Tokom gušenja antivladinih protesta u Tbilisiju prošle godine, gruzijske vlasti su možda koristile "kamit", hemijski ratni agens iz Prvog svjetskog rata, prema istrazi BBC-a objavljenoj 1. decembra.
BBC je razgovarao sa stručnjacima za hemijsko oružje, izvorima u specijalnim snagama gruzijske policije i ljekarima, prikupljajući dokaze koji ukazuju na upotrebu bromobenzil cijanida, koji je francuska vojska nazvala "kamit".
Francuska ga je koristila na Zapadnom frontu tokom Prvog svjetskog rata, ali ga je napustila 1930-ih zbog zabrinutosti oko dugoročnih efekata. Kasnije je zamijenjen sigurnijim CS plinom ("suzavcem").
Jedan demonstrant je opisao mlazove vodenih topova kao "vrele", osjećaj koji je trajao čak i nakon pranja. Drugi demonstranti koji su demonstrirali protiv suspenzije evropskih integracija Gruzije do 2028. godine takođe su prijavili produženi nedostatak daha, kašalj i povraćanje.
Gruzijske vlasti nazvale su nalaze istrage "apsurdnim" i tvrde da je policija djelovala zakonito kao odgovor na "nezakonite radnje divljanja kriminalaca".
Radio Slobodna Evropa (RSE) nije mogao potvrditi navode iz istraživanja BBC-a, ali &nbsp;Gruzijski servis RSE ranije su izvijestili da je gruzijska policija možda upotrijebila više od samog suzavca.
Sredinom decembra prošle godine, RSE je razgovarao s Rusima koji su učestvovali u protestima. Novinarka Valeria Faizullina tada je rekla da su gruzijske snage sigurnosti "odlučile pretvoriti vodene topove u punopravno hemijsko oružje", čiji rafal, kada se ispali u kožu, stvara "osjećaj kao da ste živi spaljeni".
- Moje kolege i ja smo zaključili da dodaju mješavinu suzavca i biber spreja. Tokom prvih nekoliko dana ta 'voda' me je pogodila u glavu. A nakon toga sam počeo osjećati kao da je u blizini granata sa suzavcem. Oslijepio sam i počeo se gušiti, te sam morao tražiti pomoć od demonstranata kako bi mi isprali oči fiziološkim rastvorom. Međutim, nije bilo granata; samo su me polili vodenim topom- rekao je tada novinar Fjodor Kudokormov.
Upotreba hemijskog oružja protiv demonstranata mora se odmah zaustaviti, napisao je alergolog i imunolog Giorgi Kamkamidze na društvenim mrežama u decembru 2024. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

BBC: Gruzijska policija možda koristila hemijsko oružje iz Prvog svjetskog rata da razbije proteste

