Uprava policije upozorila je građane na pojavu različitih oblika elektronskih prevara (phishing/fišing napada) koje su u prethodnom periodu uočene na teritoriji Crne Gore.
Kako su rekli iz policije, registrovano je masovno slanje SMS i Vajber poruka, u kojima se pošiljaoci lažno predstavljaju kao jedna poslovna banka u Crnoj Gori ili kao „Pošta Crne Gore“.&nbsp;
- U sadržaju ovih poruka nalaze se zlonamjerni linkovi za navodnu potvrdu, ažuriranje ili plaćanje, a čiji je stvarni cilj da građane dovedu u zabludu i navedu ih da otkriju svoje lične i finansijske podatke, uključujući korisnička imena, lozinke i podatke sa bankovnih kartica - navedeno je u saopštenju policije.
Posebno upozoravaju da se građanima šalju lažne SMS poruke u kojima se navodi da pošiljka ne može biti isporučena zbog nepotpune adrese, uz poziv da putem sumnjivog linka izvrše potvrdu ili izmjenu ličnih podataka. U policiji naglašavaju da je riječ o prevari, te da Pošta Crne Gore ne komunicira sa korisnicima na ovaj način, niti putem sumnjivih internet linkova traži unos osjetljivih podataka.
Uprava policije apeluje na građane da ne otvaraju sumnjive linkove i ne preuzimaju nepoznate datoteke, da ne unose i ne dijele svoje lične, bankovne i druge osjetljive podatke putem SMS poruka, e-maila ili aplikacija za komunikaciju, te da ignorišu i obrišu poruke koje nijesu očekivali, bez odgovaranja na iste.
Podsjećaju da ovo nije prvi put da se ime i vizuelni identitet banaka i Pošte Crne Gore zloupotrebljava u pokušajima prevare građana, te pozivaju javnost na povećan oprez i odgovorno ponašanje u digitalnom prostoru.
Za provjeru informacija u vezi sa poštanskim pošiljkama, građani se mogu obratiti Call centru Pošte Crne Gore na broj 19895.
- Uprava policije će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem preventivnih i represivnih mjera i radnji iz svoje nadležnosti, u cilju zaštite građana, njihove imovine i bezbjednosti u digitalnom okruženju - poručeno je iz policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Policija upozorava na elektronske prevare: Lažno se predstavljaju kao Pošta ili banka, građani da ne otvaraju sumnjive linkove

Jedna banka u Hrvatskoj kažnjena je sa 1,5 miliona eura, jer je putem svoje aplikacije za mobilno bankarstvo prikupljala podatke sa mobilnih telefona gotovo 439 hiljada korisnika.
Kaznu je izrekla Agencija za zaštitu ličnih podataka nakon što je utvrđeno da je banka putem svoje aplikacije za mobilno bankarstvo prikupljala popise svih instaliranih aplikacija s mobilnih uređaja klijenata, bez pravne osnove i bez da ih je o tome jasno obavijestila, prenose Nezavisne novine.&nbsp;
Programsko rješenje unutar aplikacije za mobilno bankarstvo, namijenjeno android i huavej uređajima, skeniralo je sadržaj mobilnog telefona i potom prenosilo i pohranjivalo popis svih instaliranih aplikacija u centralnu bazu podataka banke.
Postupak je pokrenut po službenoj dužnosti nakon što se Agenciji obratio klijent banke koji je primijetio da aplikacija za mobilno bankarstvo prikuplja podatke o svim programima i aplikacijama instaliranima na njegovom mobilnom telefonu.
Agencija je pokrenula istragu zbog sumnje na nezakonitu obradu podataka velikog broja korisnika. Istragom je utvrđeno da je na taj način obrađivala lične podatke čak 433,92 hiljade korisnika.
Tokom postupka, banka se pokušala opravdati, ali bezuspješno. Zaključeno je da nije poštovala načelo integrisane zaštite podataka, koje nalaže da se obrađuju samo neophodni podaci.&nbsp;
Umjesto da prikuplja popis svih aplikacija, banka je, smatra Agencija, mogla i morala implementirati rješenje koje manje zadire u privatnost.
Utvrđeno je da banka u okviru aktivnosti obrađivanja prekomjerne količine ličnih podataka nije uzela u obzir da pojedine aplikacije mogu otkrivati ili upućivati na lične podatke, uključujući i posebne kategorije podataka n primjer o zdravlju, političkom ili vjerskom uvjerenju ili seksualnoj orjentaciji.
Time se dodatno potvrđuje da implementirano rješenje nije postavljeno na način koji osigurava obradu samo nužnih i proporcionalnih podataka u odnosu na svrhu obrade.
Rješenje o kazni još nije pravosnažno i banka ima rok od 30 dana za pokretanje upravnog spora pred nadležnim sudom, prenose hrvatski mediji.
Ovo je 13. upravna novčana kazna koju je Agencija izrekla u ovoj godini, pri čemu ukupan iznos kazni u ovoj godini iznosi 6,72 miliona eura.

