Deseti Božićni ručak upriličen je ove godine u organizaciji kuvara Žarka i Banke hrane Crne Gore.
Iz Banhe hrane su rekli da je Božić vrijeme kada se dobrota širi, a najljepši dar postaje onaj koji dajemo bez očekivanja, iz čiste ljubavi.
- Ljudi zaslužuju barem jedan dan istinske radosti, pažnje i osjećaja da nisu zaboravljeni. 50 porodica će osjetiti radost Božića, zahvaljujući umješnosti i plemenitosti Žarka kuvara. Znaće porodice i pojedinci u stanju potrebe da ih Banka hrane nije ni ove godine zaboravila - navodi se u saopštenju Fondacije.
Podsjećaju da Ustavom Crne Gore svi imaju pravo na dostojanstven život.
Banka hrane apeluje na upravu Glavnog grada da obrati pažnju na obroke (posebno u vrijeme praznika) koje dobijaju korisnici Narodne kuhinje na Koniku, kako zbog dostojanstva korisnika tako i zbog novca koji daju poreski obaveznici.&nbsp;
- Obrok iz Narodne kuhinje mnogima je jedini obrok. Suvi obroci koje dobijaju ovih dana podsjećaju na doručak, paštete, sirni namaz, mesni narezak, konzerve… - navedeno je u saopštenju.
U Narodnoj kuhinji glavnog grada se, napominju, ne spremaju obroci. Priprema hrane u objektu kuhinje garantovala bi kvalitet, donacije namirnica i zaposlenje socijalno ugroženih.
- Ne dozvolimo da mišljenje koje čujemo “sirotinja nije važna ni oni koji su u potrebi”, postane većinsko - poručili su iz Banke hrane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Božićni ručak za pedeset porodica

Predsjednica Banke hrane Crne Gore Marina Medojević upozorila je povodom Međunarodnog dana djeteta, koji se obilježava 20. novembra, da djeca koja odrastaju u porodicama ispod ili na granici siromaštva ne mogu ostvariti osnovna prava garantovana međunarodnim dokumentima.
Medojević je podsjetila da je Međunarodni dan djeteta ustanovljen 1954. godine, te da se istog datuma obilježava i potpisivanje Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, čija je potpisnica i Crna Gora.
- Za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori granica siromaštva iznosi 589 eura. Djeca koja žive u takvim uslovima uskraćena su za garantovana prava iz Konvencije o pravima djeteta, kao i iz evropskih standarda zaštite djece - navela je Medojević.
Ona je naglasila da Crna Gora, na putu ka Evropskoj uniji, mora unaprijediti instrumente borbe protiv dječijeg siromaštva, marginalizacije i socijalne isključenosti. Ključnim smatra obezbjeđivanje jednakog pristupa obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, adekvatnom stanovanju i kvalitetnoj ishrani za svako dijete.
Prema njenim riječima, brojni građani u stanju socijalne potrebe ostaju van sistema pomoći zbog rigidnih kriterijuma, dok postojeće socijalne mjere ne prate rast troškova života.
- Nemamo dovoljno besplatnih servisa za porodice u stanju socijalne potrebe. Materijalna pomoć i socijalni programi nijesu usklađeni s realnim troškovima života - poručila je Medojević.
Istakla je da rješenje siromaštva leži u ciljanoj, a ne univerzalnoj podršci, jer opšte mjere najmanje pomažu najugroženijima.
- Podrška porodicama sa djecom koja žive u ili ispod linije siromaštva mora biti značajno veća. Besplatni vrtići, produženi boravak, topli obroci, subvencionisano stanovanje i vaučeri za obrazovanje primjeri su mjera koje mogu dati rezultate - &nbsp;navela je.
Naglasila je i da je progresivan sistem pomoći jedini način da se umanje velike socijalne razlike među djecom, jer „što je porodica siromašnija, pomoć države i lokalnih zajednica mora biti veća“.
Medojević je zaključila da se problemi siromaštva ne mogu riješiti bez snažne međuresorne i međusektorske saradnje, u kojoj bi učestvovale državne institucije, lokalne samouprave, civilno društvo i same zajednice.

