Akciju praćenja srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića - koju su zajedno sprovodili kancelarije Interpola u Beogradu i Podgorici, kao i policije Srbije i Crne Gore u januaru 2021. godine – jedini nije želio da prizna, ili prihvati, specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp; Upravo čovjek koji je pisao optužnicu protiv nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića - ignorisao je dokaze koji potiru njegove projektovane tvrdnje!&nbsp; Teza da je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović nezakonito skinuo zabranu ulaska Beliviku i Miljkoviću do detalja je opovrgnutima, ne samo iskazima svjedoka – već i navodima koji se nalaze u samoj optužnici! <h2>Interpol prepiska kao dokaz</h2> Na strani 154. optužnog akta navodi se da je Interpol Podgorica 25. januara 2021. godine u 23:22 sata Interpolu Beograd proslijedio sve podatke o boravku Belivuka i Miljkovića u Crnoj Gori. Ovim materijalnim dokazom potvrđena je odbrana optuženog Lazovića - da su o njihovom ulasku, boravku i kontaktima u Crnoj Gori bile upoznate kolege iz Srbije, što jasno ukazuje da je akcija bila koordinirana sa njima. Belivuk i Miljković ušli su u Crnu Goru 17. janura, a napustili su je 29. januara 2021. godine.&nbsp; Interpol Beograd je tri dana nakon ulaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru – 20. januara uputio zahtjev kolegama iz Interpola Podgorica u kojem navode da imaju saznanja da su Belivuk i Miljković boravili u Crnoj Gori i da su privedeni na informativni razgovor u Odjeljenje bezbjednosti Kotor. Zatražili su sve informacije koje Crna Gora ima o njima: razlog boravka u Crnoj Gori, kontaktima koje su imali, vozila koja su koristili, kao i sve radnje koje je policija preduzela prema njima... Istog dana, prozilazi iz pisanih dokaza, Odjeljenje bezbjednosti Kotor obaviješteno je o telegramu NCB Interpola Beograda. Iz telegrama Odjeljenja bezbjednosti proizilazi da je postupljeno po zahtjevu i da su dostavljena sva obavještenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250608090628_7ff35c191e1e3fe92aadf57fdfe4d0a73f1ac53794b730b2ce9b21626147db5e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250608090628_7ff35c191e1e3fe92aadf57fdfe4d0a73f1ac53794b730b2ce9b21626147db5e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1500" loading="lazy" alt="Dokument Interpol"> <figcaption>Iz telegrama Odjeljenja bezbjednosti proizilazi da je postupljeno po zahtjevu i da su dostavljena sva obavještenja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>Svjedočenja</h2> I čelnici crnogorskog bezbjednosnog sektora su tokom svjedočnja pred tužiocem Šoškićem naveli da su informacije o ulasku Belivuka i Miljkovića dobili od kolege iz Srbije.&nbsp; Bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević kazao je da 16. januara u večernjim satima od načelnika beogradske policije Veselina Milića dobio informaciju o ulasku Belivuka i Miljkovića. Tu informciju Pavićević je telefonom prenio načelniku SBPOK Miloradu Žižiću koji je o tome obavijestio Zorana Lazovića, koji mu je bio neposredni starješina.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010932_7508947751247507347c4c5fd9e18047dc3b899cdb3131b4645a99b5c26d84eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240908010932_7508947751247507347c4c5fd9e18047dc3b899cdb3131b4645a99b5c26d84eb" data-rendition-name="original" width="663" height="390" loading="lazy" alt="Veljko Belivuk i Marko Miljković "> <figcaption>Veljko Belivuk i Marko Miljković(Photo: Ilustracija: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iz svjedočenja policijskih funkcionera proizilazi da su Belivuk i Miljković bili pod 24-satnim nadzorom dok su boravili u Crnoj Gori, te da su istražitelji, zahvaljujući insajderskim informacijama iz mafijaških klanova, spriječili njihovu likvidaciju na aerodromu Tivat, kao i još dvije koje su bile planirane.