Crnogorski državljanin Filip Ivanović ubijen je sinoć u pucnjavi u naselju Beograd na vodi - potvrđeno je Portalu ETV.
Kako prenosi N1 Beograd, policija je sinoć pronašla tijelo muškarca (35) u tom beogradskom naselju.
"Telegraf" piše da je policija uhapsila osumnjičenog za ubistvo - Đ. Z. (21), kao i da se traga za još dvije osobe koje su pobjegle nakon zločina u kolima.
Kako navode, kod ubijenog muškarca su pronađena slovenačka dokumenta za koje se sumnja da su falisifikovana.
Doktorka Violeta Nikolić iz Hitne pomoći rekla je za RTS da je muškarac upucan sinoć u 23.13 sati u Bulevaru Vudro Vilsona i da je ekipa Hitne pomoći mogla samo da konstatuje smrt.

Portal ETV

Ana Šofranac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ubijen crnogorski državljanin Filip Ivanović u pucnjavi u naselju Beograd na vodi

Demokratija se zasniva na ideji otvorenoga društva, koje se integriše preko raznih političkih ideja, dok populizam funkcioniše u okvirima zatvorenog i homogenog kolektivnog jedinstva, prodajući demagošku matricu o navodnoj jedinstvenoj narodnoj volji, odnosno, „naaaarodnoj volji“. Pritom se često bježi od toga da se ta „naaarodna volja“ provjeri. Načelo „rule of law“ je prije svega sredstvo za ograničavanje državne moći i garant individualnih ljudskih i građanskih prava. Odavno je liberalna tradicija Džona Stjuarta Mila i Aleksisa de Tokvila ukazivala na tu ulogu zakona i poštovanja prava u zaštiti sloboda, kao i da načelo većine u sebi ponekad može imati za posljedicu tiraniju. Upravo svjedočimo da ono što se događa u Crnoj Gori i Srbiji predstavlja upravo to naličje demokratije, u kojoj se sprovodi teror većine sa potonjih izbora, upitne legalnosti i legitimnosti, iako postaje sve očiglednije da ni jedna ni druga vlast trenutno nemaju legitimetet. <h2>Premijer šibicar</h2> Populizam ugrožava demokratiju u njenoj samoj srži i razara njene osnove. Pobjedom Donalda Trampa na izborima u Americi populizam, šarlatanstvo i prevarantstvo su dobili novi impuls, iako se demokratska društva u Evropi već duže vrijeme suočavaju sa ovom pošasti naličja demokratije. Kad pogledamo ko se sve radovao pobjedi Trampa, jasno nam je da se radi o najvećem udaru na principe demokratije u aktuelnom stoljeću. Tu su u prvom redu autokratski lideri, demagoški populisti, ekstremni desni bašibozuk i šovinisti i fašisti raznih fela. Jednom riječju, evropski i svjetski politički treš. Dirljivo je kako Predrag Danilović vjeruje budalastim podacima koje iznosi Tramp o vlasti u vrijeme Bajdena i tome kako su ljudi sa 360 godina primali socijalnu pomoć. Ne čudi ni to što se aktuelni premijer Crne Gore često poziva na Trampa kad pokušava da šibicari neku prodaju magle građanima Crne Gore. Jasno je da se ekonomija Crne Gore od promjene vlasti 2020. godine zasniva na klasičnim populističkim marifetlucima i da nijedan ekonomski parametar nije zasnovan na realnom rastu društvenog bogatstva, novostvorenoj vrijednosti, već isključivo na monetarnim manipulacijama, zaduživanju i rekordnoj inflaciji. Pred svake izbore slušamo epp o straobalnim uspjesima i milijardama budućih investicija. Počev od onih milijardi iz Japana i National Panasonica, koji jedva čeka da napravi fabriku u Crnoj Gori, ili onih pola milijardi ulaganja u Pljevlja. Uz nezaobilazno fakinsko ponašanje za govornicom u Skupštini, premijer nam je objasnio da je potpisan epohalni državni sporazum sa UAE (Ujedinjeni Arapski Emirati), kojim UAE garantuju za projekte koje će navodno raditi Mohamed Alabar u Crnoj Gori. Kao starom spoljnotrgovincu, koji je bio svjedok stotinama potpisanih sporazuma, memoranduma, protokola od kojih nije bilo ništa, vrlo dobro znam da taj međudržavni