Direktorica Narodne biblioteke "Stevan Samardžić" u Pljevljima Bojana Đaćić ponovo je kaznila radnika u ovoj javnoj ustanovi Danka Radovanovića i to novčanom kaznom u visini od 30 odsto mjesečne zarade, a u odluci nije naveden nijedan dokaz koji potvrđuje da je učinio ono što mu se stavlja na teret - kazali su iz Sindikalne organizacije zaposlenih ove biblioteke. Kako se navodi u odluci koju su dostavili medijima, Radovanović - koji je zapošljen kao knjižničar na Dječijem odjelenju - odgovoran je da je od 1. januara 2000. do 11. jula ove godine "očigledno nesavjesno i neodgovorno postupao" na način što je "propustio da provjerava stanje knjižnih fondova kroz kartoteke, inventar i kataloge, vodi statistiku o dnevnom, mjesečnom i godišnjem protoku knjižnih fondova, obavlja i druge poslove iz domena djelatnosti Biblioteke, vrši redovnu kontrolu, nadzor, čuvanje i zaštitu, kao i uredno vođenje evidencije bibliotečkog fonda na Dječijem odjeljenju". - Na osnovu konačnog izvještaja o reviziji knjižnog fonda Dječijeg odjeljenja od 8. septembra, sprovedene od marta do septembra, utvrđeno je da je nestalo, odnosno da je zagubljeno 1.828 knjiga na Dječijem odjeljenju, što predstavlja izuzetno težak propust u radu, drastično zanemarivanje profesionalnih dužnosti i grubo nepoštovanje osnovnih pravila bibliotečke struke, a zbog takvog postupanja u dužem vremenskom periodu NB "Stevan Samardžić" je pričinjena ozbiljna materijalna šteta. Time je izvršio težu povredu - nesavjesno vršenje radne obaveze iz Opšteg kolektivnog ugovora, pa se imenovanom za učinjenu povredu radne obaveze izriče mjera: Novčana kazna u visini od 30 odsto mjesečne zarade zaposlenog ostvarene u mjesecu u kome je odluka izrečena u trajanju od četiri mjeseca - navodi se u odluci. Iz Sindikalne organizacije zaposlenih su ocijenili da Đačić "na najokrutniji i krajnje bezobziran način nastavlja da ugrožava egzistenciju" njihovih porodica i njih samih. - Nova žrtva samovolje direktorice i, očigledno, nekih ko zna kakvih poriva jeste opet, po ko zna koji put, Danko Radovanović. Kolega Radovanović je ponovo kažnjen novčanom kaznom u visini od 30 odsto mjesečne zarade. Kažnjen je za nešto što pravo i pravna praksa ne prepoznaju, te samim tim smatramo da je direktorica dala "značajan doprinos pravnoj nauci" - naveli su u saopštenju. Ističu da u odluci o kažnjavanju nema podataka o odgovornosti drugih zaposlenih, njih 15, koji su od 2000. do 2025. godine radili na tim poslovima, kao ni odgovornosti