&nbsp; Optuženi Lazović je 30. maja u Višem sudu odgovarajući na pitanja svog branioca, advokata Zorana Piperovića, potvrdio da ga je o njihovom dolasku informisao kolega Žižić. Više organizacionih jedinica bilo je upoznato sa policijskim operacijama i, prema riječima Lazovića, on je o njihom ulasku upoznao vršioca dužnosti direktora Uprave policije, Specijalno državno tužilaštvo, Odjeljenje bezbjednosti Tivat i Kotor, Centar bezbjednosti Herceg Novi, sektor kriminalistike, Interpol, kolege iz Srbije. I svi su, i prema svjedočenjima i prema optužnici, znali kada su Miljković i Belivuk ušli u Crnu Goru i kada su je napustili. Jedini od policijskih zvaničnika koji je naveo da je Lazović imao ulogu u skidanju zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću je Enis Baković, nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor kriminalistike. On je rekao da mu se Lazović „obratio usmenim zahtjevom da Miljkovića i Belivuka skinu sa operativne mjere zbog rada na predmetu iz organizovanog kriminala“. <h2>,,Nabacivanje dokaza“ – koji to nijesu</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112502110_423fb0a6136d37187951ff5ba8ecb4d12b4044d1d51de9df67c90b25533df7c2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112502110_423fb0a6136d37187951ff5ba8ecb4d12b4044d1d51de9df67c90b25533df7c2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić"> <figcaption>ČINJENICE DEMANTUJU NAVODE IZ OPTUŽNICE: Miloš Šoškić</figcaption> </figure>  Komentarišući negdje na početku procesa optužnicu protiv Lazovića, bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića, hrvatski pravnik i savjetnik u timu Katnića advokat Anto Nobilo kazao je da u potpuno jasnom i čistom slučaju optužnica ne bi bila duža od 10 strana. Tri stotine stranica optužnice koju je napisao tužilac Šoškić trebalo je valjda da ostavi utisak ozbiljnosti i temeljitosti u istrazi. Neselektivno nabacivanje navodnih dokaza dovelo je do toga da se u optužnom aktu nalaze i detalji koji sami pobijaju navode optužnice. Kao što je to slučaj sa skidanjem zabrane srpskim kriminalcima da uđu u Crnu Goru. Katnić i Lazović su gotovo 16 mjeseci u pritvoru i oni su kategorično odbacili tvrdnje tužioca Šoškića - da su svoje položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu. U odbrani je Lazović istakao da se protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su, kako tvrdi, osmislili moćnici van Crne Gore - iz svijeta politike, diplomatije, biznisa i kriminala – a da su izvođači tih „radova“ u Crnoj Gori.&nbsp; I optuženi Katnić je počeo sa iznošenjem odbrane ukazujući sudskom vijeću da su optužbe Šoškića neutemeljene i da je prikrio na desetine poruka preko skaj komunikacije koje su razmjenjivale osobe iz kavačkog klana. U tim prepiskama visokroangirane osobe iz kavačke kriminalne grupe prijete tužiocu Katniću, Čađenoviću i tadašnjem šefu SPO Draganu Radonjiću.&nbsp; Međutim, te poruke se nijesu našle u optužnici tužioca Šoškića. Tokom ročišta koja slijede biće interesantno pratiti da li će specijalni tužilac Miloš Šoškić uopšte pokušati da obrazloži očite nelogičnosti u koncipiranju oprtužnice.&nbsp;