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će pokrenuti pravni postupak protiv BBC-ja zbog načina na koji je njegov govor montiran u emisiji „Panorama“, nakon što se korporacija izvinila, ali je odbila da mu nadoknadi štetu.
- Tužićemo ih za iznos između milijardu (oko 860 miliona eura) i pet milijardi dolara, vjerovatno negdje sljedeće nedjelje - rekao je u petak uveče.
U četvrtak je BBC saopštio da je montaža govora od 6. januara 2021. nenamerno stvorila „pogrešan utisak da je predsjednik Tramp direktno pozvao na nasilnu akciju“ i da se govor neće ponovo emitovati.
Korporacija se izvinila predsjedniku, ali je rekla da neće isplatiti finansijsku nadoknadu.
BBC je objavio tu izjavu nakon što su Trampovi advokati zaprijetili da će tužiti korporaciju za milijardu dolara odštete ukoliko ne objavi povlačenje emisije, izvinjenje i isplati mu nadoknadu.
- Mislim da moram to da uradim. Varali su. Promijenili su riječi koje su izlazile iz mojih usta - rekao je novinarima o planu da pokrene pravni postupak.
Tramp nije pokrenuo pitanje sa Kirom Starmerom, ali je, kaže, britanski premijer zatražio da razgovara sa njim.
Američki predsjednik je rekao da će pozvati Starmera tokom vikenda.
Pretraga javnih baza podataka sudskih zapisa potvrdila je da nije podnijeta nijedna tužba na saveznom ili državnom sudu na Floridi do petka uveče.
U posebnom intervjuu u subotu snimljenom prije njegovih komentara, Tramp je rekao da ima „obavezu“ da tuži BBC, dodajući: „Ako to ne uradite, ne sprječavate da se to ponovi sa drugim ljudima.“
Nazvao je izmenu u emisiji „nečuvenom“ i „gorom od one stvari sa Kamalom“, referišući na spor koji je imao sa američkom novinskom kućom CBS oko intervjua u programu „60 minuta“ sa demokratskom protivkandidatkinjom na izborima 2024. godine, Kamalom Haris.
U julu ove godine, američka medijska kompanija Paramount Global pristala je da plati 16 miliona dolara (13,7 miliona eura) kako bi riješila pravni spor oko tog intervjua.
<h2>Objašnjenje javnog servisa o „Panorami“</h2>
Kontroverza proističe iz načina na koji je „Panorama“ montirala Trampov govor od 6. januara 2021. za dokumentarac koji je emitovan u oktobru 2024.
Tokom obraćanja, američki predsjednik je rekao pristalicama: „Prošetaćemo do Kapitola i navijaćemo za naše hrabre senatore i kongresmene i kongresmenke.“
Više od 50 minuta kasnije u govoru, rekao je: „I borimo se. Borimo se pakleno.“
U emisiji „Panorama“, snimak ga prikazuje kako kaže: „Prošetaćemo do Kapitola… i biću tamo sa vama. I borimo se. Borimo se pakleno.“
Kontroverza oko načina montaže Trampovog govora dovela je do ostavki generalnog direktora BBBC-ja Tima Dejvija i šefice vesti Debore Tarns.
U odjeljku „Ispravke i pojašnjenja“, objavljenom u četvrtak uveče, BBC je saopštio da je emisija „Panorama“ revidirana nakon kritika o načinu montaže Trampovog govora.
- Prihvatamo da je naša montaža nenamerno stvorila utisak da prikazujemo jedan kontinuirani dio govora, a ne odlomke iz različitih tačaka u govoru, i da je to dalo pogrešan utisak da je predsjednik Tramp direktno pozvao na nasilnu akciju - navodi se u saopštenju.
Advokati BBC-ja su pisali Trampovom pravnom timu, rekao je portparol te kuće ove nedjelje.
- Predsjednik BBC-ja Samir Šah je zasebno poslao lično pismo Bijeloj kući, jasno stavivši do znanja predsjedniku Trampu da se on i korporacija izvinjavaju zbog montaže predsjednikovog govora od 6. januara 2021. godine, koja je bila prikazana u programu. Iako BBC iskreno žali zbog načina na koji je video snimak montiran, ne slažemo da postoji osnova za tužbu za klevetu - rekli su.
U pismu Trampovom pravnom timu, BBC je iznio pet glavnih argumenata zašto nije smatrao da ima slučaj na koji treba da odgovori.
Prvo je rekao da BBC nije imao prava i da nije distribuirao epizodu „Panorame“ na svojim američkim kanalima.
Kada je dokumentarac bio dostupan na BBC iPlayer-u, bio je ograničen na gledaoce u Velikoj Britaniji.
Drugo, navodi se da dokumentarac nije nanio štetu Trampu, jer je ubrzo nakon toga ponovo izabran za predsjednika SAD.
Treće, navodi se da snimak nije bio osmišljen da obmane, već samo da skrati dugačak govor i da montaža nije urađena zlonamjerno.
Četvrto, navodi se da snimak nikada nije trebalo posmatrati izolovano. Umjesto toga, bio je 12 sekundi u okviru jednosatnog programa, koji je takođe sadržao mnogo glasova podrške Trampu.
Konačno, mišljenje o pitanju od javnog značaja i politički govor su strogo zaštićeni zakonima o kleveti u SAD.
Izvinjenje BBC-ja uslijedilo je nekoliko sati nakon što je drugi slično montirani snimak, emitovan u emisiji „Newsnight“ 2022. godine, koji je objavio Dejli telegraf.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Tramp najavio pokretanje pravnog postupka protiv BBC-ja