poslovodstva u tom periodu. - Ističemo da u odluci o kažnjavanju nije naveden nijedan dokaz koji potvrđuje da je Radovanović učinio ono što mu se stavlja na teret i zbog čega je novčano kažnjen - kazali su iz Sindikalne organizacije zaposlenih. Postavljaju pitanje odbornicima u Skupštini Opštine Pljevlja da li će nastaviti da podržavaju samovolju "nezakonito i krajnje neprofesionalno ponašanje i postupanje Đačić ili će konačno, kako se već u raznim krugovima po gradu priča, preduzeti nešto i smijeniti je". - Upoznajemo ukupnu javnost da će do izvjesne smjene Đačić značajno naštetiti Biblioteci, kako finansijski tako i u pogledu ugleda. Iako je već nanijela ogromnu štetu, uvjeravamo vas da ta šteta može biti još ozbiljnija. U samom finišu svoje direktorske karijere, Đačić će po svemu sudeći preduzeti neke mjere koje će gotovo sigurno rezultirati novim otkazima zaposlenima u ustanovi - ističu iz Sindikalne organizacije zaposlenih. Podsjećaju kako je ona, kako navode, na nezakonit i "monstruozan način kažnjavala i otpuštala radnike", te ocijenili da bi "red bio da se pojavi na nekom od dvadeset i kusur ročišta pred Osnovnim sudom u Pljevljima". - A ne da kao do sada izbjegava i odlaže ista. Svakako, ta odlaganja joj više ne prolaze, pa će samo u novembru biti skoro deset postupaka pred sudom u Pljevljima - naglasili su u saopštenju. Troškovi za advokata, kako dodaju, samo rastu. - Advokat uzima novac, a očigledno je da samo pokušava izbjeći ročišta i glavne rasprave. Možda direktoricu Đačić zbog visokog broja procesa pred sudom protiv Biblioteke ipak savjetuju da unajmi cijeli tim advokata, ali ne brinite - biće para da se to plati. Svakako nas kažnjava sa 30 odsto od plate, pa se od tog novca plaća advokat - zaključili su iz Sindikale organizacije zaposlenih NB "Stevan Samardžić" u Pljevljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017111012_bf9cfd4ba1c2c1a7494d85eee5b83047af5cf7f389796fffb926dcee609a4de9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251017111012_bf9cfd4ba1c2c1a7494d85eee5b83047af5cf7f389796fffb926dcee609a4de9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Odluka o kažnjavanju Radovanovića"><figcaption>Odluka o kažnjavanju Radovanovića(Photo: Sindikalna organizacija zaposlenih NB "Stevan Samardžić")</figcaption></figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikalna organizacija zaposlenih NB "Stevan Samardžić": Đaćić ponovo kaznila Radovanovića novčanom kaznom, razlog nestanak 1.828 knjiga tokom 25 godina rada

