Prosječna cijena litre bezolovnog benzina u Italiji pala je na 1,645 eura početkom godine, što je najniža cijena od 22. decembra 2022. &nbsp;
To je zbog promjene poreza od 1. januara, koja je povećala cijenu litre dizelskog goriva na 1,668 eura, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Italijanska vlada uskladila je trošarine na benzin i dizelsko gorivo od 1. januara s uredbom EU, budući da se niža stopa za dizelsko gorivo smatrala "ekološki štetnom subvencijom" jer dizel više zagađuje okolinz od benzina, izvijestile su italijanske novine Corriere della Sera.&nbsp;
&nbsp;Mjera je uključena u zakonodavnu uredbu o reformi trošarina, koja je usvojena prije godinu kao dio poreske reforme.
&nbsp;Italija očekuje da će ove godine od reforme trošarina zaraditi gotovo 600 miliona eura, prema novinama, i oko tri milijarde eura u naredne četiri godine.
&nbsp;Prema stručnoj publikaciji Staffetta Quotidiana, Italija sada ima najvišu trošarinu u Evropi na dizelsko gorivo, dok je na benzin pala s trećeg na osmo mjesto. Od sada se za obje vrste goriva primjenjuje ista stopa trošarine, to jest 672,9 eura po hiljadu litara.&nbsp;
&nbsp;Do prošle godine dizelsko gorivo se u Italiji oporezivalo manje kako bi se pomoglo kompanijama u prometnim i proizvodnim djelatnostima koje su bile uveliko zavisne od njega.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Cijene benzina u Italiji najniže od kraja 2022.

Ruska Vlada produžila je privremenu zabranu izvoza benzina, dizela i drugih goriva, saopštila je danas pres služba Kabineta ministara.
&nbsp;Prema novoj rezoluciji, zabrana izvoza motornog benzina van zemlje važiće do 28. februara naredne godine, javio je TASS.
&nbsp;Ograničenja obuhvataju i brodsko gorivo, dizel i druga gasna ulja, uključujući ona koja su kupljena na berzi, dok direktni proizvođači naftnih derivata nijesu pogođeni, prenosi Tanjug.
&nbsp;Zabrana stupa na snagu sjutra, a Vlada navodi da je cilj ovih mera očuvanje stabilnosti na domaćem tržištu goriva.

Rusija produžila zabranu izvoza benzina

Vlasti Azerbejdžana saopštile su da je državna naftna kompanija SOCAR isporučila 1,22 hiljade tona benzina Jermeniji, što predstavlja prvu takvu pošiljku između dvije zemlje u posljednjih 30 godina, u okviru postepenog poboljšanja odnosa nakon dugogodišnjih sukoba.
Prema navodima Vlade u Bakuu, benzin je željeznicom otpremljen iz glavnog grada Azerbejdžana do mjesta Bojuk-Kesik, u blizini granice sa Gruzijom, preko čije teritorije će pošiljka biti dalje transportovana do Jermenije, prenosi B92.
- Dogovor o isporuci postignut je prošlog mjeseca na razgovorima zamjenika premijera Azerbejdžana i Jermenije, u okviru napora da se proširi ekonomska saradnja - saopštio je pomoćnik predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i šef spoljnopolitičkog sektora u njegovoj administraciji, Hikmet Hadžijev.
Azerbejdžan i Jermenija bili su u sukobu gotovo 30 godina nakon što je region Nagorno-Karabah, međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, početkom devedesetih uspostavio faktičku nezavisnost pod kontrolom etničkih Jermena.
Azerbejdžan je 2023. godine ponovo preuzeo kontrolu nad tom teritorijom, nakon čega su dvije strane započele mirovne pregovore.
Ranije ove godine, Azerbejdžan je ponovo otvorio svoju teritoriju za tranzit robe ka Jermeniji, rutu koja je bila zatvorena od 1997. godine.
Od oktobra su već dvije pošiljke žita iz Kazahstana i Rusije prošle kroz Azerbejdžan na putu ka Jermeniji, dok se nova isporuka ruskog žita očekuje do kraja godine.

Azerbejdžanska kompanija isporučila benzin Jermeniji poslije tri decenije

Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti od dva do sedam centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Eurosuper 95 i 98 će u narednih 15 dana biti jeftiniji dva, odnosno tri centa, pa će se prodavati po 1,41eura, odnosno 1,44 eura.
Cijena eurodizela će u naredne dvije sedmice biti manja sedam centi, pa će iznositi 1,31 euro.
Lož ulje će pojeftiniti četiri centa, pa će koštati 1,24 eura.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata naredni obračun će se obaviti 29. decembra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 30. decembra.

Dizel jeftiniji sedam, benzin dva i tri centa

&nbsp;Iran je uveo novi sistem cijena subvencionisanog benzina, prvi put od 2019. godine, kada su prethodna poskupljenja izazvala smrtonosne proteste.
Novi režim dodaje treći nivo cijena, pri čemu vozači mogu mjesečno da dobiju 60 litara po subvencionisanoj cijeni, dok se potrošnja iznad tog limita obračunava po višim tarifama, prenosi Tanjug.
Taj potez je uslijedio u trenutku kada se Iran suočava sa devalvacijom valute i ekonomskim sankcijama, ali cijene benzina u toj zemlji i dalje spadaju među najniže u svijetu.
Protesti nakon posljednjeg značajnog povećanja cijena 2019. godine doveli su do nasilnog gušenja demonstracija, u kojem je, prema navodima, poginulo više od 300 ljudi.

