Nove cijene na parkiralištima d.o.o. Komunalno Kotor važiće od petka 22. avgusta, a kako je saopšteno iz tog preduzeća, sat na rivi koštaće 4.80 eura. Kako prenosi portal Boka news, Odluka o korekciji cijena donešena je u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim propisima, na koju je Skupština Opštine Kotor donjela Odluku o davanju saglasnosti na Cjenovnik usluga parkiranja na javnim parkiralištima D.O.O. “Komunalno Kotor” Kotor.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082021084_fe39dc468dc12e49637ad0b8517611cb3f7667b79184dc361f5add5e69c421d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082021084_fe39dc468dc12e49637ad0b8517611cb3f7667b79184dc361f5add5e69c421d9" data-rendition-name="original" width="785" height="777" loading="lazy" alt="benovo"><figcaption>Foto: Boka news</figcaption></figure>  - D.O.O. “Komunalno Kotor “ je za stanovnike Opštine Kotor uvelo popuste i pogodnosti na način da ostvaruju pravo na popust u iznosu od 50 odsto na cijene definisane za parking “Riva”, za prvi sat parkiranja, uz obavezu da na uvid zaposlenom DOO “Komunalno Kotor” na naplatnoj rampi pokažu važeću ličnu kartu - prenosi Boka News, pozivajući se na saopštenje kotorskog javnog preduzeća.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082021088_2d8f04ee1e26f3da6b259b7d43bf7cc01a010ba275a489f931c6c554b050f08a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082021088_2d8f04ee1e26f3da6b259b7d43bf7cc01a010ba275a489f931c6c554b050f08a" data-rendition-name="original" width="892" height="701" loading="lazy" alt="autoboka"><figcaption>Foto: Boka news</figcaption></figure>  Korisnici parkinga “Benovo”, kako se precizira, imaju pravo na besplatno parkiranje tokom prvih 15 minuta u periodu od sedam do osam sati, radnim danima, prenosi Boka News.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082021088_8c64cd1818468d421050af7e45c766a474c698ca1df6727ffa155da155200a4f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082021088_8c64cd1818468d421050af7e45c766a474c698ca1df6727ffa155da155200a4f" data-rendition-name="original" width="663" height="665" loading="lazy" alt="Puč"><figcaption>Foto: Boka news</figcaption></figure>  Iz Komunalnog Kotor zahvaljuju svim građanima na razumijevanju i podršci, uz uvjerenje da će se doprinjeti boljoj organizaciji saobraćaja i efikasnijem korišćenju javnih površina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kotor uvodi nove cijene parkinga od 22. avgusta, sat na rivi 4,80 eura

Zamislite kad ljudi iz EU pročitaju ovakav predlog, ni manje ni više, nego od Ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine - prokomentarisao je zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić prijedlog Slavena Radunovića da građani Boke na referendumu odluče o ostanku u UNESCO-u.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F1948337716581577197%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mi to, navodi Odžić, odavno znamo, ali mislim da je i njima u Briselu sada jasno da nas „Oslobodioci“ guraju nazad na putu ka EU.
- PS. Ne može ovakav profil sa jedva završenim fakultetom, koji cijeli život „kritikuje“ bez odgovornosti, bez dana staža, biti bilo koji ministar u bilo kakvoj zemlji! Pardon, osim kod nas u Crnoj Gori - zaključio je Odžić.&nbsp;

Odžić: Mislim da je i njima u Briselu sada jasno da nas „oslobodioci“ guraju nazad na putu ka EU

