Nakon više od pet sati, pregovori između ukrajinskih i američkih zvaničnika o prijedlozima za okončanje rata u Ukrajini prekinuti su večeras, a njihov nastavak zakazan je za ponedjeljak ujutro. Informaciju je potvrdio Dmitro Litvin, savjetnik ukrajinskog predsjednika, piše Reuters.
- Pregovori su trajali više od pet sati i završeni su za danas uz dogovor da se nastave sutra ujutro- poručio je Litvin novinarima putem aplikacije WhatsApp. Litvin je takođe naveo da zvaničnici razmatraju nacrte dokumenata te da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisati ishod pregovora u ponedjeljak, nakon što budu konačno završeni.
Podsjetimo, pregovori su počeli u popodnevnim satima, a sastanku su prisustvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa. Razgovorima je prisustvovao i njemački kancelar Fridrih Merc.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Berlin: Pregovori ukrajinske i američke delegacije bez zaključka, nastavak sjutra

U Berlinu je danas popodne počeo sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, piše DW.
Sastanku ukrajinske i američke delegacije prisustvuje i njemački kancelar Fridrih Merc.
- Započeli smo naš sastanak- &nbsp;kratko je saopštio Zelenski na društvenoj mreži Telegram.
<h3>Ključne bezbjednosne garancije</h3>
Uoči sastanka, Zelenski je na mreži X poručio da je najvažnije obezbijediti mehanizme koji će garantovati bezbjednost.
&nbsp;- Ključno je da svi koraci koje dogovorimo s partnerima funkcionišu kako bi osigurali trajnu bezbjednost. Samo pouzdana jamstva mogu donijeti mir. Računamo na to da će naši partneri nastaviti konstruktivno da rade- dodao je Zelenski.&nbsp;
Ukrajinsko rukovodstvo insistira na bezbjednosnim garancijama Zapada kao preduslovu za eventualni prekid vatre s Rusijom, strahujući od mogućnosti ponovnog napada u budućnosti.
Zelenski je ponovo isključio mogućnost ustupanja ukrajinske teritorije Rusiji u zamjenu za mirovni sporazum s Moskvom. S druge strane, Rusija i dalje insistira da se Ukrajina povuče iz cijelog istočnog regiona Donbas, uključujući i područja koja nijesu pod njenom kontrolom, što postavlja kao glavni uslov za bilo kakav dogovor.