Ruska ambasada u Londonu pridružila se napadima Donalda Trampa na BiBiSi (BBC), nazvavši britanskog javnog emitera "propagandnim i dezinformacionim oruđem“ punim "ideoloških dogmi“.
Kritika iz Moskve uslijedila je nakon što je američki predsjednik zaprijetio da će tužiti BiBiSi (BBC) za milijardu dolara zbog načina na koji je emitovana njegova govor 6. januara 2021. godine u dokumentarcu Panorama, prikazanom nekoliko dana prije predsjedničkih izbora 2024. godine. Spor oko dokumentarca doveo je do ostavki najviših rukovodilaca BiBiSija, generalnog direktora Tima Dejvija i glavne urednice informativnog programa Debore Ternes.
Na Telegramu je ruska ambasada napisala da je BiBiSi "ništa drugo do propagandno i dezinformaciono oruđe", piše Politico.
- Njegovi novinari biraju i manipulišu činjenicama, kao i da cenzurišu informacije koje se ne uklapaju u njihov partijski uređivački stav - navodi se u objavi.
Korporacija je na udaru kritika nakon što je procurio interni dopis u kome se navodi pristrasnost u njenom izvještavanju koje bi trebalo da bude nepristrasno o američkom predsjedniku, Bliskom istoku i transrodnim pitanjima. Predsjednikovi advokati dali su BiBisiju rok do petka da "povuče" sve "lažne, klevetničke, omalovažavajuće i zapaljive izjave" o njemu.
Ruska ambasada u Londonu u utorak je optužila BiBiSi za "sistemske nedostatke ... u kojima je ideološka dogma zamenila novinarsku etiku" i tvrdi da je korporacija godinama sprovodila "pristrasno izvještavanje" i "dvostruke standarde" u uređivačkoj politici.
- Korporacija je postala platforma za rusofobiju i ekstremizam - navodi se u objavi na Telegramu, prenosi Politico.
Britanska ministarka kulture Lisa Nandi trebalo bi da u utorak popodne održi izjavu o ovom skandalu, kao i o budućem modelu finansiranja korporacije, pitanju koje je posebno aktuelno uoči desetogodišnjeg procesa obnove povelje BiBiSija, kojim se definiše njegov mandat.
U obraćanju zaposlenima u utorak, o kojem je izvijestio Gardijan, odlazeći generalni direktor BiBisija Tim Dejvi, koji je priznao propuste u vezi sa dokumentarcem Panorama, odgovorio je spoljnim kritičarima organizacije.
- Ovo su teška vremena za BiBiSi, ali proći ćemo kroz to. Proći ćemo kroz to i napredovaćemo. Ovu priču ne pišu samo naši neprijatelji. To je naša priča. Mi preuzimamo odgovornost - rekao je, prema navodima lista.
Dodaje da vidi da je "slobodna štampa pod pritiskom". 
- Vidim oružavanje (informacija). Moramo se boriti za naše novinarstvo. Napravili smo neke greške koje su nas koštale, ali moramo se boriti za to - poručio je Dejvi.

Ruska ambasada u Londonu pridružila se napadima Donalda Trampa na BBC

Američki predsjednik Donald Tramp poslao je pismo BBC-ju u kojem prijeti pravnim postupkom zbog montiranja njegovog govora u Vašingtonu u januaru 2021.
BBC je potvrdio da je primio pismo i da će odgovoriti u dogledno vrijeme.
Informacija o Trampovom pismu došla je u trenutku kada se predsjednik Upravnog odbora britanskog javnog servisa Samir Šah izvinio zbog, kako je rekao, „greške u procjeni“ koja je rezultirala obmanjujućom montažom govora američkog predsjednika emitovanog u emisiji BBC Panorama.
Šah je rekao da nije siguran da li će Tramp tužiti BBC – što je kasnije potvrđeno – i da razmišlja o ličnom izvinjenju američkom predsjedniku.
- Dobili smo poruku od predsjednika Trampa preko njegovih ljudi i razmatramo kako da mu odgovorimo- rekao je Šah.
Tim Dejvi, generalni direktor BBC-ja i Debora Tarns, izvršna direktorka BBC Njuza podnijeli su ostavke zbog montaže Trampovog govora prije četiri godine.
BBC se našao u središtu pažnje pošto je dnevnik Dejli telegraf objavio detalje procurelog internog memoranduma BBC-ja u kojem se sugeriše da su za potrebe emisije Panorama dva dijela Trampovog različitih govora spojena da bi izgledalo kao da eksplicitno podstiče nerede u Vašingtonu i napad na zgradu Kongresa u januaru 2021.
- Napravljeno je nekoliko grešaka i kao generalni direktor moram da preuzmem potpunu i konačnu odgovornost- napisao je Dejvi u saopštenju o ostavci.
Procureli dopis objavio je Majkl Preskot, bivši nezavisni spoljni savjetnik Odbora za uređivačke standarde BBC-ja.
On je napustio tu funkciju u junu.
Predsjednik UO BBC-ja rekao je i da „jednostavno nije istina“ da organizacija nije učinila ništa da riješi probleme, navodeći mjere preduzete u arapskom servisu BBC-ja i Odeljenju za istraživačko novinarstvo.
Upravni odbor BBC-ja „uznemiren“ je ostavkom generalnog direktora Tima Dejvija, priznao je Šah.
- Nijesam želio da ostanem bez Tima Dejvija, niti je to želio bilo koji član Upravnog odbora… bili smo uznemireni odlukom. Moj posao je sada da obezbijedim glatku tranziciju- kaže Šah, dodajući da će mu Dejvi pomoći u tome.
Upitan da li je trebalo da podnese ostavku, Šah kaže da je njegov posao da predstavlja javnost i osigura nepristrasno novinarstvo.
Branio je i BBC od optužbi o „antiizraelskoj“ pristrasnosti.
U BBC-jevom DNK i njegovoj kulturi je nepristrasnost, rekao je predsjednik Upravnog odbora korporacije.
To, međutim, ne znači da nema stvarnih problema, priznao je.
Rekao je i da je, u slučaju Trampovog govora, „bilo bolje da smo reagovali ranije.“
Na pitanje da li je BBC ovo zataškao, Šah kaže da je „trebalo reagovati ranije“ i zauzeti zvaničan stav o tome.

