Dok je 43. Vlada Crne Gore radila na jačanju i ulaganju u pomorsku infrastrukturu na način što je kupila osam brodova za trajektni prevoz na liniji Kamenari-Lepetane, izgradila vodeni terminal kod aerodroma u Tivtu, vratila Luku Budva u vlasništvo Opštine Budva, vratila Pine Opštini Tivat, spremila održivo riješenje za Crnogorsku i Barsku plovidbu, danas svjedočimo nevjerovatnoj politici 44. Vlade Crne Gore koja je prodajom brodova "Kotor" i "21 Maj" pokazala da je se pomorski saobraćaj ne tiče i da postajemo jedina zemlja na Mediteranu koja neće imati pomorsku kompaniju", saopštio je potpredsjednik Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović.
Rađenović ističe da se URA zalaže za Crnu Goru u kojoj svi građani, bez obzira na to u kom dijelu države žive, imaju pristup savremenoj, pouzdanoj i funkcionalnoj infrastrukturi - saobraćajnoj, energetskoj, digitalnoj, komunalnoj, zdravstvenoj i obrazovnoj.
- Zalažemo se za planiranje, finansiranje i realizaciju strateških infrastrukturnih projekata koji služe ljudima, povezuju zajednice, otvaraju radna mjesta i štite prirodu. Infrastruktura mora postati državni prioritet jer je preduslov za razvoj u svakoj oblasti - ne kroz populizam, već kroz mjerljive i vidljive korake, zasnovane na znanju, stručnosti, transparentnosti i dugoročnoj viziji - kazao je Rađenović.
Poručuje da URA u svom programu 'Crna Gora 365' ima jasnu viziju razvoja crnogorskog pomorskog saobraćaja.
- Luka Bar predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih potencijala Crne Gore i ključnu tačku za razvoj nacionalne ekonomije i saobraćajne povezanosti. URA se zalaže za vraćanje kontejnerskog terminala u sistem Luke Bar kako bi se omogućilo njeno kompletiranje i modernizacija - jedan dio terminala bi bio tehnološki unaprijeđen za robni promet, dok bi drugi bio prilagođen za prihvat kruzera, čime bi se otvorile nove mogućnosti u turizmu. Takođe, naša ideja je i osnivanje snažne crnogorske pomorske kompanije, kao temelja nacionalnog brodarstva, uz kupovinu broda koji bi 365 dana u godini održavao redovnu liniju Bar-Bari-Ankona povezujući Crnu Goru sa Italijom - naglasio je Rađenović.
On dodaje i da je ideja URE i pokretanje međugradskog saobraćaja električnim plovilima na crnogorskom primorju, kao i uspostavljanje novih trajektnih linija, uz poštovanje najviših ekoloških standarda, što bi, kako je kazao, u dobroj mjeri smanjilo saobraćajne gužve na putevima na crnogorskom primorju.
- Svjedoci smo koliko nam je saobraćajna infrastruktura loša i predstavlja barijeru mnogim investitorima, kao i turistima za dolazak u našu zemlju, zato je pomorski saobraćaj veliki potencijal koji imamo i koji moramo tretirati kao nacionalni prioritet - zaključio je Rađenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rađenović: Potrebna nacionalna pomorska kompanija i redovna linija Bar-Bari-Ankona 365 dana u godini