Berlin: Počeli pregovori Ukrajine i SAD-a o prekidu vatre

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović učestvovao je u Berlinu na panel-diskusiji „Kreiranje budućnosti Zapadnog Balkana: osnaživanje kreatora sjutrašnjice“, u okviru Desetog ambasadorskog foruma o Zapadnom Balkanu u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer, i tom prilikom naglasio da su mladi u Crnoj Gori najjači podržavaoci evropske integracije, te da ukupna podrška članstvu u Evropskoj uniji, koja iznosi oko 80 odsto, predstavlja značajan resurs za ubrzanje reformi.
Govoreći o dinamici pregovora sa EU, potpredsjednik je podsjetio da Crna Gora očekuje da u decembru zatvori najmanje pet poglavlja, što će biti važan korak ka završnoj fazi pregovora.
- Dodao je da reforme u oblasti vladavine prava, zajedno sa mjerama koje doprinose poboljšanju životnog standarda – uključujući rast prosječne zarade ostvaren zahvaljujući programima aktuelne Vlade – stvaraju preduslove da mladi ljudi „vide razlog da ostanu, da grade karijeru kod kuće i da vjeruju u budućnost u okviru Evropske unije - navode iz Vlade.
Istakao je da napredak u evropskim integracijama jača povjerenje mladih u institucije i otvara prostor za društvene i ekonomske promjene koje doprinose njihovoj profesionalnoj i ličnoj perspektivi.
- Crna Gora, kako je dodao, pokazuje da reformski proces donosi opipljive rezultate i da evropski put ima jasnu, mjerljivu dinamiku koja ohrabruje mlade generacije - ističe se u saopštenju.
Na pitanje o kredibilitetu politike proširenja, posebno za države Zapadnog Balkana, Ivanović je istakao da bi precizno definisanje vremenskog okvira za prijem novih članica, na liniji pristupa zasnovanog na zaslugama, dodatno osnažilo motivaciju građana i ukupnu stabilnost evropske integracije.
- Podsjetio je da je od Samita u Solunu prošlo više od dvije decenije, te naglasio da zajedničko usaglašavanje evropske perspektive Crne Gore – uključujući i jasnije konturisanu dinamiku – ima snažan mobilizacijski efekat i doprinosi produbljivanju povjerenja između država članica i država kandidata. U tom kontekstu, Ivanović je naveo da se 2028. godina prirodno nameće kao realna i na napretku zasnovana perspektiva Crne Gore, što dodatno učvršćuje njen status najuspješnijeg primjera procesa proširenja. Kako je istakao, jasnija i jedinstvena poruka Evropske unije o daljem toku procesa obezbijedila bi dodatnu energiju za finalizaciju reformi i učvrstila uvjerenje građana u uspješan završetak evropskog puta - dodaje se.
Podsjetio je da je od Samita u Solunu prošlo više od dvije decenije, te naglasio da bi zajedničko usaglašavanje evropske perspektive Crne Gore – uključujući i jasno definisanu dinamiku – imalo snažan mobilizacijski efekat i doprinosilo produbljivanju povjerenja između država članica i kandidata.
U tom kontekstu, Ivanović je naveo da se 2028. godina pojavljuje kao realna i ostvariva perspektiva u svjetlu učinjenog napretka i ambicije da Crna Gora ostane najuspješniji primjer procesa proširenja. Kako je istakao, jasna i jedinstvena poruka Evropske unije o daljem toku procesa dala bi dodatnu energiju za finalizaciju reformi i učvrstila uvjerenje građana u uspješan završetak evropskog puta.
Tokom boravka u Berlinu, potpredsjednik Ivanović učestvovao je i na okruglom stolu „Budućnost Berlinskog procesa: ambicije, rezultati i prepreke“, u okviru kog je razgovarano o značaju proširenja Evropske unije, aktuelnim izazovima i regionalnim inicijativama koje doprinose stabilnosti i saradnji u okviru Zapadnog Balkana.

1250x600

1084x550

Ivanović u Berlinu: Precizniji vremenski okvir jača povjerenje u proces proširenja

Policija u Berlinu uhapsila je 22-godišnjeg Sirijca zbog planiranja terorističkih napada u glavnom gradu Njemačke, saopštilo je danas državno tužilaštvo.
Pozivajući se na izvore u bezbjednosnim službama, list Bild javlja da je 22-godišnji Abdala R. planirao samoubilački napad eksplozivnim sredstvom na zasad nepoznati objekt u Berlinu.
On je 2023. došao u Njemačku i zatražio azil koji mu je odbijen, ali je imao boravišnu dozvolu.
<h3>Materijal za izradu eksplozivne naprave na tri adrese</h3>
Policija je na tri adrese na kojima je bio prijavljen pronašla materijal za izradu eksplozivne naprave.
Mediji javljaju da je bio pripadnik Islamske države. Uhapšen je juče poslijepodne u berlinskoj četvrti Neukoelln u kojoj živi veliki broj ljudi arapskog porijetla. Ovih se dana u Njemačkoj ponovo pokrenula rasprava o tome treba li migrante vraćati u Siriju.
Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrindt zalaže se za pojačane deportacije u Siriju prestupnika i onih koji su zbog građanskog rata u Siriji uživali tzv. supsidijarnu zaštitu. U tome ga podržava i kancelar Fridrih Merz.
No, ministar vanjskih poslova Johann Wadephul je nakon nedavne posjete Siriji rekao da je zbog razaranja koje je pretrpjela zemlja deportacija nemoguća, što je izazvalo sukob unutar vlade.

Berlin: Uhapšen Sirijac zbog planiranja terorističkog napada

Hiljade ljudi u centru Berlina bili su primorani da napuste svoje domove sinoć nakon što je neeksplodirana bomba iz Drugog svjetskog rata pronađena u rijeci Špree. 
 