Tramp prijeti tužbom BBC-ju

Suzana Vasiljević, savjetnica za medije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, šokirala je srpsku, regionalnu, pa i britansku javnost svojim nedavnim izjavama o ranijem profesionalnom angažmanu. U pokušaju da ukaže na to da novinari - naročito strani - navodno bezočno i bez osnova iznose neistine kao primjer iznijela je samu sebe.
Naime, tokom gostovanja na televiziji "Kurir", mediju blisko povezanom sa režimom Aleksandra Vučića, govoreći o borbi protiv dezinformacija, Vasiljević je izjavila da je 2000. godine dok je bila dopisnica BBC-ja sa kolegama "izmislila cijeli rat" - u Crnoj Gori.&nbsp;
Cilj te navodne manipulacije, prema njenim riječima, bio je boravak na crnogorskoj obali.
- Ja sam svojevremeno radila u medijima. Često smo izmišljali priče da bismo nešto postigli. Izmislili smo rat u Crnoj Gori, odnosno mogućnost da će Slobodan Milošević 2000. godine, pred izbore, napasti Crnu Goru, tj. Mila Đukanovića. Kao povod smo naveli to što je Milo okrenuo leđa Slobi - samo da bismo mogli provesti tri mjeseca na Svetom Stefanu - ispričala je Vasiljević.
Javnost u Srbiji ostala je zatečena ovim „priznanjem“, a korisnici društvenih mreža zapitali su se šta li Vučićeva savjetnica danas, sa pozicije velike moći, servira građanima, ako je nekada „izmišljala rat“ radi ljetovanja.
Na njene navode reagovao je i portparol BBC-ja. U izjavi za televiziju N1 istakao je da Suzana Vasiljević nikada nije bila zaposlena u BBC-ju, već da je povremeno sarađivala s njima kao spoljna saradnica, posljednji put još 2012. godine. BBC je u odgovoru poručio da u njenim riječima „ne prepoznaje nikakvu referencu na svoj rad“, te naglasio da je BBC poznat kao najpouzdaniji svjetski medijski servis, posvećen tačnom, nezavisnom i nepristrasnom izvještavanju.
Kakav lonac - takva i ručka; kakav vođa - takva i savjetnica. Suzana Vasiljević nije isključivo Vučićeva savjetnica za „obračun s medijima“, već je ranije obavljala slične funkcije i u kabinetima Ivice Dačića (poznatog kao „Mali Sloba“) i Vojislava Koštunice. Zanimljivo je da, prema njenim riječima, „izmišljanja i laži“ nijesu učili pomenuti političari, već samo - BBC.
Iako često u javnosti glumi skromnost i izražava patetično saosjećanje s narodom koji „jede parizer“, Suzana Vasiljević nosi garderobu, obuću i torbe koje daleko premašuju mogućnosti prosječnog srpskog (ili crnogorskog) budžeta.&nbsp;
Portal Nove.rs analizirao je njen „modni portfelj“ i ustanovio da posjeduje više skupocjenih torbi, uključujući Louis Vuitton model od 3.844 eura, još jedan od 4.000 eura, kao i torbu Acne Studios od 700 funti. Takođe je fotografisana sa Chanel torbom čija cijena prelazi 4.000 eura.
Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije Republike Srbije, Vasiljević mjesečno zarađuje 143.000 dinara (oko 1.220 eura). Nema dodatne zvanične prihode, jer članstvo u upravnim i nadzornim odborima Air Srbije i Beogradske filharmonije nije honorisano. Posjeduje jednosoban stan od 64 metara kvadrata, kuću od 56 metra kvadranta i 15 ari zemljišta. Ni uz najkreativniju finansijsku akrobatiku, od navedenih prihoda ne bi mogla sebi priuštiti ni jednu dizajnersku torbu godišnje.
Predsjednik Vučić, međutim, stao je u njenu odbranu.
- Ona izaziva razne reakcije, nije lako s njom raditi, ali je izuzetno marljiva i energična. Oko 15 godina je radila u BBC-ju - rekao je Vučić (iako portparol BBC-ja to demantuje).&nbsp;
Dodao je da je Vasiljević „udata za stranca, živi u stanu od 60 kvadrata i vozi automobil od 5000 eura, ali voli da se oblači i ima takav stil“, te da se on „neće baviti cipelama, torbama i glupostima žena političkih protivnika“. Zaključio je da se napadi na nju sprovode kako bi se naudilo njemu lično.
Ni Vučić, istini za volju, ne odudara po pitanju luksuza - često nosi skupa odijela, satove i obuću, a i njegova „opuštena“ garderoba liči više na modnu kolekciju za odmor na Maldivima nego na državnički stil.
Vasiljević je s Vučićem počela da radi još 27. jula 2012. godine, dok je on bio potpredsjednik vlade i ministar odbrane. U intervjuu za list „Alo“ ispričala je da joj je Vučić na engleskom postavio pitanje: „Do you want to work for me?“ ("Da li želiš da radiš za mene?"). Rekla je i da je Vučić često predstavlja kao „predstavnicu građanskog sektora u svom kabinetu“. Ako je ona predstavnica građana - kakvi su tek predstavnici seljaka?
Prema tekstu BIRN-a, koji sadrži svjedočenja novinara o stanju medija u Srbiji, urednik jednog tabloida opisao je odnose moći u medijskoj sceni: „Nakon jednog novogodišnjeg prijema u Vladi Srbije, savjetnica za medije Suzana Vasiljević se na Fejsbbuku pohvalila poklonima od novinara i urednika… Najviše lajkova dobile su cipele "Jimmy Choo" vrijedne 600 dolara, poklon menadžerke jednog dnevnog lista, dok je drugo mjesto pripalo spavaćici koju joj je poklonila urednica konkurentske kuće“.
Vasiljević i njen šef, poznato je, različito komuniciraju sa domaćim i stranim medijima. Dok prve drže pod kontrolom kroz finansijske tokove, prema stranim često nastupaju agresivno - vrijeđanjima, sramoćenjem i lažnim optužbama, poput one na račun BBC-ja.
Poznato je i da je Vasiljević umjela da šalje lična pisma stranim medijima čiji joj se izvještaji nijesu dopadali. Tako je prošle godine pisala urednicima briselskog portala Politiko, žaleći se da je tekst o Vučiću „zlonamjeran i obojen prezrivim tonom“.&nbsp;
U tekstu se najavljivala posjeta njemačkog kancelara Olafa Šolca Beogradu u vezi sa litijumskim sporazumom, a autor je naveo da je Vučić „do tada bio prilično izolovan na međunarodnoj sceni“.
Vasiljević je članak nazvala „zlonamjernim pamfletom“ i poslala listu svjetskih lidera sa kojima se Vučić, navodno, sastajao i razgovarao telefonom. Da li je i taj spisak, kao i „rat u Crnoj Gori“, djelimično izmišljen - vjerovatno ćemo saznati kad promijeni poslodavca.