ugovor ne garantuje nikakvo ulaganje. Međudržavni trgovinski ugovori uvijek se bave zaštitom sopstvenih firmi i zaposlenih u njima na teritoriji na kojima posluju izvan svoje zemlje. Niti države u biznisu mogu odlučivati o ulaganjima privatnih privrednih subjekata.O tome odlučuje njihov interes. U tom smislu je smiješno mahanje premijera da je njegova zasluga što je u pravnim sporovima subjekat privatna firma, a ne UAE. Pa to su notorne stvari u biznisu i nema veze sa zaslugama Spajića. Smiješan je taj Spajićev populizam pred izbore, mahanje Trampom i kako Tramp izgibe da potpiše isti ugovor sa UAE i Mohamed Alabarom i njegovom firmom Imar Propertis sa ulaganjima hiljada milijardi. Koliko znam kapital Imar Propertis je procjenjen na cca 31 milijardu USD. Dok je njegova druga firma, Igl Hils, na našim prostorima najpoznatija po projektu „Beograd na vodi“, ružnoj spavaonici u najelitnijem dijelu Beograda, u basenu rijeke Save.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330010320_c2ef68d94ea4dd70e32d4345f94b0ea637f000d024717e70fc2060fc88eafe05.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250330010320_c2ef68d94ea4dd70e32d4345f94b0ea637f000d024717e70fc2060fc88eafe05" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="IGL HILS ULOŽIO SAMO PAR STOTINA MILIONA USD: Beograd na vodi"><figcaption>IGL HILS ULOŽIO SAMO PAR STOTINA MILIONA USD: Beograd na vodi(Photo: N1)</figcaption></figure>  Beograđani dobro znaju o kakvom biznisu se radi. Grad je uložio ogromna sredstva u infrastrukturu, a planira se i enormno zaduženje za izgradnju metro linije koja će prolaziti kroz „Beograd na vodi“, kako bi se podigla atraktivnost i prodali još neprodati brojni stanovi. Igl Hils je uložio samo par stotina miliona USD, pa je prodajom gotovih, preskupih stanova obezbjeđivao nova sredstva za dalju izgradnju. Svojevremeno sam pisao da bi i moja rahmetli baba, da je živa, dobila od svake banke tih par stotina milona USD da joj neko pokloni takvu atraktivnu lokaciju i na isti način izgradila to izvikano naselje – spavaonicu kao Igl Hils. Kao da vam neko da u Njegoševom parku u Podgorici da zidate stambene zgrade. To je uobičajena praksa za Vučićev režim, kada država obezbjeđuje svojim sredstvima uslove da privatni kapital uzima ogromne profite. Zato se po Srbiji masovno „pumpa“. <h2>Prljava kampanja </h2> Ako misli Spajić da će mu Igl Hils raditi infrastrukturu i aerodrom za čarter letove na Velikoj Plaži, grdno se zeznuo. Moraće Crna Gora dobrano da odriješi kesu da bi Mohamed mogao da gradi i ubira profit. Drugo, investicije, govorim iz iskustva, nije nešto što se završava u godinu – dvije, to traje i traje. Tako da mu te pjesmice pred izbore u Nikšiću neće mnogo pomoći, dok zadužuje Crnu Goru za novu milijardu i kusur. Treće, ko je radio sa arapskim zemljama zna da su u tom svijetu provizije uobičajena stvar, vizavi Spajićeve priče o tome da nema korupcije. Svjestan da novo zaduženje govori više od riječi, Spajić je krenuo sa pokvarenom pločom o „zlu“ koje je radio DPS, kao jedinim „argumentom“. Da ga podśetim da je u vrijeme DPS-a bilo preko 11 milijardi eura grinfild stranih investicija. Plus autoput.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330010320_39b73cd226836149d6dea04e4d846507cce1939728daf0fd0ff93223cf6a5e96.