Potpredsjednik Građanskog pokreta URA, Blažo Rađenović, kazao je da je turizam strateška privredna grana Crne Gore i vrijeme je da mu pristupimo ozbiljno i odgovorno.
- Prema važećim državnim dokumentima, čak 95 odsto turističkog prometa ostvaruje se na primorju, dok se 75 odsto ukupnog prometa bilježi u ljetnjim mjesecima. Takav model razvoja nije održiv, već je neophodno da Crnu Goru gradimo kao destinaciju koja živi turizam svih 365 dana u godini - saopštio je Blažo Rađenović,&nbsp;
On je naglasio da potencijali sjevera zemlje moraju biti iskorišteni kao dodatni impuls turističkom razvoju, ali i da je za dalji napredak potrebna potpuna promjena pristupa.
- Dalji razvoj turizma iziskuje izmjene legislative, izgradnju infrastrukture, strateški marketing prilagođen savremenim tehnologijama i inovativnim rješenjima. Naš cilj je da ozbiljnim i strateškim pristupom, u početku, povećamo prihode od turizma za 50 odsto, a kroz nekoliko godina i za 100 posto - poručio je Rađenović.
On je predstavio niz mjera koje URA predlaže za ostvarivanje tog cilja.
- Uvođenje turističkih ambasadora (MNE 365) – kartica koja donosi 5–10 odsto popusta u ugostiteljskim objektima, hotelima i na mjestima od turističkog značaja. Cilj je stvaranje baze turista koji se trajno vezuju za Crnu Goru;
- Sistem e-viza za bržu i lakšu proceduru ulaska turista iz zemalja sa viznim režimom, naročito sa dalekih destinacija;
- Kreiranje strategije destinacijskog menadžmenta kojom bi Crna Gora bila jasno pozicionirana kao turistička destinacija u narednih 10 godina;
- Savremeni marketing sa upotrebom novih tehnologija i inovacija;
- Institut stalnog sezonca – olakšavanje procedura za angažovanje radne snage iz trećih zemalja i tretiranje radne snage iz regiona kao domaće;
- Finansijski podsticaji za objekte koji rade tokom cijele godine (poreske olakšice i subvencije);
- Smanjenje PDV-a na turizam sa 15 odsto na 7 odsto, uz posebne poreske olakšice za sve objekte na sjeveru;
- Posebna državna kampanja pod nazivom „Dobro došli u državu ikone – Filarmose!“ radi jačanja međunarodne prepoznatljivosti Crne Gore;
- Bez čekanja na granicama – otvaranje granica sa susjednim državama i uvođenje digitalno-tehničke kontrole;
- Produženje boravka za goste sa zapada sa 90 na 180 dana, kako bi boravili i van ljetnje sezone;
- Zeleni sertifikat za hotele i restorane, koji bi nudili ekološke opcije i koristili lokalne proizvode, uz kontinuiranu podršku razvoju eko-sela i ruralnog turizma - predlaže Rađenović.&nbsp;
Ističe da Crna Gora ima ogroman potencijal da postane destinacija koja se pamti, ne samo prolazna ljetnja stanica.
- Umjesto improvizacije i avanturizma, potrebna nam je jasna vizija i strategija kojom ćemo turizam razvijati 365 dana u godini, na korist građana, privrede i države - zaključio je Rađenović.

Rađenović: Nećemo "avanturizam" u Crnoj Gori, nego turizam 365 dana

Crnogorski bezbjednosni sektor bačen je na koljena i građani se osjećaju nesigurno, ocijenio je potpredsjednik URA-e Blažo Rađenović, navodeći da potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i vršilac dužnosti direktora policije Lazar Šćepanović treba da podnosu ostavke. 
 
Rađenović je kazao da je izlaganje Šćepanovića na vanrednoj konferenciji za novinare potvrdilo da je sektor bezbjednosti bačen na koljena. 
 
- Skandalozni pokušaj ublažavanja i relativizacije odgovornosti čelnih ljudi u sektoru policije je ništa drugo nego vapaj da se što duže ostane u foteljama, bez obzira na katastrofalne crne bilanse kojima svjedočimo gotovo svakodnevno- rekao je Rađenović. 
 
Kako je naveo, ubistvo u Podgorici, ranjavanje slučajne prolaznice, ali i nedavni napad na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića samo dodatno građanima stvaraju strah i osjećaj nesigurnosti. 
 
Rađenović je kazao da to govori da niko nije bezbjedan i da se, kako je rekao, ovakvo stanje u bezbjednosnom sektoru Crne Gore ne pamti. 
 
- Pošto je i Šćepanović u izjavi jasno rekao da se situaciju usložnjava, pozivam ga da podnese ostavku, zajedno sa Šaranovićem i koordinatorom službi bezbjednosti Bečićem- naveo je Rađenović. 
 
To je, prema njegovim riječima, jedino što mogu učiniti kako bi se zaustavilo srozavanje države i institucija. 
 
- U suprotnom će Crnu Goru sa ovakvim obračunima na ulicama gotovo izvjesno gurnuti ka vanrednom stanju- kazao je Rađenović.