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Interpolu Beograd 25. januara 2021. dostavljeni svi podaci o boravku Belivuka i Miljkovića u Crnoj Gori

Bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije Vesko Damjanović kazao je da je skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću bila uspješna policijska akcija i naglasio je da su njih dvojica bili pod stalnim nadzorom čim su stupili na crnogorsku teritoriju, a kada su napustili našu državu o tome su odmah obaviještene kolege iz Srbije.&nbsp; Damjanović je u svjedočkom iskazu naveo i da je bio upoznat sa svim aktivnostima koje je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala imao prema srpskim državljanima i zahvaljujući njihovim aktivnostima spriječena su tri krivična djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231044_3d1d17eef3c889d22ed5bc5abdad6620c322ddd61193934f57c02f927160cc66.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028231044_3d1d17eef3c889d22ed5bc5abdad6620c322ddd61193934f57c02f927160cc66" data-rendition-name="original" width="696" height="464" loading="lazy" alt="Zoran Lazović"> <figcaption>Zoran Lazović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Sve ove informacije Damjanović je predočio specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću u istrazi koja je pokrenuta protiv nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koje, između ostalog, terete da su odgovorni za skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću.&nbsp; Osim Damjanovića i iskazi visokih policijskih funkcionera Milovana Pavićevića i Milorada Žižića, koji su navedeni u optužnici u koju je portal ETV imao uvid, opovrgli su navode tužioca Šoškića. <h2>SPRIJEČENA TRI KRIVIČNA DJELA</h2> Damjanović je ispričao da je obaviješten kada su Belivuk i Miljković ušli u Crnu Goru, ali nije mogao da se sjeti da li ga je o tome informisao neko sa granice ili načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi.&nbsp; - Nakon što sam obaviješten o njihovom ulasku pozvao sam pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike Enisa Bakovića da ga pitam zašto su ušli u Crnu Goru, na što mi je on rekao da Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala ima aktivnosti prema njima – ispričao je Damjanović.&nbsp; Dodao je da je kontaktirao Lazovića koji mu je saopštio da imaju operativna saznanja da se Belivuku i Miljkoviću sprema likvidacija, a potom informisao da rade na sprečavanju ubistva Marka Ljubiše Kana, koji prema evidenciji policije slovi za visokorangiranog člana škaljarske kriminalne grupe... Treća aktivnost bila je usmjerena na osujećenje likvidacije jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Kada mu je Lazović predočio koje su akcije u toku, prema njegovim riječima, bilo je opravdano da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska i da se puste u Crnu Goru. - Tako bih i ja postupio – skinuo bih im zabranu ulaska. Nekoliko dana nakon razgovora sa Lazovićem realizovani su ovi predmeti, uhapšene su osobe koje su planirale ubistvo Belivuka i Miljkovića i Kašćelana. Takođe, lišeni su slobode i osumnjičeni za pripremanje ubistva Ljubiše Kana – ispričao je bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Damjanović je objasnio i da je svaki od pomoćnika direktora Uprave policije u istoj ravni i jedan drugom ne mogu da daju naređenja. Lazović, prema riječima Damjanovića, nije mogao da naredi Bakoviću da Belivuka i Miljkovića skine sa mjera zabrane ulaska u Crnu Goru.&nbsp; - Ukoliko je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala imao operativne aktivnosti uobičajeno je da se na njihov zahtjev Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska. Imajući u vidu da se sa Lazovićem dugo poznajem, bilo bi mi logično da je mene zvao prije Enisa Bakovića da se Belivuku i Miljkoviću skine mjera – smatra Damjanović.&nbsp; Naglasio je i da mu je poznato da su Belivuk i Miljković saslušani u Odjeljenju bezbjednosti Kotor, da su detaljno pretreseni i da su bili pod stalnim nadzorom. On je objasnio da spisak osoba kojima je bila stavljena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru nije „sveto pismo“ i podložan je promjenama. Nikad se nije desilo, kako je rekao, da ga Lazović nije informisao o aktivnostima Sektora ne čijem je čelu. Poneđeljkom su bili kolegijumi u policiji i Lazović ga je uvijek o svim akcijama informisao. Ukoliko bi bilo nekih dešavanja i između redovnih kolegijuma Lazović ga je telefonom ili lično upoznao o njima. <h2>VAŽAN POZIV IZ SRBIJE</h2> I nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević i šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala, takođe su potvrdili da su Belivuk i Miljković bili pod stalnim nadzorom, te da ih je o njihovom ulasku obavijestio visoki funkcioner srpske polcije kao i da su kolege iz Srbije obaviještene kada su napustili Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231036_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028231036_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="Milovan Pavićević"> <figcaption>Milovan Pavićević(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  Pavićević je ispričao da ga je 16. januara 2021. godine u večernjim časovima obavijestio načelnik beogradske policije Veselin Milić da će u Crnu Goru 17. januara ući Belivuk i Miljković i da će sletjeti na aerodrom Tivat. Nakon razgovora Milić mu je, prema riječima Pavićevića, poslao poruku sa detaljima kada treba da uđu – datum, vrijeme i broj leta kojim će doći iz Beograda u Tivat. - Miliću sam rekao da Centar bezbjednosti Podgorica, odnosno ja kao načelnik, sigurno nećemo imati aktivnosti za te osobe, s obzirom da sam znao kako se vode u evidencijama, ali da ću informaciju podijeliti sa nadležnim u Sektoru za borbu protiv kriminala – ispričao je Pavićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231040_3d1ab5e42832352b9a0455ccf783196356e6393fad21d4cf9d2a76c8aaf119a4.