.

Kaćuša Krsmanović

Čovjek za prljave zadatke

Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Boris Milić danas je, u sklopu posjete Briselu, u sjedištu NATO-a imao sastanak sa pomoćnikom Generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove Skotom Brejom.
Kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, tom prilikom razmotren je niz ključnih tema iz djelokruga strateških politika i zajedničkih napora u obavještajno-bezbjednosnom domenu u NATO-u.
- Poseban naglasak stavljen je na intenziviranje međusobne saradnje i planirane buduće zajedničke napore na tom planu - dodaje se u saopštenju.
Gospodin Bray je, navode, iskazao posebnu zahvalnost za uspostavljenu izvrsnu saradnju i međusobno povjerenje sa crnogorskom ANB i njenim direktorom, apostrofirajući pritom znacaj kontinuiranog i vrijednog ANB doprinosa NATO savezu.

Milić u sjedištu NATO- a u Briselu: Intenziviranje obavještajno-bezbjednosne saradnje

Predsjednik Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović tvrdi da nije u konstantnom kontaktu sa Lazarom Šćepanovićem, pomoćnikom direktora Uprave policije, te da nije insistirao na smjeni Direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisa Milića.
Bogdanović je, reagujući na tekst Portala ETV pod naslovom <a href="https://etv.me/politika/mandic-vs-spajic-rat-za-prevlast-u-sektoru-bezbjednosti">“Mandić-Spajić: Tinja li rat za prevlast u sektoru bezbjednosti”</a>, kazao da je u njemu iznijet niz neistina. 
 
- Prva neistina koju ste iznijeli, a tiče se mog imena, jeste tvrdnja da sam u konstantnom kontaktu sa Lazarom Šćepanovićem, pomoćnikom direktora Uprave policije. Ovim putem jasno ističem da sa gospodinom Šćepanovićem, kao pomoćnikom direktora Uprave policije, nikada nijesam ostvario nijedan jedini telefonski kontakt. Moje lične interakcije s njim bile su ograničene na dva susreta: jednom na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, i drugi put na koktelu povodom Dana unutrašnjih poslova - naveo je Bogdanović u reagovanju. 
 
On navodi i da nije insistirao na smjeni Borisa Milića, direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;
- Kao član Odbora za bezbjednost i odbranu, dosljedno sam glasao za svaki njegov izvještaj, jer znam da svoj posao obavlja časno, stručno i odgovorno. Glasao sam za svaki dosadašnji izvještaj i nastaviću da podržavam njegov rad i u budućnosti, jer konačno na čelu Agencije država ima direktora koji ne služi partijama, pojedincima i podzemlju - dodao je Bogdanović.
On tvrdi i da "privatno ne poznaje" Milića i Šćepanovića. 
 
- Vaše bavljenje ovim imenima, koje uzgred privatno ne poznajem, samo po sebi otkriva motive i agendu autora teksta. Ovo je očigledan pokušaj da se pažnja javnosti usmjeri na nepotkrijepljene insinuacije, tračeve i neistine, umjesto na suštinske teme od javnog interesa - istakao je Bogdanović. 
 
On tvrdi da nije insistirao da ne dođe do smjene Miloša Rakonjca, takođe pomoćnika direktora Uprave policije - sve dok se ne smijeni direktor ANB.&nbsp;
- Ni u jednoj prilici, niti u mom prisustvu, smjena Miloša Rakonjca nije bila ni tema ni predmet diskusije. Razumijem pokušaje "stare garniture" da unese konfuziju i tenzije, pribjegavajući intrigama i zapletima s ciljem preuzimanja bezbjednosnog sektora – sektora koji su sami, tokom svog mandata, kompromitovali proizvodeći više kriminalaca nego policajaca. Ipak, apelujem na vas da izvještavate tačno i objektivno, jer građani zaslužuju istinu, a ne spekulacije i tendenciozne konstrukcije - zaključio je Bogdanović.