1250x600

1084x550

Rađenović: Skandalozni pokušaj ublažavanja i relativizacije odgovornosti čelnih ljudi, Bečić, Šaranović i Šćepanović da podnosu ostavke

Nosilac liste "Drugačije Ure" Blažo Rađenović podnio je ostavku na mjesto odbornika, a to mjesto pripalo je najstarjoj odbornici iz ovog saziva.
- Kao što ste danas vidjeli neki odbornici sa liste bivšeg Demoktatskog fronta danas su zloupotrijebili prijateljstvo našeg kolege Armenka i sinoć dozvolili sebi da on ospori ono što je već podnio kao ostavku - rekao je Rađenović.
On je budvanskoj i crnogorskoj javnosti poručio da tranziciju vlasti u Budvi niko ne može zaustaviti.
- Odlazak Demokratskog fronta i njemu sličnih vladajućih partija sa nivoa 44. Vlade niko ne može spriječiti, definitivno ti ljudi idu u opoziciju - poručio je Rađenović.

Rađenović podnio ostavku na mjesto odbornika: Niko neće zaustaviti tranziciju vlasti u Budvi

Građanski pokret URA je u teškim okolnostima odbranio rezultat od prošlih lokalnih izbora, 26. maja - kazao je nosilac liste ove partije Blažo Rađenović.
- Poslali smo poruku da u Budvi legitimitet nema 44. Vlada Crne Gore - kazao je Rađenović.
Pozvao je sve koji žele dobro Budvi da pregovaraju o formiranju vlasti.
- Nemamo problem da razgovaramo sa svima kojima je Budva u Srcu i koji žele da naprave otklon od politike koja je vladala u prethodnom periodu - istakao je Rađenović.
Lider GP URA Dritan Abazović ponovio je da ljudi koji upravljaju Crnom Gorom nemaju nikakav legitimitet da upravljaju ni Budvom, ni &nbsp;Crnom Gorom.
Čestitao je svima na izbornom rezultatu, ali kako kaže, jasno je da je "ovo što imamo na državnom nivou ruglo".

Rađenović: U Budvi legitimitet nema 44. Vlada, Abazović: Ovo što imamo na državnom nivou je ruglo

Očekujemo da će kriza vlasti u Budvi biti razriješena - kazao je nosilac liste “URA - Blažo Rađenović- Drugačije” Blažo Rađenović za Televiziju Crne Gore.
Smatra i da će oni koji su doveli do stanja iz prethodnog perioda biti kaženja od građana, samim tim što je izlaznost veća za dva odsto u odnosu na izbore u maju.
Oko 21 sat očekuje se prvo obraćanje.
Dodaje da su njihovi posmatrači zabilježili jednu nepravilnost.
- Potpredsjednik jednog biračkog odbora je prekrižio jednom biraču glasački listić, ali je svakako dan protekao u demokratskoj atmosferi - naveo je Rađenović.

Jasmina Beharovic

Rađenović: Očekujemo da će kriza vlasti biti razriješena

Blažo Rađenović, nosilac liste “URA - Blažo Rađenović- Drugačije”, kazao je da očekuju dobar rezultat na današnjim ponovljenim lokalnim izborima u Budvi.
- Građani nisu zadoboljni prethodnom situacijom koja je bila u Opštini Budva. Očekujem da će Budva konačno krenuti putem prosperiteta, da će ljudi koji su kadri da iznesu promjene već sjutra formirati stabilnu vlast, koja će dati Budvi pravi mediteranski duh, vratiti prijestonicu turizma u Budvu, da ona nikad više ne gubi turističku trku u Crnoj Gori, ali da bude primjer i gradovima regiona kako treba raditi - naveo je Rađenović.
Rekao je da Budva "nije ono što smo gledali u prethodnom periodu".
- Očekujem da ćemo svi koji želimo dobro Budvi, zajedničkim snagama, napraviti situaciju da će se u Budvu rado dolaziti i da će ona biti stožer promjena i da će iz Budve upravo krenuti ta energija i na nivou Crne Gore. Želim svima sreću i neka pobijedi najbolji - naveo je Rađenović.
Na pitanje da li su spremni za koalicione dogovore, kazao je da će ponuditi platfomu oko koje žele da se okupe svi koji žele dobro Budvi.
- Platforma će podrazumijevati potpuni diskontinuitet politike koju smo gledali u prethodnom periodu. Nećemo dati rok od četiri godine da se realizuju ti projekti, već tražimo odmah i sad, što znači u prvih dva, tri mjeseca da imamo konkretne rezultate. Kome to bude prihvatljivo, naravno da će biti naš partner. Naš partner su svi građani i građanke koji žele dobro Budvi - kazao je Rađenović.