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250330010320_39b73cd226836149d6dea04e4d846507cce1939728daf0fd0ff93223cf6a5e96" data-rendition-name="original" width="1200" height="781" loading="lazy" alt="AKO MISLI SPAJIĆ DA ĆE MU IGL HILS RADITI INFRASTRUKTURU I AERODROM GRDNO SE ZEZNUO: Velika plaža"><figcaption>AKO MISLI SPAJIĆ DA ĆE MU IGL HILS RADITI INFRASTRUKTURU I AERODROM GRDNO SE ZEZNUO: Velika plaža(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Nepostojanje bilo kakvog realnog ekonomskog uspjeha postojeće vlasti razlog je i za anketni odbor koji je formirala vlast za istraživanje tobožnjih političkih ubistava. Jedino političko ubistvo je ono što oni rade Crnoj Gori! U normalnom svijetu anketni odbor je instrument opozicije, jer vlasti imaju mogućnost preko institucija da istraže sve što ih interesuje. Nema potrebe za anketnim odborima, za razliku od opozicije. Jasno je da je sve to u funkciji izbora u Nikšiću. Kad nemaš čime da se pohvališ – (lažno) ocrni protivnika. U populističkim, nedemokratskim režimima, u kojima vlada teror većine umjesto zakoni, mediji se pretvaraju u propagandno sredstvo. Tako je Javni servis Crne Gore ušao u prljavu kampanju prema opoziciji pred izbore u Nikšiću. U tu svrhu su doveli provjerene mrzitelje sadašnje opozicije u liku Vanje Ćalović i sličnih. Zanimljivo je sa kojom lakoćom Vanja Ćalović govori o stvarima u kojima je totalni laik, bez formalnog obrazovanja i bez praktičnog iskustva, koje je neophodno da bi se neko bavio onim čime se ona često bavi. Još pamtim njenu izjavu da je sigurna da će nekadašnji ministar finansija, Milojko Spajić, odgovorno trošiti novac od prodaje državnih obveznica krajem 2020, iako svakom sa zrnom soli ta prodaja debelo smrdi na korupciju. Em što je urađena kršeći bar nekoliko zakona i odluku Skupštine o budžetskim limitima. Ali Vanja je ta koja odlučuje kome se može vjerovati, a ko je bezrezervno lopov. „Nikada se nije posumnjalo da su istina i politika u prilično lošim međusobnim odnosima i, koliko je meni poznato, nikada se istinoljublje nije ubrajalo u političke vrline... Da li je prava suština istine u njenoj nemoći, a prava suština moći u podmuklosti?“ (Hana Arent „Istina i politika“). Kao da je Hana slušala crnogorskog premijera na premijerskom satu, koji bez pardona ubroji u zaduženje države prije promjene vlasti 2020. godine i kredit kojim je, prodajom državnih obveznica, on zadužio Crnu Goru nepunu milijardu sa kamatama. Bez trunke stida reče da je bilo zaduženje 105% BDP i da je on „maestralno“ smanjio taj procenat, vraćajući u narednoj godini dospjelo zaduženje od 350 miliona eura od para kojima je on dodatno zadužio Crnu Goru? To se ne može drukčije nazvati, g-đo Arent, nego podmuklost. Takođe, premijer optuži „nekadašnju vlast“ da se zaduživala za tekuću potrošnju. Kao i skoro sve izjave Spajića, ni u ovoj nema mnogo istine. Makar kad je u pitanju regionalni vodovod i autoput. Mada znam da i to nije sve. Ali, zato, zahvaljujući Milojku Spajiću kao ministru finansija i predśedniku vlade, pomenutom prodajom obveznica 2020. godine u iznosu 750 miliona eura sa kamatom 2,9%, sa aktuelnom prodajom obveznica u vrijednosti 850 miliona eura po kamatnoj stopi od 5,125% i 750 miliona eura s kamatom od 5,8% u 2024. godini, Crna Gora se dodatno zadužila preko tri milijarde i dvjesta miliona sa kamatama. Ako bi vjerovali Milojku Spajiću, što je izuzetno teško, da je vraćeno dvije milijarde duga iz vremena DPS-a, ispada da je Mickey dodatno zadužio Crnu Goru poprilično preko toga, a da nijedan projekat nemamo. Oprostite mi što ne vjerujem da je dvije milijarde eura iz vremena DPS-a dospjelo na naplatu od 31. 10. 2023. godine, kada je formirana njegova vlada. Bilo bi fer da Ministarstvo finansija izađe sa tabelom dinamike zaduženja i vraćanja zatečenih kredita po datumima, sa strukturom o kojim kreditima se radi, kao i kako su i na što trošena inozaduženja. Ali pod krivičnom odgovornošću da su podaci tačni! Da jednom stavimo tačku na taj šibicarski PR, jer ko bi normalan vjerovao njemu i njegovoj vladi na časnu riječ.