Bogdanović: Nijesam u kontaktu sa Šćepanovićem, niti sam tražio smjenu Milića

Unutar Agencije za nacionalnu bezbjednost tokom posljednje tri sedmice obavljaju se, po nalogu direktora Borisa Milića, intenzivne bezbjednosne provjere za jedan broj službenika ANB-a koji će, u slučaju negativnog rezultata, biti proglašenim nepodobnima za dalju službu, saznaje Portal ETV. -Navedene aktivnosti se realizuju paralelno sa provjerama koje ovlašćeni službenici ANB-a obavljaju za pripadnike Uprave policije, koje je vrh Ministarstva unutrašnjih poslova na čelu sa minsitrom Danilom Šaranovićem označio za nepodobne - kaže izvor iz ANB-a. Direktor Agencije već duže pokušava da pojedine pripradnike ANB-a diskredituje - kod Bečićevih Demokrata i Spajićevog PES-a, koji kontrolišu bezbjednosni sektor – lažnim informacijama o vezama pojedinaca sa kriminalnim strukturama. MILIĆEV PLAN SELEKCIJE Prema informacijama Portala ETV, bezbjednosne provjere treba da posluže kao osnov za uskraćivanje dozvola pojedinim službenicima za pristup tajnim podacima. Plan je da se nakon toga pokrenu disciplinski postupci u okviru ANB-a u kojima bi se utvrđivala nepodobnost za dalji rad. Po završetku akcije, direktor Milić i njegovi najbliži saradnici mogli bi mirno da naprave selekciju i odaberu sebi lojalne ljude. Informacije o planovima Borisa Milića ukazuju da direktor ANB-a, uprkos nekim nezvaničnim najavama, nema namjeru da ide u penziju, već bira ekipu sa kojom će da nastavi da upravlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240910020912_9e9800d2e59ece1ee91f9d1b62f089920ebdc26db2dd12d5eb1337b116455e5b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240910020912_9e9800d2e59ece1ee91f9d1b62f089920ebdc26db2dd12d5eb1337b116455e5b" data-rendition-name="original" width="1045" height="739" loading="lazy" alt="Boris Milić, direktor ANB-a"></figure>  ,,SLUČAJ KURTI” Priča o bezbjednosnim provjerama kao načinu kadrovske selekcije u ANB-u podsjeća na akciju instaliranja Artana Kurtija, bliskog prijatelja Dritana Abazovića u vrh Agencije. S tom razlikom što su tada ignorisani rezultati bezbjednosnih provjera! Za vrijeme mandata direktora ANB Sava Kentere, bezbjednosnu provjeru nije prošao Artan Kurti. No, nakon smjene Kentere oktobra 2022. godine, stvari se na bolje mijenjaju za Kurtija. Operacija nije odmah okončana, trebalo je vremena za sprovođenje. Krajem jula 2023. godine Vlada Ditana Abazovića, uz protivljenje ministara iz redova SDP-a Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, imenovala je Artana Kurtija za generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240910020912_4b78e48c961f61b9d60b53eb00da7de96814dac390091a54b30689cec578ce02.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240910020912_4b78e48c961f61b9d60b53eb00da7de96814dac390091a54b30689cec578ce02" data-rendition-name="original" width="720" height="960" loading="lazy" alt="Kurti i Abazović"></figure>  Konjević je tada uzaludno ukazivao da u biografiji Kurtija nijesu navedene dvije pravosnažne sudske presude za pokušaj ubistva i nanošenje teških tjelesnih povreda koje bi ga diskvalifikovale za tu vrlo važnu poziciju u obavještajnoj zajednici. I tada se postavilo pitanje bezbjednosnih provjera, ali je ceh platio upravo onaj koji ih je i radio: Drago Spičanović, načelnik odjeljenja u ANB-u koje se bavilo bezjednosnim provjerama, bio je eliminisan iz Agencije upravo zbog davanja negativne ocjene za Kurtija. Istovremeno, angažovanje Kurtija vrlo direktno je podržao Boris Milić, koji je na čelnu funkciju u ANB-u došao nakon što je Abazović naprasno smijenio Sava Kenteru. Upravo je Milić insistirao da se napravi pozitivna bezbjednosna provjera, a potom je žestoko disciplinski progonio jedinu osoba koja je glasala protiv takvog izvještaja. Pomaganjem da Kurti bude postavljen i prihvaćen u ANB na poziciji generalnog inspektora, Milić je ,,kupio” podršku premijera Dritana Abazovića i minstra unutrašnjih poslova Filipa Adžića. Naši izvori iz ANB-a rekli su i da je Milić tih dana Kurtiju predao sve podatke o službenicima Agencije i ostalih državnih organa. Nijesu ti dobri odnosi potrajali dugo. Kada je u parlamentu izglasana Vlada Milojka Spajića, jedan od prvih poteza bio je uklanjanje generalnog inspektora ANB-a Artana Kurtija. Prema informacijama Portala ETV, u međuvremenu su, upravo na insistiranje direktora ANB-a Milića, odrađene nove bezbjednosne provjere koje su ovog puta bile negativne, baš kao i one odrađene 2022. godine. -Isti taj Boris Milić, koji je prije