Policija je postavila bezbjednosni perimetar od 500 metara u gusto naseljenom dijelu grada i išla od vrata do vrata kako bi upozorila stanovnike na evakuaciju.
Redovi ispred skloništa
Lokalni list Tagešpigel javlja da su se formirali dugi redovi ispred skloništa u gradskoj kući u berlinskom okrugu Mite, gdje su se stotine ljudi prijavile da prenoće. Zbog velikog broja evakuisanih, drugo sklonište je otvoreno u obližnjoj školi ubrzo poslije ponoći. 
 
Brojne ambasade i gradske administrativne kancelarije takođe se nalaze u istom okrugu. 
 
Vlasti su saopštile da je bomba otkrivena tokom građevinskih radova u blizini Fišerinzela u centru grada. Provjere preostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava rutinski se sprovode u njemačkim gradovima prije velikih građevinskih projekata.

Bomba iz Drugog svjetskog rata pronađena u rijeci u Berlinu, hiljade ljudi evakuisano

Najmanje 16 osoba povrijeđeno je u požaru koji je jutros izbio u stambenoj zgradi u Berlinu.
Kako javljaju njemački mediji, četiri osobe zadržane su u bolnici.
Požar je izbio u stanu u prizemlju petospratne zgrade u Krojcbergu u Berlinu, prenosi Tanjug.
Vatrogasna služba je saopštila da je u gašenju požara, koji je u međuvremenu lokalizovan, učestvovalo 68 vatrogasaca.
Uzrok požara još nije poznat.

U požaru u zgradi u Berlinu povrijeđeno 16 osoba

Nekoliko desetina hiljada ljudi okupilo se danas u Berlinu u znak protesta protiv ekstremne desnice koju ne žele na vlasti, a skup je održan sedam &nbsp;dana prije prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj.
Policija je saopštila da je bilo oko 30.000 ljudi, dok su organizatori naveli broj od 38.000 okupljenih protiv ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).
Sličan skup održan je 8. februara u Minhenu gdje je bilo 250.000 ljudi, a 2. februara u glavnom gradu Njemačke bilo je između 160.000 i 250.000 ljudi.
Slogan današnjeg skupa u Berlinu bio je „Ruku pod ruku, mi smo zaštitni (sanitarni) zid“.
Izraz „sanitarni kordon“ su koristile tradicionalne stranke u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata da bi odbile bilo kakvu saradnju na nacionalnom nivou sa ekstremno desničarskim pokretima.
U Berlinu su mnogi demonstranti zabrinuti da stranka AfD ne postane druga po veličini u Njemačkoj poslije parlamentarnih izbora 23. februara, dok najnovije ankete predviđaju da će ona osvojiti 20 do 21 odsto glasova, iza konzervativne opozicije kojoj se pripisuje 30 do 32 odsto glasova.