Rađenović: Ponudićemo platfomu, želimo da se oko nje okupe svi koji žele dobro Budvi

U debati uoči izbora u Budvi koji se održavaju u nedjelju 17. novembra, nosioci osam političkih lista saopštili su svoje ciljeve i programe ukoliko dobiju povjerenje građana, a i ukazali na propuste i krivce za neformiranje vlasti i političku krizu u kojoj se taj grad našao nakon vanrednih lokalnih izbora u maju.
Mladen Mikijelj nosilac liste koalicije "Za budućnost Budve - Budva mora naprijed - Mladen Mikijelj” kazao je da su pred Budvom još jedni vanredni izbori nakon onih u maju kada je pokret "Budva naš grad" zajedno sa DPS-om izglasala skraćene mandata.
- Bez obzira što nijesmo željeli izbore na njima smo pobijedili i pružili ruku pomirenja kako bi Budva krenula naprijed. Umjesto toga neki drugi su se odlučili da zajedno sa DPS-om probaju da formiraju vlast u Budvi. Na sreću taj scenario je spriječen dijelom i odbornicima te grupacije koji su kažnjeni, jer ih nema na listama na ovim izborima. Potpredsjednica opštine Svetlana Dokić saopštila je u avgustu da ne želi bilo kakvu koaliciju sa DPS-om i ja je pozivam da pojasni šta se to desilo tokom ljeta. Da nešto ne štima vidjelo se i juče kada su nepozvana lica ulazila u kancelariju Dokić. Očekujem da 17. novembra okončamo cirkus i eksperiment i da formiramo stabilnu vlast kako bi Budva krenula naprijed - kazao je Mikijelj.
Na pitanje ko su im prihvatljivi koalicioni partneri nakon izbora, Mikijelj kaže da neće formirati vlast sa onima koji su upravljali Budvom do 2016. godine. Neće činiti vlast ni sa prikrivenim pomagačima DPS-a. Saradnju žele sa onima sa kojima prave vlast na državnom nivou, jer tako imaju šansu da realizuju kapitalne projekte od vitalnog interesa za grad.
Ispred Grupe građana "Budva naš grad" Nikola Jovanović kaže da Mikijelj nije upoznat šta se dešavalo i nije mogao učestvovati u pregovorima za formiranje vlasti, jer su to za njega činili članovi organizovane kriminalne grupe koja se vodi u policiji kao budvanska i koja je potpuno preuzela funkcionisanje Nove srpske demokratije i formalno postala član opštinskih odbora, Upravnog odbora Morskog dobra.
- Mikijelj je samo marioneta i sa njegovim faksimilom ukoliko bi postao predsjednik opštine bi raspolagala OKG, kao što danas raspolaže Morskim dobrom, pa tako recimo brod tog javnog preduzeća je na usluzi OKG-a čitavo ljeto i voze se crnogorskom rivijerom. Vlast u Budvi nije formirana dominantno zbog uticaja ovih kriminalnih struktura, ali i neodgovornosti političkih činilaca sa državnog nivoa, jer je Mandiću i Spajiću bilo mnogo bitnije da rekonstruišu Vladu i podijele resore. Budva je bila žrtava tih političkih trgovina na državnom nivou i zato je naš najvažniji princip decentralizacija vlasti, jačanje interesa građana Budve - poručio je Jovanović.
On očekuje da budu najjača politička grupacije i, kako je istakao, nakon izbora neće sarađivati sa OKG "budvanska" koji su funkcioneri NSD-a.
Đorđe Zenović nosilac liste “Pokret za Grad” istakao je da su za neformiranje vlasti u proteklom periodu krivi koalicija Za budućnost Budve i Budva naš grad koji nijesu u zakonskom roku uspjeli da formiraju vlast.
- Njihova neodgovornost nije samo u neformiranju vlasti nego i u funkcionisanju lokalne uprave. Koalicija Budva naš grad koja trenutno upravlja opštinom treba da odgovara što turistička sezona nije bila pripremljena kako treba, građani nijesu imali adekvatnu komunalnu uslugu, nije usvojen plan privremenih objakata zbog čega grad trpi štetu, jer po osnovu zakupnine nije prihodovala preko 700.000 eura. Te grupacije građani treba da kazne i sve konstituente vlasti nakon 2020. godine, jer niko od njih nije promijenio prakse koje je ustanovio DPS i prema Budvi se odnose i dalje kao prema lakom plijenu. Očekujemo da građani kazne sve te liste zajedno sa DPS-om i podrže našu listu - kazao je Zenović.
Naglasio je da "Pokret za Grad" nije ničija ispostava i podružnica i nakon izbora sarađivaće isključivo sa onima koji budu poštovali njihova četiri principa i sa onima koji prihvate da oni predlažu ko će upravljati procesima.
Ispred Građanske akcije “Dr Vujičić Božidar- Glas za promjene” Božidar Vujičić je kazao da je glavni krivac za neformiranje vlasti u Budvi Ustavni sud Crne Gore koji štiti, umjesto građane, predsjednike partija koji umjesto građana biraju odbornike. Kriv je zaštitnik ljudskih prava, Agencija za sprječavanje korupcije, tužilaštvo, urednici javnih servisa i državnog i lokalnih.
- Građanima je ukradena vlast, a za to neće odgovarati niko zato što oni koji bi trebali da spriječe ovu krađu su izabrani od nekoliko predsjednika parlamentarnih partija i njihovih privatnih poslanika. Ove institucije su stale na stranu nekoliko ljudi koji su građanima Crne Gore preoteli vlast. Lista koju ja predstavljam ima dominantan cilj da za početak informiše građane o ovoj neviđenoj krađi - kazao je Vujičić.
Za njega je nakon izbora prihvatljiva samo ona većina koja prihvati da zaustavi izdavanje dozvola za izgradnju objekata u zahvatu DUP-ova Budva centra i Bečići, jer su nezakoniti. Neće sa DPS-om, jer su oni pravili te planove, a čudno je, kaže, što nova vlast to ne obustavi, pa je jasno da nema velike razlike između ove i one vlasti. 
 