Hrvatska: Banka kažnjena sa 1.5 miliona eura zbog mobilne aplikacije

Protiv D.R. (42) iz Plava podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.
D.R. se sumnjiči da je, u svojstvu glavnog blagajnika jedne banke, sa računa jednog klijenta – fizičkog lica "skinuo" 24.808,99 eura i pribavio sebi protivpravnu imovinsku korist.
- Otkrivanje i suzbijanje ekonomskog kriminala, kao i svih ostalih oblika kriminaliteta, će i u narednom periodu biti u fokusu rada policijskih službenika, radi stvaranja sigurnijeg ambijenta u društvu - saopšteno je iz Uprave policije.

500x500

1250x600

1084x550

Plav: Glavni blagajnik banke osumnjičen da je "skinuo" 25.000 eura sa računa klijenta

Više od 80.000 građana Crne Gore nije zamijenilo ličnu kartu, a to mogu učiniti do kraja ovog mjeseca. Zbog toga su danima ispred područne jedinice za građanske isprave Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici gužve. Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković istakao je za Televiziju E da to stvara višeslojne probleme, zbog čega su tražili i produženje roka od dodatnih šest mjeseci. Iz MUP-a ovu inicijativu nijesu prihvatili. Pejaković je objasnio da je to regulatorni, prije svega, operativni rizik i reputacioni rizik.&nbsp; - Banke su par ekselans, firme koje poštuju zakone, radimo u skladu sa međunarodnim standardima. Sve ovo što se dešava oko nove lične karte je po međunarodnim standardima, ako želimo da budemo članica EU moramo da imamo te elektronske sa čipovima, lične identifikacione dokumente. Već smo imali jedan put odlaganje od 30. marta do 1. oktobra. Inicijativa Udruženja banaka je da se napravi još jedna prolongacija, još šest mjeseci - rekao je Pejaković. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova, međutim, kažu drugog produženja roka za zamjenu lične karte neće biti. Banke, kaže Pejaković, moraju postupati po zakonu. Oni koji dođu sa nevažećim dokumentom, odnosno starom ličnom kartom, ne mogu koristiti bankarske usluge. - Banke ne mogu da naprave kompromis. Kompromis je da ako nemate ličnu kartu da imate pasoš kao identifikacioni dokument, mogu da se podižu pare sa bankomata, ali moramo da ispunimo zakonske obaveze. Svi će da tumače na svoj način, moglo je ovako ili ne, sad je situacija takva kakva jeste - hajde da vidimo da nađemo adekvatno rješenje, da li će to biti neki prelazni, da li će biti neki fleksibilniji pristup ukoliko dozvoli regulator da banke ipak imaju prelazni period za nove lične karte, vidjećeno u kom pravcu ide - naveo je Pejaković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250924200932_f59693a6815ce3e7b2caf979f4bb4a66dbb6ca46854d2f49156c524be2946b55.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250924200932_f59693a6815ce3e7b2caf979f4bb4a66dbb6ca46854d2f49156c524be2946b55" data-rendition-name="original" width="1917" height="1066" loading="lazy" alt="Bratislav Pejaković"> <figcaption>Bratislav Pejaković(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Da preda dokumenta za promjenu lične karte neko čeka satima, a neko tek desetak minuta. Zavisi u koje doba dana dođu. Ima i onih koji se danima vraćaju, jer od gužve ne stignu da sve završe do kraja radnog vremena. Učesnici ankete Televizije E imaju različita iskustva i razloge zbog kojih su čekali sa zamjenom lične karte. - Sad su mjesec ili dvadeset dana pred isticanja roka digli televizijsku hajku da Crna Gora mora da skoči na noge da baš ovo završava pored hiljade drugih problema, sad je ovo najaktuelnije. Sad nama koji smo penzioneri kažu nećete primit penziju sad prvog, za četiri dana. I da sam zakasnio, zar mora tako drastična kazna? Mislim da je ovo sve režirano, namješteno. Već tri dana dolazim, ali to su sve redovi ovakvi, ne može se prići, treba pet sati da stojim ođe u red, ja nemam 20 godina - kazao je jedan građanin Podgorice. Građanka Glavnog grada rekla je za našu Televiziju da ne prati dnevne vijesti". - Sinoć mi banka poslala informaciju da neću moći koristiti žiro račun i jutros zamjena - rekla je ona. Izmjenama zakona usvojenim u martu 2025. godine produžen je rok za zamjenu ličnih karata do 30. septembra, umjesto prvobitnog koji je bio do 30. marta. Prilog novinarke TV E Itane Kaluđerović <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkdRjn6jGFnU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Više od 80.000 građana nije zamijenilo ličnu kartu, Pejaković: To stvara višeslojne probleme

