Digitalni prostor, koji je postao druga kuća mladih, sa sobom nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama, kazao je predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, na otvaranju Parlamenta mladih za srednjoškolce.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Kako je saopšteno iz Skupštine, ovogodišnja tema Parlamenta mladih je „Bezbjednost mladih na internetu“, a učesnici simuliraju razmatranje Zakona o zaštiti maloljetnih korisnika na društvenim mrežama.
Mandić je istakao značaj kontinuiranog uključivanja mladih u procese donošenja odluka i jačanja demokratske kulture.
Podsjećajući da je program „Parlament mladih“, pokrenut 2021. godine, Mandić je naveo da je on izrastao u samostalan mehanizam unutar Skupštine, zahvaljujući predanom radu Edukativnog centra i saradnji sa obrazovnim institucijama širom države.
- Ove godine u radu učestvuje 41 mladi parlamentarac iz srednjih stručnih škola i gimnazija, koji će kroz dvodnevni program raditi na kreiranju amandmana uz podršku mentora iz poslaničkih klubova - naveo je Mandić.&nbsp;
Kako je naglasio, centralna tema ovogodišnje simulacije – bezbjednost mladih na internetu – pitanje je od globalnog značaja.&nbsp;
Mandić je istakao da je digitalni prostor postao „druga kuća“ mladih.
- Ali istovremeno nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama - naveo je Mandić.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Mandić je podsjetio i na nedavno usvojeni Zakon o informacionoj bezbjednosti, kao i osnivanje Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C), kao korake ka izgradnji sigurnijeg digitalnog društva.
Mandić je pozvao mlade da aktivno učestvuju, dijele svoja znanja iz oblasti tehnologije i daju sugestije koje će doprinijeti blagostanju njihovih vršnjaka i budućih generacija.
On je rekao da je uvjeren da će rad Parlamenta mladih rezultirati kvalitetnim inicijativama i amandmanima.
Kako je saopšteno iz Skupštine, danas su srednjoškolce u radu podržali, u ulozi mentora, poslanici Branka Marković i Nikola Zirojević.
Parlament mladih nastaviće zasijedanje sjutra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mandić: Bezbjednost mladih na internetu pitanje od globalnog značaja

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja uhapsili su Dž. I. (28) zbog sumnje da je počinio nedozvoljene polne radnje i protivpravno lišenje slobode na štetu maloljetnice, saopšteno je iz Uprave policije.
On je nju, kako se navodi u saopštenju, pozvao u svoj automobil, te je neprikladno dodirivao i nije joj dozvolio da se udalji iako je ona to zahtijevala, već ju je protivno njenoj volji određeni vremenski period držao u vozilu.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju po čijem je nalogu Dž. I. uhapšen i on će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - kazali su iz Uprave policije .

Uhapšen osumnjičeni za nedozvoljene polne radnje i protivpravno lišenje slobode maloljetnice

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijedjene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda, &nbsp;Baru tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Kotoru i Tivtu.
Izdat je 451 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijete 52 prekršajne prijave.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak blizu najvišeg nivoa u više od dvije sedmice, prije svega zbog geopolitičkih neizvjesnosti i očekivanja smanjenja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Tako se nafta Brent kretala oko 63,7 USD po barelu, a američka sirova nafta West Texas Intermediate (WTI) oko 60 USD po barelu, objavio je Trading Economics.
Mirovni pregovori o Ukrajini su u zastoju usljed nerješenih pitanja oko bezbjednosnih garancija Kijeva i teritorija koje je okupirala Rusija. To neumoljivo održava sankcije na izvoz energije iz Rusije, što dodatno pogoršavaju kontinuirani ukrajinski udari na rusku energetsku infrastrukturu, prenosi B92.
Tržišta su takođe bila napeta zbog mogućnosti američke vojne intervencije u Venecueli, a konsultantska firma u oblasti energetike Rystad Energy upozorila je da bi svaka eskalacija mogla ugroziti proizvodnju nafte u zemlji od 1,1 miliona barela dnevno.
Pored toga, očekuje se da će američke Federalne rezerve ove sedmice smanjiti stope, što bi moglo da stimuliše ekonomsku aktivnost i poveća potražnju za gorivom.
Trgovci očekuju mjesečne izvještaje o tržištu od američke Uprave za energetske informacije (EIA) i Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), koji će biti objavljeni kasnije ove sedmice, kako bi imali dalji uvid u globalne trendove ponude i potražnje.