Ispred liste “Demokrate - PES - "Još jači" - Dragana Kažanegra Stanišić”, Krsto Radović je naglasio da Demokratska Crna Gora nije krivac za neformiranje vlasti. Dvije grupacije koje su najodgovornije, kako kaže, napravile su atmosferu podjela, građani su dodatno posvađani i to je najveći problem.
- Siguran sam da će građani prepoznati ko je odgovoran što nije formirana vlast, za komunalni nered u gradu, zbog koga Sveti Stefan gotovo mjesec je bio bez vode i svega drugog. Siguran sam da će dati glas za pomirenje i da se u Budvu vrati prijateljstvo - kazao je Radović.
On je dodao da su im partneri svi osim DPS-a, koji žele da zaustave mržnju. Saradnju očekuju sa njihovim tradicionalnim partnerima na državnom nivou. 
 
Blažo Rađenović nosilac liste “URA - Blažo Rađenović- Drugačije” poručuje da je dobro što su se desili izbori u maju, jer su maske pale. Pokazalo se da su svađe i nesuglasice isključivo uskopratijske i lične i vode se isključivo zbog fotelja.
- Budva je ljetos ličila na veliki vašar. Institucije su bačene na koljena, državne su potpuno okrenule leđa gradu i ponašaju se krajnje centralistički i žele samo prihode lokalne uprave. Ne želimo da gradimo vlast na pogrešnim politikama, želimo da vratimo građanima dostojanstvo i povjerenje u institucije, ali i ispravimo velike nepravde - naglasio je Rađenović.
Za URA-u, kaže Rađenović, saradnja nakon izbora je moguća sa svima kojima su interesi građana prioriteti.
Petar Odžić ispred liste "Evropski savez - SDP, SD, LP, građani - Petar Odžić" smatra da su najodgovorniji za neformiranje vlasti u Budvi politički subjekti koji su činili vlast, ali i svi ostali su doprinijeli ovom kako je kazao, moralnom galimatijasu.
Podsjetio je da je DF 2020. uzeo 18 mandata što je bila apsolutna vlast u gradu, a da su i tada konstituenti ove liste govorili da će biti nefunkcionalna. Nijesu tada podržali imenovanje Nikole Jovanovića za predsjedika Skupštine i Mila Božovića za predsjednika Opštine.
- Drugi su ta rješenja podržali i vidjeli ste da poslije izbora u maju, te grupacije ne mogu da se dogovore. A ko je odgovoran, niko nije odgovoran i trpe građani i grad. Moramo ići ka pomirenju, jer nijedan građanin ovo više ne može da istrpi - kazao je Odžić.
On je kazao da je toj listi neprihvatljiva saradnja sa eksponentima Vučićeve i velikosrpske politike. Svi ostali koji doživljavaju Crnu Goru, himnu i zastavu kao svoju su dobrodošli.
Nosilac liste DPS "Za Budvu - srcem i znanjem!", Nikola Milović kaže da su građani u maju dali podršku onima za koje su smatrali da će najuspješnije voditi grad, međutim oni nijesu uspjeli da formiraju vlast. ističe da kriza u Budvi nije od 26. maja, već unazad osam godina, a kulminirala je 2020.
- Ovo su četvrti izbori u posljednje četiri godine i drugi u ovoj godini. To je mrcvaranje građana koji trpe ogromne pritiske. Ovo je &nbsp;praktično vanredno stanje. Odgovornost niko neće podnijeti. Mislim da je ovo jedno poniženje grada i građana i 17. novembra je vrijeme za promjene i stabilnu vlast čija će okosnica biti DPS - naglasio je Milović.
Istakao je da nakon izbora mogu sarađivati sa onima koji su na građanskom fonu, koji Crnu Goru vide kao svoju državu. Da se, kako je kazao, dogovore oko razvojnih projekta u naredne četiri godine koji su gradu potrebni, a to mu ne mogu dati retrogradne politike koje su vodile grad u posljednih osam godina.&nbsp;

Jovanović: Vlasti u Budvi nema zbog uticaja kriminalnih struktura; Radović: Potrebno nam pomirenje