Iran povećava cijene benzina prvi put od 2019. godine

Eurodizel je od danas pojeftinio dva centa, dok se cijene benzina nijesu mijenjale, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 će i narednih 15 dana koštati 1,43 eura, odnosno 1,47 eura.
Cijena eurodizela biće manja dva centa i iznosiće 1,38 eura.
Lož ulje će pojeftiniti tri centa na 1,27 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 18. novembra, kada su sve vrste goriva poskupile dva do pet centi. 
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 15. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 16. decembra.

Od danas eurodizel jeftiniji dva centa

Ministarstvo energetike i rudarstva saopštilo je da će benzin od ponoći pojeftiniti za dva centa.
Eurosuper 98 i 95 tako će koštati 1.45 - odnosno 1.42 eura po litru.
Cijena eurodizela ostaće nepromijenjena i koštaće 1.34 eura po litru.
Lož ulje će i u naredne dvije sedmice koštati 1.28 eura po litru.
Naredni obračun biće obavljen 20. oktobra.

Benzin jeftiniji od ponoći

Šotsi Majkl Bak Hejs iz grada Danvila u američkoj saveznoj državi Virdžiniji osumnjičen je da je u kancelariji lokalnog medija zapalio benzinom člana gradskog vijeća, saopštila je lokalna policija.
Istražitelji vjeruju da je napad izvršen iz ličnih pobuda i nije povezan sa politikom ili radom žrtve Lija Voglera (38) kao gradskog odbornika Danvila, prenosi AP.
Policija je u srijedu saopštila da je osumnjičeni ušao u kancelariju Voglera koji radi za lokalni časopis, suočio se s njim i polio ga zapaljivom tečnošću.
- Potom su obojica izašla iz zgrade, a 29-godišnji osumnjičeni, Šotsi Majkl Bak Hejs je zapalio je Voglera - navodi se u saopštenju policije i dodaje da zdravstveno stanje žrtve za sada nije poznato, kao i da je osumnjičeni u policijskom pritvoru.
Endru Bruks, izdavač časopisa Šoukejs Magazin u čijim prostorijama se dogodio napad rekao je da su napadu prisustvovale dvije osobe koje rade u časopisu.
- Naša vrata su bila zaključana. Napadač je nasilno ušao u kancelariju i krenuo ka Liju. Sljedeće što se desilo, Li je trčao kroz kancelariju poliven benzinom, vičući našem kolegi da pozove hitnu pomoć. Napadač ga je izjurio napolje i zapalio ga - rekao je Bruks izvještaču AP.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh2Tusd8sSAI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

SAD: Muškarac zapalio benzinom gradskog odbornika

Dvije nepoznate osobe sinoć su uoči ponoći, oko 23 sata i 53 minuta, zapalile privatni bager Cetinjanina Ivana Vukadinovića. Policija je do tri sata iza ponoći vršila uviđaj i uzimala otiske, a kako je Vukadinović rekao Portalu ETV, na snimcima se jasno vidi jedna osoba sa majicom preko glave kako benzinom poliva bager, dok druga stoji u neposrednoj blizini. Sve ovo se odvilo kod Kruševog ždrijela. Vukadinović nam je rekao da je njegov bager, inače marke Volvo F210, potpuno izgorio, te da materijalna šteta iznosi više od 40.000 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250628100652_cd64e1937d96f131073db6de18ecff8725f0876341f4da9d54c64c1da49660bd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250628100652_cd64e1937d96f131073db6de18ecff8725f0876341f4da9d54c64c1da49660bd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1164" loading="lazy" alt="Šteta na bageru"> <figcaption>Velika materijalna šteta na bageru(Photo: Portal ETV/Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - Od nadležnih organa očekujem brzu reakciju i pozitivne rezultate - rekao je Vukadinović u izjavi za Portal ETV. On je podvukao da se ne osjeća bezbjedno, te da brine za svoj i živote članova porodice. Uz sve to, istakao je i da su ove osobe kamenom razbile staklo na građevinskom kontejneru i pokušale da ga zapale, ali je on to uspio da spriječi.

Anja Ivanović

1250x600

Vukadinoviću sinoć zapaljen bager kod Kruševog ždrijela: Jedna osoba sa majicom preko glave polivala benzin, druga stojala u neposrednoj blizini

Sve vrste goriva od danas su skuplje jedan do dva centa.
Eurosuper 95 i 98 poskupili su po jedan cent, a eurodizel i lož ulje po dva centa.
Eurosuper 95 će u narednih 15 dana koštati 1,43 eura litar, a eurosuper 98 1,46 eura po litru.
Eurodizel će koštati 1,30, a lož ulje 1,24 eura po litru.
Naredni obračun će se obaviti 30. juna.

Od danas skuplje sve vrste goriva

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: benzin