Sjednica Savjeta JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja još nije zakazana, niti ima informacija kada bi mogla biti održana, a nakon što gradski parlament 7. aprila nije podržao izvještaj o radu ove ustaove, na čijem je čelu samozvana „žena četnik“ Bojana Đačić.&nbsp; Izvještaj o radu Biblioteke za 2024. godinu odbili su da podrže i odbornici iz reda većine – Demokrata i Pokreta Evropa sad, ali i odbornik Nove srpske demokratije Božo Jelovac, čiji glas je i presudio da izvještaj „ne prođe“. Protiv su bili i odbornici Demokratske partije socijalista. Savjet Biblioteke nakon ovakvog ishoda glasanja može, a ne mora da inicira razrješenje direktorice Đačić. Međutim, kada će sjednica biti zakazana, nema informacija. - Bojimo se da će i ovo, kao i mnogo toga u njenom mandatu, biti „razvodnjeno“ i gurnuto „pod tepih“ kako bi se zaboravilo. Ona ima podršku lokalnih vlastodržaca, tako da će se naći način da se i ovo zaboravi i ne raspravlja o njenoj odgovornosti na Savjetu – ogorčeno je više zapošljenih u Biblioteci s kojima smo razgovarali, a koji su insitirali na anonimnosti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415180440_db74fd7b8534cc6e79c22ccf15cc9d2df03aca147b62c2f13eb2c6e2b7db5dd8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250415180440_db74fd7b8534cc6e79c22ccf15cc9d2df03aca147b62c2f13eb2c6e2b7db5dd8" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="SINDIKAT PROTIV DIREKTORICE "> <figcaption>SINDIKAT PROTIV DIREKTORICE: Sa jednog od protesta Foto RTCG</figcaption> </figure>  Đačić je po obrazovanju učiteljica, a u žižu je dospjela 2021. godine kada je tadašnja ministarka provsjete Vesna Bratić imenovala za v. d. direktorice Osnovne škole „Ristan Pavlović“ u Pljevljima. Ipak, morala je smijeniti poslije svega dva dana zbog fotografije na kojoj se Đačić deklarisala, kao i ministarka – kao „žena četnik“, odnosno pristalica četničkog pokreta. Nafotografiji je bila sa šubarom sa kokardom na glavi. Osim toga, sa njenog profila na društvenim mrežama objavljen je niz šovinističkih poruka, ali je ona negirala da stoji iza tih objava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415180440_d8cbb188e7262ec881a5c80d095121df5b3f01284f2c89833d24b814b3380d3c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250415180440_d8cbb188e7262ec881a5c80d095121df5b3f01284f2c89833d24b814b3380d3c" data-rendition-name="original" width="1536" height="864" loading="lazy" alt="Većina odbornika SO Pljevlja protiv izvještaja Đačić"> <figcaption>Većina odbornika SO Pljevlja protiv izvještaja ĐačićRTV Pljevlja</figcaption> </figure>  Đačić se funkcije opet dokopala prošle godine kada je većina odbornika SO Pljevlja dala saglasnost za njeno imenovanje na čelo gradske biblioteke. - Izdvojiću stav, neću glasati za izvještaj, biću protiv. Razmišljao sam da izađem sa sjednice, ali to bi bilo kukavički i ostaću i glasaću protiv – kazao je 7. aprila poslanik NSD Božo Jelovac, koji je objasnio da izvještaj o radu Đačić ne podržava zbog brojnih razloga. Kako smo pisali, odluka većine odbornika da ne podrže izvještaj o radu Bojane Đačić, međutim, ne znači i da će ona biti razriješena. Prema Statutu Biblioteke, to može da bude razlog za razrješenje, ali i ne mora. Portal ETV tražio je i izjavu Đačić, ali ona nije odgovorila na naše poruke. Pitali smo za komentar i predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša, no i on nas je ostavio bez odgovora. Sindikat pljevaljske biblioteke krajem decembra prošle godine podnio je krivičnu prijavu protiv Đačić i uprave zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja, nesavjesnog rada u službi i mogućih drugih djela koja se gone po službenoj dužnosti. Zapošljene u Biblioteci je posebno naljutilo kada je Đačić u januaru uručila otkaz dugogodišnjoj bibliotekarki Mariji Knežević, a to je i jedan od razloga zbog kojih je Jelovac odbio da podrži njen izvještaj o radu na sjednici lokalnog parlamenta. Njega je posebno naljutilo što joj je otkaz uručen, kako je rekao, na Svetog Savu. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde da i slučaj Bojane Đačić pokazuje ozbiljan razlaz u vladajućoj većini, a pogotovo među članicama nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno u Novoj srpskoj demokratiji. Dva najuticajnija čovjeka ove stranke u Pljevljima, aktuelni predsjednik Opštine Dario Vraneš i bivši direktor Rudnika uglja Milan Lekić odavno su u otvorenom sukobu. Lekić je u septembru prošle godine čak pokušao da smijeni Vraneša, ali nije uspio. Njihov sukob je tog nivoa da je direktno Mandić morao da dolazi u Pljevlja i smiruje tenzije. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde da većini u Pljevljima prijeti „budvanski scenario“, odnosno definitivan raskol u NSD-u, što znači i u vladajućoj većini.