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241028231040_3d1ab5e42832352b9a0455ccf783196356e6393fad21d4cf9d2a76c8aaf119a4" data-rendition-name="original" width="1241" height="811" loading="lazy" alt="Veselin Milić, načelnik policije Beograda"> <figcaption>Veselin Milić, načelnik policije Beograda(Photo: ATAImages)</figcaption> </figure>  On je dodao da je iz tih razloga pozvao Žižića i saopštio mu operativne podatke. Nakon što su završili razgovor, kako je Pavićević rekao, proslijedio mu je poruku od Milića. Dodao je da se, što se tiče dolaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru, tu završavaju njegove aktivnosti kao načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. Istakao je da su službenici kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica preko svojih saradnika došli do saznanja da se sprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i to tokom njihovog povratka u Beograd. Sva ta saznanja, kako je objasnio nekad prvi čovjek Centra bezbjednosti Podgorica, dokumentovana su, označena stepenom tajnosti i dostavljena Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Pavićević smatra da je to bila uspješna akcija i ponosan je na sve policijske aktivnosti koje su preduzimane prema Belivuku i Miljkoviću. - Prvo sam ponosan što sam dobio informaciju da ovakva dva lica dolaze u Crnu Goru i da crnogorska policija može da ih opservira. Posebno sam ponosan na činjenicu da su službenici Centra bezbjednosti Podgorica od saradnika dobili operativnu informaciju da Belivuk i Miljković treba da budu lišeni života - ispričao je Pavićević. Koliko je, kako kaže, bila značajna akcija govori i podatak da su nagrađeni svi članovi specijalnog istražnog tima, među kojima su bili i dva službenika Centra bezbjednosti Podgorica.&nbsp; Naglasio je da kada ga je Milić obavijestio da će u Crnu Goru doći Belivuk i Miljković nije imao informaciju da su te osobe izvršile bilo koje krivično djelo, niti da se pripremaju da ga počine u Crnoj Gori. U slučaju da je te informacije imao proslijedio bi ih nadležnom sektoru. <h2>KONTAKTI BELIVUKA I MILJKOVIĆA</h2> I Milorad Žižić potvrdio je da ga je Pavićević obavijestio da su ga zvali iz Srbije i da su mu saopštili da su Belivuk i Miljković čekirali karte za Tivat. Žižić je rekao da je o tome odmah obavijestio nadređenog starješinu Zorana Lazovića. Prema riječima Žižića, on je predložio Lazoviću da zbog kratkog perioda pozove načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi Gorana Banićevića da vidi kod koga su došli, ko će ih sačekati na Aerodromu i gdje će biti smješteni.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231044_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241028231044_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Milorad Žižić, policijski funkcioner "> <figcaption>Milorad Žižić, policijski funkcioner(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  - Banićević me je obavijesto da je u blindiranom „audiju“ Belivuka i Miljkovića sačekao Miloš Radonjić i da su nakon izlaska sa aerodroma kolima uhvatili jedan krug po Tivtu, zatim se uputili prema naselju Kavač. Mješovita patrola koju su činili uniformisana policija i Kriminalistička policija Centra bezbjednosti Herceg Novi 24 sata je opservirala put koji vodi u naselje Kavač u Kotoru. Tim putem se jedino može izaći i ući u naselje Kavač – ispričao je Žižić. On je istakao da je, osim stalne komunikacije koju je imao sa Banićevićem, imao komunikaciju i sa službenicima SBPOK-a u Srbiji. Kolegama iz Srbije, kako je rekao, prenio je sve detalje – kada su Belivuk i Miljković stigli, ko ih je sačekao, gdje su prevezeni u naselje Kavač. - Pošto su kolege iz Srbije iskazale veliko interesovanje za njihove kontakte rekao sam im da zvanično preko Interpola traže te podatke – ispričao je Žižić. On je saopštio i podatak da su tokom 2020. godine podnijeli 13 krivičnih prijava i 26 posebna izvještaja kao dopune krivične prijave protiv 91 osobe za 129 krivičnih djela. Iz kavačke kriminalne grupe, kako je naveo, procesuirane su 43 osobe, a iz škaljarske 14 osoba.&nbsp; U predmetima su imali i pet svjedoka saradnika i sa specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem radili su više od 80 odsto predmeta. Prema riječima Žižića, u 2021. godini rezultati rada su bili još bolji jer su imali podršku EUROPOL-a. Tada su procesuirane sve vođe kavačke i škaljarske grupe, a i veliki broj članova i vođa je uhapšen. Prema podacima Portala ETV, za vrijeme dok je glavni specijalni tužilac bio Milivoje Katnić, a njegov zamjenik Saša Čađenović, podignuto je 89 optužnica protiv pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, a sudski je privremeno blokirano oko 200 miliona eura. Sve to pokazuje da mnogi imaju interes da se obesmisle sva ranija postupanja specijalnih tužilaca i na taj način ,,deblokiraju" ogromna sredstva...

