Zemljotres magnitude 5,5 pogodio je danas centralni Bangladeš, poginulo je najmanje šest osoba a desetine su povrijeđene, saopštile su vlasti.
Zgrade u glavnom gradu zemlje Daki tresle su se zbog čega su ljudi u panici izlazili na ulice.
Potres se osjetio u 10:38 sati ujutro po lokalnom vremenu a epicentar je u oblasti Gorašal u okrugu Narisngdi, oko 25 kilometara od Dake. Američki geološki institut saopštio je da je dubina potresa 10 kilometara.
Televizja DBC sa sjedištem u Daki, javila je da je najmanje šest osoba poginulo u glavnom gradu Bangladeša, troje od pada krova i zida jedne zgrade, i troje pješaka kada je ograda jedne zgrade pala na njih u Daki.
Prema Američkom geološkom institutu, sjeverni i jugoistočni Bangladeš spadaju u seizmički aktivne oblati zbog interakcija između ploča Indije i Evroazije, dok je centralni dio zemlje manje seizmički aktivan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zemljotres magnitude 5,5 pogodio Bangladeš, najmanje šestoro mrtvih

Sud u Daki je bivšu premijerku Bangladeša Šeik Hasinu, koja je u egzilu, danas osudio na smrt zbog toga što je naredila obračun sa demonstrantima 2024. godine tokom protesta na kojima je bilo 1.400 mrtvih.
- Prisutni su svi elementi zločina protiv čovječnosti. Odlučili smo se za izricanje samo jedne kazne: smrtne kazne - rekao je sudija Golam Mortuza Mozumder.
Suđenje 78-godišnjoj bivšoj premijerki, koja je u Indiji otkako je pobjegla helikopterom iz Bangladeša, počelo je u junu.
Tokom suđenja, proglašena je krivom po nekoliko tačaka optužnice za zločine protiv čovječnosti, uključujući podsticanje i naređivanje ubistva, navodi se u presudi.
Ona je negirala sve optužbe.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, najmanje 1.400 ljudi, uglavnom civila, stradalo je tokom antivladinih protesta od 1. jula do 5. avgusta 2024, koji su primorali bivšu premijerku da napusti zemlju nakon 15 godina vlasti.
Demonstracije su počele zbog velike nezaposlenosti mladih, školovanih ljudi, dok privilegije za zapošljavanje u državnojh službi, gdje je većina radnih mjesta, imaju osobe bliske vlasti i rođaci veterana građanskog rata za nezavisnost Bangladeša od Pakistana 1971. godine.
Vladini pokušaji da suzbiju demonstracije silom, policijskim časom i isključivanjem usluga interneta su podstakle nezadovoljstvo.
Muhamed Junus, koji je 2006. dobio Nobelovu nagradu za mir, šef je prelazne vlade Bangladeša.