U Berlinu protest protiv ekstremne desnice

U četvrtak je Sud u Berlinu u predmetu koji je poznat kao M.N. u kojem je postupak zasnovan na dokazima koji se tiču takozvanih EncroChat komunikacija, donio odluku kojom je oslobodio okrivljenog po svim tačkama optužnice.&nbsp; - Ovo je vrlo značajan postupak, samim tim i vrlo značajna odluka, iz prostog razloga što je upravo ovo postupak iz kojeg je, da tako kažemo, proizašao postupak pred Sudom pravde u Luksemburgu. Upravo u ovom predmetu, Sud u Berlinu je postavio niz pitanja Sudu pravde, nakon čega je Sud pravde i donio presudu C-670/22, o kojoj je dosta polemike bilo i u našim medijima – kazala je advokatica Bojana Franović Kovačević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014131024_33aa8b00d59619d8e952fdf6a665c17eb04a007edca132edf2a4dc577de2e9b0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014131024_33aa8b00d59619d8e952fdf6a665c17eb04a007edca132edf2a4dc577de2e9b0" data-rendition-name="original" width="824" height="715" loading="lazy" alt="Advokatica Bojana Franović"> <figcaption>Bojana Franović Kovačević</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, prateći razloge Suda u Luksemburgu, Sud u Berlinu je donio oslobađajuću presudu.&nbsp; - Još uvijek nemam pisani otpravak navedene odluke jer je ona tek objavljena, a u Njemačkoj se, kao i kod nas, na pisani otpravak čeka neko vrijeme. Ali, kako su me obavijestile moje kolege koje su bile u advokatskom timu u tom predmetu, Christian Lodden i Justus Reisinger, usmeni razlozi koje je sud dao prilikom objave se tiču upravo zaštite fundamentalnih prava i to naročito prava na pravično suđenje i prava na privatnost – kazala je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122114120_cc3f91a20ca25db2c60523f7725a84c130496c518b4d7b3bb5e24d6ac4bb0162.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024122114120_cc3f91a20ca25db2c60523f7725a84c130496c518b4d7b3bb5e24d6ac4bb0162" data-rendition-name="original" width="1600" height="740" loading="lazy" alt="Justus Reisinger"> <figcaption>Justus Reisinger(Photo: TV E)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122114120_fce7cd75f30791f96af9d5019dcf0be68791bcad912306d27a19e45dfc0bdb0c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024122114120_fce7cd75f30791f96af9d5019dcf0be68791bcad912306d27a19e45dfc0bdb0c" data-rendition-name="original" width="1170" height="653" loading="lazy" alt="Christian Lodden"> <figcaption>Christian Lodden(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Franović Kovačević ističe da je tokom postupka utvrđeno je da nije bilo ni razumno sumnjati da su svi korisnici ove platforme bili „kriminalci“ koji su počinili krivična djela dovoljno ozbiljna da se hakuje kompletna komunikaciju svih korisnika širom svijeta.&nbsp; - Istovremeno nije utvrđeno da se dokazi protiv kompanije EncroChat i drugih pojedinačnih korisnika, navodno osumnjičenih za teške zločine, nisu mogli pribaviti na drugi, manje intruzivan način nego hakovanjem, odnosno presretanjem svih korisnika, čak i onih nepoznatih. Ista je situacija i sa Sky Ecc materijalima. Jednostavno nije postojao valjan i zakonit osnov da se uopšte pokuša pristupiti svim komunikacijama, niti su radnje koje su preduzimali istražni organi sprovedene na zakonit način, a o pravičnosti postupaka koji su uslijedili da i ne govorimo – kaže Franović Kovačević.&nbsp; Ona podsjeća da je zaključak iz presude Suda pravde upravo u ovom pravcu i zaključak tog suda je da se pravo na pravično suđenje „ …mora tumačiti na način da u krivičnom postupku protiv osobe osumnjičene da je počinila krivična djela nacionalni krivični sudovi moraju zanemariti informacije i dokaze ako ta osoba nije u poziciji djelotvorno komentarisati te informacije i te dokaze, a navedene informacije i dokazi vjerojatno će imati prevladavajući uticaj na utvrđivanje činjenica…“.&nbsp; - Ako naši domaći sudovi ne budu dozvolili da se osporava zakonitost radnji koje su druge države preduzimale i ako ne budu dozvolili da se pristupi kompletnim dokazima i original materijalu, jasno je da će to biti grubo kršenje prava na odbranu i samim tim kršenje međunarodnog prava i postupanje suprotno odlukama međunarodnih sudova koje, da podsjetim, imaju primat nad domaćim pravom shodno članu 9 Ustava Crrne Gore – navodi ona.&nbsp; Prema njenim riječima, postoji trend u krivičnom pravosuđu, što je, kako kaže, i očekivano imajući u vidu razvoj nauke i tehnologije, da se sve češće postupci pokreću na osnovu ovakvih i sličnih materijala (EncroChat, SKY ECC, Anom, By Lock, i slično).&nbsp; - Ali, smatram da su i dalje nadležni istražni organi na vrijeme da navedene materijale tretiraju kao operativne informacije, što oni i jesu, te da na osnovu istih prikupe pravno valjane dokaze i da tek tada pokrenu postupke pred sudom. Svako drugo postupanje je neprihvatljivo i ostavlja veliki prostor za zloupotrebu. Uzmite jednostavno primjer slučaja, o kojem smo nedavno čitali u medijima, kada su se u navodnim sky komunikacijama pojavila imena sudija i tužilaca. Radi se o ozbiljnim stvarima koje zahtjevaju ozbiljnu istragu. U jednom predmetu tumačiti da neko treba da bude svjedok, a u drugom da neko treba da bude okrivljeni, bez bilo kakvog jasnog kriterijuma, jednostavno je neprihvatljivo i vodi ka daljem urušavanju pravosuđa. Zbog ovakvih situacije se naročito ovom materijalu mora pristupiti ozbiljno, isti se mora dobro provjeriti, moraju se prikupiti drugi dokazi, i tek tada možemo da kažemo da imamo nezavisno i nepristrasno pravosuđe koje prema svima jednako postupa – navodi Franović Kovačević. Navodi da su ovo problemi koji pogađaju sve zemlje širom Evrope zbog čega je njih nekoliko advokata, kako kaže, entuzijasta koji vjeruju da zaista svako ima pravo na fer i pravično suđenje, osnovali zajednički međunarodni tim (Francuska, Italija, Njemačka, Holandija i Crna Gora – Joint Defense Team) kako bi lakše pratili dešavanja u svim zemljama koje imaju ovu vrstu predmeta, a kako bi zajedno pokretali postupke pred međunarodnim sudovima, i kako bi u konačnom obezbjedili poštovanje osnovnih ljudskih prava i na međunarodnom nivou, jer je očigledno upravo to nivo na kojem će se ova pitanja u konačnom rješavati. <h2>Odlukom Suda pravde jasno definisani uslovi pod kojim se Sky komunikacije mogu koristiti kao dokaz</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120108124_a4e7d93adc73875b20a31ee1a492ad8ccb84336528b6fe90338550d3e06e4c2c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024120108124_a4e7d93adc73875b20a31ee1a492ad8ccb84336528b6fe90338550d3e06e4c2c" data-rendition-name="original" width="1036" height="622" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"> <figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Advokat Stefan Jovanović navodi da su odlukom Suda pravde u Luksemburgu jasno definisani uslovi koji moraju biti zadovoljeni kako bi se nesto sto proizilazi sa Sky aplikacije moglo uzeti za dokaz. &nbsp; - Ti uslovi, kada je u pitanju Crna Gora, nijesu zadovoljeni, ispunjeni ili pak ostvareni, a ova odluka suda u Berlinu od prije par dana može se uzeti kao direktna posljedica pomenute odluke Suda pravde. Prosto, sud u Berlinu samo je "ispratio, pomenuti stav Suda pravde i donio odluku kakvu je donio. Kao neko ko pretenduje da postane članica EU, i kao neko ko je potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojim je preuzeo određene obaveze, te naposljetku cijeneći Ustav Crne Gore, jasno je da bi ovakva odluka morala imati primjenu i u našem sistemu – kazao je Jovanović.&nbsp; Ovom odlukom Njemačkog suda, kaže, dodatno se problematizuje upotreba Sky aplikacije kao dokaza sa precizno formulisanim uslovima. - Ti uslovi, ponavljam, nijesu zadovoljeni i posebno dolaze do izražaja u predmetima u kojima se optužni akt zasniva samo na izvodima sa Sky aplikacije. Dakle, tek u predmetima gdje samo imate izvode sa Sky aplikacije, bez materijalnih dokaza, a opet cijeneći predmetnu odluku, ne vidim mogućnost za donošenje osuđujuće odluke – zaključuje Jovanović.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0crjmbm0Cp8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sud u Berlinu oslobodio okrivljenog od svih optužbi zasnovanih na EncroChat komunkacijama