Ministar pomorstva Filip Radulović saopštio je da su našli privremeno rješenje za Crnogorsku plovidbu kojoj prijeti stečaj, te da će njihova dva broda Barska plovidba uzeti u zakup.
- Stanje u Crnogorskoj plovidbi je loše već duže vrijeme. Akutniji problem je dug prema banci od 400.000 eura - koji nijesu do današnjeg dana uspjeli da pokriju. Banka je spremna da izvrši prinudnu naplatu: što bi značilo blokadu računa, zarobljivanje dva broda u nekim lukama svijeta, što bi značilo i da plate neće biti isplaćene i da će doći do stečaja.. - naveo je on na pres konferenciji Vlade.
Bila bi, kaže Radulović, ogromna šteta da ta dva broda da pođu u stečaj.
- Mi ćemo da spasimo Crnogorsku plovidbu od stečaja. Sačuvali smo ta radna mjesta i sazvaćemo vanrednu Skupštinu u narednih tridesetak dana - rekao je Radulović.
Premijer Milojko Spajić je rekao da nakon spasavanja Instituta Simo Milošević nastavljajku da rješavaju dugogodišnje probleme.
- Crnogorska plovidba ovim potezom dobija novu šansu. Ministarstvo će se baviti budućnošću plovidbi. Do kraja godine sam ubijeđen da ćemo imati garanciju za njihovu budućnost - dodao je on.
Rekao je da je riječ o dvostranom ugovoru Crnogorske i Barske plovidbe.
Crnogorska bi, kako je rekao Radulović, uplatila Barskoj do milion eura.
<h2>Spajić o kritikama Milatovića: Meni je njega žao</h2>
Odgovarajući na pitanje o kritikama koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio na račun Sporazuma za Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Spajić je rekao da ga žali.
- Čuli smo puno optužbi od predsjednika ovih dana. Meni je njega žao - rekao je Spajić na pres konferenciji.
Jedini koji zna kako pregovarati sa DPS-om je, kaže, upravo on.
- Srećom nije uspio u Podgorici što je u početku bio naumio... Tu je i zagovaranje vraćanje Dragane Đuranović – nije uspio u tome.. &nbsp;- naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-o-kritikama-milatovica-meni-je-njega-zao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Milatović je, inače, poručio da je sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u oblasti turizma i razvoja nekretnina načelno protivan Ustavu i da podrazumijeva aboliranje važnih crnogorskih zakona. Ocijenio je jako problematičnim određene saglasnosti koje su došle od dijela državne administracije.
- I sasvim sigurno mogu biti dio krivičnih procesa jer neki ljudi iz naše državne administracije su dali potpise na nešto što nije tako - istakao je predsjednik Crne Gore navodeći da misli na Ministarstvo evropskih poslova, Sekretarijat za zakonodavstvo...&nbsp;
Zato je podvukao da se otvara krivična odgovornost nesavjesnog vršenja posla.
- Ovdje je odgovornost velika na poslanicima u Skupštini Crne Gore jer se raspravlja, ne čak o načinu na koji Crna Gora treba da se razvija, nego o zakonitosti istog. Ne znam kako smo došli u situaciju da razmatramo nešto što je u fundamentu nezakonito - jasan je Milatović.
Čini mu se, kaže, da je u ovoj situaciji naopako sve od početka. Naveo je da je problematično to što ovaj dokument nije usaglašen sa Sporazumom o stabilizaciji priduživanju koji imamo sa Evropskom unijom. To je, dodaje on, osnovni ugovor koji imamo sa svim zemljama članicama EU.&nbsp;
- Tako da on na neki način suštinski odstupa od onog našeg ključnog vanjskog prioriteta - a to je članstvo u EU... Ovo kažem bez ulaženja u razvojnu kompontentu da li nešto treba da se gradi. Prosto govorim o problematici koja se tiče zakonitosti samog sporazuma - naveo je on ističući i da je sporna činjenica da su unaprijed preuzete neodređene finansijske obaveze za državu Crnu Goru.
Zato je naglasio i da očekuje i jasno izjašnjenje Evropske unije (EU) ovim povodom.
- Jer ako EU kaže da je ovo u skladu sa njihovom pravnom tekovinom - dajte da potpišemo 20 ovakvih sporazuma. Tek kad dovedete u logičnu ravan neku stvar u takav apsurdan kontekst, onda druga strana reaguje. Zašto sjutra gradonačelnik nekog grada ne bi mogao bilateralno da odredi nekog investitora i da mu da zemljište kako bi se to zemljište razvijalo? U čemu je razlika? Ko to mimo zakona Crne Gore može da odlučuje koji investitor može, a koji ne može? Ko to u ime crnogorskog naroda može da abolira zakone u Crnoj Gori, a da istovremeno priča o vladavini prava? Ovo je klasična vladavina ne-prava koja je kobna za državne interese Crne Gore i svih naših građana - naveo je, između ostalog, Milatović.
Milatović je decidan da i ddgovornost nije samo na premijeru Milojku Spajiću - nego na svakom članu Vlade i poslaniku u Skupštini Crne Gore koji bude glasao za ovakav sporazum.
- Ovdje se radi o ključnim državnim interesima koji su jasno trenutno u formi nezakonitog posla - poručio je Milatović.