Kaćuša Krsmanović

Hoće li Bojana Đačić presuditi pljevaljskoj vlasti?

Na današnjoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja nije prihvaćen Izvještaj o radu JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ za 2024. godinu na čijem je čelu samozvana „žena četnik“ Bojana Đačić, a protiv su bili odbornici Pokreta Evropa sad, Demokratske partije socijalista, Demokrata i odbornik Nove srpske demokratije Božo Jelovac.
Đačić je po obrazovanju učiteljica, a u žižu je dospjela 2021. godine kada je tadašnja ministarka provsjete Vesna Bratić imenovala za v. d. direktorice Osnovne škole „Ristan Pavlović“ u Pljevljima. Ipak, morala je smijeniti poslije svega dva dana zbog fotografije na kojoj se Đačić deklarisala kao pristalica četničkog pokreta, na kojoj je bila sa šubarom sa kokardom na glavi, ali i šovinističkih objava na društvenim mrežama.
Međutim, prošle godine Đačić se opet dokopala funkcije kada je većina odbornika SO Pljevlja dala saglasnost za njeno imenovanje na čelo gradske biblioteke.
- Izdvojiću stav, neću glasati za izvještaj, biću protiv. Razmišljao sam da izađem sa sjednice, ali to bi bilo kukavički i ostaću i glasaću protiv – kazao je danas, pored ostalog, poslanik NSD Božo Jelovac.
Odluka većine odbornika da ne podrže izvještaj o radu Bojane Đačić, međutim, ne znači i da će ona biti razriješena. Prema Statutu Biblioteke, to može da bude razlog za razrješenje, ali i ne mora.
Ipak, ono što pokazuje i ovaj slučaj jeste da je u Pljevljima ozbiljan raskol među članicama nekadašnjeg Demokratskog fronta, a pogotovo u Novoj srpskoj demokratiji.
Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dolazi iz ove stranke, ali je on odavno u otvorenom sukobu sa najuticajnijim čovjekom NSD u ovokm gradu Milanom Lekićem, bivšem direktorom Rudnika uglja.
Njihov sukob došao je do tog nivoa da je direktno Mandić morao da dolazi u Pljevlja i smiruje tenzije.
Lekića posljednjih godina prate brojni skandali, zbog čega je prvo smijenjen sa pozicije direktora Rudnika, a onda i sa čela Odbora direktora ove kompanije.
Sve ukazuje da bi u Novohj srpskoj demokratiji vrlo brzo moglo doći do definitivnog cijepanja, slično kao što im se to dogosilo u Budvi.
Izvori Portala ETV iz Pljevalja ranije su kazali da Lekić, maltene, više nema nikakvu snagu u lokalnom NSD-u.
Sukob u Novoj srpskoj demokratiji objelodanjen je još u septembru prošle godine kada je iznenadno prekinuta sjednica lokalnog parlamenta, a nakon što se, poslije pauze, o čemu smo tada pisali, u salu nijesu vratili odbornici vladajuće koalicije, jer se nijesu mogli usaglasiti o dopuni dnevnog reda - razrješenju Vraneša.
Objavili smo da je to zahtijevao Lekić, ali nije uspio da obezbijedi većinu.
Da je i lider partije, aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić svjestan da gubi kontrolu u Pljevljima potvrđuje i njegova poruka krajem septembra prošle godine.
- Zadnje što je potrebno srpskom narodu u Pljevljima, koji je najbrojniji u toj opštini, je budvanski scenario - zavapio je tada aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u izjavi tada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdqExAkb3b10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