Medojević: Siromaštvo djeci uskraćuje osnovna prava

Uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina bilo je korisno, ali je tu mjeru potrebno redovno prilagođavati troškovima života koji rastu, poručila je predsjednica Banke hrane, Marina Medojević.
Ona je, u saopštenju povodom 1. juna - Međunarodnog dana djece, navela da dobro osmišljeni sistemi socijalne zaštite mogu izvući djecu iz siromaštva, olakšati pristup uslugama i mogućnostima i ublažiti posljedice koje bi djecu i njihove porodice mogle gurnuti u siromaštvo.
Kako je saopšteno iz Banke hrane, Medojević je ukazala da širom svijeta 333 miliona djece živi u ekstremnom siromaštvu.
- Djeca su u dvostruko većem riziku od ekstremnog siromaštva nego odrasli - dodala je Medojević.
Ona je kazala da je u Evropskoj uniji (EU), tokom prošle godine, 19,5 miliona djece bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.
- Broj djece (0 do 17 godina) u Crnoj Gori, sredinom 2023. godine, je 135.593 ili 21,7 odsto od ukupnog broja stanovnika - kaže se u saopštenju.
Navodi se da prema posljednjim dostupnim podacima iz prošle godine Uprave za statistiku, nastalih tokom 2023, stopa rizika od siromaštva djece iznosi 27,6 odsto.
Prema riječima Medojević, siromaštvo ne predstavlja samo nedostatak novca, već i nedovoljan pristup zdravstvenim, obrazovnim i uslugama socijalne i dječje zaštite.
- Uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina u Crnoj Gori bilo je korisno, ali je ovu mjeru potrebno redovno prilagođavati troškovima života koji rastu - ukazala je Medojević.
Ona je rekla da, pored univerzalnog dječjeg dodatka, država mora uzeti u obzir i ugroženost djece kojoj je potrebna dodatna podrška.
- Ona mora biti kako materijalna, tako i u uslugama - dodala je Medojević.
Kako je navela, određivanje adekvatnog nivoa dodatka mora uzeti u obzir veličinu domaćinstva, broj djece, lokalne cijene i zarade.
Medojević je poručila da je potrebno osigurati dodatnu podršku najugroženijoj djeci.
Ona je istakla da su ključne kvalitetne usluge djeci i njihovim porodicama, na nacionalnom i lokalnom nivou.
Medojević je kazala da je, u posljednje tri godine, socijalna pomoć u Crnoj Gori porasla manje od 20 eura po osobi.
Za to vrijeme, kako je rekla, minimalne plate su prosječno porasle oko 300 posto (sa 225 na 600 eura), koliko su uvećane i najniže penzije (sa 150 na 450 eura).
- Mjesečni iznos socijalne pomoći, koja se službeno naziva materijalno obezbjeđenje porodice (MOP), a jedina je namijenjena siromašnima, za jednu osobu iznosi 94 eura, četvoročlanu porodicu 160 eura, a za porodice sa pet i više članova (maksimalni iznos) 179 eura - navodi se u saopštenju.
Ti iznosi su, kako je istakla Medojević, tri puta manji od “linije siromaštva”, koju je izračunala državna Uprava za statistiku Monstat, a koja je za jednu osobu 280 eura, a za četvoročlanu porodicu 589 eura.
Ona je ukazala da je godišnje socijalno primanje namijenjeno siromašnima (MOP) jednako mjesečnom primanju ministra ili poslanika.
- Crna Gora na putu ka EU mora se pridržavati Evropskog stuba socijalnih prava - rekla je Medojević, dodajući da je Unija taj stub definisala kroz 20 načela koje bi svaka država članica trebalo da ispuni.
Kako je kazala, jedno od njih je da "sva djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva, dobru njegu i obrazovanje", dok odrasli imaju pravo na osnovne stvari potrebne za život.
Medojević je rekla da u načelima EU piše da oni koji nemaju posao imaju pravo na naknadu za nezaposlene u iznosu koji će im priuštiti osnovne stvari za život, kao i da osobe koje sebi ne mogu priuštiti osnovne usluge imaju pravo na dodatnu pomoć Vlade.
- U Crnoj Gori ne postoji nadoknada za nezaposlene, čak ni ako su decenije proveli na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Od čega će oni živjeti u starosti, penziju neće steći, izgleda ne interesuje nosioce vlasti - navela je Medojević.
Ona je kazala da djeca koja rastu u tim porodicama spadaju u najugroženiju u državi.
- Posebnu težinu dodaje ako su u pitanju jednoroditeljske, ili porodice sa više djece. Siromaštvo u tim porodicama prelazi 40 odsto. Nijesu ovo samo brojevi, ovo su ljudske sudbine - kaže se u saopštenju.
Kako je istakla Medojević, da bi svako dijete ostvarilo svoj potencijal i prava, Crna Gora mora da smanji siromaštvo djece i osigura da sva djeca imaju pristup kvalitetnom obrazovanju, zdravstvenoj i zaštiti od svih oblika nasilja.
- Međusektorska intervencija, koja bi obuhvatila i poboljšane mehanizme za rad sa porodicom i lokalnom zajednicom i davanja iz oblasti socijalne zaštite za porodicu i djecu, bila bi dobra strategija za smanjenje višedimenzionalnog siromaštva - navela je Medojević.