Bivša premijerka Bangladeša osuđena na smrt: Naredila obračun sa demonstrantima

Tužilaštvo u Bangladešu zatražilo je da bivša premijerka Šeik Hasina bude osuđena na smrtnu kaznu zbog brutalnog obračuna s protestima koje su predvodili studenti prošle godine, a koji su na kraju doveli do njenog svrgavanja s vlasti.
Hasina, koja je pobjegla u Indiju, sudi se za zločine protiv čovječnosti. Prema navodima iz procurjelog audio snimka, ona je naredila snagama sigurnosti da "koriste smrtonosno oružje" protiv demonstranata. Hasina odbacuje sve optužbe.
Tokom višesedmičnih nereda, u kojima je okončana njena petnaestogodišnja vladavina, ubijeno je do 1.400 ljudi. Bio je to najteži talas nasilja u Bangladešu još od rata za nezavisnost 1971. godine.
Glavni tužilac Tajul Islam izjavio je da Hasina zaslužuje "1.400 smrtnih kazni".&nbsp;
- Pošto to nije ljudski moguće, zahtijevamo barem jednu - rekao je pred sudom.
Hasinin cilj je, prema njegovim riječima, bio je da trajno zadrži vlast, za sebe i svoju porodicu.
- Postala je okorjeli zločinac i ne pokazuje nikakvo kajanje zbog brutalnosti koju je počinila - dodao je Islam.
Protesti su počeli u julu 2024. godine zbog kvota u državnoj službi namijenjenih rodbini učesnika rata za nezavisnost, ali su ubrzo prerasli u masovni pokret za svrgavanje Hasine.
Najteži sukobi zabilježeni su 5. augusta, kada je Hasina pobjegla helikopterom, neposredno prije nego što su demonstranti upali u njenu rezidenciju u Daki, otkrila je istraga BiBiSija (BBC).
Istog dana policija je ubila najmanje 52 osobe u jednoj prometnoj četvrti Dake, što je označeno kao jedan od najgorih slučajeva policijskog nasilja u istoriji zemlje.
Hasinina advokatica, koju je imenovala država, tvrdi da su policajci bili primorani otvoriti vatru zbog nasilnog ponašanja demonstranata.
Osim Hasine, na optuženičkoj klupi su i njen bivši ministar unutrašnjih poslova Asaduzaman Kan Kamal, koji se takođe skriva, te bivši šef policije Čouduri Abdulah Al-Mamun. Tužilaštvo traži smrtnu kaznu i za Kamala, dok je Čoudury priznao krivicu još u julu, ali mu kazna još nije izrečena.
Hasina je već ranije osuđena na šest mjeseci zatvora zbog nepoštovanja suda, a suočava se i s odvojenim optužbama za korupciju.
Naredni izbori u Bangladešu trebali bi se održati u februaru iduće godine, a favorit za pobjedu je opoziciona Nacionalistička partija Bangladeša (BNP). Hasinina stranka "Awami League2 zabranjena je i ne smije učestvovati u političkim aktivnostima niti na izborima.

Tužilaštvo traži smrtnu kaznu za bivšu premijerku Bangladeša, tužilac: "Zaslužila ih je 1.400"

Policija u Bangladešu saopštila je danas da je uhapsila više od 1.300 ljudi u masovnoj akciji nazvanoj "Lov na demone" usmjerenoj na bande za koje vlada sumnja da su povezane sa svrgnutom bivšom premijerkom Šeik Hasinom.
Džanhagir Alam Čovdhuri, koji je na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova privremene vlade uspostavljene nakon što je Hasina pobjegla poslije višenedjeljnih protesta, obećao je da će nastaviti operaciju „dok demoni ne budu iskorijenjeni“.
Policija je navela da je od subote do danas 1.308 ljudi je uhapšeno širom zemlje.
Hapšenja su uslijedila poslije niza nemira prošle nedjelje.
U srijedu, 5. februara, pola godine nakon što je bivša premijerka pobjegla, demonstranti su uništili nekoliko zgrada povezanih sa njenom porodicom.
Predvođeni studentima koji su bili na čelu nereda prošlog ljeta, izveli su akcije nakon što su saznali da će se Hasina obratiti svojim pristalicama na Fejsbuku iz susjedne Indije, gdje je potražila utočište.
Hasina ima 77 godina, a pravosudni sistem Bangladeša optužuje je za zločine protiv čovječnosti i za njom je raspisano nekoliko međunarodnih naloga za hapšenje.
Privremena vlada je za nerede okrivila bivšu premijerku, koja je gvozdenom šakom vladala zemljom od 2009. do izgnanstva, a na društvenim mrežama postavlja poruke, podstičući svoje pristalice na akcije.
Dobitnik Nobelove nagrade za mir Muhamed Junus, koji je na čelu privremene vlade, pozvao je u petak na smirivanje.
Vlada je saopštila da je obračun počeo nakon što su bande „povezane sa bivšim autokratskim režimom napale grupu studenata, od kojih su neki teško povrijeđeni“.