Slobodan Jovanović

Singapurski komedijaš

Tokom večerašnje blokade Beograda na vodi došlo je do incidenta u kojem su, kako navode građani i aktivisti, nepoznati muškarci napali okupljene i pokušali da probiju blokadu.
Na mostu je napadnuta i reporterka N1, koju je nepoznati muškarac vukao za ruku i izbio joj mikrofon.&nbsp;
Grupa muškaraca uletjela je u ljude koji su blokirali most i pokušala silom da probije blokadu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMasinaRS%2Fstatus%2F1861817583126594035%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1861817583126594035%7Ctwgr%5Eab306973c5f4c808a7f4ec7ed5afbf6623dede05%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Pokušali smo da zadržimo huligane, međutim, bilo nas je nedovoljno. Poslali su huligane i provokatore da probiju i da nas ponize. Ljudi su se povukli, izgurali su me nazad. Izuli su mi patiku samo, da bi mogli da me odguraju. Sve je iscenirano i dogovoreno, ovo je jedna velika pozorišna predstava. Obećao sam da ću doći. Ovo je jedna mala bitka, ali rat ćemo dobiti - kazao je Miša Bačulov.
Večeras u 17:30 sati u blizini Starog savskog mosta, u naselju Beograd na vodi, počela je protestna blokada koja će trajati sat i po, najavio je ranije aktivista inicijative Most ostaje Đorđe Miketić. Reporterka N1 javlja da su se građani okupili u većem broju, tu su pripadnici inicijative Most ostaje, narodni poslanici Borko Stefanović, Branko Miljuš, Marinika Tepić, policajci u civilu, ali i kontramitingaši. Tek poslije više incidenata pojavili su se i uniformisani policajci. U međuvremenu je i napadnuta, kada je nepoznati muškarac pokušao da joj otme mikrofon.
Miketić je juče kazao da su predstavnici te inicijative imali o tome sastanak s političkim organizacijama iz opozicije. Blokada se održava na uglu ulica Vudroa Vilsona i Nikolaja Kravcova.
- Ovdje je linija odbrane Beograda, jer ako ovo zlodjelo prođe sljedeći je Sajam, Generalštab… - napisala je inicijativa Most ostaje u pozivu na današnji protest na Tviteru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsamodejo01%2Fstatus%2F1861816891855012087%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1861816891855012087%7Ctwgr%5Eab306973c5f4c808a7f4ec7ed5afbf6623dede05%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Miketić je izrazio nadu da ovog puta neće biti „ubačenih elemenata i provokatora, kao prošli put tokom protesta“.
- Kao i uvijek do sada, organizujemo mirne demonstracije i mirne proteste jer protiv sugrađana i policije nemamo ništa, ali imamo protiv divlje i nezakonite gradnje - kazao je Miketić.
Građani svjedoče o tome da kod mosta ima policije ali da ne reaguje, da je bilo tuče ali i da se dogodio napad nožem.
Na meti napada bila je i ekipa N1.