I Božo Jelovac iz NSD protiv Bojane Đačić

Sindikalna organizacija Narodne biblioteke „Stevan Samardžić“ – Pljevlja saopštila je da direktorica ove ustanove Bojana Đačić već osam mjeseci nema potpisan Ugovor o radu.
To je, kako kažu u toj Sindikalnoj organizaciji, utvrdila Inspekcija rada 12. decembra ove godine, što navodi na zaključak da se postupilo suprotno čl. 30 Zakona o radu.
- Iako je Ugovor o radu prvi dokument koji je trebalo da ponudi direktorici na potpisivanje nakon verifikovanja njenog mandata u lokalnoj Skupštini i nakon njenog razrješenja sa mjesta v. d. direktora Biblioteke na kojem je do tada bila, Milutin Petrović ni do dana današnjeg to nije učinio. Iz tog razloga je i sazvao sjednicu Savjeta još istog dana kada je inspektorka Alisa Purić utvrdila navedenu nezakonitost. Time je još jednom potvrdio naše opravdane sumnje u zakonitost rada Savjeta Biblioteke, njega kao predsjednika i zakonitost rada same direktorice - navedeno je u saopštenju Sindikanlne organizacija Narodne biblioteke „Stevan Samardžić“.
Pitaju kako je Dragana Srbljanović, računovodstveni radnik u Narodnoj biblioteci „Stevan Samardžić“, obračunavala platu direktorici osam mjeseci od njenog imenovanja, pa sve do danas, s obzirom na činjenicu da Bojana Đačić nema Ugovor o radu, na koji se može pozvati?&nbsp;
- Na osnovu kojeg dokumenta je utvrđen njen koeficijent za obračun zarade? Кako su definisana njena prava i obaveze? Po sugestiji pomenute inspektorke, navedena pitanja postavljamo Budžetskoj inspekciji Ministarstva finansija, ovom prilikom javno, iako ćemo u što skorijem roku uputiti i formalni poziv njihovoj službi - ističu u Sindikalnoj organizaciji.
U periodu direktoričinog nezakonitog rukovođenja ustanovom, pored, kako kažu, svakodnevnog mobinga koji doživljavaju na svojim radnim mjestima, pet zaposlenih kažnjeno je uslovnim otkazima i novčanim kaznama u iznosu od po trideset procenata od zarade na četiri mjeseca.&nbsp;
Sa oduzimanjem od plate nastavilo se, tvrde u Sindikalnoj organizaciji, i nakon perioda koji je naznačen u odlukama.&nbsp;
Pitaju kojim dokumentom je Milutin Petrović, predsjednik Savjeta Biblioteke, omogućio teror nad zaposlenima u Biblioteci koji traje osam mjeseci?
- Podsjećamo da je na protivzakonit način Bojana Đačić, tada kao v. d. direktora, produžila sebi Ugovor potpisujući ga sa tadašnjim predsjednikom Savjeta Nemanjom Stanimirovićem bez zasijedanja Savjeta, što je takođe konstatovala ista inspektorka i naložila da se „otklone nepravilnosti“. Inspekcija je tada samo ohrabrila i Savjet i direktoricu na dalje nezakonito postupanje - zaključeno je u saopštenju Sindikalne organizacije Narodne biblioteke „Stevan Samardžić“.
Đačić je za direktoricu Javne ustanove Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ u Pljevljima izabrana u aprilu ove godine, glasovima 23 odbornika vlasti.
Ovim izborom, vlast je zanemarila apele i zahtjeve dijela zaposlenih u Biblioteci koji su danima protestovali i ukazivali na, kako tvrde, brojne nezakonitosti u radu ustanove u posljednjih devet mjeseci, mobing i „neumjesne radne naloge“ direktorice.&nbsp;

Sindikat: Direktorica Biblioteke osam mjeseci bez Ugovora o radu

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Da li Savjet AMU može donositi odluke nakon što je predsjednik podnio ostavku — sada već bivši predsjednik Savjeta, Branko Bošković, nije znao da odgovori. 
 
- U ovom trenutku ne mogu vam dati tačan odgovor na to pitanje, jer među članovima Savjeta postoje različita mišljenja i dogovoreno je da se obratimo nadležnim organima za tumačenje pravnih normi. Kada dobijemo to tumačenje, znaćemo na koji način ćemo dalje postupati- rekao je on. 
 
Na pitanje kojim će se konkretno organima obratiti, Bošković nije znao da odgovori, uz pitanje novinaeima: „Mora li ovo pitanje?“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjZxlPz132FI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Nezvanično, nadležni organ kojem će se obratiti je Administrativni odbor Skupštine. 
 
Bez odgovora je ostalo pitanje da li je u pravnim aktima AMU definisano kako Savjet funkcioniše nakon što njegov predsjednik podnese ostavku.&nbsp;
Bošković je, kako je objavio Portal ETV, danas podnio ostavku na mjesto predsjednika Savjeta AMU.&nbsp;

Tag: bojana-dacic