U Bangladešu uhapšeno 1.300 pripadnika bandi povezanih sa bivšom premijerkom

Privremeni premijer Bangladeša i dobitnik Nobelove nagrade za mir Muhamed Junus saopštio je danas da će njegova Vlada tražiti izručenje svrgnute premijerke Šeik Hasine iz Indije, gdje se nalazi u egzilu, nakon bjekstva zbog masovne građanske pobune u avgustu.
U televizijskom obraćanju povodom 100 dana njegove vlade Junus je rekao da će privremena Vlada suditi onima koji su odgovorni, uključujući i Hasinu, za stotine poginulih tokom pobune predvođene studentima kojom je okončana njena 15-godišnja vladavina. On je rekao da će biti istražena ne samo smrt svih tokom pobune, već i sva druga kršenja ljudskih prava, uključujući i nestanke ljudi dok je Hasina bila na vlasti. Bangladeš je zatražio pomoć od Interpola u izdavanju crvene potjernice za hapšenje Hasine i njenih saradnika.
- Tražićemo povratak pale autokratkinje Šeik Hasine iz Indije. Već sam razgovarao o tom pitanju sa glavnim tužiocem Međunarodnog krivičnog suda Karimom Kanom - rekao je Junus.
Rekao je da je najvažniji zadatak njegove Vlade da održi nove izbore kako bi zemlja dobila demokratski izabranu vladu, ali nije naveo nikakav vremenski okvir za to. On je rekao da će njegova administracija prvo sprovesti reforme u različitim sektorima, uključujući i izborni sistem.
On je obećao da će, kada budu završene izborne reforme, biti objavljen datum novih izbora.
U svom obraćanju Junus je opisao napade na manjine, posebno na hinduiste, kao „preuveličane“, od kojih su se mnogi žalili da tvrdolinijaški islamisti postaju sve uticajniji u zemlji, nakon Hasininog zbacivanja.

Bangladeš će tražiti izručenje svrgnute premijerke Šeik Hasine iz Indije

Sud u Bangladešu zatražio je od Interpola da izda crvenu potjernicu za bivšom premijerkom Šeik Hasinom, koja se suočava s optužbama za masovna ubistva i genocid.
- Zatražili smo od Interpola pismom preko glavnog inspektora policije (IGP) da izda crvenu uzbunu i mjere za hapšenje bivše premijerke Hasine, jer je izašla iz jurisdikcije Bangladeša - rekao je glavni tužilac Međunarodnog suda za zločine (ICT) Muhamed Tadžul Islam novinarima u Daki.
Sud je pismo proslijedio u nedjelju IGP-u, jer je policija agencija za komunikaciju u tom smislu, dodao je on.
Protiv Hasine izdat je nalog za hapšenje zbog optužbi za masovna ubistva i zločine protiv čovječnosti koji su se dogodili tokom studentskih protesta u julu i augustu ove godine, dodao je zvaničnik.
Tribunal je ranije naložio bangladeškim tužiocima da Hasinu izvedu pred sud do 18. novembra.
U međuvremenu, sud je tražio naloge za hapšenje protiv još četvorice policijskih službenika pod optužbom za genocid i zločine protiv čovječnosti, čime je, prema riječima Islama, broj policijskih službenika za koje su zatraženi nalozi porastao na 21.
Ranije je savjetnik za pravne poslove Asif Nazrul rekao novinarima da će Vlada učiniti sve što je moguće preko Interpola da uhapsi i vrati odbjegle osobe, uključujući bivšu premijerku Šeik Hasinu.
Tribunal je podnio više od 60 optužbi protiv Hasine, njene stranke Avami liga i nekoliko bivših visokih zvaničnika za sprovođenje zakona, optužujući ih za prisilne nestanke, ubistva pa čak i genocid.
Hasina je pobjegla u Indiju 5. avgusta usred studentsko-civilnog ustanka.
Muhamed Junus preuzeo je dužnost 8. avgusta da vodi prelaznu vladu.
Tokom protesta predvođenih studentima, najmanje 775 ljudi je ubijeno, a više od 22.000 je povrijeđeno, a mnogi su zadobili rane od metaka u sukobima s policijom, drugim agencijama za sprovođenje zakona i pristalicama Avami lige, objavilo je Ministarstvo zdravstva.