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, u dopunjenoj izjavi pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem 3. maja, saopštio je da je njegov tim radio na „budvanskom predmetu“ i da su došli do interesantnih detalja, ali je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović zaprijetio dvojici visokih policijskih funkcionera – Zoranu Brđaninu i Dejanu Kneževiću da će ih smijeniti ukoliko ne kažu da on članove Ure politički progoni. Brđanin je tada bio direktor Uprave policije, a Knežević vršilac dužnosti pomoćnika direktora policije za Sektor za borbu protiv kriminala. Knežević je kasnije - 22. marta 2023. godine uhapšen zbog optužbi za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i odavanje tajnih podataka. Katnić, koji je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva naložilo 14. aprila ove godine, tokom višestanog iskaza 3. maja u detalje je ispričao kako je Abazović, nakon što je u praćenim razgovorima braće Kažanegra – Mladena i Ognjena, bezbjednosno interesantnih osoba, presretnuta njihova komunikacija sa Blažom Rađenovićem, članom Ure, pravio pritiske da se istraga stopira.&nbsp; U presretnutim komunikacijama, Rađenović, pored ostalog, Kažanegrama prenosi Abazovićevu poruku - „čekajte malo dok raz..bemo Tužilaštvo“.&nbsp; Katnić je nakon toga tražio mjere tajnog nadzora za Rađenovića, ali mu sud nije dozvolio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240916060932_6fbd587d009e558888e2771bc898aa651bb46a4bb4cad4e0a716a31f5c623c81.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240916060932_6fbd587d009e558888e2771bc898aa651bb46a4bb4cad4e0a716a31f5c623c81" data-rendition-name="original" width="874" height="584" loading="lazy" alt="Katnić dopunio izjavu 3. maja: Screeenshot"> <figcaption>Katnić dopunio izjavu 3. maja</figcaption> </figure>  <h2>SASTANAK U KASNE SATE</h2> Ispričao je i da mu je Knežević u telefonskom razgovoru rekao da pravi problem rukovodstvu Uprave policije, na što je on zatražio da mu pojasni kako to on pravi problem, ovaj mu je odgovorio da je za budvanski predmet „čuo Dritan i misli da njega goniš“. - Rekao sam mu da to nije moja inicijativa nego je postupak započet po prijavi policije - kazao je Katnić. Nakon što je saznao da tadašnji glavni specijalni tužilac uveliko radi na „budvanskom slučaju“, Abazović je organizovao hitan sastanak, u 23 sata, sa Zoranom Brđaninom i Dejanom Kneževićem. - Abazović je sa Lukom Rakčevićem organizovao sastanak u Vladi na kojem im je direktno saopštio da će ih smijeniti, ukoliko ne izjave da ja političkim progonim članove Ure - kazao je Katnić. U naredna dva dana, kako je ispričao, odvojeno su ga posjetili Knežević i Brđanin koji su ga uvjerili da u tom predmetu nema osnova za gonjenje, pa ga je on obustavio.&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac je naveo da cijeni rad Kneževića i Brđanina, za kojeg je kazao da je jedan od najboljih policajaca u Crnoj Gori.