Profil Vučićeve savjetnice koja bez srama priznaje da laže i izmišlja: Vodi mu propagandu, a najdraže su joj skupe torbe

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je gost emisije "Hard Talk" na BBC-ju u kojoj je, pored ostalog, ponovo odbio genocid u Srebrenici nazvati genocidom, te komentarisao svoju prošlost i odnose sa Miloradom Dodikom.
Prvo pitanje koje je Stiven Saker postavio Vučiću ticalo se njegove prošlosti, članstva u Srpskoj radikalnoj stranci i posvećenosti ideji Velike Srbije, za koju je Sakur kazao da je dovela do ratova na Balkanu, gubitka života i ratnih zločina.
- Ne sramim se priznati da sam se promijenio, ali se ne slažem s vama u tome ko je kriv za probleme na Balkanu i raspad Jugoslavije. Ne mislim samo na unutarnje probleme u Jugoslaviji već i na ulogu Zapada. Imamo različite poglede na to, i ne govorim samo o našim unutrašnjim pitanjima. Kada kažem naša unutrašnja pitanja, mislim na pitanja iz bivše Jugoslavije. Mislim na ulogu zapadnih sila i svih ostalih koji su imali veliki uticaj i uticaj na situaciju u to vrijeme. Ali naravno, imamo idiom na srpskom koji kaže da se samo magarci ne mjenjaju. A sada sam 30 godina stariji. Sazrio sam, odrasla sam osoba i moram se brinuti o svom narodu - rekao je Vučić, prenosi Klix.ba.
Nakon toga je voditelj pitao Vučića da li je kao predsjednik Srbije spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid.
- Oduvijek sam bio spreman da priznam da se u Srebrenici desio strašan masakr. Otišao sam tamo na obilježavanje dvadesete godišnjice, ako se ne varam. Otišao sam tamo, poklonio sam se i položio vijenac, ali su me okupljeni napali. Niko ne poriče šta se dogodilo u Srebrenici, ali kada govorimo o Rezoluciji, 29 godina nakon - rekao je Vučić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2JtmbZD3nfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Tada ga je voditelj prekinuo sa potpitanjem: "Rezolucijom kojom je potvrđeno da je to bio genocid, da li ste spremni da koristite tu riječ?"
- Njemci i Bošnjaci su predložili, a mi smatramo da je to bila politička incijativa. Kao što ste vidjeli 109 država dijeli naš stav. Ljudi nisu razumjeli zašto neki drugi masakri ili veliki zločini nisu okarakterisani i priznati kao genocid. Ukoliko se radi o saučešću i odavanju počasti žrtvama, uvijek smo spremni na to. Vjerujem u pomirenje u regiji, ali ne vjerujem u tu vrstu narativa, koji će uvijek dovoditi do novih nesuglasica i problema u politici - kazao je Vučić.
Saker je kazao da je namjerno intervju započeo sa pitanjima o prošlosti jer smatra da su relevantna u odnosu na to kako Srbiju vide danas te je postavio pitanje o "Svesrpskom saboru" koji je održan ljetos.
- Usvojeno je to da srpski narod čini jedinstvenu cjelinu. 'Jedan narod, jedan sabor' je bio slogan. Ova retorika uzbunila je alarme u Bosni, Hrvatskoj i drugim državama. Čini se da je ideologija Velike Srbije i dalje prisutna - pitao je Sakur.
- Ne, nije. To su izmislili oni koji žele nauditi Srbiji i srpskim nacionalnim interesima. Citirali ste nešto van konteksta. Mi nemamo težnje da budemo pod krovom jednog sabora, jedne skupštine. To je bio skup srpskog naroda, sabor i ne predstavlja pravi parlament. Pravi parlament imamo u Srbiji, oni Republici Srpskoj, to su druge priče. Ono što je rečeno je da potpuno podržavamo nadgledanje Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisanog 1995. Hiljadu puta sam rekao i ponavljam sada da podržavamo teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i pridržavamo se međunarodnog prava i Dejtonskog mirovnog sporazuma i poštujemo teritorijalni integritet Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. Šta je nejasno u toj izjavi. To sam izgovorio tog dana, ali niko nije htio da prenese tu poruku. Htjeli smo da kažemo da niko nema pravo da umanji ili liši prava srpskog naroda da koriste jezik, ćirilicu i bilo šta drugo - kazao je Vučić.
Uslijedilo je pitanje o Miloradu Dodiku i njegovoj izjavi od prošlog maja da je Bosni i Hercegovini došao kraj, voditelj je naglasio da Dodik želi otcjepljenje i pitao Vučića da li ga podržava ili mu kaže: "Gospodine Dodik, vi se ne možete odvojiti i nećete se pripojiti Srbiji".
- Imam relativno dobar odnos sa predsjednikom Dodikom i poštujem ga. Ne dajem mu nikakve naredbe. Nisam odgovoran za donošenje bilo kakvih odluka u ime Republike Srpske. Ja sam predsjednik Srbije. Ali vidite koliko je ovo licemjerno. Kada je neko želio da se odvoji od bivše Jugoslavije, vi ste veoma pomogli tim ljudima i tim bivšim republikama. Ali ako neko želi da odvoji od njih, to postaje najveći zločin. Ali dozvolite mi da vam kažem, ne brinite za Srbiju. Vjerujem da je Milorad Dodik bio isprovociran različitim vrstama akcija bilo visokog predstavnika, Bošnjaka u Sarajevu, ili bilo koga drugog. Ali to su njegova pitanja. Govoreći o Srbiji, Srbija veoma podržava teritorijalni integritet Bosne, uključujući i integritet Srpske unutar Bosne. Mogu to ponoviti hiljadu puta i ne možete pronaći nijednu izjavu koju sam dao na ovu temu koja bi bila drugačija od onoga što sam rekao - kazao je Vučić.
Saker je zatim kazao: "Kako biste bili sigurni da je vaša poruka dovoljno jasna, možda bi bilo jasnije da ste rekli 'Štagod da Dodik i Srbi u Bosni misle da žele da urade, ja ću jasno reći da im nikad neće biti dozvoljeno da se pridruže Srbiji'".
- Oni to nikada nisu tražili niti pričali o tome. Ponekad su, ali ne uvijek govorili o njihovom pravu da ne budu dio Bosne, ali ne i da se pridruže Srbiji. Srbija ima svoje granice prema Ustavu i u skladu sa međunarodnim javnim pravom, Poveljom UN i rezolucijama UN i ne trebamo ništa više, ništa što će doći od nekog drugog i nećemo dati ništa nikome što pripada nama - kazao je Vučić.