Bangladeš traži od Interpola da izda crvenu potjernicu za bivšom premijerkom

Istoričar i univerzitetski profesor Adnan Prekić ocijenio je da Crna Gora već godinama svjedoči procesu „normalizacije nenormalnog“, komentarišući pjevanje četničkih pjesama tokom događaja na kojem se plivalo za časni krst.
Gostujući u emisiji E-uživo na Televiziji E, Prekić je kazao da su u aktuelnim dešavanjima svi akteri odavno zauzeli unaprijed određene uloge.
- I mislim da u čitavoj priči svi ljudi igraju utvrđene uloge koje su jasno poznate. Imate, sa jedne strane, djelove političkih struktura iz vlasti koji podržavaju cijelu tu priču, ali – na neki način – zbog svojih fotelja, ne žele o tome javno da govore. Imate i ovaj drugi dio vlasti – u kojem imate tačno jednog ili dvojicu ljudi, koji su navodno začuđeni nekim stvarima. Onda imate predstavnike Bošnjačke stranke, koji ponovo postavčjaju neke crvene linije - kazao je Prekić.
Komentarišući ulogu Crkve u aktuelnim dešavanjima, Prekić je podsjetio da je riječ o vjerskoj organizaciji koja je, kako je naveo, u avgustu organizovala podizanje spomenika ratnom zločincu.
- Tako da u čitavoj priči niti ima nevinih, niti neznavenih, niti ima bilo koga ko već ne igra jednu ulogu koja je već ranije dodijeljena. Mislim da se političke elite ovdje ponašaju kao neko udruženje književnika, udruženje ribolovaca, da oni imaju nešto da smtraju, da razmatraju, ali u suštini – svi čekaju. Svi znamo šta će se desiti, šta je bilo, da ovo nije posljednji slučaj, da je ovim stvarima već davno trebalo da se pozabavi tužilaštvo. Vidjeli smo i neko šturo saopštenje tužilaštva, koje takođe nešto izviđa, oni takođe imaju neku svoju ulogu. Nažalost, i mediji isto tako ponovo otvaraju iste priče, iste teme, koje nikada nemaju kraja - rekao je Prekić.
Prekić je naglasio da osjeća obavezu da stane u zaštitu istorije kao naučne discipline.
- Ona je dala potpuno jasne i precizne odgovore ko je Pavle Đurišić, ko su ratni zločinci, ko je bio na pravoj strani, ko je bio na krivoj strani, tako da mislim da u cijeloj ovoj priči, po meni, nema ništa nepoznato, nema ništa nejasno, sve je kristalno jasno i dalje svjedočimo jednom procesu urušavanja osnovnih civilizacijskih vrijednosti savremenog crnogorskog društva, procesu koji – opet kažem – liči na normalizaciju nenormalnog - kazao je on.
Na pitanje može li, ukoliko se nastavi sprega političke većine i Crkve, doći do toga da se Pavle Đurišić u javnosti tretira kao heroj, Prekić je bio kategoričan.
- Ne može Pavle Đurišić nikada biti heroj. To mogu da urade samo ljudi koji žele da afirmišu ideologiju o kojoj sam ranije govorio, u kojoj je taj Pavle Đurišić simbol tog vremena. Ta ideologija – ona je poražena i 1945. godine, poražena je i 1995. godine. Poražena je i 1999. godine. Nemam ja nikakvu dilemu da će ona i sada biti poražena - kazao je Prekić.
Kako je dodao, ključno pitanje je koliku će štetu taj proces proizvesti.
- Mislim da smo i sada u tom nekom dijelu kada otprilike pokušavamo da percipiramo kakvu će štetu napraviti, kakvu već sada štetu pravi. A meni se čini da smo već ušli u neku fazu erozije svih tih političkih ideja i svih tih političkih ideologija kojima svjedočimo posljednjih godina. I da će se tek sada otvoriti pravo pitanje – kada ti ljudi koji su bili nosioci tih ideja počnu da shvataju da im polako izmiče tlo pod nogama ili fotelja. Tako da će, u tom dijelu, biti zanimljivo kako će se ponašati - zaključio je Prekić.