Incidenti tokom blokade Beograda na vodi: Napadnuta novinarka N1, nepoznati muškarci nasrnuli na aktiviste

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je još 12 krivičnih prijava Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici zbog osnovane sumnje da su lica dostavila lažne i neistinite obrazovne isprave za koje se u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave te nadležne ustanove utvrdile da iste nisu vjerodostojne javne isprave, navodi se u saopštenju.
Na osnovu gore navedenog osnovano sumnja da su pomenuta lica izvršila krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.
- Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema - saopšteno je iz MPNI.&nbsp;

MPNI: Još 12 krivičnih prijava zbog sumnje u dostavlčjanje lažnih obrazovnih isprava

Službenici Uprave policije započeli su sprovođenje planske preventivne operativne aktivnosti pod nazivom akcija „Petarda“, koja se realizuje sa ciljem sprečavanja nedozvoljene trgovine i zloupotrebe pirotehničkih sredstava, posebno u periodu predstojećih novogodišnjih i božićnih praznika.ž, saopšteno je iz Uprave policije (UP). &nbsp;
Akcija „Petarda“ zvanično traje od 15. decembra do 15. januara.
- Cilj sprovođenja ove aktivnosti je suzbijanje svih negativnih pojava koje se odnose na nelegalnu prodaju, distribuciju i upotrebu pirotehničkih sredstava, u skladu sa važećim zakonskim propisima i Naredbom Ministarstva unutrašnjih poslova kojom je zabranjena prodaja i upotreba pirotehničkih sredstava razreda II – petardi. Prodaja ostalih dozvoljenih pirotehničkih sredstava može se vršiti isključivo u registrovanim i specijalizovanim prodajnim objektima, uz poštovanje zakonom propisanih uslova - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Policijski službenici će, kako se dodaje, tokom trajanja akcije, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama i inspekcijskim službama, sprovoditi pojačane kontrole, prikupljati operativna saznanja i obilaziti lokacije na kojima postoji mogućnost nedozvoljene prodaje pirotehničkih sredstava, te preduzimati zakonom predviđene mjere i sankcije prema licima koja prekrše propise.
- Uprava policije će i tokom predstojećih praznika nastaviti sa intenzivnim i sveobuhvatnim aktivnostima u cilju očuvanja bezbjednosti građana. Tim povodom, upućujemo snažan apel roditeljima i starateljima da vode računa o zloupotrebi petardi i vatrometa od strane djece i da im ova pirotehnička sredstva ne čine dostupnim. Njihova upotreba može dovesti do ozbiljnih i trajnih posljedica po život i zdravlje djece, drugih građana, kao i životinja - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Tokom prazničnog perioda apelujeu i na sve građane da se uzdrže od upotrebe petardi i drugih pirotehničkih sredstava.&nbsp;
- Iako se često doživljavaju kao bezazlena zabava, petarde predstavljaju realnu opasnost i mogu izazvati teške povrede. Posebno naglašavamo da su djeca sa smetnjama u razvoju izuzetno osjetljiva na iznenadne i jake zvuke, te da zvuk petardi kod njih može izazvati strah, paniku i dugotrajni stres, zbog čega praznici za njih često postaju period uznemirenosti umjesto radosti. Pozivamo sve građane na odgovornost i solidarnost, jer su mir i bezbjednost tokom praznika zajednička odgovornost svih nas. Nelegalnu prodaju pirotehničkih sredstava moguće je anonimno prijaviti i putem aplikacije „Policija CG“ - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Uprava policije započinje akciju „Petarda“ – pojačane kontrole od 15. decembra do 15. januara