Radnici „Monteskele“, koji prema projektu Javnog preduzeća Morsko dobro Crne Gore, grade šetalište na Peluzici, na obali ispred KBC-a Kotor, zatrpali su prije dva dana vjekovni mandrać, čime su uništili dio istorijskog, arhitektonskog i prirodnog naslijeđa, suprotno deklarativnom zalaganju za zaštitu obalnog područja koje je pod zaštitom UNESCO-a. Mještani su negodovali tokom nasipanja mandraća, koji je imao i tiradur za izvlačenje barki, kao i stepenište za silazak u more, ali se preduzimači nisu obazirali na njihove molbe da to ne čine. Nisu poslušali njihove savjete da mandrać malo prodube, jer je tokom decenijske zapuštenosti zatrpan nanosima pijeska, posebno nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine. - Mandrać nije dugo korišćen zato što je bio plitak, zbog nanosa šljunka. Trebalo ga je produbiti malo, mi smo i mislili da će to da urade, ali, su ga zatrpali. To su „kotorski šampioni“ tako smislili. Ovo je sramota što su uradili - kaže Predrag Pavićević, starosjedilac čiji su đed i otac rođeni u Kotoru. Dodaje revoltirano da su mu na ovoj obali prije dva dana ukrali motor od barke, a to je na desetak metara udaljeno od zgrade Odjeljenja bezbjednosti MUP-a Crne Gore u Kotoru. Mještanin Vaso Krivokapić, koji se ovim povodom obratio našem portalu, kaže da je mandrać do prije par dana bio u izvornom stanju, te da su ga, po nalogu preduzimača zatrpali radnici „Monteskele“. Nema ništa protiv uređenja obale i šetališta, ali, kaže da je to moglo i drugačije da se uradi, uz poštovanje autentične starogradnje iz doba Austrougarske. - Zatrpali su mandrać star par vjekova i betonirali kamen koji je nasložen bez vezivnog materijala, onako kako se to radilo od davnina, što je rijetka arhitektonska vrijednost u Kotorskom zalivu. Najprije su radnici očistili bujične kanale i svu tu zemlju nasuli u mandrać, a potom su sve to tamponirali bijelim tucanikom. Tu su bile i stepenice za silazak u vodu – i njih su zatrpali - kaže Krivokapić. Mandrać ima svoju istoriju, priču, koju saznajemo od stanovnika ovog mjesta. Vasko se sjeća da je taj mandrać pripadao porodici Permaki, koja je živjela u kući prekoputa ceste, a on je u toj kući rođen. Mladost je u slobodno vrijeme provodio sa drugovima na ovoj obali.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042515044_1024821641e240035123c82e9be6157f8ee43dd36b31e9d98638dd84bbd031fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042515044_1024821641e240035123c82e9be6157f8ee43dd36b31e9d98638dd84bbd031fd" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boka"></figure>  - Oko tog mandraća sam proveo djetinjstvo, zajedno sa svima koji su tada živjeli u ovom naselju. Izgradio ga je vlasnik kuće iznad mandraća, gospodin Permaki, porijeklom Ilir iz Albanije, koji je imao tri kćeri (Gracijela, Tonka i Marija). Nijedna se od njih nije udala, a otac je svakoj kupio posebnu kuću. Pošto su bili imućni, poslije Drugog svjetskog rata kuće su nacionalizovane. U ovoj kući na Peluzici je u prizemlju živjela Gracijela Pemarki, a na prvom spratu, sve do 1982. godine, kad smo dobili stan, stanovao sam ja sa svojom porodicom. Mandrać je bio zidan velikim kamenom, malo je takvih u Boki. Njegovim nasipanjem kao da je iz našeg kolektivnog sjećanja istrgnut taj dio prošlosti - kaže Krivokapić. Negodujući protiv nasipanja mandraća, mještani su pojedinačno reagovali kod Morskog dobra, a takođe su neregularno zatrpavanje mandraća i neadekvatno izvođenje radova u zoni obalnog pojasa kod KBC Kotor, prijavili i Mjesnoj zajednici Škaljari. Tim povodom menadžmentu ovog javnog preduzeća se obratila i Daliborka Pavićević, predsjednica Savjeta Mjesne zajednice Škaljari, tražeći „hitnu intervenciju zbog devastacije mandraća i neprimjerenih građevinskih zahvata“. - Ovim putem izražavam ozbiljnu zabrinutost i ogorčenost zbog načina na koji se trenutno izvode radovi. Ovo djelo predstavlja direktno narušavanje prostora morskog dobra i kulturno-ambijentalne cjeline. Posebno je alarmantno zatrpavanje mandraća, čime se trajno mijenja njegova funkcija i karakter. Još je neprihvatljivije što se na mjestima gdje nedostaju izvorne kamene ploče umjesto stručne rekonstrukcije postavlja betonski nasip koji samo grubo imitira izgled kamenih ploča, tako što tragom drvene palice imitiraju sastave između kamenih ploča bez ikakvog poštovanja prema izvornom stanju i materijalima - navodi ona. Ovakvi zahvati, tvrdi, predstavljaju svojevrsnu devastaciju prostora i kose se s principima zaštite obalnog pojasa. - Takođe, postavljaju se ozbiljna pitanja o nadzoru, zakonitosti i svrsi ovih radova. Očekujemo od opštine Kotor da odmah reaguje, preispita zakonitost i opravdanost navedenih intervencija te eventualno naloži izvođaču hitnu obustavu ovakvih radova dok se ne osigura korištenje autentičnih materijala i tehnika te njihovo usklađivanje sa važećim urbanističkim planovima, propisima o zaštiti morskog dobra i konzervatorskim smjernicama. Tražimo transparentnost u daljim koracima i uključivanje stručne javnosti u rješavanje ovog problema. Svako daljnje odlaganje reakcije može imati ozbiljne posljedice po prostor i dodatno narušiti povjerenje građana u rad institucija - poručila je Pavićević u svom protestnom pismu upućenom JP MD Crne Gore. Podsjećamo, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore nosilac je projekta “Parkovsko uređenje dijela platoa ispred Opšte bolnice Kotor” kojim će ovaj prostor dobiti potpuno novi izgled i funkcionalnost. Park će dobiti urbani mobilijar, uključujući klupe i kante za otpatke, dok će najmlađi posjetioci imati na raspolaganju igralište sa mekom podlogom i dječijim rekvizitima. Staze će biti popločane kamenim pločama i štampanim betonom, a radi bezbjednosti će duž ivice parka, uz saobraćajnicu, biti postavljeni zaštitni stubići. Ukupna površina uređenog dijela obale iznosi 2.200 m², a vrijednost radova je oko 240.000 eura.

1084x550

Kotor – Zatrpan drevni mandrać sa tiradurom i stepeništem na Peluzici

Prva beba rođena u kotorskom porodilištu u 2025. godini je djevojčica koja je dobila ime Barbara.&nbsp;
Na svijet je došla jutros u 1:20 sati, piše Portal Radija Tivat.
Barbara je teška 3 kilograma i 320 grama, a duga 52 centimetra.

1250x600

Barbara prva beba rođena u 2025. u Boki

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: boka