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković i sekretar Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj Savo Borozan borave u posjeti Berlinu.&nbsp;
Posjeta je organizovana na inicijativu crnogorske porodice iz Berlina, koja je u prethodnom periodu donirala značajna novčana sredstva za ugrožena domaćinstva iz Cetinja i Crne Gore, saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Tokom posjete, delegacija Prijestonice obišla je Pokrajinski parlament Berlina i sastala se sa zamjenikom lidera poslaničke grupe CDU-a Denijem Frejmarkom. Tema razgovora bila je podrška Njemačke i CDU-a evropskim integracijama Crne Gore koja je od velikog značaja za napredak naše države u ovom procesu.
Sagovornici su istakli značaj reformskih procesa i važnost kontinuiteta u ispunjavanju obaveza na evropskom putu, pri čemu su istaknuti prioriteti poput vladavine prava, ekonomske održivosti i jačanja institucija.
- Ova posjeta predstavlja važan korak u našim naporima da uspostavimo čvršće veze sa evropskim partnerima i osiguramo nove prilike za razvoj našeg grada i države. Zahvalni smo crnogorskoj porodici iz Berlina na inicijativi i podršci koju nam pruža - kazao je Đurašković.
Susret je bio i prilika za razmjenu iskustava i ideja, sa ciljem unapređenja lokalne uprave, jačanja saradnje i stvaranja mogućnosti za zajedničke projekte.&nbsp;
&nbsp;