DAMJANOVIĆ: I ja bih skinuo zabranu ulaska Belivuku i Miljkoviću, spriječili smo tri ubistva

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su rasvijetlili tri krivična djela na štetu životne sredine, i Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijeli krivične prijave protiv tri osobe.
Ktivične prijave podnijete su protiv V.D. (50) i R.P. (64) iz Berana zbog sumnje da su počinili krivična djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
Oni se sumnjiče da su tokom avgusta 2023. godine izgradili vikendice na betonskoj podlozi u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora.&nbsp;
Beranska policija je rasvijetlila i krivično djelo šumska krađa, i protiv M.R. (43) iz Berana podnijela krivičnu prijavu tužilaštvu.
M.R. se sumnjiči da je u novembru ove godine, u mjestu Borovac, u privatnoj šumi u vlasništvu druge osobe, izvršio bespravnu sječu bukovih stabala.&nbsp;

Krivične prijave protiv Beranaca zbog nelegalne gradnje u zoni nacionalnog parka i šumske krađe

Centar za građansko obrazovanje (CGO) oštro je osudio seksistički, uvredljiv i mizogin komentar predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućen direktorici CIN-CG Milki Tadić Mijović, koju je, iskrivljujući Njegoševe stihove, označio kao „babu“ i „vješticu“. Takav rječnik, posebno kada dolazi od nosioca javne funkcije, predstavlja, kako navode iz CGO-a, grub napad na žene, podstiče rodne stereotipe i netoleranciju te je potpuno neprihvatljiv u demokratskom društvu.
Iz ove organizacije podsjećaju da Vraneš pokazuje kontinuitet u javnim istupima kojima zloupotrebljava funkciju koju obavlja i produbljuje društvene podjele, udaljavajući Crnu Goru od osnovnih civilizacijskih vrijednosti.
- Seksističko etiketiranje žena nije i ne može biti ‘šala’. Životno sazrijevanje i razvoj lične zrelosti očigledno su strani gospodinu Vranešu. Pokušaj diskreditacije gospođe Tadić Mijović zbog argumentovane kritike izraz je nemoći i gorke istine da nam je Evropa, iako geografski tu, vrijednosno još uvijek daleko - &nbsp;poručuju iz CGO-a.
Oni pozivaju nadležne institucije i političke aktere, posebno Vranešove koalicione partnere, da preuzmu odgovornost, jasno osude ovakav ispad i obezbijede da javne funkcije obavljaju osobe koje poštuju standarde javne komunikacije, rodnu ravnopravnost i evropske vrijednosti.

CGO: Nedopustiv seksistički napad predsjednika Opštine Pljevlja na Milku Tadić Mijović