Cijene nafte porasle

Izgleda da je slogan „Amerika na prvom mjestu“ (America First) bliže realnosti nego ikada, nakon objavljivanja važnog američkog strateškog dokumenta koji iznosi spoljnopolitičke stavove administracije, piše Dojče vele.
- U svemu što radimo, stavljamo Ameriku na prvo mjesto - piše u uvodnom pismu koje je potpisao predsjednik Donald Tramp, u nedavno objavljenom dokumentu od 29 stranica pod nazivom „Nacionalna bezbjednosna strategija Sjedinjenih Američkih Država“.
U njemu se navodi da je američka strategija pragmatična - ali ne robuje pragmatizmu, realistična bez robovanja realizmu, principijelna - ali ne i „idealistička“, snažna - ali ne i „ratoborna“ i suzdržana - ali ne i „krotka“.
<h2>Šta je nova nacionalna bezbjednosna strategija Donalda Trampa?</h2>
Nacionalna bezbednosna strategija (NSS) ne određuje direktno politiku, već predstavlja viziju spoljne politike vlade. Ona, naravno, može biti prevaziđena svjetskim događajima. Na primjer, kako ističe američki stručnjak za spoljnu politiku Endrju Pejn, verzija iz 2022. godine, objavljena tokom mandata Džoa Bajdena, nije značajno pominjala Bliski istok.
Ali NSS ima jasan uticaj na to kako se raspoređuju resursi vlade i daje stranim državama smjernice o američkim namjerama.
- Bez obzira na to da li sama administracija prati principe i prioritete izložene ovdje, ovo je najbolji izvor koji kreatori politika u inostranstvu imaju na raspolaganju, ako traže jasnoću o smjeru administracije koja je do sada bila nedosljedna i nepredvidiva - rekao je Pejn, direktor istraživanja u londonskom Kraljevskom institutu za međunarodne odnose (Chatham House) za Dojče vele.
<h2>Šta sadrži dokument?</h2>
Pored mnogo samohvale i odbacivanja tradicionalne američke spoljne politike, Tramp iznosi mnogo snažniji nacrt „America First“ pristupa nego što je to bio slučaj u njegovoj prvoj strategiji iz 2017. godine.
- Nakon završetka Hladnog rata, američke spoljnopolitičke elite uvjerile su same sebe da je trajna američka dominacija cijelim svijetom u najboljem interesu naše zemlje“, navodi se u uvodu.&nbsp;
- Ali poslovi drugih zemalja tiču nas se samo ukoliko njihove aktivnosti direktno ugrožavaju naše interese - istaknuto je u dokumentu.
Tako je u širokim crtama strategija usmjerena na udaljavanje od američke intervencije u inostranstvu, multilateralizma i međunarodnih organizacija, i okretanje ka nacionalnoj samoodređenosti — barem tamo gdje to odgovara SAD.
NSS poziva na to da SAD imaju punu kontrolu nad svojim granicama, „najmoćniju, najubojitiju i tehnološki najnapredniju vojsku na svijetu“ i „najdinamičniju, najinovativniju i najnapredniju ekonomiju“, kao i da zadrže „meku moć“ širom svijeta u sopstvenu korist.
Na globalnom nivou poziva se na „Trampov dodatak“ Monroovoj doktrini iz 1823. godine, koja se bavila američkim stavom prema mogućim intervencijama. Dokument takođe pominje sprečavanje jedne „neprijateljske sile da dominira Bliskim istokom“ i navodi da je okončanje rata Rusije i Ukrajine ključni cilj, zajedno sa borbom protiv trgovine drogom u Karipskom moru i istočnom Pacifiku. Druge države se pozivaju da preuzmu veći dio tereta globalnih pitanja.