Prekić o veličanju Pavla Đurišića: Političke elite se ponašaju kao neko udruženje književnika

Protiv bivšeg načelnika kolašinske policije Zorana Braunovića podnijet je optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu kojim rukovodi tužiteljka Maja Šćepanović.
Optužnim aktom osim Braunovića obuhaćena je još jedna osoba – B. LJ. takođe zbog krivičnog djela zloupotreba položaja.
Protiv Braunovića bila su formirana dva predmeta zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj. Kako se navodi u odgovorima iz kolašinskog tužilaštva u jednom slučaju je odbačena krivična prijava, jer ne postoji osnovana sumnja da je Braunović počinio „krivično djelo koje mu se stavljalo na teret prijavom, a ni drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“. U drugom slučaju epilog izviđaja je optužni prijedlog koji je Tužilaštvo podnijelo Osnovnom sudu.
Za sada nije poznato u kojem predmetu je Braunović ima status optuženog. U jednom slučaju krivičnu prijavu protiv njega podnio je policajac Dragomir Gaga Živković, dok je druga prijava bila anonimna.
Živković je, u prijavi naveo, da je Braunović krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. 
- Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja– piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. 
Osim ove prijave Tužilaštvo se bavilo i anonimnom prijavom kojom se sumnjičio da je sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika.

Optužni prijedlog protiv Braunovića zbog zloupotrebe položaja

Protiv državljanina Hrvatske Đ.Č. (32), sa stalnim boravkom u Herceg Novom, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara.&nbsp;
Đ.Č. se sumnjiči da je, kao osnivač, ovlašćeni zastupnik i izvršni direktor privrednog društva „F.T.“ doo iz Herceg Novog, početkom 2024. godine sa državljaninom Poljske sa privremenim boravkom u Herceg Novom ugovorio izradu i montažu PVC stolarije na stambenom objektu u naselju Mojdež, koji je u vlasništvu poljskih državljana.
Đ.Č. je sa oštećenim tom prilikom ugovorio ukupnu cijenu radova i montaže od 3.450 eura, od čega je oštećeni kao avans predao 2.450 eura, dok je preostali iznos trebalo da plati nakon završetka radova.
Nakon toga, tokom 2025. godine, oštećeni i prijavljeni su zaključili dodatni ugovor, prema kojem je oštećeni prijavljenom predao još 500 eura, uz obavezu da Đ.Č. u roku od 15 dana od zaključenja ugovora izvrši ugovorene radove.&nbsp;
- S obzirom na to da prijavljeni nije ispunio ugovorne obaveze, stalno prolongirajući rokove i dovodeći oštećenog u zabludu, a da pritom nije oštećenom vratio preuzeti novac, oštećeni je protiv njega podnio krivičnu prijavu. Imajući u vidu navedeno, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom je naložio da se protiv Đ.Č. podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Herceg Novi: Ugovorio izradu i montažu PVC stolarije, pa nije ispunio obaveze

Č.P. (72) uhapšen je zbog sumnje da je neprikladno gestikulirao i dodirivao maloljetnu osobu.
On se, kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnjičo za krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba zloupotrebom položaja.
- Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je upoznat sa događajem naložio je da se Č.P. uhapsi. On je uz krivičnu prijavu u zakonskom roku priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - zaključili su u policiji.

Tag: banglades