Đurašković u Berlinu: Važan korak u osiguravanju novih prilika za razvoj našeg grada i države

Specijalne jedinice i istražitelji njemačke Federalne kriminalističke policije spriječili su mogući teroristički napad na izraelsku ambasadu u Berlinu, prenijeli su njemački mediji.
Teško naoružani pripadnici specijalnih snaga policije upali su u subotu u jednu kuću u Bernau u Brandenburgu i pretresli jedan stan u višespratnici u Sankt Avgustinu u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, prenio je dnevni list Bild.
- Večeras je izvedena policijska operacija u Bernau kod Berlina i u Sankt Avgustinu kod Bona. U Berbau je uhapšen jedan osumnjičeni za članstvo u stranoj terorističkoj organizaciji. U Sankt Avgustinu su ispitivani svjedoci i obezbijeđeni su mogući dokazi- izjavio je Mihael Rameler, portparol nadležnog saveznog tužilaštva.
Njemačke vlasti su, zahvaljujući konkretnoj dojavi stranih obavještajnih službi, ušle u trag čovjeku koji ranije nije bio poznat kao prijetnja, a antiteroristička služba je presrela prijeteće poruke iz kojih je izveden zaključak da jedan Libijac, pripadnik Islamske države (IS) navodno želi da napadne izraelsko diplomatsko predstavništvo u Berlinu iako nije bilo jasno da li napad namjerava da izvrši vatrenim oružjem ili eksplozivom.
Istovremeno, postojale su indicije da je osumnjičeni za terorizam nakon napada želeo da pobjegne kod svog strica u Sankt Avgustin, a zatim u inostranstvo.
Još je nejasno da li je stric znao za planove svog sinovca, ali, prema riječima federalnog tužioca, on se ne smatra optuženim, već svjedokom.
Navodi se da je osumnjičeni terorista IS ušao u Njemačku u novembru 2022. godine i podnio je zahtjev za azil u januaru 2023. godine.
Samo osam mjeseci kasnije, 28. septembra 2023. godine, njegova molba je odbijena i trebalo je da bude deportovan u Libiju, ali to se nije dogodilo i Libijac je do sada nesmetano živio u Bernau.

Spriječen mogući teroristički napad na izraelsku ambasadu u Berlinu

Proces proširenja EU konačno je vidljiv i mjerljiv na primjeru Crne Gore, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i predsjednika Vlade Češke Republike Andreja Babiša, koji organizovan na marginama Ekonomskog foruma u Davosu.
Na sastanku je konstatovano da Crna Gora i Češka imaju dobre, prijateljske odnose, zasnovane na bliskim istorisjkim i kulturološkim vezama, te čvrsto savezništvo u NATO-u.
Odlukom da otvori Ambasadu Crne Gore u Pragu, Vlada Crna Gore je, saopštio je premijer Spajić, iskazala posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i produbljivanju ekonomske saradnje sa Češkom.
Predsjednik Vlade je istakao zahvalnost na snažnoj podršci Češke u evropskoj integraciji Crna Gore, posebno u predstojećem periodu u kome je Crnoj Gori potrebna dodatna političko-ekspertska pomoć, kao i na aktivnostima Češke u neformalnoj grupi zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“.
Predsjednik Vlade je istakao da je ovo višestruko važna godina za napredak Crne Gore, godina u kojoj država obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, završava zatvaranje pregovaračkih poglavlja i domaćin je važnih međunarodnih inicijativa - Samita EU-Zapadni Balkan, predsjedava Berlinskom procesu i Fondu za Zapadni Balkan, a vodiće i Komitet ministara Savjeta Evrope od novembra 2026. do maja 2027. godine.
Premijer Spajić je predstavio plan zatvaranja svih preostalih pregovaračkih poglavlja Crna Gore sa EU do kraja ove godine, te intenzivan rad izvršne i zakonodavne vlasti, uz uključenost svih segmenata društva, na ispunjavanju evropske agende.
Ukazano je na važnost unapređenja ekonomske saradnje Crna Gore i Češke i zaključeno da potencijal za projekte od obostranog interesa postoji u oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, željezničke infrastrukture i drvne industrije.
Na sastanku je iskazano zadovoljstvo avio-povezanošću dvije zemlje, te saradnjom u oblasti željezničkog saobrraćaja, uz očekivanje da će češke kompanije nastaviti da učestvuju u projektima rekonstrukcije, modernizacije i održavanja crnogorskog željezničkog sektora.
Crna Gora, kako je istakao premijer Spajić, posebnu pažnju posvećuje jačanju bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnoj saradnji, te da će proširenje EU predstavljati istorijsku šansu za cijeli region Zapadnog Balkana.
Predsjednik Vlade Češke uputio je poziv premijeru Spajiću da u narednom periodu zvanično posjeti Prag.