Vučić na BBC-ju ponovo negirao genocid u Srebrenici: Dodika provociraju visoki predstavnik i Bošnjaci

Bivša šefica diplomatije Evropske unije (EU) Federika Mogerini podnijela je ostavku na mjesto rektorke Koledža Evrope koji obučava mlade za diplomatiju, nakon što je protiv nje podignuta optužnica zbog sumnje na prevaru.
Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) saopštilo je u srijedu da je podiglo optužnicu protiv Mogerini i još dvije osobe, zbog prevare u javnim nabavkama i korupcije, kao i zbog sukoba interesa i kršenja profesionalne tajne.
Mogerini je u pisanoj izjavi kazala da je, u skladu sa najvećom strogošću i pravednošću sa kojom je uvijek obavljala svoje dužnosti, odlučila da podnese ostavku na mjesto rektorke Koledža Evrope i direktorke Diplomatske akademije EU, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Mogerini i generalni direktor odjeljenja Evropske komisije za Bliski istok Stefano Sanino privedeni su 2. decembra nakon racije belgijske policije u okviru istrage o prevari.
Oni su, nakon saslušanja, pušteni na slobodu, jer je procijenjeno da nema rizika od bjekstva.
Sanino je odlučio da prijevremeno ode u penziju.
Policija je pretražila Evropsku službu za spoljne poslove (EEAS) i Koledž Evrope zbog navodne korupcije prilikom osnivanja akademije za obuku diplomata.
Koledž Evrope je devetomjesečni program obuke za mlade diplomate u zemljama članicama dobio na tenderu EEAS-a 2021. i 2022. godine, kada je generalni sekretar EEAS-a bio Steafano Sanino.
Tužilaštvo EU istražuje da li je EEAS prekršio pravila tendera dijeleći povjerljive informacije sa Koledžom prije nego što je projekat dodijeljen.

Mogerini podnijela ostavku nakon optužbe za prevaru

Događaj Evropske komisije „Otvaranje novih puteva inovacija i rasta“ otvorio je generalni direktor Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Bernhard Magenhann, ističući da nova dinamika politike proširenja predstavlja ključni prioritet Evropske unije i važnu geopolitičku investiciju. On je naglasio da JRC aktivno podržava zemlje kandidate kroz razvoj politika zasnovanih na dokazima, primjenu EU standarda i jačanje kapaciteta za buduće članstvo.
Posebnu pažnju Magenhann je posvetio konceptu pametne specijalizacije, koji je JRC svojom metodologijom oblikovao u jedan od najvažnijih mehanizama za sprovođenje razvojnih prioriteta. Prema njegovim riječima, kvalitetno upravljanje pametnom specijalizacijom može povećati regionalni i nacionalni razvoj i do 40%, dok nedovoljno razvijena inovaciona infrastruktura ograničava ekonomske potencijale. Uprkos zajedničkim izazovima — zelenoj i digitalnoj tranziciji, razvoju vještina i jačanju konkurentnosti — saradnja i inovacije ostaju, kako je poručio, ključ za pretvaranje izazova u razvojne šanse.
Iz perspektive politike proširenja govorila je i Valentina Superti, direktorka za Zapadni Balkan u DG ENER-u, naglasivši da pametna specijalizacija pomaže partnerskim zemljama da modernizuju ekonomije i ojačaju inovacione sisteme. Istakla je da sve ekonomije regiona već imaju usvojene S3 strategije i identifikovane sektore sa najvećim potencijalom za inovacije i ekonomsku transformaciju.
Superti je upozorila da je napredak najbrži tamo gdje postoji snažna politička posvećenost i stabilno upravljanje, dok se u sredinama sa promjenljivim nivoom posvećenosti proces usporava — posebno u oblastima monitoringa, evaluacije i angažovanja aktera. Podsjetila je i na ključnu vezu između S3 strategija i Plana rasta za Zapadni Balkan, čiji se prioriteti zasnivaju na istim principima — ciljanim investicijama, jačanju kapaciteta i sprovođenju reformi.&nbsp;
- Region je uradio najteži dio posla definisanjem prioriteta; sada je presudno obezbijediti kontinuitet i kvalitetnu implementaciju - poručila je ona.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, učestvovala je na panelu „Procesi pametne specijalizacije na Zapadnom Balkanu: ključna postignuća i iskustva“, gdje je istakla da je Crna Gora, uprkos izazovima i periodu pandemije, ostvarila izuzetne rezultate u sprovođenju Strategije pametne specijalizacije 2019–2024.
- Realizovano je preko 90% planiranih sredstava, u iznosu većem od 168 miliona eura, čime je uspostavljena kompletna inovaciona infrastruktura koja danas predstavlja temelj savremenog inovacionog sistema - kazala je ministarka.
Ona je navela da je Crna Gora u završnoj fazi izrade drugog ciklusa strategije, uz uspješno završen EDP proces u kojem je učestvovalo više od 250 predstavnika akademske zajednice, istraživačkog sektora, privrede i civilnog društva.
Nova strategija biće usvojena do juna 2026. godine i predstavljaće ključni okvir za digitalnu i zelenu transformaciju u narednom petogodišnjem periodu.&nbsp;
- Sve javne politike, programi i konkursi — od nauke i inovacija do obrazovanja — već se usklađuju sa S3 prioritetima - &nbsp;naglasila je Jakšić-Stojanović.
Ministarka je zaključila da Crna Gora nastavlja da gradi sistem u kojem je razvoj ekonomije, nauke i inovacija utemeljen na jasno definisanim prioritetima pametne specijalizacije.