&nbsp; U iskazu je naglasio i da smatra da Knežević nije tvorac kriminalne organizacije, za šta ga Specijalno tužilaštvo njegovog nasljednika Vladimira Novovića tereti. M portal objavio je 19. septembra 2022. godine transkripte pripadnika takozvane „budvanske grupe“, ogranka škaljarskog klana, braćom Kažanegra sa tadašnjim pedsjednikom Upravnog odbora Morskog dobra i funkcionerom Ure Blažom Rađenovićem, koji je, kako su naveli, bio spona u prenošenju informacija između njih i Abazovića. Posebno zanimljivi razgovori, kako je tada prenio M portal, vođeni su nakon jedne intervencije policije u Budvi, tokom jula 2021. godine, zbog čega su pripadnici „budvanske grupe“ oštro negodovali i tražili od Abazovića smjenu starješina, za koje vjeruju da su bliski DPS-u. To je bio razlog da Rađenović, koji je kako se sumnja bio njihov kontakt sa Abazovićem, pokuša da opravda svog šefa što ne može ekspresno da usliši njihove zahtjeve, pa im je objasnio da je potrebno da se prethodno „sjb“ glavni specijani tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala Milivoje Katnić. Kontakt, za koji se vjeruje da je Rađenović kaže, pored ostalog, Mladenu Kaženegri: „Pokazaću ti zapisnik sa glavnog odbora, posvađao se Dritan zbog ovoga. Brate, veli, jesi ti lud, ko će ovo sve da u dva mjeseca, tri razbije jadan. Jesi lud, veli“. - Eh, eh, brate sve ćemo ih riješit’, polako, veli, tužilaštvo da sj,veli, i onda ćemo sve rješavat’, ne možemo bez toga ništa. Rekao mi je on – prenosi taj kontakt 29. jula 2021. Mladenu Kažanegri. Dalje mu piše kako je Abazović svega svjestan. - ...Rekao je svjestan je, nije poricao ništa nego prosto veli: „Brate nemojte da me napadate j*** za ovoliko vremena, nisam mogao više – piše, kako se vjeruje, Rađenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240916060936_242a2d9bc972ae720faa3475a6e17e1c5e5ba43159b9a9a618baa0dd1e9298a2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240916060936_242a2d9bc972ae720faa3475a6e17e1c5e5ba43159b9a9a618baa0dd1e9298a2" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="U kasne sate sazvao sastanak sa policijskim funkcionerima"> <figcaption>U kasne sate sazvao sastanak sa policijskim funkcionerima</figcaption> </figure>  <h2>USLUGE I UCJENE</h2> Tokom višesatne izjave koju je dao u Specijalnom tužilaštvu 3. maja, bivši glavni specijalni tužilac Katnić detaljno je analizirao sve optužbe koje su mu stavljene na teret, ali je otkrio i kompromitujuće podatke o tužiocu Milošu Šoškiću, a koje je, kako je kazao, čuo od kolega iz tužilaštva i policajaca. Katnić je ispričao da je čuo da je Šoškić bio na platnom spisku Save Grbovića i da „ga je plaćao da ga ne dira“. - Ja na to nijesam okrenuo glave, no sam Vas bez ikakvog protesta primio, kao najbolje, u Tužilaštvo – rekao je Katnić na saslušanju kod Šoškića, dodajući da su to „nepouzdani svjedoci“ aludirajući da se bez dokaza ne može niko optužiti. Rekao je i da je do njega stigla priča da je Šoškiću biznismen Zoran Ćoćo Bećirović ogradio kuću na moru. Najgore što je čuo je, kako je kazao, da se Šoškić prijavo kao svjedok u slučaju gdje je u saobraćajnoj nesreći poginula mlada osoba, a bio je od mjesta događaja udaljen tri kilometra. - Ne znam da li ste ikad bili svjedok u sudu ili da li ste se prijavili za svjedoka, shvatite da ja ne ispitujem takve stvari, jer su nepouzdane – naglasio je Katnić, uz konstataciju da ,,subjektivni osjećaj ne može da se koristi za pokretanje istraga