Medojević: Dobro osmišljeni sistemi socijalne zaštite mogu spriječiti siromaštvo djece

Nevladina organizacija Banka hrane i kuvar Žarko su, povodom obilježavanja hrišćanskog praznika Vaskrsa obezbijedili ručak za 50 porodica.
- Vaskrs (Uskrs) se slavi u krugu porodice i, bez obzira na financijske mogućnosti, porodice nastoje praznično vrijeme proslaviti zajedno, što više u skladu s tradicijom i običajima, zavisno od kraju u kojem žive. Uprkos tome što je standard života pod uticajem inflacije snižen, građani nastoje koliko-toliko zadržati svoje dostojanstvo i tradicionalno obilježavanje Vaskrsa - navedeno je u saopštenju Banke hrane.
U toj organizaciji kažu da je oko 20 odsto onih koji sa poteškoćom danas obezbjeđuju bilo kakav obrok.
- Najžalosnije je što je u toj situaciji dvadesetsedam odsto djece. Odvojiti od svog, unaprijediti brigu sistema za ugrožene je profesionalna a ponajprije moralna, obaveza donosioca odluka kako na državnom tako i na lokalnom nivou - ističe se u saopštenju.
Ovo je po deveti put da Banka hrane i kuvar Željko obilježavaju Vaskrs na ovaj način, doniranjem kompletnog ručka za pedeset porodica u stanju nemaštine.
- Neka nam Vaskrs (Uskrs) protekne u miru i ljubavi i doprinese da budeme tu, za one koji imaju manje od nas. Istinska vrijednost čovjeka ogleda se u tome koliko smo uradili za druge. Širimo radost Vaskrsa dobrim djelima - poručili su iz Banke hrane.

Banka hrane i kuvar Žarko obezbijedili vaskršnji ručak za 50 porodica

U Crnoj Gori se godišnje baca oko 50.000 tona hrane. Nemamo nikakvu strategiju koja bi napravila pomak u podizanju javne svijesti i edukaciji stanovništva, ali i na stvaranju mehanizama koji bi doprinijeli da se hrana manje baca i dolazi brže do onih kojima je potrebna &nbsp;- kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Banke hrane Marina Medojević.
Siromaštvo je kod nas, kako ističe, izraženo.&nbsp;
- Imamo više od 20 odsto siromašnih, posebno 27 odsto djece, tako da je pravi zločin bacati hranu, a posebno sada u 21. vijeku kad postoje različiti mehanizmi, oprobani recepti koji daju rezultate, kako bi se ta hrana spasila. Ne samo da se radi o uštedi vezano za smanjenje siromaštva, nego se radi o zaštiti životne sredine i ekologije, a prije svega to je moralni čin. Bacanje hrane je iz ekonomskih, ekoloških, a najviše moralnih razloga je neprihvatljivo - kategorična je Medojević.
Ljudi zbog brzog tempa života kupuju prekomjernu količinu hrane koju čuvaju u nesigurnim uslovima, dodajući da su to najčešći uslovi što se u domaćinstvima baca hrana.
- Najveća količina hrane, čak 50 odsto, je bačena u domaćinstvima. Čitav lanac, od samog polja, distribucije, trgovina, ugostiteljstva, svugdje se hrana baca. Sam Evropski parlament je još 2012. godine izglasao Deklaraciju protiv bacanja hrane, onda su se države jedna po jedna oslobađale PDV-a na doniranu hranu, da bi sad više zemalja imalo te zakone o zabrani i sprečavanju bacanja hrane, koje sa sobom nosi i sankcije. Francuska je to uradila već 2019, onda Italija, a sada vidimo da Slovenija radi na tome. To je jedan odgovoran odnos kako bi se prosto natjerali oni koji su u lancu snabdijevanja, transporta i distribucije, plasiranja te hrane, kao dostavljači, ali i trgovački lanci, veliki marketi da su obavezi da doniraju humanitarnim organizacijama kako bi ta hrana pravovremeno stizala do onih koji su u stanju potrebe - zaključila je Medojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DClqT-mzunOA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Medojević: U Crnoj Gori se godišnje baca oko 50.000 tona hrane, to je najviše iz moralnih razloga neprihvatljivo

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Petnaest osoba povrijeđeno je kada je prigradski voz iskočio iz šina nakon što se zaštitni zid srušio na šine u blizini Barselone,saopštil su španske hitne službe.
Španska televizija TVE saopštila je da su četiri osobe, uključujući mašinovođu, teško povrijeđene.
Do ove nesreće došlo je samo dva dana nakon teške željezničke nesreće u Andaluziji, u kojoj je poginula 41 osoba.

Tag: banka-hrane