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je istakao za Radio Crne Gore da referendum u Zeti ne smatra paznikom demokratije kako to neki karakterišu, već zloupotrebom demokratije i dobre evropske prakse.
- Tačno je da u Evropi postoje lokalni referendumi. Ali na njima se nikada ne postavlja pitanje da li ste za to da se gradi projekat koji doprinosi zdravlju građana ili očuvanju životne sredine. Takvo pitanje je nonsens - kazao je Mujović.
Pitanja koja se postavljaju na referendumima, kako je kazao u izjavi za Radio CG, uglavnom se tiču načina kako trošite novac poreskih obaveznika i naveo primjer iz Lozane (kanton Vaud) gdje je nedavni referendum bio na temu da li Vlada treba da isplati penzionerima 13. penziju.
- Ako već organizujete referendum sa temama koje se tiču tretmana otpada onda to mora biti početni korak, prije izdavanja bilo kakve dokumentacije za gradnju. Sprovoditi referendum u Zeti nakon dobijene dozvole za gradnju Postrojenja za prečišćavanje i nakon obezbjeđivanja finansijskih sredstava za njegovu realizaciju je Evropi nepoznata praksa - naglasio je Mujović.
Konačno, ističe on, lokalni referendumi su uglavnom savjetodavnog karaktera, a finalnu odluku donose gradske vlasti, vlasti kantona ili vlast sa državnog nivoa.
- Ako nam je zaista cilj da budemo dio Evrope nemam dilemu da li treba graditi kolektor na definisanoj lokaciji i da li treba postupiti onako kako se postupa u Evropi - zaključio je Mujović.