Anja Ivanović

Crnogorskoj plovidbi prijetio stečaj, Barska će uzeti u zakup njihova dva broda

Čileanski predsjednik Gabrijel Borić proglasio je vanredno stanje u dvije regije na jugu zemlje, dok su razorni šumski požari prisilili najmanje 20 hiljada ljudi na evakuaciju i odnijeli najmanje 18 života.
Prema podacima čileanske šumarske agencije CONAF, vatrogasci su se u nedjelju ujutro borili sa 24 aktivna požara širom zemlje, pri čemu su najveći bili u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je vlada proglasila vanredno stanje. Te regije nalaze se oko 500 kilometara južno od glavnog grada Santijaga.
- S obzirom na ozbiljne šumske požare koji su u toku, odlučio sam da proglasim stanje katastrofe u regijama Nubl i Bio Bio. Svi resursi su na raspolaganju - naveo je Borić u objavi na mreži Iks (X), prenosi Rojters.
Požari su do sada zahvatili gotovo 8,5 hiljada hektara u te dvije regije, ugrožavajući više zajednica u tom području, zbog čega su vlasti izdale naredbe za evakuaciju.
Čileanska agencija za katastrofe saopštila je da je gotovo 20 hiljada ljudi evakuisano, a najmanje 250 domova uništeno.
Vlasti kažu da su nepovoljni uslovi, poput jakih vjetrova i visokih temperatura, pomogli širenju šumskih požara i otežali vatrogascima kontrolu nad njima.

U požarima u Čileu stradalo najmanje 18 osoba

&nbsp;Državljanin Republike Albanije N. D. (51) osuđen je na 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkhola, odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Ulcinju Anke Rašović.
On je, kako se navodi u saopštenju, 16. januara oglašen krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u visokoj koncentraciji.&nbsp;
Kako okrivljeni novčanu kaznu nije platio odmah po izricanju, zamijenjena je za zatvorsku kaznu.&nbsp;
- &nbsp;Sutkinja je odlučila da se kao strani državljanin uputi u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja motornim vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od šest mjeseci, koju će po izdržanoj kazni sprovesti Uprava policije.

Državljaninu Albanije 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkohola

Golmanka Marija Marsenić i naredne sezone nosiće dres OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog ženskog rukometnog kluba.
Marsenić ima 21 godinu, rođena je u Beranama, a kroz mlađe reprezentativne selekcije izrasla je u standardnu članicu seniorske reprezentacije Crne Gore.
Bila je u sastavu „lavica“ na Svjetskom prvenstvu koje je u novembru i decembru prošle godine održano u Njemačkoj i Holandiji, gdje je Crna Gora zauzela osmo mjesto.
- Iako ima samo 21 godinu, Marsenić već četiri sezone nastupa u EHF Ligi šampiona, tokom kojih je iskoristila svaku pruženu priliku i potvrdila da predstavlja značajan potencijal za budućnost kluba i crnogorskog rukometa - navodi se u saopštenju OTP group Budućnost.
Dodaju da je produžetak saradnje sa Marsenić još &nbsp;jedna potvrda jasnog opredjeljenja podgoričkog kluba da zadrži fokus na mladim igračicama, koje predstavljaju temelj daljeg razvoja i kontinuiteta na domaćoj i evropskoj sceni.

Marsenić produžila ugovor sa OTP Group Budućnost

The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

Tag: banka