godinu, naredio pozitivno mišljenje, prije mjesec, dva je kod svojih potčinjenih službenika insistirao da Artan Kurti dobije negatvno mišljenje! I sve to zbog potrebe direktora da se dodvori Milojku Spajiću i njegovim ljudima u izvršnoj vlasti. Loše je po Agenciju kada se njen vrh politički ,,podešava” shodno promjenama politike - kaže izvor Portala ETV upućen u dešavanja unutar Agencije za nacionalnu bezbjednost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240910020916_3304089a1889fdbdfd12784840b831a171f5a6e17d5cad8d8e874a6ec5c94fe2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240910020916_3304089a1889fdbdfd12784840b831a171f5a6e17d5cad8d8e874a6ec5c94fe2" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Boris Milić i Milojko Spajić "></figure>  ČUVARI RUSKE AGENTURNE MREŽE Prema njegovim riječima, upravo je to političko podešavanje čelnika ANB-a interesima nove parlamentarne dovelo da zamiranja važne akcije koja je, za vrijeme mandata Sava Kentere, vođena u saradnji zapadnim partnerima – borbi protiv ruskog malignog uticaja na Zapadnom Balkanu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240910020916_cca800b7d7cf832636201305e46cfb8c085694c9877e1455913bd1ef2fdcae1b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240910020916_cca800b7d7cf832636201305e46cfb8c085694c9877e1455913bd1ef2fdcae1b" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Savo Kentera , bivši direktor ANB-a"></figure>  Svojevremeno je akcija ANB-a i crnogorske policije odjeknula širom Evrope: tada je ekspresno uskraćivan boravak u Crnoj Gori šestorici ruskih diplomata, a izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru za 28 stranih državljana koji su, kako se navodi, radili za interese stranih službi. Među osumničenima za rad za obavještajnu službu Rusije je bio i bivši portparol Ministarstva vanjskih poslova Radomir Sekulović. Kako je tada pisala Pobjeda, Agencija za nacionalnu bezbjednost je bila u posjedu informacija da je Sekulović bio dio špijunske mreže koju je formirao obavještajac ruske Vojne obavještajne službe GRU, Igor Zajcev. Prema izvorima iz obavještajne zajednice, ANB je evidentirala dolazak Zajceva u Crnu Goru u više navrata, kad je imao kontakte sa Sekulovićem. Tada je navodno utvrđeno da je ruski obavještajac donio novu opremu za šifrovanu komunikaciju koju je predao Sekuloviću, što je upravo modus operandi obavještajne mreže koju je Zajcev formirao i vodio širom Evrope. Sekulović je u MVP na toj funkciji bio za vrijeme državne zajednice Srbija i Crna Gora, preko 30 godina zapošljen na konzularnim poslovima, a imao je visoko zvanje još u bivšoj Jugoslaviji. Indikativno je da je Sekulović dugo radio na konzularnim poslovima u afričkim zemljama, u vrijeme kada je Igor Zajcev, kao pripadnik Četvrtog odeljenja GRU bio zadužen za - Afriku. Akcija kojom je koordinirao tim iz ANB-a predvođen Savom Kenterom dobila je sve pohvale zapadnih partnera, pa i javnu zahvalnost britanskog ministra vanjskih poslova Džejmsa Kleverlija. No, samo nekoliko dana kasnije premijer Abazović, kojem je u crnogorskom parlamentu izglasano nepovjerenje 19. avgusta, početkom oktobra hitno je smijenio, na telefonskoj sjednici dok je trajao 2BS Forum u Budvi, direktora ANB-a. Iako je tvrdio da to nije povezano sa otkrivanjem ruske agenturne mreže u Crnoj Gori, očito je Abazović dobio nalog iz Beograda (čitaj: Moskve) da se što hitnije riješi usluga Kentere. Tada je na čelo Agencije imenovan Boris Bato Milić, dotadašnji sluđžbenik ANB-a. Bilo je jasno političko imenovanje. Dvije godine kasnije, pokazuje se da je Boris Milić naučio političku lekciju prilagođavanja vlasti: nakon odlaska Abazovića okrenuo se podršci Vladi Milojka Spajića. Indikativno je da je Milić gotovo u potpunosti zanemario angažman ANB-a u suprostavljanju destruktivnom djelovanju iz Ruske Federacije, preko Srbije, iako ima obilje uznemirujućih informacija o ruskom malignom uticaju od crnogorskih zapadnih partnera. Očito je: iskusni Boris Milić je naučio lekciju i Agenciju prilagođava političkim nalozima parlaemntarne većine. Kako je na čelu te većine Andrija Mandić, jasno da ANB neće pretjerano se truditi da raskine niti rsuke agenturne mreže u Crnoj Gori. U međuvremenu, napraviće se – preko novih bezbjednosnih provjera – ekipa apsolutno zavisna i lojalna vrhu Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Direktor Milić naredio dodatnu bezbjednosnu provjeru za jedan broj pripadnika ANB-a

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: boris-milic