Jakšić-Stojanović: Crna Gora gradi sistem zasnovan na jasno definisanim prioritetima pametne specijalizacije

Vlada Crne Gore jasno prepoznaje željeznicu kao ključni stub održivog transporta i kao sektor u kojem se najbolje ogleda naš evropski put - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović koji će, sa državnim sekretarom Ministarstva saobraćaja Savom Ašaninom, ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom i saradnicima, prisustvovati otvaranju Evropske kuće u Bijelom Polju.
U sklopu proslave otvaranja Evropske kuće, organizovano je posebno putovaje EU- brendiranim vozom od Podgorice do Bijelog Polja, kako bi se istakla održiva mobilnost i Zelena agenda Evropske unije.
Potpredsjednik Zogović, u svom obraćanju istakao je da željeznički saobraćaj u Crnoj Gori ima posebno mjesto u razvoju naše zemlje.
- On povezuje sjever i jug, omogućava ljudima da se kreću brže, sigurnije i ekološki prihvatljivije, a istovremeno predstavlja simbol naše evropske orijentacije. Linija Podgorica – Bijelo Polje jedna je od najvažnijih za unutrašnju povezanost i regionalnu integraciju - rekao je on.
On je istakao da je, uz podršku evropskih partnera, tokom proteklih godina u ovaj sektor uloženo preko 200 miliona eura kroz kredite, grantove i javna sredstva.
- Prije svega u okviru projekata rekonstrukcije pruge Bar–Podgorica–Vrbnica, koju finansijski podržavaju Evropska investiciona banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i Evropska unija kroz platformu Zapadnobalkanski investicioni okvir - WBIF - naveo je on.
Ova ulaganja su, kaže, doprinijela povećanju efikasnosti, sigurnosti i pouzdanosti željezničkog saobraćaja, sve snažnije integrišući Crnu Goru u evropske transportne koridore.
- Ovi projekti nisu samo ulaganja u infrastrukturu – oni su investicija u našu budućnost, u ekonomsku stabilnost i u regionalnu povezanost - kazao je Zogović.
Trenutno je, kaže, u fazi implementacije veliki projekat rekonstrukcije dionice Bar-Golubovci, procijenjene vrijednosti oko 220 miliona eura, koji će značajno unaprijediti propusnu moć i bezbjednost saobraćaja na južnom dijelu pruge, naročito prema Luci Bar.
- Takođe, u toku je realizacija projekta sanacije 13 čeličnih mostova, 8 tunela i 20 km pruge na dionici Lutovo – Bratonožići – Bioče, kao i modernizacije depoa i radionica za održavanje željezničkih voznih sredstava, ukupne vrijednosti 80 miliona eura - naveo je on.
Za realizaciju oba projekta odobrena su, ističe Zogović, bespovratna sredstva EU u vrijednosti od 148 miliona eura kroz WBIF.
- Preostali iznos neophodan za realizaciju investicija jednim dijelom je već obezbijeđen kroz kreditni aranžman sa EIB, a drugim dijelom će biti obezbijeđen kroz dodatna kreditna zaduženja sa EIB i EBRD bankom - dodao je on.
Današnja vožnja vozom od Podgorice do Bijelog Polja ima, poručuje Zogović, snažnu simboliku.
- Ona pokazuje našu posvećenost razvoju sjevera, ravnomjernom regionalnom razvoju i evropskoj budućnosti Crne Gore. Otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju nije samo svečanost – to je potvrda da zajedno sa našim evropskim partnerima gradimo infrastrukturu, institucije i vrijednosti koje će našim građanima donijeti bolji i sigurniji život - zaključio je Zogović.

Zogović: Vlada željeznicu vidi kao stub održivog transporta i sektor u kojem se najbolje ogleda naš evropski put

Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) uhapsilo je juče V.B. i V.B. po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije.
Oni se sumnjiče i da su, kao saizvršioci, izvršili četiri krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Njima je, kako je saopšteno iz SDT-a, nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.
- Takođe, Specijalno policijsko odjeljenje je, po naredbi nadležnog suda, izvršilo pretresanje stanova i drugih prostorija osumnjičenih, radi prikupljanja dokaza o krivičnim djelima i pronalaženja predmeta od značaja za postupak - zaključili su u SDT-u.

SPO juče uhapsilo dvije osobe osumnjičene za stvaranje kriminalne organizacije

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: bbc