Ipak, ta ukupna poruka američkog izolacionizma nije uvijek dosljedno primijenjena. Na primjer, dokument navodi da se Evropa suočava sa „mogućnošću civilizacijskog brisanja“ uz niz optužbi koje mnogi vide kao miješanje. Dokument se takođe poziva na američku „prevlast“ na zapadnoj hemisferi, posebno u Latinskoj Americi, navodeći: „Nagrađivaćemo i podsticati vlade, političke partije i pokrete u regionu koji su u širokim crtama usklađeni sa našim principima i strategijom“.
<h2>Da li ovo predstavlja novi pravac američke spoljne politike?</h2>
Iako ovi strateški ciljevi neće nužno postati politika, njihovo eksplicitno navođenje predstavlja veliki zaokret u odnosu na dokument koji je Bajden objavio 2022. godine. Pejn navodi da nova strategija „predstavlja fundamentalno i eksplicitno odbacivanje strategija nacionalne bezbjednosti razvijanih barem od kraja Hladnog rata", uz napomenu da je „najjasnija po tome šta ona nije: tradicionalna liberalna internacionalistička ortodoksnost koja je decenijama prožimala američku veliku strategiju“.
Prirodno, bliža je Trampovom dokumentu iz 2017. godine. Ali za dr Rubrika Bigona, docenta međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Kentu, to je u skladu sa širim promjenama u njegovom drugom mandatu.
- Čini se da je to u skladu sa vrstom promjena od Trampa do Trampa 2.0. Mislim da je ovaj dokument bliži Trampovom idiosinkratičnom pogledu na svijet nego onaj iz 2017 - rekao je Bigon za Dojče vele dodajući da je to dijelom zato što je „Tramp sada sigurniji u svoju poziciju i ima više svojih ljudi oko sebe, a ne predstavnike establišmenta“.
<h2>Reakcije Evrope: „Desno od ekstremne desnice“</h2>
U Rusiji je portparol Kremlja Dmitrij Peskov pozdravio dokument rekavši da je „u velikoj mjeri usklađen" sa njihovom "vizijom“ i ocijenio ga kao „pozitivan korak“.
Druge u Evropi dokument je uznemirio. Bivši švedski premijer Karl Bilt rekao je da se dokument „pozicionira desno od ekstremne desnice“. Reakcije aktivnih evropskih političara uglavnom su bile usmjerene na umanjivanje značaja dokumenta. I to uprkos činjenici da je Tramp samo pojačao svoje napade u odnosu na one iz svog govora pred Ujedinjenima nacijama kada je tvrdio da će neke evropske zemlje biti „neprepoznatljive za 20 godina ili manje“. Prije nego što se okrenuo kritici evropske migracione politike tada je doveo u pitanje i to da li su evropske zemlje „dovoljno snažne da ostanu pouzdani saveznici“.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful rekao je da njegovoj zemlji ne treba „spoljni savjet", ali da Sjedinjene Države ostaju njihov "najvažniji saveznik u NATO“.
- Vjerujem da pitanjima slobode izražavanja ili organizacije naših slobodnih društava nije tu mjesto, barem kada je riječ o Njemačkoj - ocijenio je on.
Šefica spoljne politike Evropske unije Kaja Kalas imala je sličan stav.
- Mislim da se nismo uvijek slagali u vezi sa različitim temama, ali mislim da je osnovni princip i dalje prisutan. Mi smo najveći saveznici i treba da ostanemo zajedno - navela je ona.

Trampova bezbjednosna strategija: "Amerika na prvom mjestu"

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: bezbjednost-mladih

Mandić: Bezbjednost mladih na internetu pitanje od globalnog značaja

Uhapšen osumnjičeni za nedozvoljene polne radnje i protivpravno lišenje slobode maloljetnice

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda

Cijene nafte porasle

Trampova bezbjednosna strategija: "Amerika na prvom mjestu"

PRATITE TVe UŽIVO