i hapšenje ljudi“. Bivši glavni specijalni tužilac saopštio je tužiocu Šoškiću i da mu je „manje rekao nego što zna“. - Zamislite Vi da sam vas pozvao kada ste trebali da budete birani u SDT i da kažem – ne možete biti, odustanite, jer vas je ona Hrkalović (Dijana, bivša sekretarka MUP-a Srbije) snimila negdje na Zlatiboru i to Srbi drže i unuče će vam pozivati – naveo je Katnić, uz konstataciju da je za to prezime prvi put tada čuo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240916060936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240916060936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ne zanimaju ga iskazi svjedoka"> <figcaption>Ne zanimaju ga iskazi svjedoka</figcaption> </figure>  <h2>PRIJAVE U FIOKAMA</h2> Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović od 14. aprila su u pritvoru, a Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su bili dio kriminalne organizacije koja je radila za kavačku kriminalnu grupu i da su zloupotrijebili službenin položaj. Lazovića sumnjiče da je bio na čelu kriminalne grupe, čiji članovi su postali Katnić, specijalni tužilac Saša Čađenović, te Lazovićev sin Petar Lazović, službenik policije. Tužilac Šoškić pokušava da dokaže da je ova grupa podredila službeni položaj u korist Radoja Zvicera, jednog od vođa kavačke kriminalne grupe. Lazovića i Katnića krive i da su nezakonito ukinuli zabranu ulaska u Crnu Goru srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.&nbsp; Iako su ključni svjedoci demantovali tvrdnje Specijalnog državnog tužilaštva postupajući tužilac ne odustaje od navoda iz naredbe za sprovođenje istrage već je u julu tražio produženje pritvora za još tri mjeseca, tačnije do 14. oktobra, što je usvojilo vijeće Vrhovnog suda. Ni tročlano sudsko vijeće nijesu interesovale činjenice u slučaju Katnića i Lazovića. Presedan u crnogorskom pravosuđu je da vijeće Suda izmijeni činjenice iz prijedloga tužioca Šoškića i optuži Katnića i Lazovića da su učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću u januaru 2021. godine postali saučesnici u ubistvu Damira Hodžića i Adisa Spahića, iako je utvrđeno da su oni ubijeni četiri mjeseca ranije.&nbsp; Branilac Lazovića, advokat Zoran Piperović podnio je krivične prijave protiv tročlanog vijeća – sutkinja Vrhovnog suda Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević koje su donijele posljednju odluku o produženju pritvora. Iz Specijalnog državnog tužilaštva nije bilo reakcije povodom ove prijave. Novović se nije oglašavao ni kada je Šoškić targetirao novinare i novinarke – Darka Šukovića, Samira Rastodera, Draška Đuranovića, Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević i crnogorskog pisca Milorada Popovića navodeći u sramnom aktu za produženje pritvora Katniću da njegova „kriminalna organizacija ima uticaj na medije“, a optužbu je pravdao činjenicom da su novinari i pisac imali telefonske komunikacije sa bivšim glavnim specijalnim tužiocem?! Novović ćuti i na dvije krivične prijave koje je Katnić podnio protiv Šoškića zbog zloupotrebe položaja.&nbsp;

Marija Žižić

Katnić: Abazović prijetio Brđaninu i Kneževiću

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: blazo-radenovic