Babiš poručio Spajiću: Konačno vidljiv i mjerljiv proces proširenja, Crna Gora u EU što prije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ušli su u polemiku na društvenoj mreži Iks (X) nakon što je šef države kazao da Crna Gora poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Danske.
Knežević je pitao Milatovića "da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje kao i njihovu odluku da Kosovo i Metohija budu dio srpske države".
- Ili da preformulišem, koja je razlika između: "Dogodine u Prizrenu i Dogodine u Kopenhagenu - pitao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2013559546195653020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013559546195653020%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stigao je i odgovor od Milatovića u vidu pitanja: "Da li Vlada Crne Gore poštuje pravo Milana Kneževića na samoodređenje?".
- Konkretno, na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom? Jer, Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će - ne znamo. P.S. Možda dogodine - pitao je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013655371210985728%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013655371210985728%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje; Milatović: Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će ne znamo

Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko potpisao je dokument kojim potvrđuje da će se Bjelorusija pridružiti „Odboru za mir“, koji osniva američki predsjednik Donald Tramp, poručivši da za članstvo nije potrebna uplata od milijardu dolara.
Vijest je objavila bjeloruska državna novinska agencija BelTA, a prenio ju je portal Juropean Pravda.
<h3>„Spremni smo postati osnivači“</h3>
U izjavi koju prenosi BelTA, Lukašenko je potvrdio da je zvanično prihvatio američku inicijativu.
- Potpisao sam odgovarajući dopis Sjedinjenim Američkim Državama, u kojem navodimo da smo spremni prihvatiti njihov prijedlog i postati osnivači ovog Odbora- rekao je Lukašenko.
U dokumentu se navodi da će se statut Odbora za mir sprovoditi prema planiranoj proceduri, „kako je utvrđeno u pismu američkog predsjednika“.
<h3>Lukašenko: Nema nikakve milijarde</h3>
Odgovarajući na pitanja o stvarnim uslovima ulaska u „Odbor za mir“ i o glasinama da je za članstvo potrebna uplata od milijardu američkih dolara, Lukašenko je takve navode odbacio.
- Ti bolesni ljudi su opet poludjeli. Dovoljno je pročitati dokument. Nikakav novac nije potreban- rekao je Lukašenko.
<h3>Blumberg: Tramp traži milijardu dolara</h3>
Ranije je Blumberg objavio da je francuski predsjednik Emanuel Makron odbio poziv Donalda Trampa da se pridruži „Odboru za mir“, koji američki predsjednik planira osnovati.
Prema istom izvoru, Tramp navodno traži uplatu od milijardu dolara od država koje žele osigurati stalno mjesto u tom tijelu, koje se u Vašingtonu razmatra kao moguća alternativa Ujedinjenim nacijama.
Blumberg je takođe izvijestio da je Tramp pozvao niz evropskih država, Kanadu, kao i Rusiju i Bjelorusiju, da se uključe u novu inicijativu.

Lukašenko potpisao pristupanje „Odboru za mir“

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Tag: berlin