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro zatražio je da mu se omogući odlazak iz zemlje sa milionima dolara privatnog bogatstva, širokom amnestijom za svoje najbliže saradnike i sigurnim azilom u prijateljskoj državi.
Kako otkrivaju izvori bliski telefonskom razgovoru između Madura i američkog predsjednika Donald Trampa, dogovor je propao jer je predsjednik Venecuele insistirao na potpunoj amnestiji za oko stotinu najviših zvaničnika režima.
Telefonski razgovor, koji je trajao oko 15 minuta, otkrio je duboke razlike u stavovima dvojice lidera. Dok je Tramp, koji javno priznaje Edmunda Gonzaleza za legitimnog predsjednika Venecuele nakon spornih izbora 2024. godine, predlagao da Maduro emigrira u Rusiju ili Kinu, venecuelanski predsednik je želio da ostane u zapadnoj hemisferi, najradije na Kubi. Kao kompromisna opcija naknadno se spominjao Katar.
Otkrivanje ovog pokušaja tajnog dogovora dolazi u trenutku kada Vašington pojačava pritisak na Karakas. Sjedinjene Američke Države rasporedile su snažne pomorske snage u Karibima, a Tramp je u utorak izjavio da je "blizu" pokretanja udara na venezuelansku teritoriju.
- Znamo gdje žive 'loši momci', i vrlo brzo ćemo djelovati", poručio je predsjednik SAD, dok njegovi zvaničnici navode da Maduro i njegov najuži krug žive "na pozajmljeno vrijeme".
<h2>Maduro se obratio Trampu: Spreman sam</h2>
Već ranije, u avgustu, Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode hapšenju Madura, a koja sada iznosi 50 miliona dolara. Prema pisanju Njujork Tajmsa, Maduro menja adresu spavanja svake noći i oslanja se na kubanske telohranitelje zbog straha od atentata ili unutrašnje pobune.
Već ranije, u avgustu, Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode hapšenju Madura, a koja sada iznosi 50 miliona dolara. Prema pisanju Njujork Tajmsa, Maduro menja adresu spavanja svake noći i oslanja se na kubanske telohranitelje zbog straha od atentata ili unutrašnje pobune.
<h2>Trampova "meka opciju", ali uz ograničenja</h2>
U razgovoru sa Madurom, Tramp je ponudio "mekši izlaz": amnestiju za predsjednika, njegovu suprugu i sina, uz garanciju da može napustiti zemlju ako odmah podnese ostavku.
Prema izvorima, Maduro je tražio dozvolu da ponese 200 miliona dolara, verovatno iz fondova zamrznutih pod američkim sankcijama. Međutim, to nije bilo sporno. Problem je nastao kada je zahtjevao da se amnestija proširi na desetine najbližih saradnika i da ključni ljudi režima učestvuju u prelaznoj vladi koja bi kasnije organizovala slobodne izbore. Takav scenario Vašington nije mogao da prihvati, prvenstveno zato što bi široka amnestija ostavila netaknutim tzv. Kartel de los Soles, mrežu vojnih i političkih aktera koju SAD smatra ključnim elementom venecuelanske narko-operacije i označava je kao "stranu terorističku organizaciju".
Jedan od izvora tvrdi da je Maduro "zapeo između čekića i nakovnja" - ako prihvati dogovor i preda najbliže saradnike pravdi, rizikuje osvetu iznutra - ako odbije, rizikuje američku silu.
Od razgovora sa Trampom, Madurova pozicija u regionu dodatno je oslabila. Porazi levih saveznika na izborima u Hondurasu i Svetom Vinsentu i Grenadinima dodatno su narušili njegovu regionalnu političku mrežu podrške.
Kako britanski Telegraf piše, Američki pritisak, unutrašnje nezadovoljstvo i Madurovo oklevanje da pronađe "meki izlaz" stavljaju Venecuelu pred neizvasne nedelje, dok Vašington meri koliko dugo je još spreman da čeka.

Maduro spreman da napusti zemlju, ali pod jednim uslovom

Crna Gora jača svoju ulogu u razvoju TEN-T mreže, posebno kroz unapređenje Luke Bar koja postaje ključno regionalno čvorište, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović na ministarskom sastanku Transportne zajednice u Briselu.
Radulović je predstavio najvažnije rezultate Crne Gore u oblasti pomorstva i evropskih transportnih integracija.
- Pomorstvo je strateška poluga razvoja Crne Gore. Naš cilj je snažna i integrisana veza sa evropskom transportnom mrežom, a reforme koje sprovodimo unapređuju standarde, sigurnost i kvalitet usluga u korist građana i privrede - poručio je ministar Radulović.
Kroz WBIF sprovodi se projekat „Modernizacija Luke Bar“, vrijedan 1,6 miliona eura, koji obuhvata produbljivanje akvatorijuma radi prihvata većih brodova i obnovu lučke željezničke infrastrukture. Takođe, ovaj projekat doprinosi mogućnost praćenja toka robe, logističke procese ali i donosi odluke na bazi podataka iz realnog vremena.
Radulović je naglasio da Ministarstvo uvodi nacionalni Sistem za lučku zajednicu koji će povezati sve učesnike i ubrzati rad u lukama.
- Pripremili smo ključne zakone. Dobili smo zeleno svjetlo od EK za Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, iz Brisela čekamo mišljenje za Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, dok ćemo naredne sedmice EK poslati na mišljenje i Zakon o lukama - poručio je Radulović.
Inače, ovo je prvi Zakon iz oblasti pomorstva koji je ikada poslat EK na provjeru usaglašenosti sa pravnom tekovinom EU, a samim tim i prvi pomorski akt koji je ikad dobio pozitivnu ocjenu EK.

Radulović: Modernizacija Luke Bar u fokusu crnogorske transportne politike

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.