Mujović: Referendum u Zeti zloupotreba demokratije i dobre evropske prakse

Crnogorski bankarski sistem ima kapacitet da apsorbuje šokove, kreditira privredu i zaštiti depozite građana u vremenu globalne neizvjesnosti, saopštila je guvernerka Centralne banke (CBCG), Irena Radović, i dodala da ta institucija ostaje posvećena pružanju snažne institucionalne i regulatorne podrške stabilnosti finansijskog sistema.
Ona je na godišnjoj konferenciji za novinare CBCG, na kojoj su predstavljeni ključni rezultati ostvareni u ovoj godini, uz osvrt na prioritete i planove za naredni period, kazala da jedino stabilne, kapitalizovane i likvidne banke mogu biti podrška stanovništvu, privredi i doprinijeti otpornosti crnogorske ekonomije.
- Na kraju novembra bankarski sektor ima vrlo snažne pokazatelje. Aktiva banaka je dostigla 7,7 milijardi eura, kapital banaka je na nivou jedne milijarde eura, a imamo i snažan rast kreditne aktivnosti - rekla je Radović.
Nekvalitetni krediti su na istorijskom minimumu 2,78 odsto.
Ona je ukazala da je, zahvaljujući dosljednom nadzoru i primjeni adekvatnih supervizorskih i makroprudencijalnih mjera, unaprijeđena stabilnost, visoka likvidnost i snažna kapitalizovanost, te da se povjerenje građana i privrede ogleda u rastu ključnih bilansnih pozicija – aktive, kredita, kapitala i depozita.
Prema riječima Radović, prosječna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite građanima je otišla nadolje u odnosu na momenat kada je ona preuzela funkciju guvernerke, sa 8,79 na 6,79 odsto.
- Kada su u pitanju kamatne stope privredi, kada pogledamo posljednje tri godine, vidimo silazni trend sa 5,7 odsto na 5,2 odsto. To je i dalje visoko, ali uvažavajući trenutne okolnosti i neizvjesnoti, uporedivo je sa značajnim brojem zemalja EU - smatra Radović.
CBCG je, kako je kazala, tokom ove godine izvršila 40 neposrednih kontrola i izrekla 24 kaznene mjere u oblasti poslovanja banaka, sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i zaštite potrošača.
Radović je istakla da je u ovoj godini realizovano najznačajnije unapređenje platnog prometa od uspostavljanja domaćeg platnog sistema 2005. godine.
Platni sistem CBCG je u potpunosti usklađen sa standardom za međunarodna plaćanja ISO 20022, što je, uz uvođenje online kliringa i novih funkionalnosti, donijelo bržu, sigurniju i precizniju obradu transakcija.
Od 7. oktobra ove godine, Crna Gora je operativno dio SEPA zone, čime je načinjen krupan korak u pravcu približavanja naše zemlje EU, a građanima i privredi su omogućena sigurnija, brža i jeftinija plaćanja sa 40 evropskih zemalja.
Prije uvođenja SEPA sistema, prosječna naknada za SWIFT transakciju iznosila je 73,4 eura. 
- Podaci za prva dva mjeseca SEPA primjene pokazuju da je prosječna naknada za SEPA transakcije koje se realizuju elektronski 2,24 EUR za građane, odnosno 6,4 eura za privredu - kazala je Radović.
Radno vrijeme platnih sistema produženo je do 20 sati, uključujući vikende i praznike, što znači 118 dodatnih radnih dana godišnje.
Naknade u nacionalnom platnom sistemu su prepolovljene, uz ukidanje ranije važećih viših naknada za popodnevne transakcije i obavezu banaka da efekte sniženih troškova prenesu na svoje klijente.
Radović je kazala da su primijetili da se građani i privrednici još nijesu do kraja orijentisali na digitalne kanale.
- Znači i dalje je ostao značajan broj privrednika i građana koji koristi šalterske kanale koji su duplo skuplji i ono što ćemo raditi u narednom periodu jeste da pružimo podršku građanima i privredi u cilju dodatne finansijske edukacije kako bi koristili što više svoje mobilne telefone i računare i vršili elektronska plaćanja, kako bi efekt SEPA bio još značajniji - naglasila je Radović.
U saradnji sa Bankom Italije, Evrospkom centralnom bankom (ECB) i centralnim bankama regiona, CBCG nastavlja realizaciju TIPS Clone projekta, kojim se uspostavlja nacionalni sistem instant plaćanja.
Sistem će biti pušten u rad u julu naredne godine i omogućiće izvršavanje transakcija u realnom vremenu, 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine. 
Ukupni ekonomski efekti reformi u platnom prometu, koji se odnose i na SEPA i na TIPS Clone, procjenjuju se na 160 miliona eura godišnje. 
U ovoj godini realizovane su intenzivne aktivnosti na potpunoj harmonizaciji domaćeg regulatornog okvira sa pravnom tekovinom EU. Finalizovano je osam zakona i više desetina podzakonskih akata kojima se uređuje poslovanje banaka, a koji su potpuno usklađeni sa relevantnim EU direktivama, od kojih se pojedine primjenjuju u državama članicama tek od naredne godine.
- Ovim je CBCG ispunila sve svoje obaveze za privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja 4 – Slobodno kretanje kapitala i 9 – Finansijske usluge, dok će dosljedna primjena novih pravila dodatno ojačati otpornost i stabilnost bankarskog sistema - rekla je Radović.
CBCG je tokom ove godine nastavila da unapređuje zaštitu korisnika finansijskih usluga.
Novim Zakonom o potrošačkim kreditima, koji je u primjeni od novembra ove godine, utvrđuje se najviša dozvoljena efektivna kamatna stopa na potrošačke kredite i ukidaju naknade za obradu stambenih kredita i njihovu prijevremenu otplatu.
U toku je i sprovođenje sveobuhvatne ankete o zadovoljstvu klijenata bankarskim uslugama, sa ciljem daljeg unapređenja kvaliteta, dostupnosti i transparentnosti usluga u bankarskom sektoru.
Istaknuto je da je CBCG finansijski nezavisna institucija koja se ne finansira iz državnog budžeta već sve svoje troškove pokriva iz sopstvenih prihoda, koje dominantno ostvaruje upravljajući međunarodnim rezervama i pružajući usluge bankarskom i finansijskom sektoru. 
CBCG jeprošle godine u državni budžet uplatila 4,9 miliona EUR, a ove godine će uplatiti preko sedam miliona.
Istovremeno, CBCG ostaje snažno posvećena digitalizaciji i modernizaciji svojih internih procesa, te aktivno radi na primjeni rješenja zasnovanih na vještačkoj inteligenciji u cilju povećanja efikasnosti, kvaliteta i otpornosti rada institucije.
- Uz jasnu viziju nezavisne, moderne, inovativne i transparentne centralne banke koja djeluje u interesu građana i ekonomije, nastavljamo da gradimo ambijent u kojem je finansijski sistem oslonac održivog razvoja Crne Gore - zaključila je Radović.

Radović: Bankarski sistem snažan i spreman da odgovori na globalne izazove

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Tag: beograd-na-vodi